Guverner Vitaliy Kim, čija je regija djelimično okupirana od strane Rusije, ali ostaje samo jedna od dvije koje zadržavaju značajan pristup Crnom moru, rekao je Reutersu da su ukrajinske snage imale "određeni uspjeh" posljednjih sedmica u protivnapadu u susjednoj regiji Kherson.

Upitan kada će zapadno oružje početi činiti razliku na terenu protiv ruskih snaga koje su napale zemlju 24. februara, rekao je: "To se već događa... i imat ćemo (više) uspjeha."

"Govorimo o topništvu", rekao je. – To već funkcionira u našoj regiji. Odbio je reći koji specifični zapadni topnički sistemi tamo rade.

Dok su i Rusija i Ukrajina posljednjih sedmica usredotočile velik dio svojih resursa na borbu za kontrolu nad istočnom industrijskom regijom Donbas, sudbina preostale ukrajinske crnomorske obale u Odesi i Mikolajvu ključna je za osiguranje ekonomske budućnosti zemlje.

Da bi napravila značajne proboje na jugu zemlje, poput vraćanja džepa regije Herson koju kontrolira Rusija iznad rijeke Dnjepar, Ukrajini će vjerojatno trebati više ljudstva - bilo oslobađanjem snaga na istoku ili dodatnom mobilizacijom, rekao je Kim.

I Kijev shvaća da još uvijek postoji rizik da će Rusija izvršiti novi napad na velike gradove Mikolajev i Zaporožje.

"U narednim mjesecima, mislim da imaju neke prilike za napad na Zaporožje i Mikolajev. Ali za sada ne vidimo nikakvo pregrupiranje, bilo kakvu veliku vojsku za napad", rekao je Kim.

Iako se trenutno stvari odvijaju vrlo sporo, "situacija bi se mogla vrlo brzo kretati", rekao je.

Međutim, prašume nisu samo kišne šume tropskog i suptropskog pojasa. Prašuma ima čak i kod nas u Bosni i Hercegovini, samo treba znati gdje i kako gledati.

Šta su zapravo prašume i zašto su važne?

„Kao što postoje prašume u tropskom klimatu, te umjernom sjevernom i južnom klimatu, tako mi imamo svoje prašume“, objašnjava prof. dr. Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nastavljajući: „To su šume gdje čovjek nikada nije intervenisao, čovjek je samo možda prošao kroz njih, ali ih nije sjekao i eksploatisao i te se šume razvijaju na jedan prirodan način“.

Kako kaže dr. Ballian, „prašuma bi trebala biti šuma u kojoj se minimalno 80 godina nije intervenisalo, jednu generaciju, i više“.

Šume spadaju u primarne ekosisteme. To su oni ekosistemi bogati biomasom, gdje život vrvi i biološka raznolikost je velika. Prašume su dom za veliki broj biljaka, gljiva i životinja, ali i mikroskopskih organizama koji imaju svoju uogu u lancima ishrane i tokovima kruženja materije i energije.

Jedna značajna osobina takvih primarnih ekosistema jeste i to što drže u sebi velike količine ugljičnog dioksida, koje biljke uzimaju iz zraka u procesu fotosinteze i ugrađuju u svoja tkiva kao neka druga jedinjenja. Što je biljka veća – veća je i količina ovog ugljika koji je „otet“ iz atmosfere. To je ugljik pohranjen u drvnoj masi.

Upravo u prašumama, u tim nedirnutim šumama, koje nisu ni sađene, ni sječene, količina „zarobljenog“ ugljika je velika i značajna. Zapravo, ove šume su prilično dobro skladište ugljika i neka vrsta „sifona“ za ugljični dioksid, čime su šume zapravo i brana povećanju ugljičnog dioksida u atmosferi, koji je jedan od najvećih doprinosioca klimatskim promjenama.

Zapravo, šume – a naročito prašume – su nam važne kao područja koja amortiziraju klimatske promjene. Postoje i dokazi kako šume mogu mijenjati mikroklimu, usljed interakcije s kišnim oblacima i transpiracije s površine liste te tako povećati količinu ljetnih pljuskova i smanjiti sušu.

