RSS
NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.
Bijeg Rusa u Beograd: "Ako gubite rat, onda mobilišete ljude"
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio odluku o mobilizaciji za rat u Ukrajini, mediji prenose da veliki broj Rusa pokušava da napusti zemlju na sve moguće načine.
Neki su, međutim, predvidjeli da će se tako nešto desiti i na vrijeme pobjegli iz Rusije. Jedan od njih je Andrej Sundukov, koji je u Beogradu već šest meseci.
Ovaj 34-godišnji stručnjak za informacione tehnologije, koji sada radi za jednu stranu firmu, za srpski servis Glasa Amerike kaže da je na početku rata mogao da nasluti da će se mobilizacija desiti, i da je to jedan od razloga zbog kojih je iz Moskve kupio kartu u jednom pravcu. Najprije je bio u Istanbulu, a potom završio u Beogradu - gdje sa djevojkom trenutno živi u iznajmljenom stanu.
"Plašio sam se nekoliko stvari. Prvo, nisam htio da podržavam invaziju time što plaćam porez državi i znam da taj novac nekako odlazi u rat. Ne osjećam se dobro kao sponzor rata. Drugo, represija je u zemlji, mediji su pod restrikcijama, oni koji protestuju idu u zatvor. I konačno, zbog neuspjeha na frontu u prvim nedjeljama rata, znao sam da će vlada nešto da preduzme, a logičan sljedeći korak je mobilizacija. Jer ako gubite rat, onda mobilišete ljude. Nije se desilo u martu, nego u septembru", priča Andrej.
Oni koji nisu otišli kad i Andrej, sada pokušavaju na sve načine da se izvuku iz zemlje – automobilima ili avionom, ako imaju novca za paprene avionske karte.
Andrejeva porodica i prijateliji i dalje su u Rusiji.
"Moj otac je previše star, a moj brat je već zaposlen pri vojsci, pa ne vjerujem da će ih mobilisati. Ali, imam prijatelje koji su tamo i mislim da treba da pobjegnu iz Rusije. Nadam se da razmišljaju o odlasku ili da nekako izbjegnu mobilizaciju. Jer čak i sada zatvor je bolja opcija od učešća u ratu. Neki moji prijatelji, koji su u početku podržavali rat, od prije dva dana više ne vjeruju vladi jer u martu je Putin rekao da neće biti mobilizacije, a sada je mobilizacija počela", govori on.
Hiljade ljudi protestovalo je širom Rusije protiv mobilizacije. Stotine su uhapšene, a mediji prenose saznanja organizacije OVD-Info da su uhapšenima i uručeni pozivi za mobilizaciju.
Andrej kaže da je teško reći kako se ljudi u Rusiji zaista osjećaju u vezi sa ratom, bez obzira na neka istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju podršku predsjedniku Vladimiru Putinu.
"Recimo, dio njih je protiv rata, ali ima i onih koji podržavaju, društvo je podijeljeno. Porodice, prijatelji se svađaju oko toga. Mislim da su ljudi koji odlaze na proteste veoma hrabri. U Rusiji danas možete da odete u zatvor samo ako se nađete na ulici i glasno govorite ono što mislite... Ljudi treba da odluče šta je dobro za njih, a ne Putin. Trenutno Putin odlučuje o tome i to nije u red", Andrej.
Andrejev protest je, kaže, u tome što ne plaća porez Rusiji, a izlazi na antiratne demonstracije u Beogradu i plaši se da će biti uhapšen. Ipak, strahuje za svoju budućnost i pita se kada će doći vrijeme da može bezbjedno da se vrati kući.
Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.
Protesti se šire po Iranu, najmanje devetoro poginulih
Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.
Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.
Najveći telekom operater u Iranu je u četvrtak ponovo blokirao pristup internetu na mobilnim telefonima, da bi spriječio širenje protesta, navodi Netbloks, grupa koja prati pristup internetu i kaže da su u pitanju najozbiljnije restrikcije od 2019. godine.
Voditelj na iranskoj državnoj televiziji u četvrtak je izjavio da bi broj žrtava masovnih protesta mogao da iznosi čak 17, iako nije naveo izvor te informacije.
"Nažalost, 17 osoba i policajaca prisutnih na mjestu događaja su izgubili život", rekao je voditelj dodajući da će zvanični podaci biti kasnije objavljeni.
U zemlji u kojoj država kontroliše radio i TV stanice, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak sudove da gone "sve koji šire lažne vijesti i glasine" o neredima na društvenim mrežama. Masovni problemi sa pristupom aplikacijama Instagram i WhatsApp, koje koriste demonstranti, nastavili su se u četvrtak.
Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, djevojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.
Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izvještaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.
Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.
“Smrt diktatoru!” je čest slogan koji se čuje na protestima.
Demonstracije su uzdrmale univerzitetske kampuse u Teheranu i zapadne gradove kao što je Kermanšah. Iako su masovni, neredi su po svemu sudeći odvojeni od ranije serije nacionalnih protesta koji su bili podstaknuti ekonomskim problemima.
