Kako dolaze hladnije vrijeme, broj zaraženih kovidom ponovo raste na sjevernoj hemisferi, a prisutno je nekoliko novih varijanti.
Kovid nasuprot drugim "sezonskim" bolestima
Pandemija kovida odnijela je gotovo sedam miliona života širom svijeta. Međutim, zahvaljujući vakcini, imunitetu stečenom poslije zaraza kovidom i boljim ljekovima, virus se sada lakše podnosi.
U Americi, ukupan broj ljudi koji umire od bilo kojeg uzroka je normalan od proljeća.
"Ake me pitate da izaberem između zaraze gripom i kovidom, izabrao bih kovid zato što je svaki pojedinačni slučaj gripa opasniji", kaže Ašiš Dža, bivši koordinator Bijele kuće za kovid i dekan Škole za javno zdravlje na Univerzitetu Braun.
Međutim, iako je kovid sada manje smrtonosan po pojedince, "čini se da ima veću stopu dugoročnih komplikacija".
Takođe je manje vezan za određenu sezonu, zarazniji je i tokom poslednje tri zime u SAD najviše slučajeva je bilo od decembra do januara, dok grip ima najveći zamah kasnije.
Ameš Adalja, specijalista za zarazne bolesti u Centru za zdravstvenu bezbjednost pri Univerzitetu Džons Hopkins, izjednačio je kovid sa gripom i respiratornim sincicijalnim virusom (RSV), ali je naglasio da je ozbiljniji od obične prehlade.
Da li je potrebno primiti buster?
Farmaceutske kompanije Fajzer, Moderna i Novavaks razvile su nove vakcine više usmjerene na trenutne podvarijante omikrona, koji je postao dominantni soj 2021.
Postoji široki konsenzus da će godišnji buster korisiti najranjivijimm kategorijama stanovništva. Međutim, još se raspravlja o tome da li donose dodatnu koristi svima.
Istraživanja pokazuju da su gotovo svi već bili zaraženi kovidom. I prethodne infekcije u kombinaciji sa vakcinama doprinijele su da imuni sistemi zaustave teške oblike bolesti, iako ne sprečavaju same zaraze.
Preporuke o opštoj upotrebi više nemaju smisla i mogu da smanje povjerenje u javno zdravlje, smatra Monika Gandi, autorka knjige o post-pandemijskim mjerama.
Na primjer, vakcine kompanija Fajzer i Moderna mogu da nose manji rizik od srčane upale kod mlađih muškaraca.
Evropske zemlje preporučuju godišnje vakcine za visoko rizične grupe, ali pojedini eksperti ne vide negativne strane širih preporuka. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u utorak su preporučili široku upotrebu izmijenjene vakcine protiv kovida 19, koju su prethodno odborili regulatori, za sve starije od 6 mjeseci.
"Ljudi kod kojih postoji manji zdravstveni rizik i dalje imaju koristi od bustera", ističe Zijad Al-Ali, epidemiolog na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu.
Da li su maske i dalje korisne?
Eksperti imaju različite stavove o tom pitanju, jednom od najkontroverznijih tokom pandemije.
Ugledna neprofitna organizacija Kokran razmotrila je rezultate kliničkih istraživanja o tome da li je promovisanje nošenja maski pomoglo da se uspori širenje respiratornih virusa. Utvrdila je da su rezultati neodređeni.
Međutim, ono što istraživači sa sigurnošću znaju - zahvaljujući laboratorijskim eksperimentima - jeste da visoko kvalitetne maske kao što su N95, štite pojedince.
"Pojedinci mogu da izaberu da ih nose u zatvorenom prostoru da bi se zaštitile od respiratornih patogena", kaže Gandi, profesorka na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, mada vjeruje da vakcine sprečavaju teže oblike bolesti, uključujući i u visoko rizičnim grupama.
Testirati se, ili ići na posao?
Stručnjaci su saglasni da ima smisla da ljudi u visoko rizičnim grupama - stariji ili oboljeli od raka i dijabetesa, ili oni koji imaju probleme sa gojaznošću - da se testiraju kada imaju simptome.
To je zato što bi te grupe "imale koristi od antiviralnih terapija u vremenskom periodu od pet dana", kaže Adalja.
Najpoznatija je Pakslovid, za koji se pokazalo da smanjuje rizik od teških bolest i smrti među ljudima koji su u visoko rizičnim grupama.
Pojedini zdravstveni sistemi smatraju da je neophodno samo testirati te grupe.
"Većini više nije potrebno testiranje na koronavirus. Da bi se spriječilo širenje zaraze, trebalo bi da pokušate da ostane kući ako se ne osjećate dobro", saopšteno je iz britanskog zdravstvenog sistema.
Šta je sa dugoročnim simptomima kovida?
Istraživanja o dugoročnim simptomima kovida - koji traju nedeljama ili mjesecima - i dalje ometa nedostatak standardizovanih definicija stanja koje ima više uzroka, kaže Adalja.
Al-Ali procjenjuje da od dugoročnih simptoma pati 4 do 7 procenata, ili 65 miliona širom svijeta.
"Nažalost, nismo postigli napredak kada je riječ o liječenju dugoročnih simptoma kovida. To bi trebalo da bude hitni prioritet u istraživanju", ističe.
Vakcinacija po svemu sudeći smanjuje rizik od dugoročnih simptoma, dok je to stanje povezano sa ozbiljnošću infekcije.
Amerika vlada finansira nekoliko kliničkih istraživanja, a u jednom je otkriveno da lijek za dijabetes metformin smanjuje rizik od dugoročnih simptoma za 40 procenata.
Dža navodi da se nada da će narednih mjeseci biti dostupno više podataka o mogućim lijekovima.
