Pažnja Sjedinjenih Država ka regionu Zapadnog Balkana se pojačava i to je ohrabrujuće, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji učestvuje na 74. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Đukanović je rekao da očekuje i da Evropska unija, poput Sjedinjenih Država, imenuje nekog ko će se pozabaviti problemima u regionu i naglasio da se obnavlja pažnja na politiku proširenja i najavljuje novi tempo u njenoj realizaciji.
Glas Amerike: Upravo ste završili govor u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u kojem ste, između ostalog, kazali da je budućnost sigurnog Balkana samo u Evropskoj uniji. Evrointegracije su bile tema i susreta na marginama zasijedanja. Recite mi da li očekujete sada ubrzanje tog procesa posle imenovanja nove Evropske komisije i, čini se, većeg američkog angažovanja?
Đukanović: "Prije svega treba podsjetiti da ovu Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija održavamo u godini kada obilježavamo sto godina multilateralizma. Na neki način to je i logično opredijelilo prioritete ovogodišnjeg zasjedanja koje je postavio novi predsjedavajući, stalni predstavnik Nigerije. Dakle osnovna ideja je kako osnažiti multilateralni pristup rješavanju markantnih globalnih problema – od iskorenjivanja siromaštva, do uspostavljanja pouzdanijeg mira, unapređenja obrazovanja, smanjenja efekta klimatskih promjena".
"Prvi moj utisak iz pomnog praćenja debate je da je ipak u značajnom broju diskusija bio primjetan pokušaj minimiziranja multilateralizma i sugerisanja nacionalnog pristupa rješavanju globalnih problema. To je nešto što nas veoma zabrinjava, jer ne vjerujemo da je nacionalnim receptima moguće riješiti globalne probleme. To je nešto što zaista izaziva zebnju kada je u pitanju kvalitet međunarodnih odnosa i spremnosti međunarodne zajednice da zajedno preuzimamo odgovornost za defnisanje brzih, kvalitetnih i održivih rešenja za glavne probleme. Ono što je jako važno pomenuti je da smo u tom kontekstu ove godine prvi smo održali i politički forum na najvišem nivou o ciljevima održivog razvoja. Veoma je važno da je Crna Gora u tome učestvovala i čini mi se da su neki prijedlozi koje smo iznijeli na bazi vlastitog iskustva bavljenja ovom temom mogli biti korisni, prije svega da se supostavi pouzdanija, intenzivnija i čvršća saradnja između Ujedinjenih nacija i zemalja članica i da pokušamo mobilisati najširu javnost, uključujući biznis i privatni sektor".
"Želim takođe da iskažem zadovoljstvo što sam ovim povodom uobičajno bio u prilici da ostvarim veliki broj bilateralnih kontakata na marginama. Pored tog sastanka sjutra sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom, danas sam imao sam odličan razgovor sa izvršnom direktorkom UNICEFA, jednom od najznačajnijih agencija Ujedinjenih nacija, najznačajnijih za Crnu Goru jer sa njom zaista ostvarujemo intenzivnu i plodnu saradnju.
Crna Gore posvećena multilateralizmu
Ali zasjedanje Generalne skupštine je uvjek prilika da razgovarate sa predstavnicima drugih država – u sali u kojoj se događa generalna debata, tokom ručka koji organizuje generalni sekretar, tokom prijema kod američkog predsednika.
Tako da sam ovdje sreo predsednika Evropskog saveta Tuska, generalnog sekretara NATO-a, potpredsjednika SAD Pensa, kancelarku Angelu Merkel, predsjednika vlade Španije Sančeza, predsjednika Argentine Makrija, razne lidere, posebno iz latino američkih država, naše lidere iz regiona. Mislim da je bio plodan boravak ove godine u Njujorku i prilika za odlične razgovore koji održavaju već formirani imidž Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, a to je da jejedna mala i odgovorna članica Ujedinjenih nacija, posvećena multilateralizmu nastoji da maksimalno afirmiše svoju poziciju u Ujedinjenim nacijama i da da doprinos afirmaciji Ujedinjenih nacija u cjelini.
"Kroz sve te razgovore, bila je prilika i da testiramo spremnost nove evropske adminstracije da se vrati dobrom tempu politike proširenja, odnosno daljeg ujedinjenja Evrope. Zajedno smo svjedoci tome da je komisija koja je upravo završila mandat u poslednjem periodu imala ozbilljne faze usporavanja u realizaciji te svoje najuspješnije politike. To je nešto na što smo uporno upozoravali i podsjećali evropske strukture - da bi se proces ujedinjenja Evrope, dakle vizija moderne Evrope morala dogoditi i da je to efekat koji bi jednako bio koristan i zemljama Zapadnog Balkana i Evropskoj uniji u cjelini.