Protestni pokret koji je izbio 2019. godine zbog rasta cijena benzina mobilisao je masu radnika koji su izašli na ulice iranskih gradove. Stotine su ubijene kako su snage bezbjednosti gušile protest, navode grupe za ljudska prava. Bilo je to najveće nasilje u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni mediji ove nedjelje su prijavili da su demonstracije održane u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Na video snimcima koji su objavljeni na internetu vide se snage bezbjednosti kako koriste suzavac i vodene topove da rastjeraju stotine demonstranata.
Pripadnici Oružanih snaga BiH se pripremaju za NATO misije
Na poligonu Manjača kod Banjaluke je u toku vojna vježba ocjenjivanja borbene grupe lake pješadije nakon koje bi pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine trebali pokazati da li su potpuno spremni za učešće u vojnim misijama u svijetu po NATO standardima.
Paul McCarthy: Dio građana BiH zbog utjecaja iz Srbije ne želi članstvo u EU
Istraživanje Zapadnog Balkana koje je proveo Međunarodni republikanski institut (IRI) pokazuje da su sve zemlje koje nisu članice Europske unije, snažno opredijeljene za članstvo.
Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji u kojima je, zbog dugotrajnih etničkih napetosti, iskazana potreba za potporom prozapadnih institucija i predanost Inicijativi za otvoreni Balkan.
U istraživanju je, u svakoj zemlji, učestvovalo oko 1.000 građana.
Regionalni direktor IRI-ja za Europu Paul McCarthy za Glas Amerike je izjavio da se sve zemlje, osim Srbije, snažno zalažu za ulazak u Europsku uniju.
“Srbija je definitivno izuzetak kao jedina zemlja ispod 50 posto podrške građana za ulazak u EU, dok je taj postotak veći u drugim zemljama u regiji. Nažalost, vidjeli smo određeni pad u brojevima podrške za pristupanje EU-u. Odnosno, bilježimo porast podrške Europskoj uniji u svim zemljama u regiji osim u Srbiji”, rekao je McCarthy.
Na pitanje zašto građani Srbije ne žele bidi dijelom europske zajednice, McCarthy smatra da je od svih zemalja u regiji, rukovodstvo Srbije nastojalo sjediti na dvije stolice između istoka i zapada.
“Nadam se da će biti više potpore Beograda, odnosno srpske vlade u pristupanju EU. Isto razmišljanje je zastupljeno i kod srpske populacije u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj. Zbog utjecaja iz Srbije, ni dio građana BiH ne želi u EU. Postoje ljudi koji su okrenuti prema zapadu, ali ni približno kao npr. u entitetu Federacija BiH ili na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji”, istaknuo je regionalni direktor IRI-ja.
Kako navodi McCarthy, Rusija i Kina kotiraju vrlo visoko među srpskom populacijom u poređenju s drugim balkanskim zemljama.
“Naprimjer, u Crnoj Gori smo vidjeli smanjenje podrške Kini, što bi moglo imati veze s dugom koji je nastao u cestogradnji koju finansiraju Kinezi. Međutim, ruski utjecaj među srpskim stanovništvom, bilo u Srbiji ili u Crnoj Gori, još uvijek je prilično visok”.
S druge strane, podrška NATO-u je također porasla u BiH i Crnoj Gori, od prethodnog istraživanja IRI-ja 2020. godine. Institut najviše istraživanja provodi u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, ali i u ostatku svijeta.
“Naše istraživanje jasno pokazuje da većina ljudi na Zapadnom Balkanu želi snažnu povezanost s uspješnim demokratijama i slobodnim društvima. Čak i prije agresije Rusije na Ukrajinu, ispitanici u regiji smatrali su da je njihova budućnost sa Zapadom. Anketa također naglašava dugotrajne napetosti među etničkim skupinama u cijeloj regiji. Većina u svim ispitanim zemljama, osim Kosova, priznaje da postoji određena razina napetosti među različitim etničkim skupinama na Zapadnom Balkanu. Međutim, većina u svim ispitanim zemljama vjeruje da je oružani sukob u njihovoj zemlji malo vjerovatan u bliskoj budućnosti”, navodi naš sagovornik.
Činjenica da velika većina ljudi ne predviđa oružani sukob u regiji pozitivan je znak za dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe.
Osim toga, istraživanje je pokazalo snažnu potporu Inicijativi za otvoreni Balkan, sporazumu između Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije za potporu slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala te saradnji u rješavanju vanrednih situacija između triju zemalja. Većina anketiranih u BiH (68%), Crnoj Gori (66%), Sjevernoj Makedoniji (61%) i Srbiji (75%) podupire inicijativu, a Kosovo je podržava sa samo 42%.
Prema njegovim riječima, zemlje Balkana trebaju biti okrenute prema zapadu i članstvu u zapadnim institucijama. Čvrsto vjerujemo da je budućnost u članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Nažalost, kako kaže, rat u Ukrajini je produbio podjele te se može vidjeti jača potpora srpske strane u izjednačavanju i održavanju odnosa s Rusijom i Kinom.
Putin najavio mobilizaciju ruskih vojnih rezervi
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u srijedu djelomičnu mobilizaciju vojnih rezervi u zemlji, potezu koji slijedi nakon ukrajinskih uspjeha u protuofanzivi u sjeveroistočnoj Ukrajini.