„Kao što čovjek ima neki svoj životni ciklus – odrastamo kroz djetinjstvo i pubertet i ulazimo u zrelo doba, starimo i umiremo, takav isti proces imamo i u prašumi“, objašnjava dr. Ballian. „Šuma se rađa, razvija i onda nestaje“.

Kako se prašuma razvija, tako sve manje i manje svjetla dolazi do donjih spratova, što onemogućava razvoj novog drveća. No praćenja razvoja prašume je za nauku važno iz niza razloga.

„Prašume nam daju model za razumijevanje prirodnih procesa kakvi su sukcesija - prirodna izmjena vegetacije kroz vrijeme na jednom području, narušavanja prirode, promet materije i energije“, kaže dr. Sead Vojniković, također s Šumarskog fakulteta u Sarajevu. „U sadašnjem trenutku izuzetno su važne radi praćenja procesa klimatskih promjena u netaknutom okolišu, pomažu da procijenimo vrednovanje utjecaja čovjeka na šumske ekosisteme i razumijevanja potencijala i ograničenja gospodarenja šumama“, dodaje on.

Prašume zapravo predstavljaju „zdravo, prirodno tkivo” odnosno, „nulto stanje prirode” s kojim mi uspoređujemo sve promjene i kako naše aktivnosti djeluju na šumu i prirodu.

Bosansko-hercegovačke prašume

Najstarija, a možda i najpoznatija prašuma u BiH je svakako Perućica, o kojoj smo mogli čuti još u osnovnoj školi. Ona je 1954. proglašena zaštićenim spomenikom prirode, i 1962. prilikom osnivanja Nacionalnog parka „Sutjeska“ 1962. godine ovaj je ušla u njegove granice.

Međutim, Perućica nije jedina prašuma u BiH - osim ove prašume u BiH postoji još dio prašuma koje imaju zakonski nivo zaštite poput prašume Janj kod Šipova koja je zaštićena 1954. te prašuma jele, smreke i bukve Lom, na Klekovači kod Drinića, koja zaštićena 1956.

Osim ovog formalnog zakonskog čuvanja i zaštite prašuma postoje i prašume koje se štite drugim oblicima legalne zaštite, a koji nisu u rangu zakona npr. u šumsko gospodarskim osnovama, kao dijelovi vodozaštitnih područja, šume visoke zaštite vrijednosti koje ne dozvoljavaju bilo kakve aktivnosti, odnosno djelovanja u njima. Kao takve treba spomenuti prašume Ravna vala (kod Sarajeva), Plješevica (kod Bihaća), Bobija (kod Sanskog Mosta), Mačen do (bukova prašuma kod Kladnja), Trstionica (kod Kaknja), Malovčića dolina (kod Sanskog Mosta), Crni vrh (kod Ključa), a sklopu Parka prirode „Cicelj" (Čajniče) nalazi se rezervat prašume Borica.

„Posljednja prašuma koja je istražena i opisana od stručnjaka Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je Golija, koja se nalazi kod Livna, to je bilo 2019. godine“, kaže Sead Vojniković.

„Malo ljudi zna da je planina Igman nekada bila školsko dobro Šumarskog fakulteta u Sarajevu - čitav Igman, dakle čitavo to područje hadžičke šume i u okviru tog dobra, s obzirom da je fakultet gospodario, odvojen je jedan dio šume koji će zadržati tu prašumsku strukturu. Nažalost, iz godine u godinu to područje se stalno smanjivalo“, priča dr Balllian, koji kaže da se sjeća ogromnih stabala jele, koja su svojom zapanjujućom veličinom i uspravnim habitusom „podsjećala na megalite“, kako se izrazio dr. Ballian.

Profesor Ballian upozorava na ugroženost prašuma, pogotovo onih blizu gradova, kakva je ova, jer lokalne vlasti nastoje od njih napraviti atrakciju, grade staze, a u šume se čak ulazi s četverotočkašima. Posebno ovdje treba upozoriti na praksu korištenja tzv. „kvadrova“, koji svojom bukom plaše životinje.