Ono što je ohrabrujuće je da, neke od poruka koje smo dobili sa važnih međunarodnih adresa, upućuju na zaključak da se obnavlja pažnja na politiku proširenja, da se najavljuje jedan novi tempo u realizaciji te vizije i vjerujem da sa optimizmom možemo očekivati buduće vrijeme u kojem ćemo pokušati da ostvarimo svoj strateški cilj – učlanjenje u Evropsku uniju.
Ohrabrujuće poruke sa međunarodnih adresa
Crna Gora će nezavisno od evropske politike nastaviti veoma posvećeno i odgovorno da realizuje strateški cilj - evropeizaciju društva, dakle mi nastavljamo sa reformama, sa uspostavljanjem standarda koji će crnogorsko društvo zaista približiti onome što su standardi evropskog društva sa ciljem da u dogledno vrijeme dostignemo i evropski kvalitet života."
Glas Amerike: Koliko ce u svemu tome pomoći veći angažman Vašingtona? Imenovan je specijalni izaslanik Metju Palmer koji je prvo posjetio Crnu Goru na toj funkciji. Vama je i pomoćnik američkog državnog sekretara Riker rekao da je integracija Crne Gore visoko na agendi Vašingtona? Koliko će to pomoći i šta Vašington očekuje od Crne Gore u tom pogledu i kada je riječ o rešavanju problema u regionu?
Đukanović: Apsolutno će pomoći. To govorim kao neko ko je dugo na političkoj sceni u našem regionu i ko ima iskustva sa intenzivnijim prisustvom Sjedinjenih Država u rešavanju nekih ključnih problema u našem regionu. Podsjetiću vas na period devedesetih, na period 99. kada je Milošević uveo SRJ u sukob sa najmoćnijom poliitčkom i vojnom alijansom u svijetu i tada smo imali intenzivno prisustvo Sjedinjenih Država i prostor Zapadnog Balkana bio je prioritet američke spoljne politike. Imamo iskustvo saradnje Crne Gore i SAD u tom periodu, i u to je vrijeme zaista uspostavljeno čvrsto povjerenje naše dvije zemlje koje i danas predstavlja veoma pouzdan temlje budućem razvoju međudržavnih odnosa.
Uskoro susreti CG - SAD na visokom nivou
Obradovalo me je da je državni sekretar imenovao Palmera za specijalnog izaslanika, očekujem da bi i Evropska unija trebalo da postupi na sličan način i da bi ona u bliskoj budućnosti trebala imati nekog ko će se pozabaviti realnim problemskim prioritetima Zapadnog Balkana. Razgovor sa pomoćnikom držvnog sekretara za Evropu Rikerom, kojem je prisustvovao i gospodin Palmer, je bio obostrano koristan, razmijenjivali smo ideje u pronalaženju najboljih rešenja za priopritetne probleme na Zapadnom Balkanu. Ono što je dobro i ohrabrujuće je da se pojačava pažnja SAD ka našem regionu, tako da smo tokom tog razgovora dobili najavu nekih skorijih susreta na visokom političkom nivou dvije zemlje što će, vjerujem, doprinosi ne samo razvoju bilateralnih odnosa, već i postizanju ciljeva važnih za region – a to su pouzdanija stabilnost i demokratski prosperitet."
Promjena granica više nije dominantan pristup
Glas Amerike: Kada je riječ o problemima, jedan od najvećih su neriješeni odnosi Kosova i Srbije. Na stolu je, čini se, i dalje razmena teritorija. Kakav je stav Crne Gore o promjeni granica i postoji li jedinstven stav među Evropljanima o tom pitanju?
Đukanović: Do sada je to pitanje nekako tretirano sporadično. Niko od aktera u tom procesu, bilo da je riječ o Srbiji, Kosovu, ili medijatorima iz Evropske unije, nije govorio na detaljan i konzistentan način. Mi smo upozoravali da ideje oko razmjene teritorija, oko promjene granice koje bi mogle imati prizvuk mijenjanja granica po etničkim kriterujumima nijesu dobre ideje jer vjerujemo da se ne može završiti ništa na nekom presedanu, nego da bi svaki presedan povlačio domino efekat, a da bi to moglo da ugrozi krhku stabilnost našeg regiona. Ali, me ohrabruje kroz razgovore koje sam ovdje imao ovih dana, čini se da to nije više dominantan pristup rješavanju problema, čini mi se da se vjerovatno i zbog ovih upozorenja i vlastitih saznanja o rizicima tog pristupa, sada konstituišu i drugačiji pristupi koji bi vodili zajedničkom cilju – rješavanju problema. Taj problem je star, jako komplikovan, ograničavajući za puniju stabilnost problema, zato smo svi, uključujući i Crnu Goru kao susjeda, zainteresovani da damo maksimalan doprinos da se u bliskoj perspektivi dođe do održivog rješenja.
