Rusko ministarstvo odbrane priopćilo je da su 63 vojnika poginula u vatrenoj eksploziji koja je uništila privremenu kasarnu u bivšem strukovnom koledžu u Makijevki, gradu blizancu Donjecka, regionalne prijestolnice pod ruskom okupacijom.

Rekao je da su smještaj pogodile četiri rakete ispaljene iz američkih lansera HIMARS, tvrdeći da su oborene dvije rakete. Kijev je rekao da se ruski broj mrtvih kreće u stotinama, iako su proruski dužnosnici to nazvali pretjerivanjem.

Ruski vojni blogeri, od kojih mnogi imaju stotine hiljada sljedbenika, rekli su da je veliko razaranje rezultat skladištenja municije u istoj zgradi u kojoj se nalazila kasarna, unatoč tome što su zapovjednici znali da je u dometu ukrajinskih raketa.

Odvojeno, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da je oborila svih 39 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala u neviđenoj trećoj noći zaredom zračnih napada na civilne ciljeve u Kijevu i drugim gradovima.

Ukrajinski dužnosnici rekli su da njihov uspjeh dokazuje da je ruska taktika zračnih napada posljednjih mjeseci kako bi onesposobila ukrajinsku energetsku infrastrukturu sve više postajala neuspjeh jer Kijev pojačava svoju protivzračnu odbranu.

'SVAKA GREŠKA IMA IME'

Nepotvrđene snimke objavljene na internetu nakon napada na rusku kasarnu u Makiivki pokazuju ogromnu zgradu pretvorenu u ruševine koje se dime.

Igor Girkin, bivši zapovjednik proruskih trupa u istočnoj Ukrajini koji se pojavio kao jedan od najpoznatijih ruskih nacionalističkih vojnih blogera, rekao je da se broj mrtvih kreće u stotinama, kasnije uredivši svoju objavu kako bi uključio ranjene u tu brojku. Municija je bila pohranjeno na istom mjestu, a ruska vojna oprema tamo je bila nekamuflirana, rekao je.

Drugi nacionalistički bloger, Rybar, rekao je da je potvrđeno oko 70 mrtvih i više od 100 ranjenih vojnika.

"Ono što se dogodilo u Makiivki je užasno", napisao je Archangel Spetznaz Z, još jedan ruski vojni bloger s više od 700.000 pratitelja na Telegramu.

"Ko je došao na ideju da ljudstvo smjesti u velikom broju u jednu zgradu, gdje i budala razumije da će i ako gađaju topništvom biti puno ranjenih ili mrtvih?" napisao je. Zapovjednici "nisu mogli manje mariti" za municiju skladištenu u neredu na bojnom polju, rekao je.

"Svaka greška ima svoje ime."

Priznanje Rusije o brojnim smrtnim slučajevima u jednom incidentu bilo je gotovo bez presedana. Moskva rijetko objavljuje brojke o svojim gubicima, a kada ih objavljuje, brojke su obično niske - priznala je samo jednu smrt među stotinama posade kada je Ukrajina u aprilu potopila glavnu krstaricu Moskva.

Rusija je dočekala novu godinu noćnim napadima na ukrajinske gradove, uključujući Kijev, stotinama kilometara od prve crte fronta. Noćni napadi označavaju promjenu taktike, nakon mjeseci u kojima je Moskva takve napade obično dijelila u razmaku od otprilike sedam dana.

Nakon što je 31. decembra ispalila desetine projektila, Rusija je 1. i 2. januara lansirala desetine bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje. Ali Kijev je u ponedjeljak priopćio da je u posljednjem valu oborio svih 39 bespilotnih letjelica, uključujući 22 oborene iznad glavnog grada.

Kijev je rekao da je nova taktika znak ruskog očaja jer je sposobnost Ukrajine da odbrani svoj zračni prostor poboljšana.

"Sada traže rute i pokušaje da nas nekako pogode, ali njihova taktika terora neće uspjeti. Naše nebo će se pretvoriti u štit", rekao je šef predsjedničkog stožera Andriy Yermak na Telegramu.

U svom posljednjem noćnom govoru, predsjednik Volodymyr Zelenskiy pohvalio je Ukrajince što su iskazali zahvalnost vojnicima i jedni drugima i rekao da će se napori Rusije pokazati beskorisnim.

Dronovi, projektili, sve ostalo im neće pomoći, rekao je o Rusima. "Jer smo ujedinjeni. Njih ujedinjuje samo strah."

Ukrajinski sustavi protuzračne obrane radili su tokom noći kako bi oborili nadolazeće dronove i upozorili zajednice na opasnost koja se približava.

"Glasno je u regiji iu glavnom gradu: noćni napadi dronovima", rekao je guverner Kijeva Oleksij Kuleba.

Rusija se okrenula masovnim zračnim napadima na ukrajinske gradove otkako je pretrpjela ponižavajuće poraze na bojnom polju u drugoj polovici 2022.

Kaže da njegovi napadi, koji su zimi onesposobili grijanje i struju za milione, imaju za cilj smanjiti sposobnost Kijeva da se bori. Ukrajina kaže da napadi nemaju vojnu svrhu i da im je namjera povrijediti civile, što je ratni zločin.

Rusija je sravnila ukrajinske gradove, ubila hiljade civila i anektirala dijelove Ukrajine otkako je Putin naredio invaziju u februaru, nazivajući Ukrajinu umjetnom državom čiji prozapadni pogledi ugrožavaju sigurnost Rusije.

Ukrajina je uzvratila uz zapadnu vojnu potporu, protjeravši ruske snage s više od polovice teritorija koji su zauzeli. Posljednjih sedmica, linije fronta uglavnom su bile statične, s hiljadama vojnika koji su umirali u intenzivnom ratovanju.

U oštroj novogodišnjoj poruci snimljenoj pred grupom ljudi odjevenih u vojne uniforme, Putin je obećao da neće popustiti u svom ratu.

"Glavna stvar je sudbina Rusije", rekao je Putin. "Odbrana domovine naša je sveta dužnost prema našim precima i potomcima. Moralna, povijesna pravednost je na našoj strani."

Izazovi su osobito hitni za republikance, koji su se nadali ući u 2023. sa sigurnom kontrolom jednog, ako ne i oba, doma Kongresa. Umjesto toga, neuspješni izbori u sredini mandata donijeli su tek tanku većinu u Zastupničkom domu koja će razotkriti žestoke unutarstranačke podjele ovog tjedna dok se kalifornijski zastupnik Kevin McCarthy bori za mjesto predsjednika. A prije kraja mjeseca, republikanski nacionalni odbor mora riješiti vlastitu bitku za vodstvo.

Središnja figura u gotovo svemu je Donald Trump, bivši predsjednik koji je transformirao GOP prije više od sedam godina i još uvijek se bori da izvrši svoju volju nad republikancima u Kongresu, RNC-u i republikanskim glasačima upravo na početku sljedeće predsjedničke predizborne sezone.

Predsjednica RNC-a Ronna McDaniel priznala je u intervjuu da bi najveći politički izazov njezine stranke mogao doći iznutra dok stranački čelnici upravljaju Trumpovom prevelikom ulogom.

