Coronavirus
Uhulumende Usolwa Ngendlela Aphatha Ngayo Abantu Kuhlelo Lwakhe olweLockdown
Ingcwethi kunhlangothi ezehlukeneyo zempilo ziyamsola uhulumende ngendlela aqhuba ngayo uhlelo lokulaya abantu ukuhlala ezindlini emizameni yokuvimba ukuthelelwana lula igcikwane leCovid 19.
Abantu bathi uhulumende akaphathi kuhle abantu abatholakala besephula lezo ziqondiso njalo akahlelanga indlela zokubona ukuba abantu bazophila njani phakathi kwesimo somnotho esikhona elizweni okwamanje.
Omunye wabasola indlela uhulumende aqhuba ngayo ukulandelwa kweziqondiso zeLockdown ngumnumzana Rejoice Ngwenya, ingcwethi kwezenhlalakahle kukazulu.
“Umhlaba wonke jikelele usuhlaselwe ngumkhuhlane we Corona. Izisebenzi, abesifazane, abantwana labayanga emazweni aphucukileyo, bayaphathiswa ngokudla.
Amazwe la ayagcina inotho eziphaleni zikazulu yikho bekwanisa ukudinga ukudla benika abantu babo. Ngapha kithi, into zimi manzonzo ”.
Isimo elizweni u Ngwenya ethi singakuvumeli lokho osekusenziwa
nguhulumende kuzizalwane zakhe.
“Uhulumende weZanu PF, sebhuqe lokubhidliza umnotho welizwe iminyaka engamatshumi amane, isiphala semali kazulu i treasury, kasila lutho. Izithembiso zonke ezenziwa ngesikhathi sokhetho ezokulima lokuqhelisa amafekithali, lokupheka imisebenzi, zalahlwa. I Zimbabwe ilezikwelede ezimbalwa uhulumende lo esilaye ulobuhwaba lobusela, kasoze aphumelele ukunika abantu bakhe lutho ”
U Dr Mthabisi Anele Bhebhe laye uthi zingake zaphumelela lezinhlelo nxa abantu bengelakho ukudla.
“Kuliqiniso, more than 7million people eZimbabwe babekhangelane lendlala i corona ingakabuyi. Manje khathesi sekule corona, i government ayingeke ithi abantu behlale ezindlini bengadli, bengela kokudla yona izithulele. I government kumele ingenele, inike abantu izinto zokudla, inike abantu ukudla kwaneleyo behlezi ezindlini bezivikela emkhuhlaneni we corona ngoba i corona ngeqiniso ngumkhuhlane owesabisayo ”
Okhangele uhlangothi lwezempilakahle kuMDC ekhokhelwa ngumnumzana Nelson chamisa, u Dr Henry Madzorera, ulaye uyamsola uhulumende.
“Sivalele ezindlini, abantu abangela kuda, abangela mpuphu loba okunye nje okudliwayo. Abantu abaphila ngokuthenga ukudla ngemali yonaleyo abayithola mihla ngemihla. Akusebenzi lokhu. Kwakumele uhulumende abuze kubantu bonke nje abavelela kunhlangothi ezitshiyeneyo, ukuzwa imibono yabo. Ngabe benza lokho, babezaphuma lendlela ezincono sokuqhuba ngayo inhlelo zakhe. Kwakumele kube lemali ezwayi ehlelelwe ukuthengela abantu ukudla ngesikhathi behlezi emakhaya. Kodwa manje sesithe kabahlale nje, abesifazane labantwana bengela kudla. Lokhu kuzasidalela udubo kwezempilakahle, kusikhathi esilandelayo ”.
Umnumzana Tawanda Dzapasi, ingcwethi ecubungula ngezempilo esebenzela inkampani ye Mayittah Reseach Insights uthi baphakathi kophenyo lokudingisisa ukuzwa ukuba uzulu oswelayo uphila njani ngalesi sikhathi seLockdown.
“ Sekulenkinga njalo yabantu asebelemizimba engaphilanga kuhle ngendaba yokuswela ukudla okwakha umzimba. Abantu bajwayele ukugijigijima bedinga ukudla ukuthi badle labantwana kodwa khathesi bayaludinga usizo. Badinga usizo lokudla okwakha imizimba yabo ukulondoloza impilakahle yabo ”.
Kodwa uhulumende uthi wenza konke okusemandleni akhe ukunakekela izizalwane zakhe okubalisa ukusiza abaswelayo ngalesi sikhathi selockdown. Abanye babo sebeqalile ukuthola imali yokuzisiza kuhlelo oluqalele eHarare lakoBulawayo.
