U svom prvom intervjuu otkako je FBI prošle nedjelje izvršio nalog za pretres u Mar-a-Lagu, Trumpovoj vili na obali mora, bivši predsjednik je rekao za Fox: "Nikada nije bilo vrijeme kao što je ovo kada je policija korištena da provali u kuća bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država, a u zemlji vlada ogroman bijes — na nivou koji nikada ranije nije viđen, osim u veoma opasnim vremenima".

Zapravo, agenti FBI nisu "provalili" u Trumpov dom. Umjesto toga, ušli su sa nalogom za pretres, koji je odobrio federalni sudija zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo.

U nalogu je precizirano da su istražitelji imali razloga da vjeruju da je prekršeno nekoliko federalnih zakona koji se odnose na očuvanje i bezbjednost informacija o nacionalnoj bezbjednosti, uključujući i Zakon o špijunaži.

Iako njegov naziv sugeriše da se bavi samo slučajevima špijuniranja, Zakon o špijunaži također pokriva pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima bez namere da se oni distribuiraju stranim vladama.

Trump je rekao da je zamolio svoje predstavnike da kontaktiraju Sekretarijat za pravosuđe i da obavijeste zvaničnike da će učiniti sve što može "da pomogne zemlji". Rekao je da niko nije uzvratio na tu poruku iz Sekretarijata.

Dokumenti su vraćeni

Prema informacijama objavljenim nakon pretresa, agenti FBI-a su preuzeli više od 20 kutija sa dokumentima, kao i pojedinačne dokumente, dva registratora sa fotografijama i razne druge predmete. Potvrda o imovini koja je dostavljena Trumpovom advokatu ukazuje na to da su mnogi od zaplijenjenih dokumenata povjerljivi, sa nekim označenim kao "strogo povjerljive/osetljive informacije", što znači da se vjeruje da su informacije koje sadrže među najosjetljivijim državnim tajnama.

"Ljudi su toliko ljuti na ono što se dešava", rekao je Trump. "Šta god možemo da učinimo da pomognemo — jer temperatura mora da se spusti u zemlji. Ako ne, dogodiće se strašne stvari".

U istom intervjuu, bivši predsjednik je rekao da su agenti koji su izvršili pretres "mogli da podmetnu šta su htjeli".​

Zatraženo je skidanje tajnosti

Američki predsjednici imaju ovlaštenje da jednostrano skinu oznaku tajnosti sa dokumenata, a Trump je prošle nedjelje tvrdio da je prije nego što je napustio funkciju, zvanično skinuo tajnost sa svih dokumenata koji su otišli sa njim u Mar-a-Lago. Bivši predsjednik do sada nije iznio nijedan dokaz da je preduzeo takve korake.

Međutim, bez obzira na status dokumenata, i dalje je nezakonito da Trump ili bilo koji drugi vladin zvaničnik uzme vladine zapise u svoj lični posed. Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine posebno propisuje da nakon što predsjednik napusti funkciju, svi predsjednički dokumenti se automatski prenose na pravno čuvanje Nacionalne uprave za arhive i dokumente (NARA).

Ranije ove godine, Trump je NARA-i predao još 15 kutija sa predsjedničkim dosijeima nakon što je agencija otišla na sud da ga prinudi da ih vrati. Kada je agencija pronašla povjerljivi materijal u tim kutijama, obavijestila je Sekretarijat za pravosuđe.

Izvještavanje New York Timesa i drugih novinskih kuća otkrilo je da su Trumpovi advokati uvjeravali zvaničnike za sprovođenje zakona da u Mar-a-Lagu više nema povjerljivog materijala. Međutim, FBI je kasnije saznao da to nije tačno i izdao je sudski poziv za sve preostale povjerljive dokumente. Nalog za pretres je izdat nakon što je Trump propustio da ih preda.

Republikanski zakonodavci zahtijevaju informacije

Također u ponedjeljak, Trumpovi saveznici na Capitol Hillu počeli su da postavljaju osnovu za istragu Kongresa o okolnostima racije, koju su obećali da će pokrenuti ako uspiju da preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa na novembarskim izborima.