"Toliko je toga na kocki da si ne možemo dopustiti da budemo podijeljeni prema 2024.", rekao je McDaniel, obećavajući da će RNC biti neutralan u nadolazećem procesu predsjedničke nominacije. “Ako budemo podijeljeni, izgubit ćemo.”

Za sada se barem čini da su demokrati daleko ujedinjeniji od svojih republikanskih kolega.

Ali mnogo toga ovisi o Joeu Bidenu i hoće li 80-godišnji predsjednik ostvariti svoj plan da se ponovno kandidira. Ako izbjegne još jedan mandat - a službena objava mogla bi biti za nekoliko mjeseci - demokrati bi bili gurnuti u mutnu budućnost bez očitih popularnih alternativa.

Senator iz Vermonta Bernie Sanders, koji nije isključio još jednu vlastitu predsjedničku kandidaturu, rekao je da su demokrati također u "ključnom trenutku", suočavajući se s pukotinama u svojoj delikatnoj političkoj koaliciji među mladim ljudima, Afroamerikancima, Latinoamerikancima i glasačima iz radničke klase.

“Jako me, jako boli što vidimo sve više ljudi iz radničke klase koji glasaju za republikance”, rekao je u intervjuu. "Politički, to je katastrofa, a demokrati moraju prepoznati taj ozbiljan problem i riješiti ga."

Iako su mnogi glasači možda umorni od beskonačne kampanje koja je američka politika, posebno nakon izbora u sredini mandata 2022., napeta dinamika jamči da će svjetla političkih reflektora gorjeti samo jače u novoj godini. Ako je povijest vodič, do prvih predsjedničkih predizbora ostalo je samo sedam mjeseci. Očekuje se da će pozornica za raspravu biti prepuna - barem na strani GOP-a. Čak 10 republikanaca visokog profila aktivno vaga predsjedničke kandidature 2024. u otvorenom prkosu Trumpu, ohrabreni rastućim uvjerenjem da je bivši predsjednik politički ranjiv kao što je ikada bio.

Trump je u ovom trenutku jedini najavljeni kandidat na republikanskim predizborima. No, očekuje se da će se nekolicina kandidata pridružiti do kraja ožujka, dok neki kandidati višeg profila - među njima i guverner Floride Ron DeSantis - vjeruju da mogu pričekati kasno proljeće ili čak rano ljeto da obznane svoje namjere.

Malo tko vjeruje da će Trumpa biti lako srušiti na predizborima GOP-a. Već je počeo napadati potencijalne suparnike poimence i održava čvrstu vlast među najaktivnijim glasačima stranke, koji će dominirati na predizbornim izborima GOP-a.

Ipak, glasači će imati nekoliko opcija u vjerojatnom polju koje uključuje DeSantisa, bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea i odlazećeg guvernera Marylanda Larryja Hogana, među nekoliko drugih. Većina se već počela aktivno udvarati donatorima i uspostavljati veze na terenu u prvim državama u kalendaru predsjedničkih primarnih izbora.

Prije nego što proces predsjedničke nominacije počne ozbiljno, GOP prvo mora riješiti spornu borbu za vodstvo u Zastupničkom domu. A do kraja mjeseca, republikanski nacionalni odbor odlučit će hoće li izabrati McDaniela za četvrti dvogodišnji mandat.

Velik dio energije iz Trumpovog pokreta Make America Great Again okupio se iza kalifornijskog odvjetnika Harmeeta Dhillona u sve žešćoj borbi za vodstvo o kojoj će se odlučiti na zimskom sastanku odbora kasnije tijekom mjeseca nakon tri uzastopna razočaravajuća izborna ciklusa.

Trump i njegovi lojalisti bit će istaknuti u svakom od sukoba. Ali istaknuti republikanci iz establišmenta uzvraćaju mnogo agresivnije.

Steven Law, ključni saveznik Mitcha McConnella koji vodi vodeći super PAC Senata GOP-a, obećao je da će "igrati puno asertivniju ulogu" u oblikovanju budućih natjecanja u Senatu. To je upravo u trenutku kada novi šef kampanje GOP-a za Senat, senator Steve Daines, R-Mont., sugerira da će njegov odbor aktivno sudjelovati u republikanskim predizborima kako bi osigurao da kandidati koji mogu biti konkurentniji široj publici na općim izborima napreduju. To je primjetan preokret u odnosu na trenutnu praksu povjerenstva, koja je okrivljena za uzdizanje kandidata koji nisu uspjeli proširiti svoju potporu izvan baze.

Na papiru, republikanci u Senatu imaju velike prilike pred sobom u crvenim državama kao što su Zapadna Virginija, Montana i Ohio, gdje se demokrati čekaju na ponovni izbor 2024. Međutim, kako bi u potpunosti iskoristio prednosti, GOP mora izbjeći ista pitanja "kvalitete kandidata" koja su mučila stranku na izborima u studenom kao lista pogrešnih kandidata koje podržava Trump izgubila ključna nadmetanja za Senat u Arizoni, Georgiji, Nevadi, New Hampshireu i Pennsylvaniji.

"Zapošljavanje će biti posao od sada", rekao je Law. “Prvi korak je učiniti sve što možemo kako bismo dobili najboljeg mogućeg kandidata na terenu.”

Law je bio optimističan da će Trump ostati izvan predizbora za Senat 2024. s obzirom na potrebe njegove predsjedničke kampanje. McConnell, R-Ky., čelnik republikanaca u Senatu, iznio je sličan osjećaj u nedavnom intervjuu za NBC News.

"Možemo napraviti bolji posao s manje potencijalnih smetnji", rekao je McConnell o Trumpu. "Bivši predsjednik možda ima druge poslove."

U međuvremenu, demokrati imaju svoja pitanja za rješavanje - najhitnije je, naravno, hoće li se Biden kandidirati za drugi mandat. Već sada je najstariji predsjednik u povijesti SAD-a. Anketa pokazuje da značajan broj glasača u obje stranke ne želi da se on ponovno kandidira.

Demokratski predsjednik, koji je proveo novogodišnji vikend s obitelji na Američkim Djevičanskim otocima, rekao je da namjerava donijeti konačnu odluku tijekom praznika.

Biden je dan nakon polugodišta rekao novinarima da se namjerava kandidirati, ali da je "poštivatelj sudbine". Pomoćnici i saveznici već se pripremaju za pokretanje kampanje, iako izbjegavaju otvorene korake koji bi se mogli smatrati stavljanjem ispred Bidenovog procesa donošenja odluka.

Službeno pokretanje kampanje ne očekuje se prije drugog tromjesečja 2023., kako bi se maksimizirala prednost na položaju koja se nudi Bidenu — što bi mu omogućilo da pokuša ostati iznad političkih sukoba što je duže moguće — i kako bi se izbjeglo prijavljivanje prikupljanja sredstava tijekom povijesno slabe prve četvrtine.

I dok je Bidenova kandidatura 2024. vjerojatna, neki demokrati rade na tome da se predomisli.