„Pored Sarajeva, imamo još jedno područje koje nije eksploatirano – Vogošćanski potok, od fabrike Pretisa do vodopada Skakavac, koja bi se mogla izdvojiti kao mali prašumski rezervat“, navodi dr. Ballian. Ovo područje nije nikakvim zakonskim okvirom zaštićeno niti proglašeno prašumom. Još nekoliko područja ima neke osobine netaknutih šuma, poput jednog odjela kod Travnika, kod Mehuriča, iznad vodopada Kozica, gdje je ostala šuma koja je nepristupačna.

„Osvrnuo bih se i na Hercegovinu“, napominje profesor Ballian. „Imamo Prenj, Čabulju i Čvrsnicu te Velež, nepristupačni tereni koji su staništa endemične munike, ali tu ima i šuma borova, od kojih su nekih visoki i 40 metara“. Ova mjesta su ujedino i staništa tise, koju mi nažalost češće prepoznajemo kao ukrasnu parkovsku vrstu, nego kao divlju rijetku i vrijednu vrstu.

„Dan-danas imamo dijelove u Hercegovini u kojima se 70 godina nije intervenisalo, od kada je obustavljeno kozarstvo, Hercegovina je ozelenila i to su mediteranske prašume“, nastavlja profesor Ballian. To su područja između Neuma, Čapljine i na planini Žabi. „Tu imamo fantastičan diverzitet, postoji hrast medunac, hrast cer, makedonski hrast, oštrika, crnika, crni jasen, planika i ovo su mjesta gdje se zaustavljaju ptice-selice“, navodi Ballian.

Postojale su i druge prašume, ali su nestale. Takva je bila Ribnica, ali je ona sedamdesetih godina prevedena u komercijalnu šumu.

„Perućicu su sačuvali šumari, Mačen do, također i Igman,“, kaže Ballian, objektivizirajući značaj šumarske struke i dodajući kako su zapravo prašume i šume nesrećno sačuvane i depopulacijom dijelova Bosne i Hercegovine.

Biološka raznolikost

U Nacionalnom parku „Sutjeska“, odnosno Perućici, obitava 12 četinarskih i 143 lišćarske drvenaste vrste. Mnoge od ovih vrsta su rijetke i ugrožene šumske vrste poput tise, Pančićeve omorike, munike, tu su i mekolisna veprina, mečija lijeska, tilovina, planinski javor, božikovina, nekoliko vrsta prelijepog, ali iznimnog otrovnog likovca kakvi su lovorolisni likovac, blagajev likovac, Malijev likovac i crveni likovac, te još jedna otrovna i lijepa vrsta, dlakavi sleč. A ovo su samo drvenaste vrste i grmovi – broj i raznovrsnost zeljastih biljaka ovog područja, gljiva, lišajeva te životinjskih vrsta je još veća.

Ljudima nešto manje poznata prašuma Ravna vala, koja se nalazi na sjeveroistočnim padinama Bjelašnice, smeštena između Igmana i Bjelašnice.

Što je neki ekosistem kompleksniji, to je i broj vrsta u njemu veći, raznolikiji. Kada uđemo u neku šumu, ako bismo se bolje zagledali, mogli bismo primijetiti da ona nije svugdje ista, nego ima neke dijelove, a oni dijelovi šume koji se po nekim svojstvima izdvajaju kako jedinstvene cjeline, naučnici zovu „sastojina“. Prašumske sastojine bukve, jele i smrče, subalpske bukve, čiste ili sa planinskim javorom, subalpske smrče, čine dom za mnoga druga bića, i ne smijemo zaboraviti da pored nama vidljivih stvorenja, ovdje žive i bakterije, pa niže vrste biljaka, kakve su mahovine, ali gljivice, gljive, alge te simbioze algi i gljiva, koje su nama poznate kao lišajevi. U prašumama, baš kao u drugim ekosistemima obitavaju i razni virusi koji imaju svoju ulogu u regulisanju procesa u ovim ekosistemima.

Iz prašuma se mrtva stabla – debla, balvani i panjevi ne izvlače, ne pomjeraju, nego oni tu završavaju svoj prirodni proces truljenja, pri čemu pručaju dom i hranu za mnoga živa bića. Bakterije i gljive razlažu ovu organsku tvar, pretvarajući je u nešto drugo, a insekti koji obitavaju u trulim stablima su, opet hrana mnogim nama poznatim i dragim vrstama, od niza ptica, poput djetlića, ježevima, koji također vole obitavati na takvim mjestima, glodavcima i drugim stanovnicima prašuma.