Putin je u televizijskom obraćanju rekao da je mobilizacija neophodna za zaštitu ruske domovine i suvereniteta.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da će vojska pozvati 300.000 rezervista.
Putin je rekao da Zapad pokušava oslabiti i uništiti Rusiju, te da će njegova zemlja „iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod”.
Također je ponovio da je cilj Rusije u njenoj sada već sedmomjesečnoj invaziji na Ukrajinu „osloboditi” ukrajinsku istočnu regiju Donbas, navodeći da ljudi tamo ne žele biti dio Ukrajine.
Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio zakon koji predviđa sankcije za destabilizaciju BiH
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Država je usvojio zakon kojim se predviđaju sankcije za zvaničnike koji destabiliziraju BiH.
Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije su predložile kongresmenke Ann Wagner i Susan Wild u julu ove godine. Zakon, između ostalog, omogućava sankcionisanje domaćih i stranih aktera koji vuku poteze štetne po BiH.
Kongresmenka Ann Wagner, zamjenica člana Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, u pisanoj izjavi kaže da „Bosanci trpe zbog direktnog djelovanja političara koji bezobzirno siju podjele u Bosni, često uz punu podršku Rusije”.
„Ovaj zakon će zaštititi Dejtonski sporazum, očuvati decenije napretka nakon užasnog bosanskog rata, i poslati jasnu poruku da Sjedinjene Države podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurniju Bosnu”, rekla je ona nakon usvajanja Zakona.
Wagner se nada kako će Senat poduzeti hitne mjere za usvajanje Zakona „kako bismo mogli pomoći Bosancima da spriječe opasnu političku krizu”.
Tokom 2022. godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, Milana Tegeltiju, nekadašnjeg predsjednika VSTV-a, Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, Mirsada Kukića, koji se nakon sankcija povukao sa čela Partije demokratskog progresa, Alena Šeranića, ministra zdravlja u RS-u, Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, te Asima Sarajlića, delegata u Parlamentu BiH.
Zloupotreba djece u predizbornoj kampanji nije kažnjiva
Zbog nepostojanja odgovarajućih zakonskih rješenja, zlupotreba djece u predizborne svrhe u Bosni i Hercegovini se ne sankcioniše. Pored anomalija u ovoj oblasti, uoči predstojećih izbora, predstavnici civilnog društva upozoravaju i na moguće zloupotrebe u radu biračkih odbora.
Opoziciona liderka: Bjelorusija nije ruski satelit
Bjeloruska opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja ove godine prisustvuje zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kao članica delegacije neimenovane evropske zemlje.
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, Tihanovskaja je izjavila da Bjelorusiju ne treba posmatrati kao ruski satelit, iako ruski predsjednik Vladimir Putin želi da je vrati u sovjetsku eru.
Svetlana Tihanovskaja je dobro upoznata sa globalnom političkom scenom. Međutim, nikada do sada nije uživo prisustvovala Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku.
"Ja ovdje predstavljam Bjeloruse koji se bore protiv diktatora u našoj zemlji”, izjavila je.
Iako ne predstavlja aktuelnu vladu svoje zemlje, Tihanovskaja želi da prenese važnu poruku o njoj: "Ne stavljajte u isti koš Lukašenkov režim i narod Bjelorusije.”
Tihanovskaja ne želi da demokratski svijet ima loše mišljenje o njenim zemljacima zbog postupaka bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je dozvolio ruskim snagama da koriste bjelorusku teritoriju za napad na Ukrajinu. Stručnjaci vjeruju da ona uspijeva u tome.
"Aleksandar Lukašenko nema prava da predstavlja belorusko društvo. Belorusko društvo nije glasalo za njega 2020. Društvo je i dalje žrtva i talac tog režima. I ona je to uspjela da dobro objasni", ističe Pavel Slunkin iz Evropskog savjeta za spoljnopolitičke odnose.
Dok Rusija trpi zapanjujuće gubitke na istoku Ukrajine, analitičari vjeruju da je sada pravo vrijeme za posjetu Tihanovskaje Generalnoj skupštini.
"Ovo je sada važna tačka, pošto su Ukrajinci ostvarili određene uspjehe u ratu" navodi David Marples sa Univerziteta Alberte.
Njegov kolega David Kramer, analitičar Predsedničkog centra George Bush Mlađi, vjeruje da situacija u Ukrajini nije dobar znak za Aleksandra Lukašenka.
"Mislim da bi mogao da se nađe u ozbiljnim problemima, zato što Rusija možda neće moći da nastavi da ga podupire i podržava”, navodi Kremer.
Tihanovskaja ima slično mišljenje.
"Kada Ukrajinci pobjeđuju, to znači da je Putin slab, a samim tim I Lukašenko je slab."
Tihanovskaja je morala da napusti Bjelorusiju sa dvoje male djece u augustu 2020, nakon što je Lukašenkov režim počeo da brutalno guši mirne proteste poslije izbora. Većina zapadnih posmatrača je smatra legitimnom pobjednicom predsjedničkih izbora u Bjelorusiji te godine – u koje se uključila da zamijeni svog supruga, popularnog blogera, koji je uhapšen, i kasnije osuđen na 18 godina zatvora.