Progresivna skupina posljednjih je dana reklamirala pod natpisom "Don't Run Joe" diljem Georgije, Michigana i Južne Karoline. U reklamnoj kampanji demokratski birači osuđuju predsjednika kao "status quo Joea", dok ističu njegove slabe rezultate u anketama.

"Ako se kandidira, izbori su u ozbiljnoj opasnosti", kaže jedan glasač o Bidenu u novom oglasu, koji će se također početi prikazivati na CNN-u u Washingtonu, D.C., u ponedjeljak, prema jednom od vođa grupe, Normanu Solomonu.

Međutim, ne postoji jasna demokratska alternativa ako se Biden ne kandidira. To bi moglo objasniti zašto većina demokratskih dužnosnika otvoreno potiče predsjednika da se ponovno kandidira.

U intervjuu, progresivni vođa, zastupnik Ro Khanna, D-Calif., rekao je da ne bi izazivao predsjednika na predizborima te je obeshrabrio bilo koga iz progresivnog krila stranke da to učini.

“U ovom trenutku ne mislim da bi nečija kandidatura učinila išta osim oslabila predsjednika. I zašto biste to htjeli učiniti pred izbore koji će biti blizu?” rekao je.

Quentin Wathum-Ocama, predsjednik Mladih demokrata Amerike, bio je kritičan prema Bidenu u prošlosti, ali je rekao da je "dobar" ako se Biden želi ponovno kandidirati.

Čak i ako mladi nisu pretjerano uzbuđeni zbog Bidenove administracije, rekao je, oni osjećaju "osjećaj dužnosti i obveze" podržati stranku zbog prijetnji demokraciji koju predstavljaju Trump i njegovi saveznici.

"Nećemo uvijek biti super oduševljeni, ali pokazat ćemo se", rekao je Wathum-Ocama. "Obvezni smo se pojaviti jer znamo što će se sljedeće dogoditi - a to bi moglo biti nešto još strašnije od onoga što smo vidjeli 6. siječnja."

Sanders je inzistirao na tome da Demokratska stranka "mora biti više od stranke protiv Trumpa".

Nezavisni list iz Vermonta rekao je da demokrati u Kongresu moraju stvarno žurno krenuti u rješavanje problema erozije glasača radničke klase koji su sve spremniji podržati Trumpa i njegove republikanske saveznike. Pozvao je demokrate u Senatu da usvoje višu minimalnu plaću, među ostalim zakonima koji su naklonjeni radnicima, a koji bi testirali predanost novog Predstavničkog doma koji kontroliraju republikanci biračima iz radničke klase.

Što se tiče njegovih vlastitih namjera 2024., 81-godišnji Sanders, koji je tražio demokratsku nominaciju za predsjednika 2016. i 2020., rekao je da nije pravo vrijeme za raspravu o tome hoće li možda pokrenuti još jednu kandidaturu za Bijelu kuću.

"Donijet ću odluku u odgovarajućem trenutku", rekao je Sanders. “Ljudi moraju disati.”

Teksaški zastupnik Kevin Brady, bivši predsjednik House Ways and Means koji je služio u Kongresu 25 godina, rekao je za "Fox News Sunday" da će Santos morati "poduzeti neke velike korake" kako bi ponovno stekao povjerenje i poštovanje u svom okrugu. Santos bi trebao položiti zakletvu u utorak kada počinje novi Kongres.

“Ovo je zabrinjavajuće na mnogo načina. Svakako, više puta je lagao - rekao je Brady, koji se povlači iz Kongresa. "Svakako će morati razmisliti o ostavci." Brady je rekao da će odluku o tome hoće li Santos odstupiti donijeti "on i birači koji su ga izabrali".

U novembru je Santos (34) izabran u 3. kongresni okrug, koji uključuje neka predgrađa Long Islanda i mali dio njujorške četvrti Queens. Postao je prvi otvoreno gay republikanac koji je osvojio mjesto u Kongresu. Ali sedmicama nakon što je pomogao republikancima da osiguraju svoju usku većinu u Zastupničkom domu, Santos je sada pod istragom zbog izmišljanja velikih dijelova svoje biografije. Njegovi troškovi kampanje također se ispituju.

Nije pokazivao znakove da se povlači u stranu. Prošle sedmice, Santos je na Fox Newsu upitan o "očitim lažima" i odgovorio je da je "pogriješio".

Glavni republikanac u Zastupničkom domu, zastupnik Kevin McCarthy iz Kalifornije, koji se natječe za mjesto predsjedavajućeg Zastupničkog doma sada kada će GOP imati većinu, nije rekao koje bi mjere, ako ih ima, mogao poduzeti protiv Santosa.

Brady je rekao da je on na čelu odbora u kojem bi trebao raditi Santos, "sada ne bi bio u odboru."

Kongresmen je također rekao da smo “mi zemlja druge prilike. A kada su ljudi voljni preokrenuti svoj život i prihvatiti ovo te učiniti ono što je potrebno i ponovno zaraditi poštovanje i povjerenje, znate, mi smo to voljni učiniti.” Brady je rekao da se nada da će Santos "ovdje izabrati pravi put".

Prošlog mjeseca pokrenuta su pitanja o Santosu kada je The New York Times objavio istraživanje njegove biografije i pronašao niz velikih odstupanja. Otada je Santos priznao da je lagao o židovskom porijeklu, o radu za banke s Wall Streeta i o stjecanju fakultetske diplome.

Očekuje se da će demokrati pokrenuti nekoliko sporova protiv Santosa, uključujući potencijalnu žalbu Saveznom izbornom povjerenstvu i uvođenje rezolucije o njegovom izbacivanju nakon što postane aktualni član Kongresa.

Zaglibio je u kriminalističkim istragama koje bi mogle završiti optužnicama. Okrivljen je za razočaravajući učinak republikanaca na izborima u novembru. I dok je sada deklarirani predsjednički kandidat, šest sedmica otkako je to najavio obilježile su krize koje je sam sebi izazvao. Trump nije održao nijedan predizborni događaj i jedva da napušta okvire svog kluba Mar-a-Lago na Floridi.

Umjesto da se suprotstavi izazivačima, njegovi potencijalni suparnici 2024. izgledaju sve hrabriji. Guverner Floride Ron DeSantis, nakon sjajne pobjede na reizboru, sve se više smatra Trumpovom najjačom konkurencijom.

Trumpova prigušena najava predizborne kampanje natjerala je čak i bivše uglednike da se zapitaju misli li on ozbiljno o još jednoj utrci za Bijelu kuću.

“Postojao je film pod nazivom 'Failure to Launch'. Mislim da je to dosadašnji proces kandidiranja Donalda Trumpa. Imao je najavu i od tada nije učinio ništa da to potkrijepi”, rekao je Michael Biundo, operativac GOP-a koji je savjetovao Trumpovu kampanju 2016., ali se ovaj put držao po strani.

"Kakva kampanja?" upitao je dugogodišnji donator GOP-a Dan Eberhart, koji je dao 100.000 dolara za Trumpov reizbor 2020., ali sada gravitira DeSantisu. "Trumpovo rano lansiranje čini se više reakcijom na DeSantisov pretjerani učinak i pravnu strategiju protiv kaznenog progona nego političkom kampanjom."

