Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.

Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.

12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba

Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.

Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.

„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.

Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.

Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.

Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.

„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.

Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.

Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.

Prva smrt u istražnom zatvoru

Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.

Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.

Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.

Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”

Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.

Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.

Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.

Kazne za „LGBT propagandu”

Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.

„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.

Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.

Kakva ih represija očekuje ove godine?

Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.

„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.

Požar u Pacific Palisadesu, bogatom kraju između Santa Monice i Malibua sa kućama vrijednim više miliona dolara, gori na više od 500 hektara. Jedan od ključnih autoputeva je zatvoren, a pogođeno područje i veći dio Los Angelesa prekriva gusti dim, prenosi AFP.

Oko 30.000 stanovnika je pod naređenjem da se evakuiše, a ugroženo je više od 13.000 građevinskih struktura, saopštila je Kristin Crowley, šefica vatrogasne službe u Los Angelesu.

Rekla je da za sada nema povrijeđenih.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je da su "mnoge strukture već uništene". Nije međutim poznato koliko, prenosi AP. Newsom je proglasio vanredno stanje.

Glumac Steve Guttenberg - zvijezda komedije "Policijska akademija" iz 1984. godine - rekao je za lokalne medije da pokušava da pomogne prijateljima iz pogođenog područja da se evakuišu, ali da su putevi zakrčeni.

Mnogi ljudi su u panici pored puta ostavljali automobile, koje su buldožeri morali da uklanjaju da bi mogle da prođu ekipe hitne pomoći. Priobalni put, kojim se ljudi evakuišu, je zakrčen.

Glumac James Woods je na X-u objavio snimak požara blizu njegove kuće.

On je rekao da je uspio da se evakuiše, ali da ne zna da li mu je kuća izgorjela.

Požar je izbio tokom jutra i brzo se proširio, a pokušavaju da ga ugase desetine vatrogasaca, uključujući i iz vazduha.

U ovo doba godina, u toj oblasti duva vjetar poznat kao Santa Ana za koji meterolozi kažu da bi mogao da preraste u najgoru oluju poslednju deceniju.

U djelovima Los Angelesa i Venture se očekuju naleti vjetra do 160 kilometara na sat, zbog čega se strahuje da će više ljudi morati da se evakuiše.

Očekuje se da će najviše upozorenje na opasnost od požara ostati na snazi do četvrtka veče.

Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass napisala je na društvenim mrežama da su vatrogasci unaprijed raspoređeni i da se "agresivno" bore protiv požara.

"Stanovnici u tom području se pozivaju da poslušaju upozorenja na evakuaciju i slušaju uputstva zvaničnika za javnu bezbjednost", napisala je Bass.

Hamas, kojeg Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, ukopao se u svoj glavni zahtjev u tekućim pregovorima da Izrael prekine svoj napad i povuče se iz Gaze. Na konferenciji za novinare u Alžiru, Hamasov zvaničnik Osama Hamdan okrivio je Izrael za sprječavanje dogovora.

Na pitanje da odgovori na Trumpove komentare, Hamdan je odgovorio: "Mislim da američki predsjednik mora davati disciplinovanije i diplomatskije izjave."

Zapanjujući teroristički napad palestinske grupe na civile u Izraelu izazvao je brutalni sukob koji je od tada zapalio region i ubio desetine hiljada civila.

Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff rekao je da je njegov tim "na rubu" dogovora i da će otputovati na Bliski istok u narednim danima.

"Ne želim da povrijedim vaše pregovore", rekao je Trump Witkoffu, "ali ako se ne vrate do mog dolaska na dužnost, na Bliskom istoku će izbiti pakao i to neće biti dobro za Hamas , i neće biti dobro, iskreno, nikome".

O ratu u Ukrajini

Što se tiče Ukrajine, on je izrazio interesovanje za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ponovio obećanje da će sukob u Ukrajini "izgladiti". Trump nije objasnio kako bi to uradio.