Uprkos svemu tome, i dalje je pristalica mirnih pokreta.
"I dalje vjerujem u mirno rješenje bjeloruske krize."
Stručnjaci međutim kažu da su članovi protestnog pokreta u Bjelorusiji razočarani zbog neuspjeha mirnih demonstracija i da od svojih lidera sada traže snažniju akciju.
"Većina demonstranata danas podržava upotrebu sile da bi došlo do promjena u zemlji, jer uviđaju da su zbog mirnih protesta morali da pobjegnu iz zemlje, a njihovi rođaci završili u zatvoru", kaže Pavel Slunkin.
Mnoge teme će se boriti za pažnju učesnika Generalne skupštine, ali Tihanovskaja kaže da se nada da će usmjeriti fokus svjetskih lidera na bjeloruska pitanja, u nadi da će se politička kriza u njenoj zemlji riješiti na nenasilan način.
Ukrajinske snage napale Lugansk, Medvedev poziva separatiste da se pripoje Rusiji
U kontranapadu ukrajinskih snaga na selo u Lugansku, koji sada kontrolišu ruske snage, poginulo je sedmero civila, od kojih troje djece, saopštili su ruski zvaničnici.
"U artiljerijskoj paljbi na selo Krasnoričenske poginulo je sedam civila, među kojima i blizanci rođeni 2021. i djevojčica rođena 2015. godine", saopštio je proruski Zajednički centar za kontrolu i koordinaciju.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.
Ukrajinske snage objavile su da su ušle dublje u teritoriju u Donbasu, odakle se ranije povukla ruska vojska.
Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je od suštinske važnosti da se separatisti u Ukrajini na referendumu izjasne o pripajanju Rusiji.
Medvedev je na Telegramu napisao da bi pripajanje samoproglašene Luganske i Donjecke republike Rusiji bilo "vitalni korak u zaštiti njihovih interesa" i da bi opravdalo upotrebu oružane sile od strane Rusije, kako bi ih zaštitila.
"Jer invazija na teritoriju Rusije se tretira kao zločin koji opravdava oružanu silu u odbrambene svrhe. Zato se Kijev i Zapad plaše ovih referenduma i zato ih baš i treba sprovesti", objavio je Medvedev.
Separatistički lideri saglasili su se da "sinhronizuju" organizaciju referenduma o pripajanju Rusiji.
Oni govore o mogućnosti pridruživanja Rusiji od 2014, kada su prvi put i pokušali da se osamostale od Kijeva. Takvu mogućnost su, kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru, najavili i proruski zvaničnici u oblastima Herson i Zaporožje.
Stručnjaci upozoravaju da SAD zaostaje za Kinom u ključnim tehnologijama
Bivši i sadašnji američki zvaničnici i rukovodioci u privatnom sektoru su u petak u Washingtonu rekli da su zabrinuti zaostajanjem Sjedinjenih Država za Kinom po pitanju ključnih tehnologija i da su suočene sa tim da druge zemlje mogu dominirati u razvoju komunikacija i tehnologija.
Skup je organizovao Projekat specijalnih kompetitivnih studija (SCSP), koji je predvodio bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt, čija je navedena svrha "da se osigura da je Amerika pozicionirana i organizirana da pobijedi u tehno-ekonomskom takmičenju od sada do 2030. godine, što je okvir za oblikovanje budućnosti".
Među prisutnima je preovladavalo mišljenje da je ugrožena sposobnost nacije da zaista pobijedi u tom takmičenju.
Strašna predviđanja
Nekoliko dana prije summita, SCSP je objavio izvještaj u kojem predviđa što bi se dogodilo ako Kina postane globalni tehnološki lider.
"Razumijevanje uloga zahtijeva zamišljanje svijeta u kojem autoritarna država kontrolira digitalnu infrastrukturu, uživa dominantan položaj u svjetskim tehnološkim platformama, kontrolira sredstva za proizvodnju kritičnih tehnologija i koristi novi val tehnologija opće namjene, poput biotehnologije i novih energetskih tehnologija, transformiše svoje društvo, privredu i vojsku", stoji u izvještaju.
Izvještaj predviđa budućnost u kojoj Kina, a ne SAD, ubire milijarde dolara prihoda stvorenog novim tehnološkim napretkom i koristi svoju moć kako bi dokazala da je autokracija, a ne demokracija, superiorniji oblik vladavine.
U mračnoj viziji izvještaja, Kina promiče koncept "suverenog" interneta, gdje pojedinačne zemlje ograničavaju protok informacija svojim ljudima, i gdje Kina razvija i vjerojatno kontrolira ključnu tehnologiju koja podržava kritičnu infrastrukturu u zemljama širom svijeta.
Konačno, izvještaj upozorava da bi prema takvom scenariju američka vojska izgubila tehnološko vodstvo nad Kinom i drugim konkurentima, a Kina bi mogla biti u poziciji da prekine opskrbu "mikroelektronikom i drugim kritičnim tehnološkim inputima".