Uhulumende uthi wanelise ukukwenza lokhu ngemva kokuthatha izigidi ezingamakhulu ayisithupha zamadola-$600 million esikhwameni sakhe ukuze asize ngalesi sikhathi.
Abane Babafunyenwe BeleCovid 19 koBulawayo Ngabemuli Yinye
Abezempilakahle kumasipala wakoBulawayo bazise ukuba phakathi kwabahlanu abafunyenwe beleCoronavirus Ngolwesithathu, abane bangamalunga omndeni munye lomunye osebenza kwesinye isibhedlela salelidolobho.
Ngokuqansa kwenani leli, idolobho lakoBulawayo yilo eselikhokhela eZimbabwe yonke ngenani lasebefunyenwe beleCovid 19.
Le yinto eyethusa izakhamizi kanye labezempilakahle bona abathi uzulu kumele ahlale ngekhaya atshiyane lomkhuba wokuhambahamba.
Umnunzana Eventhough Siziba unobhala weZINA, uthi bamatasatasa bezama ukuthi bazilungiselele ekulwisaneni lomkhuhlane weCOVID-19 koBulawayo.
“Udubo esikhangelane lalo khathesi olukhulu yindaba yokuthi amapositive amacases aweCOVID 19 lokhe eyanda especially lapha koBulawayo. Lokhu vele sekusenza lathi sibe worried, sibe anxious. So thina sesikhangele ukuthi silwise ukuthi ingozi le ibephansi ingasikhuleli. So yiyo indaba engingathi simatasatasa ngayo ukuthi sizilungiselele. Singaba lokunqoba into le iphele singakafiki esigabeni esifanana lamanye amazwe lapho esitshaye khona kakhulu.”
Umnunzana Mike Ndiweni oyisakhamuzi sakoBulawayo uthi abantu ababoni ingozi elethwa ngumkhuhlane lo ngoba belokhe bebonakala beminyezene ezitolo.
“Indaba yokukhuphuka kwenani labantu ababanjwa ngumkhuhlane lo weCOVID 19 liyakhathaza kakhulu.Kulusizi ukuthi abantu khaya besithi cala celeni bakhohliwe ukuthi yinkalakatha yengozi eyenzakalayo edolobheni lakoBulawayo. Ungakhangela emzileni wokuthenga ukudla ezitolo abantu bayabe beminyene bengavulanga izikhala ukuthi bebekwazi ukuthi umkhuhlane lowu uthelelwana ngokuthi nxa abantu bethintene so yindaba elusizi kakhulu sokungathi uHulumende engakhuphula izinga sibili ngengoba etshilo izinga lokutester abantu engxenye abantu bengabona ukuthi lumkhuhlane uyingozi.’’
Udokotela Ruth Labode umgcinisihlalo wekomidi ebona ngezempilakahle edlae lephalamende uthi bebekukhangelele ukuthi inani lizaqansa kodwa hatshi koBulawayo kodwa ilizwe lonke.
‘Ukukhwela kwamacases koBulawayo bekuvele kuyinto ade siyimelele. Ayisoze ibe yiBulawayo yodwa izaba yiZimbabwe yonke, wonke umuntu olengqondo kufanele abekwazi ukuthi vele I COVID-19 iyakhwela kwezinye indawo lakithi iyakhwela nxa singavikeli.’
Umnunzana Rodney Jele uKhansila kaward 23 eNkulumane uthi abantu kumele balandele izixwayiso abaziphiwayo ukuthi bengabambi umkhuhlane lo.
“Ngiyalixwayisa ngesikhathi lesi ukuthi asibekezelenini sihlale nini ezindlini njengokuxwayiswa kwethu ngenxa yokuthi umkhuhlane lowu weCOVID 19 ngumkhuhlane okhona njalo ngumkhuhlane osungenile kakhulu edolobheni lakoBulawayo. Singakhangela kuvuka kunamuhla inani labantu asebebanjiwe positive sebelitshumi khathesi inani leli selingangezeleka. Kuqakathekile ukuthi sipratise isocial distancing lokuhlanzeka njalo kuqakathekile ukuthi sihlale ezindlini ukwenzela ukuthi singawutholi umkhuhlane lowu kuthi lalabo aba suspect ukuthi balawo bekwanise ukuthi bengatheleli abanye. So siyaxwayisa kakhulu zulu ukuthi sihlalenini ezindlini.”
Inengi labantu likhanya lethuswe kakhulu ngokuqonga kwenani lasebefunyenwe belegcikwane leCovid 19 koBulawayo ngesikhathi esifitshane kangako. Abantu kodwa babonakala benyakazela edolobheni ikakhulu ezitholo bezodinga impuphu.