Na pitanje o ključnom zahtjevu ukrajinskog mirovnog plana - da joj se dozvoli ulazak u NATO - Trump je rekao: "Moje mišljenje je da se uvijek razumjelo" da Ukrajina neće biti primljena u sigurnosni savez.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Reutersa.

Kovčeg sa posmrtnim ostacima Cartera u utorak popodne biće dovezen iz Georgije u centar Washingtona, kod Pomorske akademije i mornaričkog memorijala.

Odatle će ceremonijalna povorka krenuti do zgrade Kongresa gdje će tijelo preminulog predsjednika biti izloženo kako bi članovi Kongresa i građani mogli da mu odaju poštu.

Poslije službene ceremonije u četvrtak, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju gdje će biti sahranjen.

Opraštanje od Cartera dešava se u trenutku kada se glavni grad SAD priprema za inauguraciju Donalda Trumpa, pa su bezbjednosne mjere po cijelom gradu pooštrene, postavljene su betonske barijere i visoke metalne ograde.

Carter je preminuo 29. decembra 2024. u 101. godini.

Demokrata, koji je u Bijeloj kući bio od 1977. do 1981. godine, imao je mandat obilježen lošom ekonomskom situacijom i krizom sa američkim taocima u Iranu. Izgubio je izbore od republikanca Ronalda Reagana. Ali, poslije predsjedničkog mandata osnovao je Carter centar, bavio se humanitarnim radom i 2002. je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Carter je dvije godine prije smrti proveo na palijativnoj njezi. Posljednji put je viđen u javnosti 2023. na sahrani svoje supruge Rosalynn, sa kojom je bio u braku 77 godina. U augustu prošle godine, Carterov unuk je rekao da je bivši predsjednik glasao za demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris koja je izgubila izbore od Trumpa.

Aktuelni predsjednik Joe Biden naredio je da zastave na državnim institucijama budu spuštene na pola koplja 30 dana zbog Carterove smrti. To znači da će biti na pola koplja i tokom Trumpove inauguracije 20. januara, zbog čega je on negodovao na društvenim mrežama.

I Biden i Trump očekuju se na Carterovoj sahrani u četvrtak.

Biden bi trebalo da održi govor na sahrani u 10 ujutro po lokalnom vremenu. Po okončanju ceremonije u Nacionalnoj katedrali, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju. Biće sahranjen u svom rodnom mjestu Plains.

Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.

Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.

„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.

Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.

1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.

Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.

„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.

Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.

Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.

„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.

Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.

Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.

Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.

„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.

Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”

Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.

„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock

Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”

Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.

Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.

Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.

Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.

Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.

Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.

Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.

"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.

Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.

Temperature padaju širom zemlje

Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.

Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.

U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.

Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.

Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih

Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.

Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.

Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.

Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.

Očekuje se više snijega i leda

U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.

"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.

Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode

Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.

U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.

Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.

Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.

Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.

Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”

Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.

Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.

„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”

Nada i skepticizam

Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.

„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”

Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.

Ali drugi nisu tako sigurni.

Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.

„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”

Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.

Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.

„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”

Sankcije

Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.

Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.

Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.

„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.

Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.

Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.

Znakovi netolerancije

Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.

„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”

Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.

„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”

Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.

„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”

Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.

„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”

Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.

Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.

„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.

Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.

Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.

Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.

Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.

Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.

Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.

Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.

Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.

CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.

Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.

U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.

Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.

Pošto su potvrđeni rezultati Elektorskog koledža za 50 država i Washington, Kongres je aklamacijom sertifikovao rezultate izbora, pobjedu Donalda Trumpa i izabranog potpredsjednika JD Vancea.

„Predsjedavajući sjednicu proglašava okončanom”, objavila je predsjedavajuća zajsedanjem, američka potpredsjednica Kamala Harris, koja je poražena u izbornoj trci sa izabranim predsjednikom Trumpom.

On je u izbornoj trci osvojio 312 elektorskih glasova, dok je Harris ostvarila skor od 226.