U pismu sekretaru za pravosuđe Merricku Garlandu, koji je lično odobrio zahtjev za izdavanje naloga za pretres Trumpove kuće, 18 republikanskih članova Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma je napisalo: "FBI-ov upad bez presedana u rezidenciju predsjednika Trumpa šokantna je eskalacija Bidenove administracije i naoružavanje agencija za sprovođenje zakona protiv njegovih političkih protivnika. Američki narod zaslužuje transparentnost i odgovornost naših najviših zvaničnika za sprovođenje zakona u izvršnoj vlasti. Nećemo se zadovoljiti ničim osim vašom potpunom saradnjom u našoj istrazi".

U pismu, čija je slična verzija poslata direktoru FBI Christopher Wrayju, Garlandu je naređeno da sačuva i preda sve dokumente koji se odnose na pretres ili pripreme za pretres.

Dok republikanci tvrde da je Bidenova administracija "naoružala" Sekretarijat za pravosuđe protiv predsjednikovih političkih neprijatelja, isti sekretarijat takođe ima otvorenu krivičnu istragu u kojoj je meta predsjednikov sin Hunter Biden.

Poslovanje Huntera Bidena u stranim zemljama, između ostalih aktivnosti, već je nekoliko godina pod zakonskom kontrolom. Biden mlađi nije optužen ni za jedan zločin, a istraga DOJ-a o njemu se ne odnosi na njegovog oca.

"Očisti svoj kalendar"

Pismo Garlandu usledilo je nakon jasnog signala republikanskog rukovodstva da će okolnosti potrage u Mar-a-Lagu biti u centru pažnje ako preuzmu kontrolu nad jednim od domova Kongresa sljedeće godine.

Lider manjine u Predstavničkom domu McCarthy, vodeći kandidat za predsjednika Predstavničkog doma ako republikanci preuzmu to tijelo, obećao je iscrpne istrage rada Sekretarijata za pravosuđe i Garlanda.

"Sekretarijat za pravosuđe je dostigao nepodnošljivo stanje oružane politizacije“, rekao je on prošle nedjelje. "Kada republikanci vrate Predstavnički dom, izvršićemo hitan nadzor nad ovim odjeljenjem, pratiti činjenice i nećemo ostaviti nijedan kamen na kamenu."

Obraćajući se direktno Garlandu, rekao je sekretaru za pravosuđe da "sačuva svoje dokumente i očisti svoj kalendar".

Različita reakcija republikanaca

Reakcija na pretres među republikanskim zakonodavcima je bila različita, a neki, poput senatora Ricka Scotta, upoređuju FBI sa Gestapoom, tajnom policijom Njemačke iz nacističke ere. Kongresmen Paul Gosar je na Twitteru rekao: "Moramo uništiti FBI".

Međutim, drugi su bili odmjereniji.

Kongresmen Mike Turner, viši republikanac u Odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma, rekao je za CNN da članovi odbora imaju dovoljno bezbjednosnih dozvola da vide materijale koje je FBI koristio da podrži zahtjev za nalog za pretres i trebalo bi im dozvoliti da sami procijene da li je racija bila opravdana.

Senator Mike Rounds, gostujući u nedjelju na NBC-u, rekao je da vjeruje da bi Sekretarijat za pravosuđe trebalo, što je prije moguće, da objavi informacije o koracima koje je preduzeo prije izvršenja naloga za pretres u kući bivšeg predsjednika, jer "želimo da američki narod ima vjeru u svoje institucije".

"[Ne] moramo da spekulišemo", rekao je on. "Imamo odobrenje. Imamo sposobnost nadzora. Garland treba da obezbijedi ove materijale. Imate dvostranačke pozive da to uradite. Iznesite materijale na svjetlo dana. Dajte da ih vidimo. I onda možemo da vam kažemo naš odgovor i šta je naše rasuđivanje o tome da li je ovo prava prijetnja nacionalnoj bezbjednosti ili ne, ili da li je ovo zloupotreba diskrecionog prava od strane Garlanda."

Dodao je: "Mislim da je veoma važno, dugoročno, za Sekretarijat za pravosuđe, sada kada su ovo uradili, da pokažu da su imali razlog da uđu i urade ovo, da su iscrpili sva druga sredstva. A ako to ne mogu, onda imamo ozbiljan problem".

Demokratsko odbijanje

Demokrate u Washingtonu kritikovale su Trumpovu odluku da zadrži osjetljiva vladina dokumenta nakon što je napustio funkciju i demonizaciju FBI-ja od strane nekih njihovih republikanskih kolega. Upozorili su da ovo posljednje dovodi u opasnost službenike za sprovođenje zakona. Prošle nedjelje, nakon pretresa Mar-a-Laga, čovjek sa historijom snažne podrške predsjedniku napao je kancelariju FBI u državi Ohio prije nego što ga je policija ubila.

