Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

U svom službenom svojstvu premijera FBiH, Novalić je zloupotrijebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH, saopćio je Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva financija SAD-a

Dalje se navodi da je Novalić u sedmici prije izbora 2018. koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko službenog položaja kako bi slao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećavao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost

Ova radnja krši zakon BiH i odražava širi, javno objavljen obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, podriva demokratske procese ili institucije u BiH, stoji u obrazloženju.

„Novalić je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”, Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD

Sankcionisan je i Slobodan Stanković, jedan od najbogatijih pojedinaca u BiH, dugogodišnji je vlasnik Integral Inženjering A.D. Laktaši, velike inženjerske firme u RS.

Pod sankcijama je i njegova kompanija.

„Stanković i njegova kompanija povezivane su sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS zahvaljujući bliskosti sa rukovodstvom RS”, obrazlaže se u odluci. „Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava.”

Kako navodi Ured za kontrolu imovine stranaca, Stanković je također bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na listu i koja je pod ličnom kontrolom korumpiranog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

„Stanković je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom odredbom 14033 jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao, ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku ili sredstva ili usluge direktno, ili kao potporu Dodiku. Kompanija Integral je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili se čini da je djelovala u ime Stankovića direktno ili indirektno”, obrazloženo je.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Američka ambasada u Sarajevu navela je na Twitteru: „Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi pozvala na odgovornost one koji potkopavaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti.”

Uvedene sankcije komentarisao je američki državni sekretar Antony Blinken, rekavši kako "političke stranke i lideri ne bi trebali biti u mogućnosti da koriste javne resurse za vlastitu korist, a ljudi se ne bi trebali obogatiti pomažući im".

"Lyman je potpuno očišćen", izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kratkom video snimku na svom Telegram kanalu.

Rusija nije komentirala u nedjelju sudbinu Lymana, ali je u subotu rekla da se njene trupe povlače iz tog područja jer se plaši da će ih ukrajinske snage uskoro opkoliti. Rusija je zauzela Lajman u maju i koristila ga kao logističko i transportno čvorište za svoje operacije na severu Donjecke oblasti.

Ruski gubitak Lymana bio je njen najveći poraz na bojnom polju otkako su ukrajinske snage prošlog mjeseca preplavile regiju Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, potiskujući ruske snage natrag prema njihovoj granici.

David Petreus, bivši direktor američke Centralne obavještajne agencije, rekao je za emisiju ABC-a This week da će Putin "nastaviti da gubi na bojnom polju".

Petreus je rekao da čak ni Putinova prijetnja upotrebom taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine "ovo neće promijeniti".

Američki senator Marco Rubio rekao je za CNN-ovu emisiju State of the Union: "Zaista ne postoji način da Rusija dobije ovaj rat."

Serhiy Haidai, guverner regije Lugansk koja se nalazi u susjedstvu Donjecka, rekao je da bi kontrola nad Lymanom mogla pomoći Ukrajini u povratku izgubljene teritorije u njegovoj regiji, koju je Moskva objavila početkom jula da je zauzela.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

Odluku je OHR objavio na web stranici i ona na snagu stupa odmah.

Schmidt se u odluci obraća građanima kojima prvo zahvaljuje na izborima a u nastavku obrazlaže odluku:

"Nažalost, previše vremena je izgubljeno. Neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada.

Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao.

Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.

Ovo također nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH.

Moj hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH jeste da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica: implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja.

U proteklih nekoliko sedmica, o ovim mjerama sam razgovarao sa mnogim političkim liderima, akademicima, predstavnicima organizacija civilnog društva, predstavnicima međunarodne zajednice. Različite političke stranke su prezentirale svoje prijedloge kako da se unaprijedi funkcionalnost države i Federacije BiH.

Oni su istakli svoje zabrinutosti i dali ideje o tome kako zemlju i narode održati zajedno. Dosta toga sam uzeo u razmatranje.

Međutim, domaći lideri, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćeg konsenzusa i u skladu sa mojim mandatom te imajući u vidu potrebe ljudi, ja sam razmotrio odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem.

I očekujem od svih posvećenost zajedničkom radu u konstruktivnom duhu.

Unio sam u Ustav i zahtjev za obaveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih.

Da budem jasan: Niko ne može narediti volju da se zajednički radi u ime kantona, entiteta i države. Kao preduslov za uspjeh neophodan je mentalni i moralni zaokret u glavama pojedinih ljudi i političara ovdje u Bosni i Hercegovini.

Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese. Ali ovo vidim kao hitno i neophodno kako bi se dao veći prostor mudrosti i posvećenosti građana Bosne i Hercegovine.

Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu implementirani, da nove vlade budu formirane, da institucije mogu funkcionirati, da sudije budu nominirane i imenovane, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale.

Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno!

Zahvaljujem mnogima sa kojima sam razmjenjivao ideje, uključujući i one sa kontroverznim prijedlozima.

Vjerujem u konstruktivan dijalog i pozivam na učešće u tom dijalogu. Zahvaljujem pojedinima na njihovom ličnom strpljenju i konstruktivnim razgovorima izvan oka javnosti. Uvidio sam da tu ima puno mudrosti i iskustva i nudim suradnju u budućnosti, na neki način, novi pristup. I taj novi pristup mora da obuhvati obične građane, nevladine organizacije, ljude iz domena umjetnosti, poslovne zajednice, nastavnike i učenike, profesore i studente.

Potrebno nam je zajedničko razumijevanje sa ljudima za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Pozivam građane da rade na ovom. Ja ću pomoći.

Moj prvi korak je ova odluka. Sa ovim odlukama, odgovorni politički lideri mogu sarađivati sa Evropskom unijom, predsjednikom Michelom, predsjednicom Von der Layen i svim Evropljanima kako bi načinili potreban napredak.

Vrijeme ističe. Oni moraju ostvariti bolji status Bosne i Hercegovine kao kandidata za evropsku integraciju. Ja sam uvjeren da to mogu uraditi zajedno u narednim mjesecima.

U danima pred nama, neki će iznositi svoje tvrdnje u pogledu toga ko je dobio, a ko izgubio sa ovim odlukama. Dosta toga će biti besmislice. Jasni dobitnici su ljudi ove zemlje i njihova mirna budućnost.

Odluke koje sam potpisao jutros stupaju na snagu objavom na zvaničnoj internet stranici OHR-a ili u Službenim novinama, u zavisnosti šta bude objavljeno ranije.

Sve najbolje za Bosnu i Hercegovinu!"stoji u objavi OHR-a.

Šmitovu odluku ubrzo je javno podržala i ambasada SAD u BiH.

Na twitteru se oglasio i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly.

"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu koju imaju visoki predstavnik i njegov Ured u Bosni i Hercegovini. Izvor je žaljenja što su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političkih volje ili vodstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma i podržavanju okvira za prosperitetnu budućnost. Njegove današnje odluke treba gledati u tom svjetlu. Funkcionalne vlasti, na svim razinama, ključni su za osiguranje napretka i stabilnosti. Domaći politički akteri sada moraju raditi zajedno na implementaciji izbornih rezultata i podržati reforme potrebne za napredak BiH na njenom euroatlantskom putu." stoji u objavi britanskog ambasadora u BiH

Građani BiH biraju na ukupno 5.903 biračkih mjesta od čega je 5418 redovnih biračkih mjesta. Izbore prati oko 60 000 akreditovanih posmatrača.

Svoje biračko mjesto građani mogu provjeriti putem internet na web stranici centralne izborne komisije BiH ili putem SMS poruke na broj telefona 091 12 12 12.

Za dobijanje informacije o biračkom mjestu potrebno je popuniti ime i prezime i JMBG.

Ko se bira?

Na izborima 2022. bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti:

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti:

Osnovne informacije o izborima

Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.

Riječ je o direktnom biranju ukupno 518 predstavnika organa vlasti, a istim načinom se biraju i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i njegovi potpredsjednici.

Pravo glasa imaju svi građani u Bosni i Hercegovini stariji od 18 godina.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za učešće na Općim izborima 2022. godine, ovjereno je 145 političkih subjekata - 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

Dakle, ukupno 127 političkih subjekata - 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH 2022. godine.

Čak i nakon tri mjeseca zatočeništva koje je uključivalo prijetnje pogubljenjem, fizičku torturu, zatvaranje u samicu i uskraćivanje hrane, vožnja do slobode bila je ta koja je umalo slomila Alexa Druekea, američkog vojnog veterana oslobođenog prošle sedmice s još devet zatvorenika koji su otišli pomoći Ukrajini u borbi protiv ruskih osvajača.