Rezultate su potvrdila oba doma Kongresa - Senata i Predstavničkog doma - tako što su sertifikovati glasove Elektorskog koledža i pobjedu republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

„Kongres potvrđuje našu veliku izbornu pobedu - veliki historijski trenutak. MAGA!”, napisao je Trump na društvenoj mreži „Istina”.

To je ujedno i posljednja instanca izbornog procesa - prije predsjedničke inauguracije 20. januara - obavezna po američkom Ustavu.

Kongresna potvrda rezultata događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Capitol, sjedište američke zakonodavne vlasti u Washingtonu, kada je dio Trumpovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, utjecale da ga 2020. porazi odlazeći predsjednik Joe Biden.

Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.

Uoči kongresnog zasjedanja potpredsjednica Harris je potvrdu izbornih rezultata označila svetom obavezom koju će ispuniti.

„Vođena ljubavlju prema zemlji, Ustavu i nepokolebljivom voljom u američki narod”, rekla je Harris u video poruci koju je objavio ABC News.

Odlazeći predsjednik Biden poručio je da ne treba zaboraviti napad 6. januara, ali je potrebno je pristupiti mirnoj tranziciji vlasti.

Biden, čiji mandat ističe za dvije nedjelje, rekao je da koristi zakonska ovlaštenja kako bi zaštitio priobalna područja duž istočne i zapadne obale, istočnog Meksičkog zaliva i dijelova severnog Beringovog mora uz Alasku od buduće eksploatacije nafte i prirodnog gasa.

"Moja odluka odražava ono što priobalne zajednice, kompanije i posjetioci plaža znaju već duže vrijeme: da bušenje na ovim obalama može da izazove nepovratnu štetu mjestima koja su nam draga i da je ono nepotrebno da bi se zadovoljile energetske potrebe naše nacije", naveo je Biden u saopštenju.

"Kako klimatska kriza nastavlja da ugrožava zajednice širom zemlje, a mi prelazimo na ekonomiju čiste energije, sada je vrijeme da zaštitimo ove obale za našu djecu i unuke", rekao je on.

Bidenove uredbe ne bi utjecale na velike dijelove Meksičkog zaliva, gdje se vrši većina američkih priobalnih bušenja morskog dna, ali bi zaštitile obale duž Kalifornije, Floride i drugih država od budućih bušenja.

Bidenove akcije, kojima se u zaštitu stavlja više od 625 miliona hektara federalnih voda, mogle bi da otežaju pokušaje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da ih poništi, jer će vjerovatno biti neophodno da Kongres reaguje da bi bile ukinute.

Trump je 2020. godine potpisao memorandum kojim je naložio sekretaru za unutrašnju bezbjednost da zabrani bušenje u vodama uz obale Floride, kao Georgije i Južne Karoline do 2032. godine.

Prvobitno je planirao da znatno proširi bušenje na moru, prije nego što se povukao usred širokog protivljenja na Floridi i drugim priobalnim državama.

Trump je obećao da će uspostaviti ono što on naziva američkom "energetskom dominacijom" širom svijeta, dok nastoji da podstakne američko bušenje nafte i gasa.

Zagovornici zaštite životne sredine pozdravili su Bidenovu akciju, rekavši da nova bušenja nafte i gasa moraju biti oštro ograničena kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Godina 2024. bila je najtoplija u zabilježenoj ljudskoj historiji.

"Ovo je epska pobeda okeana", rekao je Joseph Gordon, direktor kampanje ekološke grupe Oceana.

Gordon je zahvalio Bidenu "što je slušao glasove priobalnih zajednica" koje se protive bušenju i doprinio "dvopartijskoj tradiciji zaštite naših obala".