Kogresmen Adam Schiff, koji predsjedava Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove, rekao je da nije vidio nikakve dokaze da je Trump skinuo tajnost dokumenata dok je bio na funkciji.

U nedjeljnom pojavljivanju na CBS-u, on je rekao da su on i njegove kolege zatražili procjenu štete od američkih obavještajnih agencija kako bi pokušali da razumiju stepen do kojeg je nacionalna bezbjednost mogla biti ugrožena Trumpovom odlukom da čuva povjerljive dokumente u soba koja je očigledno bila obezbjeđena jednostavnim katanacom.

"Ono što me ovde najviše uznemirava jeste stepen u kojem, barem prema javnom izvještavanju... onoga što se čini da je predsjednikovo namjerno zadržavanje ovih dokumenata nakon što ih je vlada tražila nazad", rekao je Schiff. "To dodaje još jedan sloj zabrinutosti."

Rekla je da će narednih mjeseci odlučiti da li će se sama kandidovati za predsjednicu, nakon što je na stranačkim izborima u Wyomingu izgubila od kandidatkinje koju je podržao Trump.

Međutim, senatorka sa Alaske Liza Murkowski, još jedna republikanka koja se suprotstavljala bivšem predsjedniku, kvalifikovala se za izbore u novembru gdje će joj protivkandidatkinja biti Kelly Tshibaka koju je podržao Trump.

Poraz Cheneyjeve od Trampove kandidatkinje Harriet Hageman, označava značajnu pobjedu bivšeg predsjednika u kampanji da zbaci republikanace koji su podržali njegov opoziv nakon upada u zgradu Kapitola prošle godine.

Priznajući poraz, Cheney je rekla da nije voljna da se "složi sa lažima predsjednika Trumpa o izborima 2020", da bi pobijedila na stranačkim izborima.

"Bilo bi potrebno da omogućim njegove tekuće napore da podrije naš demokratski sistem i napadne temelje naše republike. To je bio put kojim nisam mogla i ne bih išla", rekla je ona pristalicama.

Cheney je za televizijsku mrežu NBC u srijedu rekla da će "uraditi sve što je potrebno da Donald Trump ne bude u Ovalnoj kancelariji" i da razmatra predsjedničku kandidaturu.

"Razmišljam o tome i donijeću odluku narednih mjeseci", rekla je Cheney na pitanje o predsjedničkoj kandidaturi i dodala da joj je preostalo još posla u odboru koji istražuje napad na Kongres.

"Vjerujem da Donald Trump i dalje predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju i opasnost po našu republiku. Da bi se on porazio, biće potreban širok i ujedinjeni front republikanaca, demokrata i nezavisnih birača. I namjeravam da budem dio toga", poručila je Cheney.

Sa 99 posto glasačkih listića prebrojanih u Wyomingu, Hageman je predvodila republikance sa 66,3 odsto glasova, a zatim slijedi Cheney sa 28,9 odsto, prema Edisonu, firmi za praćenje izbora.

Rezultati su bili manje jasni na Alasci. Sa 72 odsto prebrojanih glasačkih listića, Murkowski je tijesno vodila sa 42,7 odsto glasova, a slijede Tshibaka sa 41,4 odsto i demokrata Patricia Chesbrosa 6,2 odsto, navodi Edison. Murkowski, koja je među umjerenim senatorima, nalazi se na poziciji od 2003. godine.

Također na Aljasci, Edison je predvidio da nijedan kandidat neće izaći kao jasni pobjednik u trojnom takmičenju za završetak mandata predstavnika DonaYounga, koji je umro u martu.

U toj trci su Sarah Palin, bivša guvernerka i potpredsjednička kandidatkinja iz 2008. koju je Trump podržao, protiv republikanca Nicka Begicha III i demokrate Mary Peltole. Pobjednik će biti proglašen 31. augusta.

I Wyoming i Alaska su pouzdano republikanski, zbog čega je malo vjerovatno da će rezultati uticati na to da li demokrate predsjednika Joea Bidena izgube tijesnu većinu u Kongresu. Očekuje se da će republikanci ponovo preuzeti Predstavnički dom i također imati šanse da osvoje kontrolu nad Senatom.