Glas Amerike: A koji su to drugačiji pristupi?
Đukanović: "U ovom trenutku ne želim da ih elaboriram jer i oni sa kojima sam razgovarao ih još uvijek drže u radnoj formi i ne bih želio da budem neko ko bi možda preranim saopštavanjem tih ideja pokvario šansu da se do takvih rešenja dođe. Čini se da su na dnevnom redu sada mnogo kompleksniji i ozbiljniji prijedlozi rješenja, da je jako dobro da nemamo samo jedno rješenje već više, i da ćemo moći da odaberemo rješenje koje rješava taj problem i doprinosi pouzdanijoj stabilnosti što nam je svima cilj".
Dijalog, ali ne o tehničkoj vladi
Glas Amerike: Kada je riječ u unutrašnjim pitanjima, U Crmoj Gori i dalje nema dijaloga opozicije i vlade. Opozicija insistira na tehničkoj vladi, vlast odbacuje tu mogućnost. Da li je moguće postići kompromis uoči održavanja izbora?
Đukanović: "Na dnevnom redu je pitanje unapređenja izbornog zakonodavstva. Mislim da smo, kao vlast, učinili sve što je bilo neophodno da opoziciji, kao partnerima u političkom životu Crne Gore, pružimo mogućnost da dodjemo do optimalnog izbornog modela koji će svima garantovati da imamo regularan izborni sistem, regularan izborni ambijent i da će rezulati izbora odraziti slobodnu demokratsku volju gradjana. Paralelno sa tim, pojavljuju se i neke ideje koje nemaju mnogo veze sa unapređenjem izbornog sistema – zahtjev da se konstituiše tehnička vlada je zahtjev za revizijom rezulatat izbora iz 2016. Tada smo imali izbore koje je OEBS-ODIHR ocijenio kao izbore koji održavaju slobodnu volju građana Crne Gore i ne mislimo da bilo ko ima potrebe niti da bi bilo ko na taj način pokazao odgovornost time da revidira slobodnu volju građana time što će ustupati građansko poverenje.
Dakle, sa građanskim povjerenjem se zaista treba odgovorno ponašati, a ne odricati ga se ili ga distribuirati mimo izborne volje građana Crne Gore. Zato vjerujemo da nema nikakve potrebe za nekom prelaznom vladom, nema potrebe da u Crnoj Gori kontinuirano eksperimentišemo sa nekim novim modelima. Kada budemo znali još jedan takav primjeru u svijetu, da se neko odriče četvrtine mandata koju su mu gradjani poverili, zbog nekog vrlog sumnjivog eksprementa – jer imamo negativno iskustvo od pre četiri godine - onda ćemo vjerovatno biti spremni da dodatno razgovaramo na tu temu. U ovom trenutku ne, ali smo apsolutno spremni da razgovaramo o svim formama dijaloga koje će voditi dodatnom unapređenju izbornog sistema u Crnoj Gori. Mislim da smo kao vlast učinili sve, opozicija očigledno nema jasnu viziju kako da se odnosi prema našoj ponudi i ja generalno mislim da je tu problem i strah opozicije od novog izbornog poraza i da oni sada arbitriraju oko toga da li je pametnije da izgube izbore ili je pametnije da unaprijed proglase izborni ambijent neregularnim i na taj način pokušaju da pokušati da pribave alibi za svoju nemoć i politicki neuspjeh.
Opozicija strahuje od izbornog poraza
Pokušajmo svi zajedno da budemo odgovorni prema onome sto su nacionalni interesi Crne Gore. Nacionalni interes Crne Gore je da dozvolimo da se odvija jedan regularan demokratski proces, čiji su sastavan dio izbori, u ovom slučaju parlamentarni izbori za godinu dana i ne dozvolimo, a to posebno upućujem apel opoziciji, ne dozvolite da se vaše međusobno nadmetanje za poziciju broj dva na crnogorskoj političkoj sceni, jer pozicija broj jedan pripada aktuelnoj vlasti, ne dozvolite da vas odvede u opstrukciju nacionalnih interesa i ciljeva. Vlast to svakako neće ni na koji činiti i trudićemo se da do kraja ovog procesa budemo nacionalno odgovorni i predusretljivi prema našim političkim partnerima, da učinimo sve da se dijalog i dogodi, da dobijemo kvalitetan izborni sistem i da Crna Gora nastavi da se demokratski intenzivno razvija".