Dužnosnici Trumpove kampanje insistiraju na tome da su sedmice od njegove objave 15. novembra provodili metodično izgrađujući političku operaciju. Trump je, primjećuju, najavio neposredno prije blagdanske sezone, kada se političari obično skrivaju, i to je učinio neuobičajeno rano, dajući mu dovoljno vremena da ojača.

"Ovo je maraton i naš se plan igre provodi prema planu", rekao je Trumpov glasnogovornik Steven Cheung.

“Također okupljamo timove na najvišoj razini u državama prijevremenog glasanja i proširujemo naše masovne operacije podataka kako bismo osigurali svoju dominaciju na svim frontama”, rekao je. "Nećemo igrati igru medija koji nam pokušavaju diktirati kako ćemo voditi kampanju."

Trump je također branio kritike sporog početka svoje kampanje. “Skupovi će biti veći i bolji nego ikad (jer naša zemlja ide dovraga), ali malo je rano, zar ne?” napisao je na svojoj društvenoj mreži.

Dok je izbjegavao događaje u kampanji, bivši je predsjednik svejedno izazivao kontroverze.

Tu je bila njegova večera s bijelim nacionalistom i reperom nekada poznatim kao Kanye West, koji je izbacivao antisemitske teorije zavjera; njegovi prijedlozi da se dijelovi ustava ukinu kako bi se on vratio na vlast; i "glavna najava" koja se pokazala kao lansiranje digitalnih kartica za razmjenu od 99 USD koje ne koriste njegovoj kampanji.

Od svoje objave također se suočio s nizom pravnih gubitaka, uključujući imenovanje posebnog tužitelja koji će nadgledati istragu Ministarstva pravosuđa o prisutnosti povjerljivih dokumenata na Trumpovom imanju u Floridi, kao i ključne aspekte zasebne istrage koja uključuje Trumpove napore da poništiti rezultate izbora 2020. Trumpova istoimena firma prošlog je mjeseca osuđena za poreznu prevaru jer je pomagala direktorima u izbjegavanju plaćanja poreza na ekstravagantne povlastice. Čini se da posebna velika porota u Georgiji završava svoj posao istražujući njegove napore da ostane na vlasti.

Trumpovi potencijalni suparnici proveli su mjesece postavljajući temelje za vlastite kampanje, posjećujući države u kojima se glasa prijevremeno, govoreći pred konzervativnim skupinama i gradeći vrste odnosa koji bi im kasnije mogli koristiti.

Bob Vander Plaats, predsjednik i izvršni direktor The Family Leader, konzervativne skupine sa sjedištem u Iowi, ukazao je na republikance poput bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea i bivše veleposlanice UN-a Nikki Haley, koji su opetovano posjećivali državu.

"Obavili su početni posao koji je potreban da bi bili ispred Iowanaca i jako su dobro prihvaćeni", rekao je, ističući da je razdoblje otkako je Trump objavio svoju kandidaturu bilo "neobično tiho". Na mnogo načina, čini se kao da se najava nije ni dogodila ili se ne čini kao da se dogodila jer se nije odmah probudilo. ... Ne čujem od ljudi na terenu, 'Jedva čekam da se Trump kandidira.' 'Jeste li čuli Trumpovu najavu?'”

Nazvao je lošu izvedbu nekih kandidata koje je podupirao Trump na međuizborima 2022. "zastavom za oprez" i rekao da su čak i Trumpovi pristaše spremni podržati nekoga drugoga na natjecanju 2024.

"Što se tiče predsjednika, mislim da će svakako morati zaslužiti nominaciju", rekao je.

Unatoč svojim ranjivostima, Trump je i dalje prvi favorit GOP-a. Iako se smatra potencijalno pobjedivim u borbi jedan na jedan, vjerojatno će imati koristi od prepunog terena koji dijeli glasove protiv Trumpa, baš kao što je učinio kad se kandidirao i pobijedio 2016.

Ali Biundo, bivši savjetnik Trumpove kampanje, rekao je da nakon što je gledao vjerovatne kandidate poput Pencea kako posjećuju države s prijevremenim glasovanjem, i on vjeruje da je polje otvoreno.

“Ne mislim da je Donald Trump to zaključao. Mislim da ga Ron DeSantis nije zaključao. Mislim da ga nitko nije zaključao", rekao je. "U ovom trenutku, to su otvoreni predizbori."

Kao dio predstavljanja, Biden i čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell u srijedu će se zajedno pojaviti u McConnellovoj rodnoj državi Kentucky kako bi istaknuli gotovo 1 bilion dolara u infrastrukturnoj potrošnji koju su zastupnici odobrili na dvostranačkoj osnovi 2021. godine.

Demokratskom predsjedniku također će se pridružiti dvostranačka skupina izabranih dužnosnika kada posjeti kentuckyjevsku stranu područja Cincinnati, uključujući senatora Sherroda Browna, D-Ohio, demokratskog guvernera Andyja Besheara iz Kentuckyja i republikanskog guvernera Mikea DeWinea iz Ohia , priopćila je Bijela kuća.

Bidenov dvostranački potez dolazi dva dana prije nego što republikanci u utorak ponovno preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom nakon uspjeha na izborima u novembru. Ova promjena okončava jedinstvenu političku kontrolu Kongresa od strane demokrata i komplicira Bidenov budući zakonodavni program. Demokrati će ostati na čelu Senata.

Prije nego što je krajem prošle godine otišao iz Washingtona na odmor, Biden je apelirao na manje stranačkog duha, rekavši kako se nada da će se svi vidjeti “ne kao demokrati ili republikanci, ne kao članovi 'Crvenog tima' ili 'Plavog tima', već kao sunarodnjaci Amerikanci.”

Činilo se da je predsjednikovo putovanje povezano s nedavnom objavom Kentuckyja i Ohija da će dobiti više od 1,63 milijarde dolara saveznih bespovratnih sredstava za pomoć u izgradnji novog mosta na rijeci Ohio u blizini Cincinnatija i poboljšanju postojećeg preopterećenja, često korištene teretne rute koja povezuje Srednji zapad i Jug.

Gužve na mostu Brent Spence na međudržavnim cestama 75 i 71 godinama su bile frustrirajuće usko grlo na ključnom pomorskom koridoru i simbol rastućih potreba za infrastrukturom u zemlji. Dužnosnici kažu da je most izgrađen 1960-ih kako bi prevezao oko 80.000 vozila dnevno, ali je doživio dvostruko veće prometno opterećenje na svojim uskim trakama, zbog čega ga je Savezna uprava za autoceste proglasila funkcionalno zastarjelim.

Planirani projekt obuhvaća oko 12 kilometara i uključuje poboljšanja mosta i nekih spojnih cesta te izgradnju pratećeg raspona u blizini. Obje su se države koordinirale kako bi zatražile finansiranje u okviru dvostranačkog sporazuma o infrastrukturi vrijednog gotovo 1 bilion dolara koji je 2021. potpisao Biden.

McConnell je rekao da će prateći most "biti jedno od krunskih postignuća zakona".

DeWine je rekao da su obje države razgovarale o projektu gotovo dva desetljeća "i sada, konačno možemo preći dalje od razgovora i početi raditi."