Iskorjenjivanje krtičara Trumpa

Zbacivanje Liz Cheney je najnoviji znak Trumpovog trajnog uticaja nad Republikanskom strankom.

Trump, koji je nagovijestio da će se kandidovati za predsjednika 2024. godine, postavio je kraj Cheneyjeve kongresne karijere kao prioritet među 10 republikanaca u Predstavničkom domu na koje je ciljao zbog podrške njegovom opozivu 2021. godine.

Cheney, kćerka bivšeg republikanskog potpredsjednika Dicka Cheneyja, iskoristila je svoj položaj u odboru od 6. januara koji istražuje okolnosti oko nemira na Capitolu da zadrži pažnju na Trumpovim akcijama tog dana i njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Očekuje se da će republikanski lideri raspustiti istragu 6. januara ako osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom u novembru. Predstavnici u novom Kongresu zauzimaju mjesta u januaru.

Hageman, advokat za prirodne resurse koja je prihvatila Trumpove izborne laži, kritikovala je govor Cheneyjeve, rekavši da pokazuje da joj je malo stalo do problema sa kojima se suočava njena država.

"Ona se još uvijek fokusira na opsesiju predsjednikom Trumpom i građanima Wyominga, glasači Wyominga su večeras poslali veoma glasnu poruku", rekla je Hageman za Fox News.

Cheney je u Predstavničkom domu glasala za opoziv Trumpa zbog optužbi za podsticanje nereda na Capitolu, dok je Murkowski u Senatu glasala da se bivši predsjednik osudi po toj optužbi. Trump je na kraju oslobođen optužbi.

Od 10 republikanaca koji su podržali opoziv, moguće je da će samo jedan - Dan Newhouse iz Washingtona - biti u Kongresu nakon izbora u novembru.

Kineska vojska je u ponedjeljak saopštila da je izvela više vježbi u blizini tajvanskih ostrva Penghu dok se grupa članova američkog Kongresa sastala sa predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i članovima parlamenta iz zakonodavnog Juana.

Posljednju delegaciju američkog Kongresa koja je posjetila samoupravnu demokratiju predvodio je senator Edward Markey koji je predsjedavajući Senatskog podkomiteta za spoljne odnose istočne Azije, Pacifika i međunarodne cyber bezbjednosti. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi, koja je razbijsnila Kinu.

Visoki američki zvaničnici rekli su da je Kina pretjerano reagovala na posjetu Pelosijeve Tajvanu. Washington je rekao da je Peking to iskoristio kao izgovor da pokuša da promijeni status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Govoreći o najnovijoj kongresnoj delegaciji, State Department je saopštio: "Članovi Kongresa decenijama su odlazili na Tajvan i to će i dalje činiti".

"Već neko vrijeme je jasno da postoji jedna strana koja nastoji da promijeni status kvo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak tokom brifinga. "To nisu Sjedinjene Države. To nije Tajvan. NRK (Narodna Republika Kina) je ta koja osporava status kvo, koja nastoji da naruši status kvo".

U saopštenju, Markey i još četiri člana Kongresa u američkoj delegaciji rekli su da imaju priliku da razmijene stavove sa tajvanskim kolegama o pitanjima uključujući "podršku miru i stabilnosti na Tajvanu", pošto se ostrvo suočava sa "rastućim autoritarnim pritiskom Pekinga".

Markey je rekao da je posjeta u skladu sa obavezama SAD koje su u skladu sa Zakonom o odnosima sa Tajvanom, da SAD "moraju da nastave da pomažu Tajvanu da se odupre prinudi preko moreuza" i da "moraju da nastave da rade zajedno na izbjegavanju sukoba i pogrešnih računica u Tajvanskom moreuzu".

Ali, Kina je saopštila da posljednja posjeta delegacije američkog Kongresa "narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kine".

Predstavnik vlade u Pekingu ponovio je da će Kina preduzeti odlučne i snažne mjere kao odgovor na posjete članova američkog Kongresa Tajvanu.

U Ujedinjenim nacijama, kineski ambasador u UN Zhang Jun je također iznio svoju ocjenu o stavu Pekinga.

"Oni (članovi američkog Kongresa koji su u posjeti Tajvanu) bi trebalo da prestanu da idu dalje u pogrešnom pravcu", rekao je on u ponedjeljak.