"Ništa nije neizbježno"
U obraćanju na skupu, čini se da se savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan slaže da se nacija suočava sa značajnim izazovima u održavanju koraka s Kinom u razvoju nove tehnologije.
"Znamo da ništa nije neizbježno u održavanju temeljne američke snage i konkurentske prednosti u svijetu", rekao je Sullivan. "I znamo da ga treba obnoviti, revitalizirati i upravljati njime, a to je osobito istinito kada je riječ o tehnološkom vodstvu SAD-a".
U vezi Kine, rekao je, "suočavamo se s konkurentom koji je odlučan preuzeti tehnološko vodstvo SAD-a i spreman je posvetiti gotovo neograničene resurse za to".
Sullivan je, međutim, također rekao da je administracija predsjednika Joea Bidena svjesna prijetnje i da radi na tome da joj se suprotstavi. Sullivan je posebno istaknuo nedavno usvajanje zakona koji usmjerava više od 50 milijardi dolara na uspostavu naprednih pogona za proizvodnju mikročipova u SAD-u.
"Radi se o historijskom ulaganju koje nas vraća na pravi put da predvodimo industrije budućnosti", rekao je Sullivan. "Udvostručujemo svoje napore da budemo magnet za vrhunske tehničke talente u svijetu. Prilagodili smo naše alate za zaštitu tehnologije novim geopolitičkim realnostima. I što je najvažnije, učinili smo to na način koji je uključiv, snažan i dosljedan našim vrijednostima."
"Nedovoljno brzo"
H.R. McMaster, penzionisani general vojske koji je služio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost za vrijeme Trumpove administracije, pojavio se kao panelista na konferenciji. Rekao je da, dok se napreduje, treba ubrzati tempo.
"Ne ide dovoljno brzo, jer smo toliko zaostali, jer postoji previše godina ličnog zadovoljstva zasnovanog na pogrešnim pretpostavkama o prirodi svijeta nakon Hladnog rata", rekao je McMaster.
Pozvao je na aktivnije napore u blokiranju tehnološkog napretka Kine, rekavši: "Sada nam je potrebna kontrola izvoza, kako bismo spriječili Kinu da dobije diferencijalnu prednost, dok zadržavamo naše konkurentske prednosti."
Kina je u više navrata kritizirala napore SAD-a da ometaju njihov tehnološki napredak, a o čemu je i glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Mao Ning govorio ove sedmice kada je upitan o američkoj kontroli izvoza.
"Ono što SAD rade je čisto 'naučno-tehnološka hegemonija'", rekla je ona. "Nastoje da iskoriste svoju tehnološku snagu kao prednost za ometanje i suzbijanje razvoja tržišta u nastajanju i zemalja u razvoju. Dok trube o jednakim uslovima i takozvanom 'poretku zasnovanom na pravilima', SAD brinu samo o 'Americi na prvom mjestu' i vjeruju da su u pravu. SAD se vjerovatno nadaju da će Kina i ostatak svijeta u razvoju zauvijek ostati na donjem kraju industrijskog lanca. Ovo nije konstruktivno."
5G kao upozorenje
Tema koja se ponavljala na skupu bio je razvoj 5G bežične internetske tehnologije, polja u kojem su zapadne zemlje, uključujući SAD, daleko iza Kine. Kineske kompanije, posebno Huawei, razvile su dominantnu globalnu poziciju u pružanju 5G mrežne opreme.
Zabrinuti da bi oprema kineske proizvodnje kao okosnica osjetljive komunikacijske tehnologije mogla stvoriti špijunažu ili sigurnosni rizik, SAD i neki od njenih saveznika pokrenuli su globalnu kampanju za blokiranje instalacije Huaweijeve opreme, čak i ako je to značilo značajna kašnjenja u uvođenje 5G bežične usluge.
"Ključna poruka ovdje je da se moramo pobrinuti da se ono što nam se dogodilo u 5G mreži više ne ponovi", rekao je bivši direktor Googlea Eric Schmidt. "Ne mogu to jasnije reći. Ne želite raditi na platformskim tehnologijama koje koristite svaki dan, a kojima dominiraju nedemokratski, neotvoreni sistemi."
Schmidt je rekao da bi bilo teško ostati ispred Kine u tehnološkom smislu, predviđajući da će Peking "udvostručiti takmičenje u područjima do kojih nam je stalo", uključujući umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, biotehnologiju i drugo.
Održavanje odnosa
Jon Huntsman, bivši američki ambasador u Kini, rekao je da Amerikanci uglavnom nisu informisani o tome koliko je Kina ispred Sjedinjenih Država u nekim tehnologijama. Sadašnji potpredsjednik Ford Motor Company, Huntsman, rekao je da je u razvoju električnih vozila, na primjer, Kina najmanje pet godina ispred SAD-a.
Rekao je da SAD moraju ići tankom linijom kako bi sustigle Kinu u nekim oblastima i zadržale svoju prednost u drugim. Posebno je naglasio potrebu da se zadrže lični poslovni i drugi odnosi sa kineskim narodom.