Ova područja predstavljaju pravi magnet za naučnike koji se bave ekologijom i sistematikom i nije nimalo nevjerovatno očekivati da se u budućnosti otkrije neka nova vrsta, ma kako ona bila mala.

Prijetnja nasiljem usmjerena protiv demokratskih institucija, političara i političkih stranaka će se vjerovatno povećati pred izbore za Kongres u novembru, naveo je DHS u najnovijem Biltenu Nacionalnog savjetodavnog sistema za terorizam.

To je šesto takvo upozorenje koje je Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio od januara 2021, kada su američki zvaničnici usmjerili novu pažnju na domaće prijetnje nakon što su pristalice tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa napale Kapitol 6. januara te godine.

Pucnjave koje su se u maju odigrale u Uvaldeu u Teksasu i Buffalu u New Yorku izazvale su pohvale nekih pojedinaca na internetu, koji su pozvali druge da izvrše slične napade.

Naoružani mladić ubio je 19 djece i dvoje nastavnika u Uvaldeu. Pristalica ideje o superiornosti bjelačke rase ubio je desetoro crnaca u jednoj samoposluzi u Buffalu.

"Građani koji predstavljaju potencijalnu prijetnju su nedavno bili podstaknuti na nasilje faktorima kao što su njihova lična nezadovoljstva, reakcija na aktuelne događaje i pripadanje nasilnim, ekstremističkim ideologijama uključujući rasno ili etnički motivisani nasilni ektremizam ili pak ekstremizam protiv vlade i autoriteta", navodi se u savjetodavnom uputstvu DHS-a.

Što se tiče prava na abortus, u dokumentu se navodi da su i pristalice i protivnici aborutsa pozivali na nasilje na javnim forumima uoči očekivane odluke Vrhovnog suda da poništi istorijsku odluku iz 1973. godine u slučaju Rou protiv Vejda kojom je procedura legalizovana na nacionalnom nivou.

Neki domaći ekstremisti takođe izražavaju nezadovoljstvo zbog toga što su SAD "nemoćne ili nespremne da obezbijede američko-meksičku granicu i pozivaju na nasilje da bi se zaustavio dolazak nedokumentovanih imigranata", upozorava se u biltenu.

DHS navodi da odgovara na te prijetnje u partnerstvu sa lokalnim vladama, privatnim sektorom i lokalnim zajednicama širom zemlje.

Američki Sekretarijat za ekonomiju takođe je podnio administrativnu optužnicu protiv Abramoviča, za kojeg je naveo da je u februaru imenovao djecu za korisnike "offshore entiteta" u čijem vlasništvu su letjelice Boing 787 dreamliner i Golfstream G650 ER, ali da je on nastavio da kontroliše te entitete.

Abramovič je optužen u trenutku kada američke vlasti pokušavaju da izvrše pritisak na poslovne lidere bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ubijede Moskvu da zaustavi akcije u Ukrajini, koje Kremlj zove specijalnom vojnom operacijom.

Sekretarijat za ekonomiju naveo je da je Golfstream letio od Istanbula do Moskve 12. marta, a Boing od Dubaija do ruske prijestonice 4. marta. Oba leta bila su nakon što su 24. februara stupile na snagu restrikcije na izvoz. Abramoviču je bila potrebna dozvola za letove u Rusiju, zato što su avioni američke prozvodnje.

Federalni tužioci u New Yorku saopštili su u nalogu za zapljenu da nije izdata ni jedna dozvola za letove u Rusiju. Restrikcije su dio sveobuhvatne kontrole izvoza, koju su SAD uvele nakon invazije.

Sekretarijat za ekonomiju zatražio je uvođenje administrativnih sankcija protiv Abramoviča, uključujući novčanu kaznu do 328.121 dolar i ukidanje daljih izvoznih povlastica.

Abramovič, koji je demantovao navode da je blizak Putinu, sankcionisan je u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji, a prošlog mjeseca je prodao udio u fudbalskom klubu Chelsea.