Dužnosnici se nadaju da će započeti posao kasnije ove godine i dovršiti velik dio posla do 2029.

Bidenov posjet također bi mogao pružiti politički poticaj Beshearu, koji se ove godine natječe za reizbor u svojoj većinski republikanskoj državi.

U intervjuu za Associated Press iz decembra 2022. Beshear je dao mješovitu ocjenu Bidenovog učinka na poslu. Biden se prošle godine pridružio Beshearu u obilasku regija Kentuckyja pogođenih tornadom i poplavama.

"Postoje stvari za koje mislim da su urađene dobro, a postoje stvari za koje bih volio da su urađene bolje", rekao je Beshear o Bidenu.

Ostali najviši dužnosnici administracije također će pomoći u promicanju Bidenove ekonomske politike ove sedmice.

U Chicagu u srijedu, potpredsjednica Kamala Harris raspravljat će o tome "kako predsjednikov gospodarski plan obnavlja našu infrastrukturu, stvara dobro plaćene poslove - poslove koji ne zahtijevaju četverogodišnju diplomu i revitalizira zajednice koje su zaostale", Bijela kuća stoji u svom priopćenju.

Ministar prometa Pete Buttigieg iznio je istu poruku u New Londonu, Connecticut, također u srijedu.

Mitch Landrieu, dužnosnik Bijele kuće zadužen za promicanje potrošnje na infrastrukturu, pridružit će se uskoro bivšoj predsjednici Zastupničkog doma Nancy Pelosi u četvrtak u San Franciscu, koji ona predstavlja u Kongresu.

Biden se trebao vratiti u Bijelu kuću u ponedjeljak nakon što je proveo gotovo sedmicu s porodicom na St. Croixu na Američkim Djevičanskim otocima.

Predsjednik je otvorio Novu godinu u nedjelju gledajući prvi izlazak sunca 2023. i prisustvovanjem misi u katoličkoj crkvi Svetog Križa u Christianstedu, gdje je prisustvovao vjerskim službama tokom svojih prošlih posjeta otoku.

„U novoj godini”, dodao je, „ukrajinska protivvazdušna odbrana će postati još jača, još efikasnija”.

Ukrajinski lider je rekao da ukrajinska protivvazdušna odbrana „može postati najmoćnija u Evropi”, garancija bezbjednosti „ne samo za našu zemlju, već i za čitav kontinent”.

Sjedinjene Države su prošle sedmice najavile skoro 2 milijarde dolara dodatne vojne pomoći, uključujući sistem protuzračne odbrane Patriot, koji nudi zaštitu od aviona, krstarećih i balističkih projektila.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je zemlje članice NATO-a da isporuče više oružja Ukrajini.

„Pozivam saveznike da učine više. U svim je našim sigurnosnim interesima da osiguramo da Ukrajina pobijedi i da [ruski predsjednik Vladimir] Putin ne pobijedi”, rekao je Stoltenberg njemačkoj novinskoj agenciji DPA u petak.

Stoltenberg je rekao da je potreba za municijom i rezervnim dijelovima „ogromna”. On je za DPA rekao da je vojna podrška Ukrajini najbrži put do mira, prenosi Reuters.

„Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom - vjerovatno i ovaj rat - ali znamo da ono što Ukrajina može postići u ovim pregovorima neraskidivo zavisi od vojne situacije”, rekao je on.

Zvaničnici Bijele kuće i Demokratske stranke kažu da je gotovo izvjesno da će se Biden ponovo kandidovati. Ali da li može da pobijedi na unutarstranačkim izborima i obezbijedi nominaciju svoje stranke?

Idealno mjesto za odgovor na to pitanje je okrug princa Georgea u Marylandu, gdje je Biden dobio podršku od 89 odsto - njegov najveći procenat na opštim izborima 2020. Riječ je o najvećem okrugu u SAD u kojem većinom žive Afroamerikanci.

Izvršna vlast okruga, 11 članova okružnog veća, šerif, službenik suda i skoro dvadesetak poslanika iz okruga koji imaju funkcije u državnoj generalnoj skupštini su demokrate.

„Ne postoji republikanac koji bi mogao da pobijedi u okrugu princa Georgea”, rekao je predsjednik Centralnog komiteta demokrata okruga Kent Roberson.

Potpredsjednik Republičkog centralnog komiteta u okrugu se slaže.

„Ne u mom životu. Trenutno imam 70 godina. Dakle, Maryland je postao više naklonjen demokratama - svakako i okrug - tokom godina koliko sam ovdje", rekao je Jim Waas za Glas Amerike.

Ali, za Bidena je veliko pitanje kako će birači gledati na njegove godine.

Ono što je važno za mnoge glasače obe stranke jeste da bi Biden, već najstariji predsjednik SAD, imao 86 godina kada bi završio drugi mandat. Uzimajući to u obzir, kako bi prošao u okrugu princa Georgea u Marylandu?

„Ne vjerujem da ima slijepu podršku”, rekao je Roberson za Glas Amerike. „Prvo, ako pogledamo niske rejtinge, ne mislim da se svi republikanci tako osjećaju, već su to i demokrate. Neki su zabrinuti da on možda neće ostati na funkciji još četiri godine”.

Biden je, prema Robersonu, uradio svoj dio posla vodeći zemlju „kroz prelaznu fazu od predsjednika Donalda Trumpa do mesta gdje smo sada”.

Kao i u drugim demokratski naklonjenim okruzima širom zemlje, demokrate okruga princ George nisu monolitne, a 2016. su se ujedinili i glasali za Bidena kako ne bi pobijedio Trump.

„Svi smo bili u stanju da prihvatimo razlike i radimo zajedno. Ali, neki sada smatraju da vodstvo treba da preuzmu drugi kandidati i pitaju se da li Biden treba da nastavi na funkciji ili ne”, rekao je Roberson.

Ko su mogući drugi demokratski kandidati?

Aktuelni predsjednici koji traže drugi mandat rijetko se suočavaju sa ozbiljnim unutarstranačkim izazovima, ali Bijdenove godine mogu biti faktor promjene.

Upitan da procijeni demokratske kandidate za predsjednika, republikanac Waas je rekao da bi Gavin Newsome, 55-godišnji guverner Kalifornije, možda mogao više da se dopadne demokratama u okrugu princ George, nego Biden.

Newsom, međutim, nije rekao da će se kandidovati unutrar Demokratske stranke za predsjedničkog kandidata, i najavio je podršku Bidenu.

Ako se Biden ne kandiduje za reizbor ili bude izbačen iz borbe zbog zdravstvenih problema, Newsom se smatra vodećim kandidatom, zajedno sa potpredsjednicom Kamalom Harris, koja ima 58 godina. Tu su i senator Bernie Sanders koji ima 81 godinu, i sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, relativno mlad sa 40 godina. Svo troje su bili kandidati na demokratskim predizborima 2020. godine.

Waas se prisjeća 1992. kada je guverner iz Arkansasa po imenu Bill Clinton odlučio da se kandiduje za predsjedničku nominaciju Demokratske partije, uprkos tome što su politički stručnjaci predviđali da je guverner New Yorka Mario Cuomo taj koji će pobijediti aktuelnog republikanca Georgea Busha starijeg. Cuomova kampanja je propala prije nego što je počela, a Clinton je pobijedio Busha na opštim izborima.

