Dan nakon što je Crna Gora dobila IBAR napredujući ka EU, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić predložio je da se u petak u parlamentu raspravlja o Predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu koji su potpisala 43 poslanika većine, a čije bi usvajanje moglo da naljuti Hrvatsku koja je ranije zbog toga uputila protestnu notu Podgorici.
Prijedlog ove rezolucije, iniciran od prosrpskih stranaka, dolazi nakon što je Vlada Milojka Spajića prošlog mjeseca podržala UN-ovu Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici, kojoj su te stranke protivile.
"Svjesni istorijske važnosti Jasenovca kao mjesta gdje su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine", piše u predlogu Rezolucije o Jasenovcu koji su potpisali poslanici parlamentarne većine, uključujući i premijerov Pokret Evropa sad.
U Predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu navodi se da se ona pokreće „polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava".
"Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava”, navodi se u tekstu i dodaje da je rezolucija "neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”.
U predlogu rezolucije navodi se da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju s patnjama njihovih porodica, i potvrđuju 'principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.
Pored toga, u inicijativi se navodi da Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma".
Spajiić u četvrtak u Briselu nije dao direktan odgovor hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu.
„Učinićemo isto ono što smo uradili i u slučaju Srebrenice, osudićemo svaku vrstu zločina. Takođe, o tome da li će ovo pitanje doći na dnevni red Skupštine, to ćete morati da pitate njih, jer ja nijesam tamo, ali koliko znam, predlog o rezoluciji o Jasenovcu nije još uvršten u dnevni red“, rekao je Spajić.
On je rekao da "trenutno ima 40 rezolucija koje su u progresu", te da „imamo momentum, poslije Rezolucije o Srebrenici, koju smo usvojili u UN, da svaki od predstavnika naroda u parlamentu imaju potrebu da izguraju rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus i narode ili religije kojima pripadaju".
"Nažalost, ušli smo u ciklus rezolucija, mislim da nas to skreće sa tema i fokusa koje imamo ovdje ali postoje vrijednosne osnove koje npr glasajući za Srebrenicu smo se obavezali da osudimo sve zločine koji su se desili u prošlosti“, rekao je Spajić.
Spajić je rekao da duguje zahvalnost hrvatskoj vladi koja je, kako je istakao, "pomogla nebrojeno puta Crnu Goru na putu ka EU putu".
Hrvatska je ranije uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog najava glasanja o Rezoluciji o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, a njeni zvaničnici ocijenili da to neće doprinijeti iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama.
"Vjerovatno hoće defokusirati Srebrenicu i politizovati sa Jasenovcem i manipulisati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijateta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja", kazao je ranije hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Jasenovac je zloglasni ratni koncentracioni logor formiran 1941. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojem su tokom Drugog svjetskog rata masovno ubijani Srbi, Romi, Jevreji, kao i hrvatski komunisti i antifašisti.
