VOA: Na koji način se, prema Vašem mišljenju, hrvatska politika odnosi prema Bosni i Hercegovini kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona?
MESIĆ: Oficijelna hrvatska politika prema BiH je ista kakva i Srbije prema BiH. Na jednoj strani se govori o tome kako se BiH podržava u njenoj cjelovitosti, da se ne diraju granice i sl. Onda Srbija kaže da podržava BiH, a u svemu podržava Milorada Dodik koji ne priznaje BiH. Hrvati, pak, priznaju sve institucije BiH, s time da predsjednik ne kontaktira s Predsjedništvom BiH, a to treba biti najvažnija adresa s kojom mora kontaktirati. Opet nešto što odudara od normalnih odnosa među državama.
VOA: Kako komentirate izjavu predsjednika Republike Hrvatska Zorana Milanovića da Hrvatska neće podržati pristupanje Švedske i Finske u NATO, ako ne dođe do izmjena izbornog zakona u BiH?
MESIĆ: U svijetu će to jako odjeknuti. To su dvije stvari koja jedna s drugom nemaju nikakve veze.
Ne postoji nikakva šansa da Milanović zaustavi ulazak Švedske i Finske u NATO. On je zbog rješavanja jednog pitanja unutar jedne zemlje, uključio i ostatak Europe, a to ne može.Stjepan Mesić
VOA: Predsjednik Zoran Milanović je pokazao da Republika Hrvatska, prema njegovim stavovima, ima itekako veze s izbornim procesom u BiH. Koliko je opravdano miješanje u provođenje izbornog procesa jedne zemlje?
MESIĆ: Koliko vidim, spor je u tome kako je izabrano Predsjedništvo BiH. Iz hrvatskog korpusa, u Federaciji BiH se bira jedan član, ali svi glasaju za njega (Bošnjaci, Srbi, Ostali). Iz bošnjačkog korpusa, također jedan član za Predsjedništvo i za njega opet glasaju svi. U entitetu Republika Srpska se bira jedan član iz srpskog korpusa, ali niko ne pita gdje su Bošnjaci i Hrvati iz RS-a. Umjesto da se to pitanje problematizira, govori se o nečemu što ne postoji. Nije Hrvat onaj ko je izabran da predstavlja Hrvate, on je izabran samo iz hrvatskog korpusa. Tri člana Predsjedništva BiH - Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik predstavljaju BiH. Svako za sebe ne predstavlja ništa, ali sva trojica zajedno predstavljaju BiH.
VOA: Zbog čega izjave iz Hrvatskog naroda sabora da raspisivanje Općih izbora u BiH za oktobar 2022. godine, ruši mir i stabilnost BiH?
MESIĆ: To su, zapravo, samo neostvarene ambicije. Jasno je da je bilo pokušaja da se razbije BiH. To su, na koncu, dogovorili Franjo Tuđman i Slobodan Milošević u Karađorđevu. Tako je Hrvatska trebala dobiti banovinske granice, Cazin, Veliku Kladušu i Bihać. Tako je dogovorena podjela BIH. Očito da pojedinci nisu izvukli pouke iz toga, odnosno da nema nikakve podjele BiH. Ona je činjenica, samo treba malo više vremena da to pojedinci shvate.
VOA: Kakvu Bosnu i Hercegovinu želi Hrvatska?
MESIĆ: Europi i svijetu je potrebna stabilna i funkcionirajuća BiH, ali jasno da će oni koji su nezadovoljni s njenim opstankom, opstruirati funkcioniranje. Potrebno je učešće međunarodne zajednice, prije svega Europske unije, ali u Amerike, koja je najviše doprinijela da se zaustavi rat u BiH. Oni moraju odlučno reći - nema razbijanja i federalizacije BiH, ona mora ostati funkcionirajuća, stabilna i europska država.
VOA: Kada kažete “osobe koje opstruiraju postojanost BiH”, na koga mislite?
MESIĆ: Dva najistaknutija razbijača BiH su Milorad Dodik i Dragan Čović. Oni su plesni par u argentinskom tangu. Ne zna se ko vodi taj tango, ali njih dvojica plešu, ne bi li razbili BiH,. Međunarodna zajednica treba učiniti ono što su nekada radili međunarodni predstavnici. Ako se neko ne pridržava pravila, isključuje se iz igre. Ako neko igra nogomet i loptu hvata rukom, ide van iz igrališta. Ako neko u politici razbija BiH, mora ići van politike. Međunarodna zajednica mora napraviti nešto i na tom polju.
VOA: Hoće li će, prema Vašem mišljenju, doći do značajnijih promjena u BiH nakon oktobarskih izbora? Kako bi tada mogla izgledati BiH?
MESIĆ: Prije svega, ni Srbija ni Hrvatske se ne trebaju miješati u pitanja koja se tiču samo BiH. Može se komentirati, ali ne nametati mišljenje. Politika se mora voditi u BiH, u glavnom gradu Sarajevu.