Bidenove akcije se zasnivaju na nasljeđu poteza demokratskih i republikanskih predsjednika kojima se štite priobalne vode od bušenja, rekao je Gordon, dodajući da su američke obale dom desetinama miliona Amerikanaca i da podržavaju milijarde dolara ekonomske aktivnosti koje zavise od čiste životne sredine, raznolike populacije divljih životinja i ribarstva.

Biden je rekao da je jasno da oblasti u kojima zabranjuje eksploataciju fosilnih goriva pokazuju "relativno minimalan potencijal" koji ne opravdava moguće ekološke, ekonomske i rizike u oblasti javnog zdravstva koji bi proizašli iz novog zakupa i bušenja.

Trumpova portparolka ismijala je Bidena, rekavši: "Joe Biden očigledno želi da visoke cijene gasa budu njegova zaostavština".

Portparolka Karoline Levitt nazvala je Bidenovu akciju "sramotnom odlukom koja je osmišljena da se izvrši politička osveta američkom narodu koji je predsjedniku Trumpu dao mandat da poveća bušenje i snizi cijene benzina".

"Budite sigurni, Joe Biden neće uspjeti, a mi ćemo 'bušiti, dušo, bušiti'", izjavila je ona.

Biden je predložio mogućnost izdavanja do tri dozvole za zakup nalazišta i eksploataciju nafte i gasa u Meksičkom zalivu, ali nijednu na Alasci, dok pokušava da se balansira između zahtjeva energetskih kompanija koje traže veću proizvodnju nafte i gasa i aktivista za zaštitu životne sredine koji žele da se obustave nova bušenja na moru u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.

Prema odredbama zakona o klimi iz 2022. godine, vlada mora da ponudi najmanje 24,2 miliona hektara za zakup u cilju eksploatisanja nafte i gasa na moru u bilo kom jednogodišnjem periodu, prije nego što može da ponudi lokacije za zakup i podizanje vetrogeneratora na moru.

Biden, čija je odluka da odobri veliki projekat nafte na Alasci izazvala oštru osudu ekoloških grupa, ranije je ograničio bušenje na moru u drugim oblastima Alaske i Arktičkog okeana.

Kina je prošle godine bila potresena istragama o korupciji visokoprofiliranih pojedinaca, od zamjenika guvernera centralne banke do bivšeg predsjednika njene najveće naftne i plinske kompanije, što je dodatno pojačalo nelagodu u ekonomiji koja se bori da osigura čvrst temelj i društvu koje se bori sa nestajućim osjećajem bogatstva.

Na listi se našao i visoki kineski admiral, Miao Hua, čiji pad dolazi u vrijeme kada Peking pokušava modernizirati svoje oružane snage i povećati svoju borbenu gotovost.

Ne samo da korupcija još uvijek prožima Kinu, ona je zapravo u porastu, rekao je Xi na početku trodnevnog kongresa Centralne komisije za inspekciju discipline, CCDI, najvećeg nadzornika protiv korupcije u zemlji.

„Korupcija je najveća prijetnja našoj stranci”, upozorio je on.

Kako bi podvukao razmjere problema, CCDI je posljednjih dana rekao da je prošle godine ispitano rekordnih 58 „tigrova” ili visokih zvaničnika.

Od tog broja, 47 je bilo na nivou zamjenika ministara ili više, uključujući Tang Renjiana, bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnih poslova, i Gou Zhongwena, bivšeg šefa Opće uprave za sport.

Čak ni bivši visoki zvaničnici nisu bili pošteđeni, kao što je Wang Yilin, koji je 2020. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika China National Petroleum korporacije u državnom vlasništvu nakon što je dostigao starosnu granicu za penzionisanje.

„Ne vidim kako bi Xi mogao priuštiti odustajanje u ovom trenutku”, rekao je rekao je Andrew Wedeman, profesor na Univerzitetu Georgia State. „Desetak godina nakon što je krenuo u čišćenje visokih pozicija, Xi još uvijek otkriva raširenu korupciju u vrhu partije-države i PLA-a.”