"Cijeli svijet jasno vidi ko provocira, ko mijenja status kvo, a ko pokušava da napravi nevolje u tom dijelu svijeta. A za Kinu ćemo svakako učiniti sve što možemo da odbranimo svoj suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je on.

Decenijama su SAD bile jasne da je njihova odluka da uspostave diplomatske odnose sa Kinom 1979. počivala na očekivanju da će "budućnost Tajvana biti određena mirnim sredstvima", kako je predviđeno i u Zakonu o odnosima sa Tajvanom.

Komunistička partija Kine nikada nije vladala Tajvanom, ali potvrđuje suverenitet nad samoupravnom demokratijom. KPK nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.

Ranije u ponedjeljak, komanda Istočnog sektora Narodne oslobodilačke armije saopštila je da organizuje višeservisne zajedničke borbene vježbe u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana.

Vježbe su "strogo odvraćanje Sjedinjenih Država i Tajvana koji nastavljaju da igraju političke trikove i podrivaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza", navodi se u saopštenju.

Bivši zamjenik generalnog sekretara tajvanskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Philip Yang rekao je za Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku da je jedan od tri cilja delegacije koju je predvodio kongresmen Markey bio da pokaže da pokušaj kineske blokade Tajvana možda neće biti produktivan.

"Prvi je da se kroz ovu posjetu izrazi kontinuitet političke razmjene i interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana. Drugi je da se razbije utisak da je Tajvan u efektivnoj blokadi nakon kineske vojne vježbe nakon posjete Pelosi. Treće, ovo je politički test za buduću prodaju oružja Tajvanu i prolazak ratnih brodova kroz Tajvanski moreuz", rekao je Yang za Glas Amerike na mandarinskom.

Dopisnica Glasa Amerike iz Ujedinjenih nacija Margaret Besheer i Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku učestvovali su u pisanju ovog izvještaja.

Naučnici s National Ignition Facility (NIF) Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore (LLNL) postigli su 1.3 megadžula fuzione energije i objavili tri recenzirana rada.

„Rekordni je bio veliki naučni napredak u istraživanju fuzije, koji utvrđuje da je paljenje fuzije u laboratoriju moguće u NIF-u", rekao je Omar Hurricane, glavni naučnik za LLNL-ov inercijalni fuzijski program. „Postizanje uslova potrebnih za paljenje bio je dugogodišnji cilj za sva istraživanja fuzije s inercijskim ograničenjem i otvara pristup novom eksperimentalnom režimu gdje samozagrijavanje alfa-čestica nadmašuje sve mehanizme hlađenja u fuzijskoj plazmi.”

Nuklearna fuzija proces je koji pokreće Sunce i druge zvijezde: atomi vodika sudaraju se s dovoljnom snagom da se stapaju zajedno u atom helija, oslobađajući velike količine energije kao nusprodukt. Jednom kada se vodikova plazma „zapali”, reakcija fuzije postaje samoodrživa, pri čemu same fuzije proizvode dovoljno energije za održavanje temperature bez vanjskog zagrijavanja.

Plazma je stanje u kojoj jako zagrijani plin jonizira, odnosno, elektroni se odvajaju od atoma. Upravo to se događa na Suncu i rugim zvijezdama, ali da bi skalirali proces namnogo manje, laboratorijske dimenzije, naučnici moraju utrošiti energiju za proizvodnju plazme te držanje te plazme u određenom kontejneru.

Nade naučne zajednice su da bi uziona energija u budućnosti mogla predstavljati izvor energije. Ipak, još smo daleko od komercijalne upotrebe energije nuklearne fuzije, ona je još uvijek na eksperimentalnom nivou razvoja. Sadašnji fuzioni reaktori krče put većim eksperimentalnim projektima kakvi su ITER i DEMO.

Ovaj značajan rezultat dolazi nakon godina istraživanja i hiljada radnih sati posvećenih poboljšanju i usavršavanju procesa: više od 1000 autora uključeno je u rad objavljen u Physical Review Letters.

Dosta operativnih eksperimentalnih fuzionih reaktora se nalaze u Evropi, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Joint European Torus (JET) je početkom ove godine postigao rekord u proizvodnji energije, proizvevši 59 megadžula energije tokom fuzijskog „pulsa” od pet sekundi.