„Gavin Newsom mora da se kandiduje ili gubi tu priliku” rekao je Waas, dodajući da bi iz istog razloga bivši potpredsjednik Mike Pence i bivši državni sekretar Mike Pompeo trebalo da uđu na predizbore republikanaca 2024. godine.

Kakva je situacija kod republikanaca?

Drugi mogući protiv kandidati Donaldu Trumpu su guverner Floride Ron DeSantis, guverner Virginije Glenn Youngkin, guvernerka Južne Dakote Kristi Noem, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, senator Južne Karoline Tim Scott. Među umjerenim republikancima pominju se i guverner New Hampshirea Chris Sununu i guverner Marylanda Larry Hogan.

Jedini izabrani predsjednik u američkoj istoriji kome je odbijena nominacija njegove stranke za drugi mandat bio je demokrata Frenklin Pierce 1856.

Pierce, koji je prekomjerno pio, bio je pobornik ropstva, u treutku kada je zemlja ulazila u građanski rat zbog tog pitanja. Njegova stranka je odlučila da umjesto toga nominuje Jamesa Buchanana, bivšeg državnog sekretara koji je služio kao Pierceov ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu i stoga nije bio uključen u spornu debatu o ropstvu.

Buchanan, koji ni sam nije bio prijatelj abolicionistima, pobijedio je dva kandidata na opštim izborima iz Vigovske i republikanske stranke, uprkos tome što nije vodio aktivnu kampanju, zauzevši sve robovske države osim Marylanda.

Historičari uglavnom smatraju Piercea i Buchanana među najgorim američkim predsjednicima.

Oružane snage Srbije, koje se nalaze na granici sa djelimično priznatom od svjetske zajednice Republikom Kosovo, stavljene su u stanje pripravnosti, prenose mediji pozivajući se na izjavu srpskog ministra odbrane Miloša Vučevića.

Pored toga, u skladu sa naredbom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ljudstvo Ministarstva unutrašnjih poslova prevedeno je u borbenu gotovost, a njegove jedinice stavljene su pod komandu načelnika Generalštaba Kopnene vojske.

Također, oružane snage Kosova su dovedene u punu borbenu gotovost. Republičke vlasti saopštile su da je to učinjeno radi uklanjanja barikada koje su podigli Srbi na sjeveru Kosova.

Sukob između dvije zemlje ponovo je eskalirao u julu ove godine u vezi sa odlukom Prištine da uvede privremene isprave za državljane Srbije za ulazak u republiku i zahtjevom srpske manjine da stare srpske registarske tablice zamijene na lokalne.

Stabilnost u ovom regionu Balkana može se održati uz pomoć NATO kontingenta mirovnih snaga stacioniranih na Kosovu, čiji je ukupan broj oko 3.700.

Moskva, koja otvoreno podržava Beograd i ne priznaje Kosovo, daje izjave koje zbunjuju čak i rukovodstvo Srbije i koje stručna zajednica smatra destruktivnim.

Tako je prije neki dan prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa na radiju „Govori Moskva” pozvao Srbiju da „postane dio Rusije” u slučaju zamršene geopolitičke situacije u regionu. Štaviše, pozvao je da se sačeka neki „apel Vučića” u vezi s tim.

Nakon toga, zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da Moskva čeka reakciju Beograda na prijedlog Kremlja da se situacija oko Kosova normalizuje. Zvučalo je veoma dvosmisleno.

„Izgleda da Moskvi ne bi smetalo da dobije 'vruću tačku'...”

Ovo je samo još jedan dokaz metoda, uključujući provokativnu demagogiju i dezinformacije, kojima Kremlj pribjegava da bi ostvario svoje ciljeve, rekao je politolog, stručnjak za centralnu i istočnu Evropu Ivan Preobraženski o apsurdnom prijedlogu da se Srbija pridruži Ruskoj Federaciji.

Prema njegovim riječima, postoji osjećaj da su svi predstavnici ruskih vlasti prije učesnici nekih propagandnih emisija na televizijskim kanalima, nego ozbiljni političari i diplomate.

„Zvanične izjave o spoljnopolitičkim temama koje dolaze iz Moskve često su najjeftinija tabloidna propaganda sa jasnom primjesom neodgovornosti, a najviši državni zvaničnici tu nisu izuzetak”, dodao je izvor Glasa Amerike.

„Šta da kažemo o poslaniku Državne dume, dovoljno je pročitati postove Dmitrija Medvedeva, bivšeg predsjednika zemlje. Dakle, ne možete se svađati samo sa svim zapadnim prijestolnicama, što se već desilo, već i sa istim tim Beogradom, koji ponekad, čini se, jednostavno ne zna kako da reaguje na ruske pasaže.”

Ranije je Dmitrij Medvedev, između ostalog, u svom postu definisao prirodu rata u Ukrajini kao konfrontaciju Moskve sa Zapadom.

Istovremeno, Kremlj pokazuje jasan interes za raspirivanje novog sukoba i nestabilnosti na Balkanu u regionu, navodi Ivan Preobraženski. Prema njegovom mišljenju, na to su usmjereni brojni informativni kanali, koji u svakoj prilici masovno šire dezinformacije.

„Izgleda da Moskvi ne bi smetalo da dobije 'vruću tačku' u vidu oružane konfrontacije između Srbije i Kosova. A svaka nestabilnost između dvije zemlje odjekuje na čitavom Balkanu. Međutim, za sada Kremlj nema čime da se hvali. Kremlj u tom smislu... njegovi pokušaji da ostvari željeni cilj su uzaludni. To je prvenstveno zbog činjenice da su sve misli i Beograda i Prištine povezane sa ulaskom u Evropsku uniju”, zaključio je on.

„Srbiji se sada očito ne sviđa što se može pozicionirati kao saveznik ili saučesnik Kremlja”

Poseban odnos Moskve i Beograda zasniva se na nekoliko faktora, smatra politički analitičar Andrej Okara. Prema njegovom mišljenju, to je prvenstveno pravoslavna kulturna baština i opšta „nenaklonost Zapadu”.

„U obje zemlje je prilično rašireno da kolektivni Zapad, na čelu sa Sjedinjenim Državama, navodno nastoji da ih uništi”, rekao je on u intervjuu za rusku službu Glasa Amerike. „To je potpuno neadekvatna ideja, ali postoji - da su Srbija i Rusija bliske i po mentalitetu i po historijskom putu.”

Osim toga, određeni imperijalni kompleksi su i dalje živi u Beogradu, kao i u Moskvi, smatra politolog.

Istovremeno, u stvarnosti, Srbija je zemlja koja teži da uđe u EU, ne zamišlja sebe bez Evrope i ne želi da se sukobljava sa Zapadom, naglasio je Andrej Okara: „A Rusiji su sada prijeko potrebni neki, ako ne prijatelji i saveznici, onda bar dobronamjerni partneri, doduše na riječima. Takve zemlje sada praktično i ne postoje sa izuzetkom Sjeverne Koreje, Irana, Eritreje i drugih sličnih parija. Zato je Beograd toliko vrijedan Moskvi.”

