HARARE —
Abenhlanganiso yeDisability, HIV and AIDS Trust, bathi abaphila lobugoga ikakhulu abangaboniyo, mabangatshiywa phandle kwenhlelo zikahulumende eziphathelene lokulwisana lokwehliswa ukusabalala kwegciwane kanye lengculaza.
Abe DHAT laba baveza ukuba kuyingozi ukubatshiya ngaphandle laba bantu kundaba zokutholisa uzulu imfundiso lokudingakalayo okuphathisa ophila legciwane.
Bayayidinga labo limfundiso ephezu kwendaba zegciwane kanye lengculaza ngoba bephatheka labo kundaba zemacansini njengaye wonke umuntu ngoba belayo imizwa lanxa begogekile kutsho abe DHAT.
UMnumzana Edwin Ndlovu uleminyaka engamatshumi amathathu lanye yokuzalwa njalo akaboni.
UNdlovu yena okhokhela uhlangothi lwabontanga lokuqhutshwa kwenhlelo enhlanganisweni ye DHAT, uthi zibatshiya ngaphandle inkokheli zempilakahle ngesikhathi zihlela inhlelo zazo ngoba kukholwa ukuba kabaphatheki kundaba zemacansini.
Le imicabango kazulu labezempilakahle uNdlovu uthi iyingozi ngoba kungenye yembangela yokuqansa kwenani labaphila legciwane kwabaphila lobugoga, bengalutholi usizo ngoba kuthiwa kabaphatheki kundaba zemacansini.
UDr Rutendo Bonde osengudokotela okwamanje, uzelwe elobugoga kodwa uthi watholiswa uncedo lwezempilakahle ngaleso sikhathi, lamuhla lokhu uzihambela ngezakhe inyawo.
Ukhuthaza abezempilakahle ukuba baqakathekise ukusebenzelana ukuthuthukisa impilakahle kazulu, ikakhulu kundaba zegciwane lengculaza, kungakhathalakile ukuba uyisimakanjani umuntu.
Umqondisi wohlangothi olubona ngezinqumo zikahulumende kugatsha lwezempilakahle uMnumzana Tonderayi Kadzere, uthi uhulumende uzimisele ukuthuthukisa impilakahle yakhe wonke umuntu okugoqela abaphila lobugoga.
Ubuyanga obubhahe kakhulu kulabo abaphila lobugoga bubikwa buyibona obubabeka engozini yokulithola lula igciwane kanye lengculaza.
Kabalutholiswa ulwazi olwaneleyo phezu kwendlela abangazisebenzisa ukuzivikela kuleligciwane ngesikhathi abanye babo besiya emacansini njengendlela yokuziphilisa.
Abe DHAT laba bathi sekudinga izinqumo zikahulumende ukuba zigoqele abagogekileyo hatshi ukubatshiya ngaphandle njengalokho okuyikho khona manje.
Inkolo zabantu eziyingozi,okufana lomcabango othi ogogekileyo kaphatheki kundaba zemacansini lazo kumele ziguquke ngoba ziyingozi, kuveza abe DHAT.
Abe DHAT bathi lokwenza kwabasebenza ezibhedlela kumele kuguquke, bakwamukele ukuba, wonke umuntu olemizwa njalo ephatheka kundaba zemacansini, ulakho ukulithola igciwane ngoba lingakhethi ukuba ulobugoga loba hatshi.
Abe DHAT laba baveza ukuba kuyingozi ukubatshiya ngaphandle laba bantu kundaba zokutholisa uzulu imfundiso lokudingakalayo okuphathisa ophila legciwane.
Bayayidinga labo limfundiso ephezu kwendaba zegciwane kanye lengculaza ngoba bephatheka labo kundaba zemacansini njengaye wonke umuntu ngoba belayo imizwa lanxa begogekile kutsho abe DHAT.
UMnumzana Edwin Ndlovu uleminyaka engamatshumi amathathu lanye yokuzalwa njalo akaboni.
UNdlovu yena okhokhela uhlangothi lwabontanga lokuqhutshwa kwenhlelo enhlanganisweni ye DHAT, uthi zibatshiya ngaphandle inkokheli zempilakahle ngesikhathi zihlela inhlelo zazo ngoba kukholwa ukuba kabaphatheki kundaba zemacansini.
Le imicabango kazulu labezempilakahle uNdlovu uthi iyingozi ngoba kungenye yembangela yokuqansa kwenani labaphila legciwane kwabaphila lobugoga, bengalutholi usizo ngoba kuthiwa kabaphatheki kundaba zemacansini.
UDr Rutendo Bonde osengudokotela okwamanje, uzelwe elobugoga kodwa uthi watholiswa uncedo lwezempilakahle ngaleso sikhathi, lamuhla lokhu uzihambela ngezakhe inyawo.
Ukhuthaza abezempilakahle ukuba baqakathekise ukusebenzelana ukuthuthukisa impilakahle kazulu, ikakhulu kundaba zegciwane lengculaza, kungakhathalakile ukuba uyisimakanjani umuntu.
Umqondisi wohlangothi olubona ngezinqumo zikahulumende kugatsha lwezempilakahle uMnumzana Tonderayi Kadzere, uthi uhulumende uzimisele ukuthuthukisa impilakahle yakhe wonke umuntu okugoqela abaphila lobugoga.
Ubuyanga obubhahe kakhulu kulabo abaphila lobugoga bubikwa buyibona obubabeka engozini yokulithola lula igciwane kanye lengculaza.
Kabalutholiswa ulwazi olwaneleyo phezu kwendlela abangazisebenzisa ukuzivikela kuleligciwane ngesikhathi abanye babo besiya emacansini njengendlela yokuziphilisa.
Abe DHAT laba bathi sekudinga izinqumo zikahulumende ukuba zigoqele abagogekileyo hatshi ukubatshiya ngaphandle njengalokho okuyikho khona manje.
Inkolo zabantu eziyingozi,okufana lomcabango othi ogogekileyo kaphatheki kundaba zemacansini lazo kumele ziguquke ngoba ziyingozi, kuveza abe DHAT.
Abe DHAT bathi lokwenza kwabasebenza ezibhedlela kumele kuguquke, bakwamukele ukuba, wonke umuntu olemizwa njalo ephatheka kundaba zemacansini, ulakho ukulithola igciwane ngoba lingakhethi ukuba ulobugoga loba hatshi.