Ne treba zaboraviti ni projekte u razvoju DEMO i ITER. Cilj postavljen pred evropski ITER reaktor jeste da uz potrošnju od 50 MW stvori snagu od 500MW.

Postoje i reaktori u Australiji, Kini, Koreji,Rusiji i Kazahstanu.

Jako važan element proizvodnje ove energije jeste njihova potrošnja. Naime, oni ne samo da stvaraju, nego i troše energiju, koja je potrebna za stvaranje plazme i njeno držanje u kontejneru. Da bi bili funkcionalni, ovi reaktori moraju proizvoditi daleko više energije nego što utroše.

Prozivodnja uzione energije je tek u povojima i daleko od objektivne i isplative proizvodnje. Sjedinjene Države su neko vrijeme bile manje uključene u razvoj fuzione energije, ali uspjeh LLNL govori u prilog tome da se interesovanje za ovu energiju vraća i da se SAD u velikom stilu vraćaju na ovu scenu.

Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Washingtonu koji ih čuva - što kod Trumpa nije bio slučaj.

Šta se zna o istrazi?

Zna se da su agenti FBI odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao "strogo povjerljivi", pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.

Agenti FBI su, između ostalog, tražili i dokumente povezane sa nuklearnim oružjem, objavio je Washington Post. Trump je to nazvao "lažima" i na svojo društvenoj mreži napisao da sarađuje sa nadležnima i da je "racija" politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.

Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana "Predsjednik Francuske", ali nije poznato šta je u njoj. Ostali dokumenti su sa manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Koje zakone je Trump potencijalno prekršio?

Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trumpa su bili pod oznakom "povjerljivo", a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe

Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li j riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.

Druga dva zakona, 2071 i 1519 propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.

Ima li razlike u tome da li su dokumenti povjerljivi ili ne?

Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjervljivi dokumenti iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenti povjerljivi.

Trump je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju sa povjerljivim dokumentima, sa jedne na pet godina zatvora.

Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti sa dokumenata, i postoji mogućnost da je Trump to uradio prije nego što ih je odnio u Mar-a-Lago.

"Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži "Istina".

Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti sa dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trumpovom slučaju.

Sve više republikanaca pozvalo je u nedjelju FBI da objavi pisanu izjavu koja pokazuje zbog čega smatraju da je opradvdano da oduzmu dokumenta iz Mar-a-Laga.

Republikanci pozivaju da se objave još detaljnije informacije o tome zašto je federalni sudija uopšte izdao takav nalog za pretres. Objavljivanje pisanih izjava FBI-a je neobično i rijetko i zahtijevalo bi odobrenje federalnog sudije.

U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.

SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.

Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.

USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.

Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.

Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.

Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.

Obrazovanje

Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.

Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.

Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.

Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).

Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”

Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.

Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.

Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.

Mediji i druge slobode

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.

Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.

Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.

Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.

Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.

Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost

Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.

Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.

Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.

Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.

Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.

Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.

U pismu Kimu na Dan oslobođenja Koreje, Putin je rekao da će bliže veze biti u interesu obje zemlje i da će pomoći u jačanju bezbjednosti i stabilnosti Korejskog poluostrva i sjeveroistočne Azije, objavila je sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

Kim je uputio i pismo Putinu u kojem kaže da je rusko-sjevernokorejsko prijateljstvo iskovano u Drugom svjetskom ratu pobjedom nad Japanom, koji je okupirao Korejsko poluostrvo.

"Strateška i taktička saradnja, podrška i solidarnost" između dvije zemlje je od tada dostigla novi nivo, u zajedničkom naporu da osujeti prijetnje i provokacije neprijateljskih vojnih snaga, naveo je Kim u pismu. KCNA nije identifikovala neprijateljske snage, ali je tipično koristila taj izraz za označavanje Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.

Kim je predvidio da će saradnja između Rusije i Sjeverne Koreje rasti na osnovu sporazuma potpisanog 2019. kada se sastao sa Putinom.

Sjeverna Koreja je u julu priznala dvije otcijepljene "narodne republike" u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija kao nezavisne države, a zvaničnici su iznijeli mogućnost slanja sjevernokorejskih radnika u ta područja kako bi pomogli u građevinarstvu i drugim poslovima.

Ukrajina, koja se opire ruskoj invaziji koju Moskva opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju", odmah je prekinula odnose s Pjongjangom zbog tog poteza.