Sjednica je sazvana na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Milorada Dodika, koji je bio "uvodničar", a nakon njega se poslanicima obratio Kalabuhov.

"Sebična želja da se implementira njihova politička agenda u BiH, posebno kroz nametljivo nametanje euroatlantskih integracija, dovelo je Zapad do pogubnog kursa erozije Dejtonskog sporazuma", poručio je Kalabuhov.

Prema njemu, "svako spoljno uplitanje, pogotovo nametanje rješenja suprotnih lokalnom mentalitetu i istorijskoj stvarnosti će imati dalekosežne i opasne posljedice".

Pred obraćanje ambasadora Rusije u Narodnoj skupštini RS, jednom od dva BH entiteta, poruku javnosti poslali su ambasadori SAD i EU. U poruci se naglašava da će se u obraćanju ruskog ambasadora vjerovatno čuti mnoge laži.

"Danas će se ruski ambasador u BiH obratiti Narodnoj skupštini Republike Srpske. Delegati u Narodnoj skupštini će vjerovatno čuti dezinformacije o brutalnoj ruskoj invaziji na Ukrajinu. Vjerovatno ćete čuti da Rusija štiti ljude od nacizma. Ovo su nečuvene laži. Moskva želi iskoristiti kulturološke i vjerske veze koje ima sa srpskim narodom da bi vašu pažnju odvratila od svojih zločina u Ukrajini. " , navodi se na početku poruke ambasadora SAD i EU.

"Delegati NSRS imaju moć da stanu u odbranu civilizacijskih vrijednosti tako što će odbiti cinične dezinformacije Rusije i stati na stranu hiljada Ukrajinaca koji su meta napada, koji bivaju kidnapovani, silovani, mučeni i ubijani u ratu koji vodi Rusija."

"Vjerovatno ćete čuti i da „Zapad” pokušava narode u Bosni i Hercegovini lišiti njihovog identiteta. Ništa nije dalje od istine. Kao garanti Daytonskog mirovnog sporazuma, partneri BiH iz EU i SAD rade na tome da svim građanima BiH osiguraju da u potpunosti iskoriste svoja kulturološka i etnička prava. Efikasna zaštita ovih prava je u središtu euroatlantskih integracija. Građani Bosne i Hercegovine – Srbi, Hrvati i Bošnjaci i svi ostali – znaju da je ovo put ka boljoj budućnosti njihove djece ovdje, baš ovdje, u njihovoj zemlji. Mi štitimo prava, ne gazimo ih kako je to radila i radi Rusija sopstvenim građanima, a sada i građanima Ukrajine."

"Vjerovatno ćete čuti da se Zapad „miješa” u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine prisiljavajući je da provodi reforme. Ova zemlja aplicirala je za članstvo u EU po sopstvenoj želji. Da, proces euroatlantskih integracija koji je odabrala BiH donosi i potrebu za reformama. Ovo nije miješanje u unutrašnje stvari. Miješanje je ono što Rusija radi u BiH: podstiče podjele u ovoj zemlji i prijeti ozbiljnim posljedicama ukoliko BiH odabere da iskoristi svoja suverena prava."

"EU i SAD i dalje su prijatelji i partneri Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Brčko distrikta kao sastavnih i ključnih dijelova zemlje. Manipulacija Moskve nema snagu da oslabi našu podršku ili uništi odlučnost građana BiH koji se bore za bolju budućnost unutar evroatlantske zajednice država.", navodi se u poruci SAD I EU.

Posebnu sjednicu entitetskog parlamenta sazvao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i planirano je da bude "uvodničar" u raspravi koja je nazvana "Razmatranje informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji - mjesto i uloga Republike Srpske". U okviru jedine tačke dnevnog reda će se obratiti ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov, potvrdio je ranije predsjednik entitetskog parlamenta Denis Šulić iz Dodikovog SNSD-a.

Kalabuhov je ranije imao više javnih istupa u kojima je prijetio BiH ukoliko se odluči na članstvo u NATO savezu.

Milorada Dodika su zbog antiustavnog djelovanja i ugrožavanja stabilnosti u BiH sankcionirale američka i britanska vlada.