Kinesku narodnooslobodilačku vojsku (PLA) također je zahvatio val čistki od 2023. Li Shangfu je smijenjen s mjesta ministra odbrane nakon sedam mjeseci, a njegov prethodnik Wei Fenghe izbačen je iz stranke zbog „ozbiljnog kršenja discipline”, što je eufemizam za korupciju.

Wedeman je rekao da se čini da ljude koje Xi koristi kao zamjenu uključuje i korumpirane zvaničnike.

„Ako Xi promiče korumpirane zvaničnike, to sugerira da partijski interni aparat za provjeru ne funkcionira efikasno ili, što je ozbiljnije, sam je korumpiran”, rekao je Wedeman.

Kina priznaje da se njeni napori u borbi protiv korupcije suočavaju s novim izazovima, s tradicionalnim oblicima korupcije, poput prihvatanja gotovine, koji postaju podmukliji.

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su njegove snage zauzele grad Kurahov, 32 kilometra južno od Pokrovska, ukrajinskog logističkog čvorišta prema kojem ruske snage napreduju mjesecima.

Ministarstvo je saopštilo da zauzimanje Kurahova, koje je trajalo mnogo sedmica, omogućava moskovskim snagama da pojačaju tempo svog napredovanja u ukrajinskom regionu Donjeck. Takođe je rečeno da je zauzeo Dachenske, naselje udaljeno pet milja od Pokrovska.

Ukrajinska grupa za praćenje DeepState, koja prati liniju fronta koristeći otvorene izvore, pokazala je veći dio Kurahova pod ruskom kontrolom.

Obje strane se bore da poboljšaju svoje pozicije na bojnom polju prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će brzo okončati gotovo trogodišnji rat, preuzme dužnost 20. januara.

Glavno dostignuće Ukrajine u proteklih pet mjeseci borbi bilo je zauzimanje i držanje dijela teritorije unutar ruske Kurske oblasti koja bi joj mogla pružiti važnu polugu u mogućim mirovnim pregovorima.

Ukrajina nije otkrila detalje nove ofanzive koju je pokrenula na Kursk u nedjelju, iako je visoki ukrajinski zvaničnik rekao da Rusija „dobiva ono što zaslužuje”.

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je pokušaj ukrajinskog proboja osujećen i da su glavne ukrajinske snage uništene u blizini naselja Berdin, blizu puta koji ide na sjeveroistok prema gradu Kursk.

Viši ruski komandant rekao je da se očekuje dalji napad.

„Naravno, ovo nije kraj. Sada bilježimo koncentraciju neprijateljske opreme u drugom pravcu i naravno razumijemo da će (Ukrajina) pokušati da udari u ovom pravcu. Trenutno neću reći gdje”, rekao je General-major Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice koja se bori za Rusiju u Kursku.

Nezavisni vojni analitičar Franz-Stefan Gady rekao je da Ukrajina pokušava da zadrži teritoriju u Kursku što je duže moguće, iako je Rusija nastavila da se probija dublje u istočnu Ukrajinu.

„Postoji vjerovatnoća da još uvijek nismo vidjeli glavni poticaj ove ukrajinske ofanzivne operacije”, rekao je on za Reuters. „U suštini govorimo o napadima veličine voda, čete sa prilično ograničenim dobitkom do sada. Pošteno je pretpostaviti da je nekoliko stotina ukrajinskih vojnika uključeno u ovaj napad.”

Ostalo je da se vidi da li bi kijevske snage mogle otvoriti još jednu osovinu napredovanja, dodao je Gady.

Procjene Ukrajine i Zapada pokazuju da je oko 11.000 vojnika iz ruskog saveznika Sjeverne Koreje raspoređeno u regiji Kursk da podrže moskovske snage. Rusija nije ni potvrdila ni demantovala njihovo prisustvo.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u ponedjeljak da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno. Reuters nema pristup ratnoj zoni Kursk i ne može provjeriti podatke o žrtvama.