Naravno, Kremlj bi sada očigledno imao koristi ako se u Evropi formira još jedna 'vruća tačka', tvrdi politiolog. Prema njegovom mišljenju, to bi u određenoj mjeri moglo „zamagliti ukrajinsku temu”, odvratiti pažnju dijela javnosti.

„Međutim, vidimo da pokušaji potpirivanja sukoba između Srba i Albanaca na Kosovu još nisu doveli do uspjeha. Bez obzira da li Moskva ima stav o tome ili ne. Ipak, postoji osjećaj da u Rusiji postoje snage koje su pokušavaju da udahnu novu energiju u ovaj sukob. Međutim, uprkos složenosti situacije između Kosova i Beograda, uvijek ima kompromisa. A Srbiji se sada očigledno ne sviđa što se može pozicionirati kao saveznik ili saučesnik Kremlja. Ovo je veoma čudno i specifično prijateljstvo”, zaključio je Andrej Okara.

Grupa sedam velikih sila, Evropska unija i Australija složile su se početkom decembra da ograniče cijenu po kojoj mogu nabavljati sirovu rusku naftu. Ograničenje cijene od 60 dolara po barelu na snagu je stupilo 5. decembra, a razlog je ruska agresija na Ukrajinu.

Zapadne zemlje smatraju to kao važan segment zapadnih sankcija, čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te Rusiji oteža finansiranje rata.

U dekretu Kremlja navedeno je da odluka na snagu stupa 1. februara, te će važiti do 1. jula 2023. godine.

Izvoz sirove nafte biće zabranjen od 1. februara, ali ruska vlada tek treba da odredi datum zabrane izvoza naftnih derivata, što bi se moglo dogoditi i nakon tog datuma.

Dekret uključuje klauzulu koja Putinu omogućava da poništi zabranu u posebnim slučajevima.

Srbi traže da se oslobode njihovi sunarodnici koje je uhapsila kosovska policija i sumnjiči ih za napad na policajce ili druga službena lica. Kod Zubinog potoka dogodila se pucnjava u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrdio je KFOR, ali nije jasno ko je za to odgovoran.

Vojska Srbije je u najvišem stepenu pripravnosti, saopštio je ministar odbrane Miloš Vučević.

"Imajući u vidu sve ono što se danas, odnosno večeras, dešavalo na Kosovu i Metohiji, pre svega namere o nasilnom uklanjanju barikada, predsednik Republike Srbije, kao vrhovni komandant je naredio da je Vojska Srbije u najvišem stepenu borbene gotovosti, odnosno, u pripravnosti do nivoa upotrebe oružane sile, odnosno oružanog potencijala Vojske Srbije", naveo je Vučević u saopštenju.

On je ponovio da je za Beograd "zabrinjavajuća ta blaga reakcija međunarodne zajednice, odnosno izbegavanje razgovora, političkog dijaloga o uzrocima, ne o posledicama, o uzrocima koji su doveli do ovakvog vida političke borbe, demokratske, srpske zajednice na severu Kosova i Metohije".

Kurti: "Ratoborne barikade"

Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da su barikade na Kosovu barikade ljudi "u tamnim uniformama, ljudi koji su ćelavi, sa bradama i koji imitiraju Dražu Mihailovića", ocijenivši da su to "ratoborne barikade" i da "nije moguće" da su građani samoinicijativno postavili barikade već da iza toga "stoji Beograd".

Kurti je u intervjuu za portal Istraga.ba ocijenio da su to "Wagner barikade", prenosi FoNet.

Ponovio je da je Kfor zatražio dodatno vrijeme kako bi se barikade uklonile, ali da je rok "pitanje dana" i da će kosovske vlasti same da ih uklone ukoliko ova misija NATO to ne učini.

O pozivima Zapada da bude formirana ZSO Kurti kaže da je formiranje tog tela bez priznanja nezavisnosti Kosova "kao pita bez tepsije, a to ne može".

Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je da barikade za Srbe znače slobodu i predstavljaju njihov miran otpor "bezakonju Albina Kurtija i njegovih velikoalbanskih ekstremista, kojima je jedini cilj etnički čisto Kosovo", prenosi FoNet.

"Neka Kurti ne pomišlja da nasiljem uklanja barikade, jer one su prvobitno i postavljene kao odgovor na nasilje, a svaki novi nasilni potez sa Kurtijeve strane pretio bi da izazove eskalaciju koja ne bi mogla da se kontroliše", rekao je Petković.

U različitim izvještajima, američki zvaničnici i predstavnici imigranata kažu da brojevi migranata na granicama pokazuju pogoršanje ekonomskih i političkih uslova u nekim zemljama, što navodi ljude da dođu do južne granice SAD-a.

Jedna od smjernica o kome se najčešće govori je Član 42, pravilo u domenu politike javnog zdravlja koje omogućava momentalno izbacivanje iz zemlje migranata tokom vanredne situacije u javnom zdravstvu. Politika je uspostavljena za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na početku pandemije koronavirusa. Predsjednik Joe Biden želi da je okonča do 31. decembra.

"Moramo da priznamo da, prije svega, opravdanje za takvu politiku više ne postoji", rekao je Nicolas Palazzo, imigracioni advokat u Centru za imigraciju Las Amerika i u Hebrejskom društvu za pomoć imigrantima. "Politika je sprovedena na početku pandemije Covida 19 i korištena je kao sredstvo za pravilno obuzdavanje širenja virusa."

Palazzo, koji radi direktno sa migrantima, kako pritvorenima tako i onima koji nisu u pritvoru, ocijenio je da su, tradicionalno, predsjedničke uredbe bile te koje su određivale politiku kontrole granice.

"Zato što Kongres nije uspio da usvoji prijedlog politike u vezi sa imigracijom", rekao je on za Glas Amerike "i zato što se oslanjate na izvršnu akciju da diktirate graničnu politiku, ona stvara taj ad hoc način za donošenje politike, jer se mijenja tokom svake administracije i daje predsjedniku jednostranu moć da u suštini promijeni ono što se dešava na terenu".

Važenje Člana 42 trebalo je da se završi 21. decembra, nakon što je federalni sudija u Washingtonu naredio da se to okonča.

Ali konzervativne savezne države su se obratile Vrhovnom sudu, tvrdeći da bi okončanje člana 42 izazvalo "nepopravljivu štetu" jer bi se od njih očekivalo da troše resurse na sprovođenje zakona, obrazovanje i druge usluge za pomoć novim imigrantima.

Sudija Vrhovnog suda John Roberts je privremeno blokirao ukidanje Člana 42, u očekivanju odgovora Bidenove administracije.

Prošle nedjelje, administracija je pozvala taj sud da odbije zahjtev 19 država predvođenih republikancima da se zadrže ograničenja po Članu 42 na granici između SAD i Meksika. Također je zatražila dodatnu nedjelju dana prije nego što se pravilo ukine, kako bi se omogućio "uredan prelaz na rad na osnovu Člana 8".