Bosna i Hercegovina prihvatila je smjernice EU o sankcijama prema Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, ali se vlasti entiteta RS protive takvim koracima prema Rusiji, iako su instrumenti prema kojima funkcionira vanjska politika BiH ranije usvojeni i uz saglasnost iz entiteta RS.

Obraćanje ruskog ambasadora u NSRS planirano je dan prije najavljene posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Srbiji. Ta posjeta otkazana je nakon što Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora nisu dopustile prelet ruskog aviona do Srbije.

Ukrajinski branitelji su tokom vikenda ponovno preuzeli kontrolu nad otprilike polovicom grada baš kad su se Rusi činili na rubu pobjede.

Ali njihov je položaj ponovno postao opasniji u ponedjeljak ujutro, rekao je guverner Luganska Serhiy Gaidai za državnu televiziju.

"Naši branitelji su na određeno vrijeme uspjeli poduzeti protunapad, oslobodili su gotovo pola grada. Ali sada nam se situacija opet malo pogoršala", rekao je Gaidai.

Ukrajinske snage držale su položaje u industrijskoj zoni Sjeverodonjecka, rekao je.

"Borbe se vode upravo sada", rekao je.

Obje strane kažu da su nanijele goleme žrtve u Sjeverodonjecku, najvećem gradu u pokrajini Lugansk koji još uvijek drži Ukrajina.

Grad je postao glavna meta ruske ofanzive u ukrajinskoj regiji Donbas - koju čine pokrajine Lugansk i Donjeck - dok se invazija Kremlja na zemlju nastavlja u ratu iscrpljivanja u kojem su cijeli gradovi uništeni ruskim bombardiranjem.

Kolektivni imunitet

Niti jedna vakcina nije 100% efikasna i čak i osobe koje su u potpunosti vakcinisane mogu dobiti bolest protiv koje su vakcinisani, Međutim, kada je vakcinisan veliki dio populacije, onda se uzročnicima bolesti „presijeca put“ širenja.

Ovaj efekat, zvan „kolektivni imunitet“ štiti i one koji iz nekog razloga ne mogu biti vakcinisani, poput malih beba kojima je prerano da se vakcinišu protiv morbila, ali i osobe koje su imunokompromitovane ili im je iz nekog drugog razloga kontraindicirana vakcina. Postoje djeca koja primaju hemoterapije ili imaju stanja zbog koji se ne mogu vakcinisati. Visokim vakcinalnim obuhvatima se štite i oni.

Preporučeni procenat vakcinalnih obuhvata za morbile (ospice), kako bi se postigao efekat kolektivnog imuniteta, iznosi 95%. Za zaušnjake iznosi 80%, za rubeolu 83-86%. Kolektivni imunitet na difteriju je također oko 86%, a za veliki kašalj je nešto viši i iznosi iznad 92% vakcinisanih u populaciji.

Međutim, vakcinalni obuhvati osnovnim vakcinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH su ispod ovih brojeva.

Stanje u RS i FBiH s vakcinalnim obuhvatima

Pokrivenost u Republici Srpskoj MRP/MMR vakcinom (op. a. vakcina protiv morbila, zaušnjaka i rubeole daje se u 2 doze, u prvoj godini života i pred polazak u školu) u 2021. godini iznosi 71,2% prvom i 80,3% drugom dozom, dok je obuhvat petovalentnom vakcinom (protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, inaktivna protiv polia i protiv hemofilusa B) za istu godinu 94,2% prvom, 92,4% trećom i 72,4% % sa revakcinacijom (18 mjeseci), kažu iz Instituta za javno zdravstvo RS.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH iznesenim na Evropskoj sedmici imunizacije u aprilu 2022. godine, u Federaciji su obuhvati za prvu i drugu dozu MRP vakcine poražavajući i u periodu 2020.-2021 iznose 55.1%. Za prvu dozu petovalentne vakcine DTaP-IPV-HiB u istom periogu obuhvat iznosi prilično visokih 80.3%, međutim, za treću dozu ove vakcine obuhvat iznosi 66.5%. Ovu petovaletnu vakcinu je potrebno primiti u tri doze u razmaci kako bi imala najbolji efekat zaštite.