"Razdvajanje nije dobra stvar," rekao je on. "Završićemo sa Kinom tamo gdje smo sada sa Rusijom ako to uradimo." Dodao je: "Razdvajanje će samo stvoriti otuđenje, nesporazume i nestabilnost, globalno, na sigurnosnoj strani."
Činjenice i brojke o kraljičinoj sahrani
Događaji oko državnog sprovoda kraljice Elizabete II u ponedjeljak zatvaraju 10 dana nacionalne žalosti i očekuje se da će ih gledati stotine tisuća ljudi okupljenih na ulicama Londona i milijuni diljem svijeta. To su samo neki od nevjerojatnog niza brojki koje je stvorila smrt 96-godišnjeg monarha nakon 70-godišnje vladavine.
Evo nekih brojki koje su kružile Londonom i ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva nakon smrti jedinog monarha kojeg je većina Britanaca poznavala 8. rujna u njezinom ljetnom utočištu u Škotskoj.
2000: dostojanstvenici i gosti u Westminsterskoj opatiji na državnom sprovodu, od kralja Charlesa III. i drugih članova kraljevske obitelji do svjetskih vođa, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, do članova britanske javnosti koji su pomogli u borbi protiv pandemije COVID-19.
800: Gosti na službenoj službi kasnije tog dana u kapeli Svetog Jurja u dvorcu Windsor.
5.949: Vojno osoblje raspoređeno tijekom pomno koreografirane operacije koja je započela kraljičinom smrću 8. septembra a na njezinom imanju Balmoral u Škotskom gorju. Taj broj čini 4416 pripadnika kopnene vojske, 847 pripadnika mornarice i 686 pripadnika zračnih snaga. Osim toga, oko 175 pripadnika oružanih snaga iz zemalja Commonwealtha bilo je uključeno.
1650: Najmanje taj broj vojnog osoblja bit će uključen u povorku kraljičinog lijesa od Westminsterske opatije do Wellington Archa nakon njezina sprovoda. Daljnjih 1000 postrojit će se ulicama duž rute povorke. Kad lijes stigne do Windsora, 410 pripadnika vojnog osoblja sudjelovat će u povorci, 480 postrojit će se ulicama, 150 će biti u počasnoj straži i na stepenicama, a još 130 ispunit će druge ceremonije. dužnosti.
142: Brojevi vojnika Kraljevske mornarice koji će vući lafet s kraljičinim lijesom u ponedjeljak kada napušta parlament, na njezinu sahranu.
Više od 10 000: policijski službenici. Zamjenik pomoćnika komesara metropolitanske policije Stuart Cundy rekao je da je "iznimno složena" policijska operacija najveća u povijesti londonskih snaga, nadmašujući Olimpijske igre u Londonu 2012. na kojima je bilo do 10.000 policajaca na dužnosti dnevno.
36: Samo u središtu Londona podignuto je kilometara barijera kako bi se kontrolirale gužve i osigurala ključna područja oko zgrade parlamenta, Westminsterske opatije i Buckinghamske palače.
1 milion: Broj ljudi za koje londonske službe za promet očekuju da će posjetiti glavni grad u ponedjeljak. Otprilike 250 dodatnih željezničkih usluga vozit će ljude u i iz grada.
8: Kilometara ljudi stajalo je u redu kako bi prošli kraj kraljičinog lijesa u Westminster Hallu. Ogromni red se protezao od zgrade parlamenta duž južne obale rijeke Temze do Southwark Parka. Još nije poznat broj ljudi koji su tokom četiri dana vidjeli lijes.
125: Kino dvorana koje će otvoriti svoja vrata za prijenos sahrane u ponedjeljak uživo.
2868: Dijamanti, zajedno sa 17 safira, 11 smaragda, 269 bisera i 4 rubina, svjetlucaju u kruni Imperial State Crown koja je ležala na kraljičinu lijesu.
2: Minute šutnje na kraju sprovoda u Westminsterskoj opatiji.
1: Hrastov kovčeg ogrnut zastavom koji nosi jedinog monarha kojeg je većina Britanaca ikada poznavala.
Zelenskiy: Nema popuštanja, ukrajinske trupe prešle rijeku Oskil na sjeveroistoku
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy obećao je da neće biti odustajanja u borbama za povrat teritorija koje je Rusija izgubila dok je Kijev rekao da su njegove trupe napredovale do istočne obale rijeke Oskil, prijeteći ruskim okupacijskim snagama u Donbasu.
Prelazak rijeke Oskil još je jedna važna prekretnica u ukrajinskoj protuofanzivi u sjeveroistočnoj regiji Harkov. Ona teče južno do rijeke Siversky Donets, koja prolazi kroz Luhansk, jednu od dvije pokrajine u regiji Donbas.
Donbas je ukrajinsko tradicionalno industrijsko središte koje se sastoji od regija Donjecka i Luganska.
Ukrajinske trupe "probile su Oskil. Od jučer, Ukrajina kontrolira istočnu obalu", napisale su ukrajinske oružane snage na Telegramu u nedjelju kasno.
Serhiy Gaidai, guverner regije Luhansk, napisao je na Telegramu: "Regija Luhansk je odmah do vrata. Deokupacija nije daleko."
