Rubio, prvi od kandidata za Trumpovu vladu koji je dobio potvrdu Senata i preuzeo dužnost, rekao je u izjavi o misiji da sva američka potrošnja i napori u vanjskim poslovima "moraju biti opravdani odgovorom na tri jednostavna pitanja: Čini li to Ameriku sigurnijom? Čini li to Ameriku jačom? Čini li to Ameriku prosperitetnijom?"

Rekao je da "ćemo radi promicanja naših nacionalnih interesa izgraditi inovativniji, okretniji i fokusiraniji State Department. To će zahtijevati zamjenu nekih prioriteta, smanjivanje naglaska na nekim pitanjima i uklanjanje nekih praksi."

Rubio (53) ponovio je Trumpova rana obećanja da će zaustaviti ulazak migranata bez dokumenata u SAD.

"State Department više neće poduzimati nikakve aktivnosti koje olakšavaju ili potiču masovnu migraciju", rekao je Rubio. "Našim diplomatskim odnosima s drugim zemljama, posebice na zapadnoj hemisferi, prioritet će biti osiguranje američkih granica, zaustavljanje ilegalne i destabilizirajuće migracije i pregovaranje o repatrijaciji ilegalnih imigranata" u njihove matične zemlje.

Rubio je rekao da će State Department prekinuti sve napore za promicanje raznolikosti, jednakosti i uključivanja u zapošljavanje, u skladu s naredbama koje je Trump izdao prvog dana svog novog mandata.

"Ova naredba bit će vjerno izvršena i poštovana i slovom i duhom", rekao je Rubio. "Moramo nagraditi učinak i zasluge."

Rubio je rekao i da američka spoljna politika mora da se vrati "na osnove diplomatije, eliminisanjem fokusa na političkim i kulturnim pitanjima koja izazivaju unutrašnje podjele i veoma su nepopularna u inostranstvu".

Osim toga, rekao je da SAD "mora zaustaviti cenzuru i potiskivanje informacija" i "ponovo odrediti prioritet istine". Naglasio je "temeljnu istinu da je Amerika velika i pravedna zemlja čiji su ljudi velikodušni i čiji čelnici sada daju prioritet temeljnim interesima Amerikanaca, poštujući prava i interese drugih naroda".

Uz Trumpovu najavu da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o klimi — pridruživši se Iranu, Libiji i Jemenu kao jedinim zemljama koje se službeno neće pridržavati pakta o ograničavanju globalnog zatopljenja — Rubio je rekao da će State Department "koristiti diplomatiju da pomogne predsjednik Trump ispuni je svoje obećanje o povratku američke energetske dominacije."

"Usred današnjeg ponovnog suparništva velikih sila osnažit ću naš talentirani diplomatski korpus da unaprijedi našu misiju da Ameriku učinimo sigurnijom, jačom i prosperitetnijom", rekao je Rubio.

Trump je u srijedu potpisao uredbu kojom je suspendovan ulazak migranata na američko-meksičkoj granici.

Vršilac dužnosti sekretara za odbranu Robert Salesses bi u srijedu trebalo da potpiše naređenja o raspoređivanju vojnika, mada još nije poznato koje jedinice idu na granicu. Također bi mogao da se promijeni i ukupan broj vojnika.

Zvaničnici su o planovima govorili pod uslovom da ostanu anonimni. Na granici se već nalazi oko 2.500 pripadnika Nacionalne garde i rezervnih snaga, ali nema trupa na aktivnoj službi.

Očekuje se da će dodatni vojnici pomagati graničarima kada je riječ o logistici, transportu i izgradnji barijera. Slične dužnosti su obavljali i u prošlosti, kada su ih na granicu slali i Trump u prvom mandatu i bivši predsjednik Joe Biden.

Trupama je zakonom zabranjeno da se na granici bave dužnostima koje se odnose na sprovođenje zakona, što bi međutim moglo da se promijeni. Trump je u uredbama naložio budućim sekretarima za odbranu i unutrašnju bezbjednost da u roku od 90 dana procijene da li bi se trebalo pozvati na Zakon o pobuni iz 1807. godine koji omogućava raspoređivanje trupa na američkom tlu, kako bi sprovodili civilne zakone.

Slanje vojnika da obezbjeđuju granicu rani je korak u Trumpovom planu da proširi upotrebu vojske u te svrhe. U jednoj od prvih uredbi koje je potpisao u ponedjeljak, Trump je naložio sekretaru za odbranu da utvrdi plan za "zatvaranje granica" i suzbijanje "nezakonite masovne migracije".