Reagujući na novu ukrajinsku ofanzivu, Sjedinjene Države, Britanija i Evropska unija ponovo su potvrdile svoju podršku Kijevu.

„Ukrajina ima pravo da se brani, a prema međunarodnom pravu, ovo pravo seže izvan njenih granica”, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kallas u izjavi za Reuters.

„Nezakoniti rat Moskve protiv Ukrajine uključivao je brojne ruske napade koji potiču iz regije Kursk. Dakle, ruske vojne snage su tu legitimne mete prema međunarodnom pravu.”

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u nedjelju: „Posvećeni smo postavljanju Ukrajine u najjaču moguću poziciju na bojnom polju, uključujući povećanje sigurnosne pomoći i korištenje svih raspoloživih resursa odobrenih od Kongresa.”

Britanija je rekla da će podržavati Ukrajinu „koliko god bude potrebno”.

Snijeg i led prekrili su glavne ceste diljem Kansasa, zapadne Nebraske i dijelova Indiane, gdje je državna Nacionalna garda bila aktivirana kako bi pomogla zaglavljenim vozačima.

Očekivalo se najmanje 20 centimetara snijega, uz olujne vjetrove do 72 km/h.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimske oluje od Kansasa i Missourija pa sve do New Jerseyja.

"Za lokacije u ovoj regiji koje imaju najveću ukupnu količinu snijega, to bi mogle biti najteže snježne padavine u najmanje deset godina", rekla je meteorološka služba.

Polarni vrtlog ultrahladnog zraka obično se vrti oko sjevernog pola. Ljudi u SAD-u, Evropi i Aziji doživljavaju intenzivnu hladnoću kada vrtlog pobjegne i zaroni prema jugu.

Studije pokazuju da je brzo zagrijavanje Arktika djelomično krivo za sve veću učestalost polarnog vrtloga.

Očekuje se da će zatvaranje škola biti široko rasprostranjeno u ponedjeljak. Okruzi u Indiani, Virginiji i Kentuckyju počeli su najavljivati otkazivanja i odgode u nedjelju poslijepodne.

Državne škole okruga Jefferson u Kentuckyju otkazale su nastavu, izvannastavne aktivnosti i atletiku za svojih gotovo 100.000 učenika.

Nastava je također otkazana u Marylandu, gdje je guverner Wes Moore u nedjelju proglasio izvanredno stanje i najavio da će državna vlada biti zatvorena u ponedjeljak.

Odluka odlazeće Bidenove administracije će poslati signal dobre volje novim islamističkim vladarima Sirije.

Cilj je utrti put za poboljšanje životnih uslova u ratom razorenoj zemlji uz zadržavanje uticaja SAD na mjestu.

Glasnogovornik američkog Ministarstva finansija nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Američki zvaničnici sastali su se nekoliko puta s članovima vladajuće administracije, predvođene bivšim ogrankom Al Qaide Hayat Tahrir al-Shamom (HTS), otkako je munjevita ofanziva pobunjenika donijela iznenadni kraj vladavine porodice Assad.

HTS, frakcija koja je predvodila napredovanje, odrekla se svojih veza s Al Qaidom i borila se protiv grupe, ali SAD i dalje označava HTS kao teroristički entitet.

Washington želi vidjeti kako HTS sarađuje na prioritetima kao što su borba protiv terorizma i formiranje vlade koja uključuje sve Sirijce.

Wall Street Journal je izvijestio da je Bidenova administracija odobrila ublažavanje ograničenja pomoći tokom vikenda, rekavši da taj potez daje ovlaštenje Ministarstvu finansija da izdaje izuzeće grupama za pomoć i kompanijama koje pružaju osnovne potrepštine kao što su voda, struja i druge humanitarne potrepštine.