Zelenskiy je obećao nastaviti s pritiskom na Moskvu nakon brzog osvajanja Ukrajine u Harkovu ovog mjeseca.
"Možda se nekima od vas čini da nakon niza pobjeda sada imamo svojevrsno zatišje", rekao je u svom redovnom večernjem obraćanju u nedjelju. "Ali neće biti zatišja. Postoji priprema za sljedeću seriju ... Jer Ukrajina mora biti slobodna. Cijela."
Američki predsjednik Joe Biden također je rekao da pobjeda za Ukrajinu znači uklanjanje ruskih snaga iz cijele zemlje i obećao podršku SAD-a koliko god bude potrebno.
"Pobijediti u ratu u Ukrajini znači potpuno izbaciti Rusiju iz Ukrajine i priznati suverenitet. Oni pobjeđuju Rusiju", rekao je u intervjuu za CBS-ovu emisiju "60 minuta" u nedjelju.
"Pokazalo se da Rusija nije tako kompetentna i sposobna koliko su mnogi mislili da će biti."
Ruska artiljerija gađala je u nedjelju gradove i sela diljem fronta na istoku i jugu, uključujući civilnu infrastrukturu u gradu Zaporizhzhia, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Britanija je rekla da su ruske snage proširile udare na civilnu infrastrukturu nakon neuspjeha na bojnom polju i da će vjerojatno dalje proširivati svoje ciljeve.
"Dok se suočava s neuspjesima na prvim crtama fronta, Rusija je vjerojatno proširila lokacije koje je spremna napasti u pokušaju izravnog potkopavanja morala ukrajinskog naroda i vlade", priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
Ukrajinsko južno zapovjedništvo u ponedjeljak je priopćilo da su udari također pokrenuti na radarsku stanicu u blizini Hersona i na pontonski prijelaz u blizini Nove Kakhovke istočno od Hersona, gdje je ukrajinska protuofanziva usmjerena na rušenje mostova preko rijeka Dnjepar i Inhulets.
Odvojeno, glavni štab obrane Ukrajine rekao je da su njegove snage odbile ruske napade u područjima naselja Mykolaivka Druga, Vesela Dolyna i Bakhmut u regiji Donetsk. Kijev je također pogodio "neprijateljske ciljeve", uključujući protuzračnu obranu i skladišta municije u višestrukim udarima, dodaje se.
Britanija i svijet opraštaju se od kraljice Elizabete
Britanija, svjetski čelnici i kraljevske obitelji iz cijeloga svijeta u ponedjeljak će se posljednji put oprostiti od kraljice Elizabete, posljednje istaknute figure svoje ere, na državnom sprovodu neponovljivog sjaja.
U 6.30 ujutro završilo je službeno razdoblje odavanja počasti nakon četiri dana u kojem su stotine tisuća ljudi stajale u redu kako bi prošli pored lijesa najdugovječnijeg britanskog monarha u londonskom povijesnom Westminster Hallu.
Oni su, poput mnogih diljem svijeta, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, htjeli odati počast 96-godišnjakinji koja je prove sedam desetljeća na britanskom prijestolju.
"Bili ste sretni što ste je imali 70 godina", rekao je Biden. "Svi smo bili."
Nešto prije 11 sati, hrastov lijes, prekriven kraljevskom zastavom s kraljevskom državnom krunom na vrhu, bit će postavljen na lafet i odvučen od strane mornaričkog osoblja u Westminster Abbey na njezin sprovod.
Među 2000 u kongregaciji bit će oko 500 svjetskih vođa, od Bidena i japanskog cara Naruhita do južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose i Marka Browna, premijera Cookovih Otoka.
Kraljičini praunuci, princ George, 9, i princeza Charlotte, 7, dvoje najstarije djece sada prijestolonasljednika princa Williama, također će prisustvovati.
"Tijekom posljednjih 10 dana, moja žena i ja bili smo duboko dirnuti brojnim porukama sućuti i podrške koje smo primili iz ove zemlje i cijelog svijeta", rekao je Charles, Elizabetin sin i novi kralj, u izjavi.
"Dok se svi pripremamo za posljednji oproštaj, jednostavno sam želio iskoristiti ovu priliku da zahvalim svim onim nebrojenim ljudima koji su bili takva podrška i utjeha mojoj obitelji i meni u ovom trenutku tuge."
Elizabeth je umrla 8. rujna u svom škotskom ljetnikovcu, dvorcu Balmoral.
Zdravlje joj je bilo narušeno, a mjesecima se monarhinja koja je imala stotine službenih angažmana iu svojim 90-ima povukla iz javnog života, iako je samo dva dana prije smrti imenovala Liz Truss svojom 15. i posljednjom premijerkom.
'NEPOBJEDIVA'
Tolika je bila njezina dugovječnost i neraskidiva veza s Britanijom da je čak i njezina vlastita obitelj bila šokirana.
"Svi smo mislili da je nepobjediva", rekao je princ William dobronamjernicima.
40. suveren u nizu koji vuče svoju lozu od 1066., Elizabeth je došla na prijestolje 1952., prvi britanski postimperijalni monarh.
