WASHINGTON DC —
Ibandla leZanu PF selinqobe kukhetho ngesilinganiso esiphezulu esilipha amandla okuguqula imithetho kumbe isisekelo sombuso esitsha lilodwa edale lephalamende.
Kumpumela ebisiphumile ngoLwesihlanu, lelibandla beselithole izihlalo zedale lephalamende ezilikhulu lamatshumi amane lambili (142).
IMDC-T yona ibisithole izihlalo ezingamatshumi amane lasitshiyagalombili (48) kuphela yalahlekelwa yizihlalo ezinengi.
Idale lephalamende lilezihlalo ezingamakhulu amabili letshumi (210).
Kukhetho luka2008 iMDC-T ithole izihlalo phose ezilikhulu ephalamende, njalo ngomonakalo obekhona kathesi, ikhanya ilakho ukulahlekelwa yingxenye yezihlalo lezi.
Izinga iZanu PF enqobe ngalo liyipha amandla okwenza santando edale lephalamende (two thirds majority), okuyinto ebivele ikhalelwa yilelibandla ngesikhathi sikahulumende wenkazatho..
Impumeya yezihlalo zedale eseleyo izakwaziswa uzulu yiZimbabwe Electoral Commission (ZEC) ngoMgqibelo.
Impumela yokhetho lukaMongameli yona akwaziwa ukuthi izakwaziswa nini, kodwa okusobala yikuthi uMongameli Mugabe nguye onqobileyo ngezinga eliphezulu.
UMugabe ubencintisana lomkhokheli webandla leMDC-T uMnu Morgan Tsvangirai loMnu Welshman Ncube oweMDC.
IMDC kaNcube yona ilahlekelwe yizihlalo zayo zonke. Inengi lezihlalo lezi beliseMatabeleland South iZanu PF enqobe khona kuzigaba zonke ezilitshumi lantathu.
Iziphathamandla zebandla likaNcube ebezingalalunga edale kuphalamende edluleyo ezinqotshwe yiZanu PF zigoqela uMnu Moses Mzila Ndlovu, uMnu Edward Mkhosi, uMnu Siyabonga Malandu Ncube.
Inengi lithi iZanu PF iqilibezele kulolukhetho lanxa iAfrican Union leSouthern African Development Community zisithi ukhetho luqhutshwe ngemfanelo njalo kungeladlame.
Kodwa iSadc ayitsho ukuthi luqhutshwe ngendlela ebisipha amabandla wonke amathuba alinganayo yini (fairness).
UMnu Tsvangirai uthi impumela yokhetho lolu kayinanzi njalo ibandla lakhe lizahlangana ngoMgqibelo eHarare likhulumisana ngokuthi lithathe manyathelo bani.
Kumpumela ebisiphumile ngoLwesihlanu, lelibandla beselithole izihlalo zedale lephalamende ezilikhulu lamatshumi amane lambili (142).
IMDC-T yona ibisithole izihlalo ezingamatshumi amane lasitshiyagalombili (48) kuphela yalahlekelwa yizihlalo ezinengi.
Idale lephalamende lilezihlalo ezingamakhulu amabili letshumi (210).
Kukhetho luka2008 iMDC-T ithole izihlalo phose ezilikhulu ephalamende, njalo ngomonakalo obekhona kathesi, ikhanya ilakho ukulahlekelwa yingxenye yezihlalo lezi.
Izinga iZanu PF enqobe ngalo liyipha amandla okwenza santando edale lephalamende (two thirds majority), okuyinto ebivele ikhalelwa yilelibandla ngesikhathi sikahulumende wenkazatho..
Impumeya yezihlalo zedale eseleyo izakwaziswa uzulu yiZimbabwe Electoral Commission (ZEC) ngoMgqibelo.
Impumela yokhetho lukaMongameli yona akwaziwa ukuthi izakwaziswa nini, kodwa okusobala yikuthi uMongameli Mugabe nguye onqobileyo ngezinga eliphezulu.
UMugabe ubencintisana lomkhokheli webandla leMDC-T uMnu Morgan Tsvangirai loMnu Welshman Ncube oweMDC.
IMDC kaNcube yona ilahlekelwe yizihlalo zayo zonke. Inengi lezihlalo lezi beliseMatabeleland South iZanu PF enqobe khona kuzigaba zonke ezilitshumi lantathu.
Iziphathamandla zebandla likaNcube ebezingalalunga edale kuphalamende edluleyo ezinqotshwe yiZanu PF zigoqela uMnu Moses Mzila Ndlovu, uMnu Edward Mkhosi, uMnu Siyabonga Malandu Ncube.
Inengi lithi iZanu PF iqilibezele kulolukhetho lanxa iAfrican Union leSouthern African Development Community zisithi ukhetho luqhutshwe ngemfanelo njalo kungeladlame.
Kodwa iSadc ayitsho ukuthi luqhutshwe ngendlela ebisipha amabandla wonke amathuba alinganayo yini (fairness).
UMnu Tsvangirai uthi impumela yokhetho lolu kayinanzi njalo ibandla lakhe lizahlangana ngoMgqibelo eHarare likhulumisana ngokuthi lithathe manyathelo bani.