Oslanjanje se na Član 8

Član 8 je imigracioni kodeks koji je usvojio Kongres, a koji se bavi imigracijom i nacionalnošću.

Prema Članu 8, oni koji stižu na granicu bez dokumenata ili pokušavaju da uđu na mjestima van graničnih prelaza, mogu da budu vraćeni, a da o njihovom slučaju ne odluči imigracioni sud. Međutim, ako imigrant želi da zatraži azil, intervjuiše ga službenik za azil prije izbacivanja ili deportacije.

Federalni zakon dozvoljava ljudima iz drugih zemalja da traže azil u SAD ako se plaše progona kod kuće. Moraju da budu prisutni u SAD, i da dokažu da strahuju od progona.

Stručnjaci za imigraciju objašnjavaju da se Član 8 uvijek primjenjivao na granici, čak i tokom pandemije.

Prema podacima carinske i granične službe (CBP), 1.299.437 migranata procesuirano je na osnovu Člana 8 tokom fiskalne 2022. To znači da su ili brzo vraćeni bez odluke imigracionog suda, ili im je dozvoljen ulazak u SAD nakon što je službenik za azil zaključio da im je bezbjednost ugrožena ako se vrate u zemlju porijekla, i mogu da nastave svoj slučaj na imigracionim sudovima gdje traže azil kao odbranu od deportacije.

Ako useljenik ne pruži uverljivi dokaz da strahuje za svoju bezbjednost, ili njihov slučaj bude odbijen na imigracionom sudu, oni će biti izbačeni iz Sjedinjenih Država. Ako pokušaju da se vrate bez dokumenata, kazne bi mogle da budu veće, uključujući krivično gonjenje po krivičnom zakonu i zabranu podnošenja zahteva za bilo kakvu legalnu imigracionu vizu u budućnosti.

U maju, nakon prvog pokušaja administracije da ukine Član 42, Glas Amerike je razgovarao sa Luisom Mirandom, portparolom carinske i granične službe, koji je rekao da se zvaničnici pripremaju "samo da se vrate na obradu bilo kakvih prelazaka granice, kao što se uvijek radilo po Poglavlju 8, što je imigraciono pravilo koji je oduvijek postojalo tokom istorije carinske i granične službe".

Miranda je rekao da vlada SAD očekuje povećanje broja pridošlica na južnoj granici, ali je dodao da će oni koji ne mogu da uspostave zakonsku osnovu da ostanu u SAD biti vraćeni.

"Planirali smo to", rekao je. "I da obrađujemo sve efikasno i humano. Ali na kraju, ako neko pokušava da uđe bez pravnog odobrenja i nema pravnu osnovu da ostane, biće stavljen u postupak za izbacivanje."

Osim poglavlja 8, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednosti saopštilo je sredinom decembra da sprovodi planove za upravljanje povećanim protokom migranata na granici između SAD i Meksika, uključujući novi proces za one koji traže azil iz Venecuele koji ispunjavaju određene uslove da avionom lete direktno u SAD i spreče ih da putuju na jugozapadnu granicu kopnom.

Američki imigracioni zvaničnici također su tražili više agenata granične patrole u svom fiskalnom budžetu za 2023, istovremeno povećavajući korištenje CBP 1, mobilne aplikacije na kojoj tražioci azila mogu da podnesu dokumentaciju i zakažu sastanke u mjestima ulaska.

Bidenova administracija je takođe saopštila da je pojednostavila i ubrzala proces na granici da bi se brzo prešlo na krivično gonjenje svih pojedinaca koji "izbjegavaju hapšenje, koji su prekršili zakon više puta, ili učestvuju u pokušajima krijumčarenja".

Demografija na granici

Novembarska analiza Washingtonske kancelarije za Latinsku Ameriku (WOLA), organizacije za ljudska prava sa sedištem u Washigntonu, pokazuje da je do nedavno Meksiko "skoro uvijek bio zemlja broj jedan za imigrante na granici SAD-a i Meksika. Do 2012. godine, više od 85 odsto migranata koje je zadržala granična patrola bili su meksički državljani. Do 2019. taj broj je pao na 20 odsto.

WOLA također pokazuje da je broj kubanskih emigranta na granici znatno povećan nakon što je vlada Nikaragve u novembru 2021. ukinula vizne uslove za Kubance, što im je olakšalo putovanje do granice između SAD i Meksika.

"Meksiko ne dozvoljava američkim vlastima da izbace Kubance preko kopnene granice po Članu 42, a Kuba nije dozvolila američke letove za izbacivanje, 98 odsto Kubanaca uhapšenih na granici 2022. godine procesuirano je u Sjedinjenim Državama po normalnom zakonu o imigraciji", navodi WOLA.

Prema zakonu iz 1996. godine koji se odnosi na Kubance, kubanskim imigrantima dozvoljava se da podnesu zahtjev za status stalnog stanovnika poslije godinu dana boravka u Sjedinjenim Državama. U novembru, kubanska vlada je pristala da ponovo prihvata američke letove kojima se deportovani vraćaju u tu zemlju.

Druge zemlje koje su zabilježile porast dolaska na američko-meksičku granicu 2022. godine su, između ostalih, Venecuela, Nikaragva, Kolumbija, Haiti, Kina i Turska.

Član 42 se koristi u većini ulazak od marta 2020. Međutim, podaci za fiskalnu 2022. godinu pokazuju da je 1.079.507 izbačeno, a 1.299.437 obrađeno u skladu sa Članom 8.

Ne predstavlja svaki ulazak pod Članom 42 jednu osobu, jer su neki imigranti pokušali da pređu više puta.

Do sada, u fiskalnoj 2023, koja je počela 1. oktobra, američki graničari su registrovali 230.678 pokušaja prelaska migranata. Od toga, 78.477 je izbačeno, što znači da su vraćeni u Meksiko po Članu 42 bez pravnih posljedica. Ostali su ili uhapšeni, ili im je dozvoljeno da traže azil, data humanitarna uslovna, ili su brzo deportovani, što znači da su formalno procesuirani za ubrzano izbacivanje.

Šta se trenutno događa na granici?

Sa neminovnim okončanjem Člana 42, hiljade imigranata se spremaju da izađu pred agente granične službe, što su predvidjeli zvaničnici federalne vlade, imigracioni advokati i nevladine organizacije na granici.

Predstavnici migranata u Reynosi, u Meksiku, izjavili su za Glas Amerike da oko 750 migranata dnevno stiže u posljednjih nekoliko dana.

Hector Silva, sveštenik u toj oblasti koji takođe vodi jedno od najvećih skloništa za migrante južno od granice, Senda de Vida, ili "Put života", izjavio je za Glas Amerike da su aktivisti i volonteri pomagali oko 14 hiljada porodica u posljednjih nekoliko nedjelja.

"Vidjeli smo proteklih godina da ljude ohrabruju da dođu, a onda ne znaju gdje da idu", rekao je Silva na španskom.

"I ono što se upravo dešava od Tihuane do Matamorosa je da ljudi čekaju, i čekaju mjesecima. Neki čekaju godinama. I reći ćemo im jednu stvar: Ne rizikujte. Ne dolazite bez znanja sa čime ćete se suočiti na granici."