Nadgledala je svoju naciju koja je pokušavala izboriti novo mjesto u svijetu i bila je ključna u nastanku Commonwealtha naroda, koji se sada sastoji od 56 zemalja.
Kad je naslijedila svog oca Georgea VI., Winston Churchill bio je njezin prvi premijer, a Josef Staljin vodio je Sovjetski Savez. Upoznala je velike ličnosti od politike do zabave i sporta, uključujući Nelsona Mandelu, papu Ivana Pavla II., Beatlese, Marilyn Monroe, Pelea i Rogera Federera.
Unatoč navodnoj visini od samo 1,6 m, dominirala je sobama svojom prisutnošću i postala visoka svjetska figura, hvaljena u smrti od Pariza i Washingtona do Moskve i Pekinga. Nacionalna žalost bila je u Brazilu, Jordanu i Kubi, zemljama s kojima nije imala izravne veze.
"Kraljica Elizabeta II. bila je bez ikakve sumnje najpoznatija osoba na svijetu, najfotografiranija osoba u povijesti, najprepoznatljivija osoba, a činjenica da će se svjetski čelnici pohrliti u London na sprovod... govori puno o ovoj ikoničnoj ličnosti", rekao je povjesničar Anthony Seldon za Reuters.
Šefovi prijevoznika rekli su da se očekuje milijun ljudi u središtu Londona na sahrani, dok policija kaže da će to biti najveća sigurnosna operacija ikad u glavnom gradu.
Ljudi na putu za London govorili su o svojim motivacijama za boravak tamo, od osjećaja sudjelovanja u povijesti, izražavanja nacionalnog ponosa i odavanja počasti ženi koja je Britaniju vodila kroz toliko promjena tijekom desetljeća.
Alistair Campbell Binnings (64) rekao je da je napustio svoj dom u Norfolku u ponoć kako bi otišao u London.
Dodao je da prije nije bio na kraljevskom vjenčanju ili sprovodu, ali se osjećao prisiljen biti u glavnom gradu na sprovodu.
"Ovo je jednokratno. Ovdje smo samo zbog kraljice. Jednostavno smo osjećali da moramo biti ovdje. Ona je bila ono što smo uvijek trebali u vrijeme krize."
Kralj Charles, njegova braća i sestre te sinovi prinčevi William i Harry i drugi članovi obitelji Windsor polako će hodati iza lijesa dok ga na lafetu budu odvozili u Westminstersku opatiju, predvođeni s oko 200 gajdaša i bubnjara.
Tenorsko zvono opatije - mjesta krunidbe, vjenčanja i ukopa engleskih, a potom i britanskih kraljeva i kraljica tijekom gotovo 1000 godina - zazvonit će 96 puta.
"Ovdje, gdje se kraljica Elizabeta vjenčala i okrunila, okupljamo se iz cijele nacije, iz Commonwealtha i iz naroda svijeta, kako bismo oplakali naš gubitak, kako bismo se prisjetili njezinog dugog života nesebičnog služenja", David Hoyle, dekan iz Westminstera će reći.
Osim uglednika, kongregacija će uključivati one koji su nagrađeni najvišim britanskim vojnim i civilnim odličjima za hrabrost, predstavnike dobrotvornih organizacija koje podupire kraljica i one koji su dali "izvanredan doprinos" u borbi protiv pandemije COVID-19.
DVOMINUTNA ŠUTNJA
Očekuje se da će deseci milijuna u Britaniji i inozemstvu gledati sprovod monarha, nešto što nikada prije nije prenosila televizija. Završit će trubačkim pozdravom ispred crkve i nacija će utihnuti na dvije minute.
Nakon toga, lijes će biti donesen kroz središte Londona, pokraj kraljičine Buckinghamske palače, doma do Wellingtonovog slavoluka u Hyde Park Corneru, a monarh i kraljevska obitelj ponovno će ga slijediti pješice tijekom procesije duge 2,4 km.
Odatle će biti postavljen na mrtvačka kola koja će biti odvezena u dvorac Windsor, zapadno od Londona, na službu u kapelici St. George's. Ovo će završiti s uklanjanjem krune, kugle i žezla - simbola monarhove moći i upravljanja - iz lijesa i stavljanjem na oltar.
Lord Chamberlain, najviši dužnosnik u kraljevskom kućanstvu, slomit će svoj 'Oficirski štapić', označavajući kraj svoje službe suverenu, i staviti ga na kovčeg.
Zatim će kovčeg biti spušten u kraljevski trezor dok Suvereign's Gajdaš svira tužaljku, polako se udaljavajući dok glazba u kapelici postupno ne utihne.
Kasnije tokom večeri, u privatnoj obiteljskoj službi, lijes Elizabete i njezinog supruga princa Philipa, koji je preminuo prošle godine u dobi od 99 godina, bit će zajedno pokopan u Memorijalnoj kapeli kralja Georgea VI., gdje su njezini roditelji i sestra , princeza Margaret, također.
"Tako smo sretni što si se vratila djedu. Zbogom draga bako, bila je čast naših života biti tvoje unuke i jako smo ponosni na tebe", rekle su unuke princeze Beatrice i Eugenie.