Agenti FBI-ja su poslije pretrage imanja bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi iznijeli 11 grupa klasifikovanih dokumenata, uključujući neke sa oznakom "strogo povjerljivo", saopštio je u petak Sekretarijat za pravosuđe, i istovremeno otkrio da je imao opravdani razlog da sprovede pretres zbog mogućeg kršenja zakona o špijunaži.

Ova saznanja su zasnovana na dokumentima koja su objavljena pošto je federalni sudija dozvolio da se otpečati nalog na osnovu kojeg je obavljen pretres Trumpove rezidencije Mar-a-Lago.

Na svojoj društvenoj mreži "Istina", Trump je objavio da su svi dokumenti bilia "deklasifikovani" i čuvani na sigurnom mjestu.

"Nisu morali ništa da zaplijenjuju. Mogli su da imaju sve to u svakom trenutku a da se ne bave politikom i provaljuju u Mar-a-Lago", saopštio je bivši predsjednik.

Dok predsjednici, dok su na vlasti, generalno imaju ovlaštenja da deklasifikuju informacije, to ovlaštenje prestaje čim napustse položaj, i nije još izvjesno da li su dokumenti ikada bila deklasifikovani. Trump je zadržao dokumente uprkos brojnim zahtjevima agencija, uključujući i Nacionalni arhiv, da ih preda u skladu sa federalnim zakonom.

Među zaplijenjenim dokumentima su ne samo ona sa oznakom "visoko povjerljivo" već neka spadaju u specijalnu kategoriju SCI (sensitive compartmented information) koja štiti najvažnije tajne Sjedinjenih Država, a čije bi javno otkrivanje moglo da ozbiljno ugrozi nacionalne interese. U sudskim dokumentima se ne navode detalji o informacijama koje se nalaze u tim dokumentima.

U sudskom nalogu se navodi da su federalni agenti istraživali potencijalno kršenje tri različita federalna zakona, uključujući i Zakon o špijunaži, koji reguliše prikupljanje, prenos ili gubitak odbrambenih informacija. Drugi zakoni se odnose na skrivanje, uništavanje ili uklanjanje dokumenata, i uništavanje i falsifikovanje dokumenata u fedralnim istragama.

Američki Sekretarijat za pravosuđe zatražio je u četvrtak od federalnog suda da otpečati nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika na Floridi u vezi sa istragom o njegovom rukovanju dokumentima iz Bijele kuće.

Priznanica o zaplijenjenoj imovini pokazuje da su federalni agenti prikupili i druge potencijalne predsjedničke dokumente, uključujući uredbu kojom je pomilovan Trumpov saradnik Roger Stone, "kožna kutija sa dokumentima" i informacija o predsjedniku Francuske.

Traupova advokatica Christina Bobb, koja je bila prisutna u Mar-a-Lagu za vrijeme FBI-jeve pretrage, potpisala je dvije priznanice o imovini koju su agenti zaplijenili - jednu koja sadrži dvije stranice, i drugu na jednoj stranici.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli kutije sa dokumentima vezane za Trumpovo predsjednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici".

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

"Niko drugi nije koristio nuklearnu elektranu tako očigledno da ugrozi cijeli svijet, rekao je Zelenski. "I apsolutno svi u svijetu treba odmah da reaguju da protjeraju okupatore sa teritorije nuklearne elektrane u Zaporožju. To je globalni interes, a ne samo ukrajinska potreba".

Ukrajina i Rusija krive jedna drugu za granatiranje nuklearne elektrane.

Zelenski je također rekao da se u četvrtak sastao sa Joseom Andresom, osnivačem Svjetske centralne kuhinje (World Central Kitchen), međunarodne humanitarne organizacije koja hrani ljude u zemljama koje pate od ratova i prirodnih katastrofa.

"Od prvih dana punog rata Rusije protiv naše zemlje, njegova organizacija je počela da radi na granici sa Poljskom – za migrante", rekao je Zelenski. "Poslije toga je započeo aktivnosti u mnogim gradovima Ukrajine. Za naše građane skuhano je više od 130 miliona obroka".

U međuvremenu, dva broda su u petak napustila ukrajinske luke. Oleksandar Kubrakov, ukrajinski ministar infrastrukture, napisao je u tvitu da će na jedan od brodova biti utovareno 23.000 tona žitarica za Etiopiju.

Četrnaest brodova natovareni namirnicama, uključujući dva u petak, napustilo je ukrajinske luke.

Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je u petak da su eksplozije ranije ove nedjelje na vojnom aerodromu Saki na zapadnom Krimu "evidentno uništile ili ozbiljno oštetile" osam aviona crnomorske flote ruske mornarice.

Uzrok prvobitne eksplozije nije jasan, navodi se u izvještaju objavljenom na Twitteru, ali ministarstvo je saopštilo da su "veliki oblaci u obliku pečurke vidljivi na video snimku očevidaca skoro sigurno posljedica detonacije do četiri nepokrivena skladišta municije".

Šef IAEA: Ne postoji neposredna nuklearna pretnja u elektrani u Zaporožju

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekao je u četvrtak da je preliminarna procjena eksperata te agencije zaključila da ne postoji neposredna pretnja po nuklearnu bezbjednost poslije granatiranja u blizini velike nuklearne elektrane na jugu Ukrajine, ali je upozorio da bi se to"moglo promijeniti u svakom trenutku".

"Svi se svakako možemo složiti da bi bilo kakva nuklearna katastrofa bila neprihvatljiva i da bi stoga njeno sprječavanje trebalo da bude naš sveobuhvatni cilj", rekao je generalni direktor IAEA Rafael Grossi Savjetu bezbjednosti UN na video brifingu.

"Da bi se to postiglo, tražim da obje strane sarađuju sa IAEA i dozvole da se misija u nuklearnoj elektrani Zaporožje nastavi što je prije moguće", rekao je on.

Grossi je rekao da se u posljednje vrijeme situacija u ukrajinskim nuklearnim postrojenjima, a posebno u nuklearnoj lokaciji u Zaporožju, "ubrzano pogoršava, do te mjere da je postala veoma alarmantna".

Tim iz agencije UN za nuklearni nadzor od juna pokušava da pošalje tehničku misiju da provjeri lokaciju u Zaporožju. To je najveća nuklearna elektrana u Evropi.

"Ali, nažalost, zbog političkih faktora i drugih razloga, to nije bilo moguće", rekao je on. "Vidjeli smo šta se desilo u posljednja dva mjeseca. Ne možemo dozvoliti da nas takvi faktori više ometaju."

Rusija je preuzela nuklearnu elektranu u Zaporožju 4. marta, stacionirajući tamo trupe i zadržavši ukrajinsko osoblje na mjestu da njome upravlja.

Ukrajina i Rusija okrivljuju jedna drugu za granatiranje lokacije od 6. augusta, uključujući izvještaje o novom granatiranju ranije u četvrtak.

Muškarac je identifikovan kao Ricky Shiffer (42).

Shiffer je možda bio u američkom Capitolu 6. januara 2021. godine, ali nije optužen ni za kakve zločine u vezi sa napadom na zgradu, prema zvaničniku za sprovođenje zakona koji je obaviješten o ovom pitanju. Zvaničnik nije mogao javno da govori o detaljima istrage i informaciju je dao za AP pod uslovom da ostane anoniman.

Federalne vlasti su istraživale da li je Shiffer imao veze sa Proud Boysima ili drugim ekstremističkim grupama krajnje desnice, rekao je zvaničnik.

Događaji tog dana počeli su kada je "naoružani subjekt pokušao da provali u objekat za provjeru posjetilaca" u kancelariji FBI-ja u Cincinnatiju. Pokušaj provale aktivirao je alarm, a reagovali su naoružani specijalni agenti FBI, navodi se u saopštenju kancelarije na Twitteru.

Agencija za vanredne situacije okruga Clinton, u sopstvenoj izjavi objavljenoj na društvenim mrežama, rekla je da su pucali između agenata i subjekta, koji je pobjegao sa lica mjesta.

FBI je saopštio da su se njegovim službenicima pridružili patrola za autoput države Ohio i lokalni organi za sprovođenje zakona u potrazi za osumnjičenim u blizini Wilmingtona, Ohio.

Pregovori sa Shifferom su propali, a policija ga je upucala i ubila nakon što je podigao pištolj prema policajcu oko 15 časova, rekao je poručnik Nathan Dennis, portparol državne patrole, na konferenciji za novinare.

FBI je primjetio porast online prijetnji od ponedeljka, kada su njegovi agenti pretražili imanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi u okviru istrage o dokumentima uklonjenim iz Bijele kuće kada je Trump napustio funkciju u januaru 2021.