Ovakve statistike se mogu odraziti na kvalitet života najmlađih, ali i starijih osoba, kod kojih imunitet stečen prebolijevanjem ili vakcinacijom slabi i koje imaju hronične bolesti. Starije osobe i djeca su naročito osjetljive na veliki kašalj. Također, ono što nazivamo „dječijim bolestima“ nisu bezopasne bolesti i većina njih nosi sa s obom komplikacije koje se mogu izbjeći vakcinacijom.

Ljekari poručuju da je vakcinacija, odnosno, cijepljenje, nezamjenjiv način zaštite od niza bolesti.

Razgovori će se nastaviti početkom ove sedmice, kada se Kongres vrati s pauze za Dan sjećanja, i nakon prošlosedmičnog govora u udarnom terminu u kojem je demokratski predsjednik Joe Biden molio zastupnike da djeluju.

Prethodne masovne pucnjave poput onih u kojima je ubijeno 19 djece i dvoje odgajatelja u školi u Teksasu, 10 crnaca u trgovini mješovitom robom u državi New York i par pucnjava vikendom u Philadelphiji i Chattanoogi, Tennessee, dovele su do sličnih razgovora, ali bez akcije. u duboko podijeljenom Kongresu.

Demokratski američki senator Chris Murphy, koji vodi razgovore s republikanskim kolegom Johnom Cornynom, rekao je da su opcije na stolu uključivale ulaganja u mentalno zdravlje i sigurnost u školi.

"Neka značajna ulaganja u mentalno zdravlje, nešto novca za sigurnost u školi i neke skromne, ali upečatljive promjene u zakonima o oružju. To je vrsta paketa koji sada sastavljamo. To je vrsta paketa za koji mislim da može proći Senat", rekao je Murphy u intervjuu za CNN u nedjelju "State of the Union".

Demokrati kontroliraju tanku većinu u Kongresu, ali pravila Senata znače da im je potrebno najmanje 10 republikanaca za donošenje velikog zakona. To je težak zadatak s manje od šest mjeseci prije međuizbora u novembru kada republikanci namjeravaju ponovno preuzeti većinu.

Američki senator Pat Toomey, republikanski član pregovaračke skupine, rekao je da je na stolu određeno proširenje provjera prošlosti, zajedno s mogućim zakonima o oružju koji državama dopuštaju da održavaju adekvatan postupak.

"Mislim da postoji mjesto koje je u skladu s Drugim amandmanom", rekao je Toomey, govoreći u CBS-ovom programu "Face the Nation". "To nije konačno riješeno, ali mislim da je nešto u prostoru proširene provjere prošlosti vrlo - pa, svakako je na stolu i nadam se da će biti dio konačnog paketa."

Drugi amandman Ustava SAD-a štiti pravo na držanje i nošenje oružja, a republikanci brane široko tumačenje tog prava, protiveći se većini novih ograničenja posjedovanja oružja.

Dok se Bijela kuća i Kongres bore oko dogovora oko bilo kakvog odgovora na val pucnjave, očekuje se da će Vrhovni sud SAD-a ovog mjeseca donijeti odluku o slučaju u New Yorku koji bi mogao dovesti do značajnog proširenja prava na oružje.

Zakoni o "crvenoj zastavi" koji dopuštaju policiji da zaplijeni oružje od osoba s nekim mentalnim bolestima implementirani su u 19 američkih država. Zagovornici prava na oružje kritiziraju takve mjere, govoreći da krše Drugi amandman i uskraćuju pojedincima pravo da argumentiraju svoje slučajeve uz odgovarajući postupak na sudu.

Murphy iz Connecticuta, gdje je naoružani napadač ubio 26 djece i odgojitelja u osnovnoj školi Sandy Hook 2012., rekao je da su roditelji u njegovoj državi zabrinuti.

"Trenutačno postoji samo dubok, dubok strah za našu djecu. I također, strah da je vlada toliko temeljno slomljena da ne može ostaviti politiku po strani da jamči jednu stvar koja je najvažnija odraslima u ovoj zemlji - fizičku sigurnost njihove djece", rekao je za CNN.