Građani i studenati organizovali su u subotu blokadu jednog od glavnih gradskih mostova u Podgorici, nezadovoljni odgovorom premijera Milojka Spajića na njihove zahtjeve za ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora zbog, kako smatraju, propusta policije tokom masovnog ubistva na Cetinju, u kojem je Aleksandar Martinović 1. januara ubio 13 ljudi.
Premijer Spajić je na zahtjeve studenata za ostavkama ministra unutrašjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poručio da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Spajić nije, međutim, kazao kada će biti završena analiza učinaka članova njegove Vlade.
Jednosatnu blokadu mosta Blaža Jovanovića, od 17:26 do 18:30, ogranizovala je neformalna grupa studenata “Kamo Śutra”, koja je na prošlom protestu 25. januara pozvala Spajića da do 1. februara, organizuje konferenciju za medije na kojoj će saopštiti jasne stavove o njihovim zahtjevima.
Studenti su tada tražili, a večeras ponovili, da od Spajića zahtijevaju da smijeni Šaranovića i Bečića, kada oni samostalno neće da podnesu ostavke, poručujući da su u suprotnom spremni na “građansku neposlušnost”.
Studenti su večeras Spajiću poručili da će nastaviti sa blokadama sve dok ne ispuni njihove zahtjeve.
Predstavnik grupe "Kamo Śutra", Marko Vukčević pročitao je pismo koje su uputili premijeru, nakon što im je Spajić odgovorio u saopštenju za javnost, a ne na konferenciji za novinare.
On je premijeru kazao da su juče bili na Cetinju kako bi odali počast žrtvama masakra mjesec nakon masovnog ubistva.
"Osjećanje bola koje nas je preplavilo na tom skupu, danas se pretvorilo u bijes. Stoga smo donijeli odluku da nastavimo sa blokadama koje možete očekivati sve dok ne ispunite naše zahtjeve”, poručili su student u pismu upućenom premijeru.
Oni su kazali da je tačno da je ostavka moralni čin, ali su upitali “gdje je odgovornost za zločin koji se dogodio?”.
"Da li se ispituje postupanje nadležnih 1. januara 2025. godine? Da li su do danas utvrđeni propusti u radu? Ako nisu - da li možete tvrditi da ih nije bilo? Ko će odgovarati za to što nakon zločina koji se dogodio u Medovini 2022. ništa nije urađeno kako se takav zločin ne bi ponovio? Ko će odgovarati za smrt trinaest osoba u gradu sa površinom od 910 kvadrata? Kada planirate sprovođenje evaluacija rada? Zar zločin koji se godio 1. januara 2025. nije bio dovoljan razlog da se sa evaluacijom otpočne? Čvrsto vjerujemo da jeste. Upravo zbog toga ostavke više nisu naš zahtjev. Naš zahtjev jeste smjena ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika vlade za bezbjednost i odbranu”, navode studenti.
Oni su, takođe, poručili da su protesti koji se organizuju u regionu poruka da su “mladi spremni da se bore sa svoje ideje”.
"Danas, dok blokiramo most Blaža Jovanovića, održava se i protest u Zagrebu, dok naše kolege i koleginice u Novom Sadu blokiraju tri mosta. Jedan od ta tri mosta je Žeželjev most, koji je projektovao inženjer Branko Žeželj, isti čovjek koji je projektovao i most Blaža Jovanovića. Sa svih ovih lokacija šalje se jasna poruka svim liderima regiona. Poruka da su mladi spremni da se bore za svoje ideje i da ne prihvatamo da se na naše zahtjeve odgovara politikanski i površno”, naveli su studenti.
Studenati i građani koji ih podržavaju, takođe, traže i demilitarizaciju, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, revidiranje dozvola za posjedovanje oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić je u odgovorima studentima podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su, kako je naveo, u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima grupe “Kamo Śutra”.
Neformalna studentska grupu “Kamo śutra?” organizvala je četiri protesta u Podgorici i jedan na Cetinju.
Oni su juče na Cetinju odali počast za 13 žrtava koje su ubijene prije mjesec. Građani su ispred spomenika Lovćenska vila palili svijeće i održali trinaestominutno ćutanje.
Iz studentske grupu “Kamo śutra?” od početka organizovanja protesta saopštavaju da nema veze sa bilo kojom političkom partijom i da proteste organizuju kao slobodni ljudi.
Oni su, takođe, ukazivali da su njihovi članovi “javno šikanirani i omalovažavani, dok su djevojke koje su govorile na nekom od prethodnih protesta dobijale poruke prijeteće i nepristojne sadržine”.
Iz Demokratske Crne Gore, partije koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović čije se ostavke traže, studente, međutim, optužuju za saradnju sa kriminalnim klanovima i bivšoj vlasti Mila Đukanovića, za koje su naveli da su stvarni organizatori protesta.
Studenti su u više navrata saopštili da je javna podrška koju dobijaju iz dana u dan sve veća, te da ih je do sada podržalo više stotina univerzitetskih profesora, građanskih aktivista, kulturnih stvaralaca, novinara, sportista, kao i univerzitetskih profesora iz Srbije.
Prvog dana ove godine, 45-godišnji Cetinjanin Aleksandar Martinović ubio je 12 ljudi, među kojima dva rođena brata od 10 i 13 godina, i ranio četiri osobe, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.
Prema izvještajima policije, Martinović je 1. janurara za pola sata, na pet lokacija, ubio 12 i ranio četiri osobe, a ubijeni su bili njegovi rođaci, prijatelji i kumovi. Nekoliko sati nakon masakra Martinović je, opkoljen policijom, izvršio samoubistvo.
Policija je saopštila da je u trenutku zločina na Cetinju bilo svega desetak policajac.
Građani koji organizuju proteste, zahtijevajući smjenu čelnika sistema bezbjednosti, traže odgovore da li je zbog malog broja policajaca na dužnosti na Cetinju i loše organizacije na terenu, Martinović, kako je navedeno iz policije, mogao da djeluje 30 minuta i izvrši ubistva na pet lokacija širom grada?
Premijer Spajić je 3. januara, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezjednost , najavio donošenje novog zakona o oružju, koji će prespitati postojeće dozvole za legalno oružje i propisati drakonske kazne za posjedovanje i nošenje nelegalnog.
Masakr na Cetinju, koji se dogodio 1. januara, drugo je masovno ubistvo u tom gradu za dvije i po godine. U avgustu 2022. , Cetinjanin Vuk Borilović (34) ubio je 10 sugrađana, od kojih dvoje djece. Borilovićev krvavi pir zaustavljen je tako što je ubijen.
