Vlasti u Crnoj Gori odredili su 72-časovno policijsko zadržavanje 18-godišnjaku iz grupe mladića osumnjičenih da su u subotu veče u Baru brutalno pretukli dvojicu mladih atletičara Bosne i Hercegovine koji su se nalazili na pripremama u tom gradu.
"Nakon saslušanja osumnjičenog B.K. iz Bara, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, a u vezi sa fizičkim napadom koji se desio 15.04.2023. godine u naselju Šušanj na maloljetne sportiste iz Bosne i Hercegovine, postupajući tužilac donio je rješenje o zadržavanju do 72 sata u kojem roku će biti podnijet predlog za određivanje pritvora Osnovnom sudu u Baru", navedeno je u saopštenju ODT-a Bar.
Napad na bosanske atletičare, stare 14 i 17 godina, od kojih je jedan zbog težih povreda glave prebačen u Sarajevo gdje čeka operaciju, dogodio se ispred prodavnice u barskom naselju Šušanj gdje im je grupa od pet mladića prišla i bez razloga počela da ih udara.
Novinarka Al Džazire Arduana Pribinja objavila je na Tviteru da se radi o dvojici mladih sportista AK Sarajevo, od kojih je jedan njen sin, kome je, kako je kazala, “glava razbijena metalnom šipkom, dok je njegov drug prošao teže”.
Ranije je podnijeta krivična prijava protiv četiri maloljetnika osumnjičena da su učestvovali u prebijanju mladih sarajevskih sportisa.
Pribinja je na svom Tviter nalogu takođe napisala da je obaviještena da su četvorica maloljetnih napadača pušteni, jer, kako tvdi, “crnogorski zakonski okviri ne predviđaju mogućnost njihovog lišavanja slobode”.
“Istovremeno mi stižu poruke brojnih Crnogoraca, čija djeca trpe vršnjačko nasilje gotovo svakodnevno, dok politička reakcija u njihovom slučaju izostaje. I to je problem crnogorskog društva, koji se mora rješavati promjenom zakonskih okvira. Djeca moraju znati da ovakvi postupci neće proći nekažnjeno. A kažnjavaju se adekvatnim sankcijama. U protivnom, politika prije svega, normalizira najužasnije društvene obrasce koji će im izroditi nerješive društvene probleme", napisala je ona na Tviteru.
Napad na dvojicu sarajevskih sportista osudio je i novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović , koji je kazao da očekuje da “nadležni organi u potpunosti ispitaju slučaj i adekvatno sankcionišu napadače”.
“Nasilje moramo iskorijeniti iz našeg društva i zbog gradjana Crne Gore, ali i zbog svih onih koji dolaze u našu zemlju”, napisao je Milatović na Tviteru.
Aktuelni crnogorski predsjednik Milo Đukanović naveo je da "Crna Gora ne pamti ovakav sramotni čin nasilja prema gostima kakav se desio u Baru".
"Divljački su napadnuti dječaci, mladi sportisti iz prijateljske BiH. Najporaznije od svega bi bilo ako taj vandalski incident ima nacionalni i vjerski predznak", navodi Đukanović.
Đukanović, takođe, navodi da “nadležni državni organi, moraju slučaj rasvijetliti do kraja, posebno imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u CG sve češće susrijećemo s vršnjačkim nasiljem”.
"Na tome polažemo ispit i kao društvo, i kao država. Dotle, moje duboko izvinjenje Harunu i Aliji i njihovim roditeljima, našim prijateljima u BiH", naveo je Đukanović na Tviteru.
Psiholog Radoje Cerović kaže da su “dječaci iz Bara u mnogo većoj mjeri primjer identitetskog nego vršnjaćkog nasilja”.
“Oni su napali “one druge”, u njihovim pobrkanim glavama oni bi trebalo da budu heroji sopstvene identitetske jedinice. Oni su takvim ljudima okruženi i ne sumnjam makar dijelom i glorifikovani”, navodi Cerović za Glas Amerike.
On ukazuje da je posljednjih godina došlo do ozbiljnog rasta stepena raslojenost u Crnoj Gori u svakom smislu, do kako kaže, “ozbiljnog popuštanja kočnica na sistemu mikrosignala koji postavljaju kulturna pravila ponašanja”.
“Ako dozvolite da se govor mržnje probije do medija, ako razne nasilne i krvožedne pjesme, koje se baziraju na krvožednim ideologijama iz 90-ih ili ranije, bivaju sve češće pjevane na ulicama i “normalizovane” šta drugo treba da očekujemo”, kaže Cerović i dodaje da su to “mikrosignali odobravanja, i oni djeluju kroz opštu relativizaciju u kojoj se briše razlika između nasilnika i žrtve”.
“Jer pobogu ‘svi su oni isti, vidiš da se mrze!’. Ne mora da znači da je nasilnik sa metalnom šipkom izložen tim mikrosignalima, pa čak ni njegovi roditelji. Ali opšti nivo tolerancije na nasilje i izazivanje straha kod drugih kao metoda nadgornjavanja i dominacije je doviojna da oslobodi stega atavistićke instinkte adolescenata. A to je zadnjih godina ono čemu svjedočimo. Negiranje genocida, nasilna ikonografija, crne zastave, identiteske prijetnje, ne samo otpuštaju kočnice za nasilje već dovode do cijepanja društva po svim šavovima. Osjećaj paranoje, nepovjerenja i straha prema onima drugima dovodi do sve veće nekontrole instinkta nasilja”, navodi Cerović.
Napad u Baru najnoviji je u nizu neizazvanih napada grupa maloljetnika na svoje vršnjake u Crnoj Gori, koji se dogodio par dana nakon što je u Podgorici grupa mladića bez razloga pretukla trojicu učenika podgoričke gimnazije.