Ruke su mu bile vezane. Glava mu je bila prekrivena plastičnom vrećicom, a traka za pakiranje koja ju je držala na mjestu bila je tako čvrsto pričvršćena da mu je na čelu stvarala rane. Drueke je rekao da su on i drugi američki zatvorenik Andy Huynh dosegli svoj limit u ovoj državi tokom tranzita, koji se dogodio u nizu vozila iz istočne Ukrajine do zračne luke u Rusiji koja je bila okružena naoružanim stražarima.

“Bez obzira na sve što smo prošli i sva vremena kada smo mislili da bismo mogli umrijeti, prihvatili smo da bismo mogli umrijeti, bili smo spremni umrijeti, ta je vožnja bila jedini put kada je svako od nas neovisno molio za smrt samo da bude gotovo", rekao je Drueke za Associated Press u intervjuu u petak.

“Mentalna i emocionalna tortura u posljednja 24 sata u zatočeništvu, to je bilo najgore”, rekao je.

Drueke, 40, se liječi: oteklina mu se spušta na glavi i on pokušava vratiti dio od 13,6 kilograma koliko je izgubio lošom prehranom. Ali grozna sjećanja ostaju i on nije siguran što slijedi osim pokušaja usmjeravanja pozornosti na druge zatvorenike koji su ostali u ruskim rukama.

"Rat nije završio", rekao je, govoreći u kući koju dijeli s majkom i drugim rođacima u Tuscaloosi.

Drueke i Huynh, 27-godišnji kolega vojni veteran iz Alabame, bili su među stotinama Amerikanaca koji su rano otišli u Ukrajinu kako bi pomogli u borbi protiv Rusije.

9. juna zarobljeni su tokom, kako je Drueke opisao, izviđačke misije povezane s ukrajinskom međunarodnom legijom, sastavljenom od stranih dobrovoljaca.

"Svi ostali uspjeli su se sigurno vratiti u bazu", rekao je.

Ruski vojnici odveli su dvojicu muškaraca u svoj kamp, a zatim u Rusiju na "intenzivno ispitivanje". Iako je odbio ulaziti u detalje, Drueke je rekao da je tretman bio brutalan.

“Povrijeđeno je svako naše ljudsko pravo”, rekao je. “Bili smo mučeni.”

Muškarci su vraćeni u Ukrajinu na "crnu lokaciju" u Donjecku na gotovo mjesec dana dodatnog ispitivanja, rekao je. Na kraju su odvedeni u samicu unutar bivšeg ukrajinskog zatvora. Tamo su Drueke i Huynh bili prisiljeni snimati propagandne izjave pred ruskom kamerom s vojnicima u sobi.

“S pozitivne strane, bilo je trenutaka kad bi nas stavili u ormar, svezane i zavezanih očiju, ... dok su čekali bilo kojeg novinara da se pojavi, a to je Andyju i meni dalo samo nekoliko sekundi da razmijenimo šapat i provjerimo jedan drugog”, rekao je. “Bio je to prvi put da smo razgovarali u nekoliko sedmica u tom trenutku.”

Na kraju, nakon sedmica zatočeništva koje je uključivalo višestruke prijetnje, postalo je očito da se nešto - bilo oslobađanje, premještaj u zatvor ili pogubljenje - sprema, rekao je Drueke, koji se pridružio rezervnom sastavu američke vojske nakon terorističkih napada 11. septembra. 2001. i odslužio je dvije ture u Iraku.

"Znali smo da se nešto događa jer je naša normalna rutina bila poremećene i tjerali su nas da iznesemo sve svoje osobne stvari iz ćelije", rekao je.

No i tada se psihička tortura nastavila, rekao je. “Jedan od čuvara je nekoliko puta rekao: ‘Prilično sam siguran da će vas pogubiti'”, rekao je.

Umjesto toga, bili su dio skupine od 10 muškaraca koji su pušteni 21. septembra u dogovoru koji je sklopila Saudijska Arabija. S njima su pušteni i ostali iz Hrvatske, Maroka, Švedske i Velike Britanije.

Nitko se nije opustio sve dok avion nije bio u zraku i službenik iz Saudijske Arabije objasnio je što se događa, rekao je. Sletivši u New York nakon leta iz Saudijske Arabije, Drueke je rekao da je njega i Huynha dočekao dužnosnik Državne sigurnosti iz ureda koji istražuje ratne zločine.

Saradnici za medije iz Domovinske sigurnosti nisu odmah odgovorilina traženi komentar, ali UN-ovi istražitelji za ljudska prava rekli su da se čini da se ukrajinski ratni zarobljenici suočavaju sa "sistemskim" zlostavljanjem od strane ruskih otmičara, što uključuje mučenje.