Obalska straža, čijeg je komandanta Lindu Fagan Trump smijenio u utorak, najavila je istog dana da šalje više brodova, letjelica i pripadnika u "Američki zaliv" - čime je ispunjena i Trumpova direktiva da se preimenuje Meksički zaliv.

Trump je u inauguralnom govoru u ponedjeljak najavio da će proglasiti nacionalno vanredno stanje na južnoj granici, da će "odmah biti zaustavljeni svi ilegalni ulasci" i da će početi "proces povratka miliona i miliona kriminalnih imigranata u zemlje iz kojih su došli".

Trump je tokom prvog mandata naložio raspoređivanje vojnika na granici da bi pomogli Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i graničarima, a u odgovoru na karavan migranata koji se iz Meksika kretao ka SAD 2018. godine.

U uredbi koju je potpisao u ponedjeljak, Trump je sugerisao da će vojska pomoći sekretarijatu kada je riječ o "prostoru za pritvor, transportu i drugoj logistici".

Vojnicima je federalnim zakonom iz 19-og vijeka zabranjeno je da obavljaju dužnosti vezane za sprovođenje zakona, što znači da ne mogu hapse ili pritvaraju ljude na granici, osim ako se predsjednik ne pozove na Zakon o pobuni.

Taj zakon predsjednicima omogućava da angažuju rezervne ili aktivne vojne snage da odgovore na nemire u državama i sudovi to ne mogu da osporavaju.

Tokom 2018. godine, više od 7.000 vojnika poslato je u Texas, Arizonu i Kaliforniju, uključujući vojnu policiju, jurišni bataljon, medicinske, jedinice za komunikaciju, borbene inženjere... U to vrijeme, vojnici su uglavnom transportovali graničare duž granice, pomagali im da podignu dodatne barijere i ograde i obezbjeđivali neke kampove.

Ovaj potez bio je posljednji preokret za vlasnika platforme iz Pekinga, ByteDance, i procijenjenih 170 miliona američkih korisnika.

Stranica se nakratko zamračila tokom vikenda nakon što je Vrhovni sud SAD-a potvrdio zakon koji zahtijeva da TikTok-ova podružnica u SAD-u postane američka kompanija ili bude zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

Ali to se promijenilo nakon što je Trump signalizirao podršku za produženje.

Izvršni direktor TikToka Shou Chew, koji je bio gost na Trumpovoj inauguraciji, zahvalio mu se u video-postu u petak.

"Zahvalni smo i zadovoljni što imamo potporu predsjednika koji doista razumije našu platformu. Onog koji je koristio TikTok da izrazi vlastita razmišljanja i perspektive", rekao je.

Trumpov postupak predstavlja oštar kontrast u odnosu na njegov prvi mandat na vlasti, tokom kojeg je nastojao zabraniti TikTok zbog navoda da bi servis mogao dijeliti podatke o američkim korisnicima s kineskom vladom.

Odgovarajući na pitanja novinara u ponedjeljak, Trump je predložio novo rješenje: polovično vlasništvo američke vlade.

Iako je Kongres prvobitno dao TikToku 270 dana da pronađe kupca iz SAD-a, nije bilo javnih naznaka o prodaji.

"Činjenica da to nisu dozvolili, mislim da je to znak da kineska vlada ima stvarne interese nacionalne sigurnosti da održi aplikaciju onakvom kakva jeste, što bi nas zaista trebalo zabrinjavati i zaista podvlači izvorni poticaj Kongresu da usvoji ovaj zakon", kaže Adam Kovacevich, izvršni direktor Chamber of Progress, američke trgovačke grupe koja predstavlja američke tehnološke kompanije.

TikTokov sat poništen je za još 75 dana, no uprkos Trumpovoj podršci, budućnost kompanije i dalje je pod znakom pitanja.

Trump, koji je razgovarao s novinarima u Bijeloj kući dan nakon što je položio zakletvu, naveo je potrebu za ispravljanjem trgovinskih neravnoteža Evropske unije sa Sjedinjenim Državama, dok je još jednom ciljao na Peking zbog trgovine fentanilom.

"Oni nas tretiraju veoma, veoma loše. Tako da će biti u pitanju carina", rekao je Tramp o Evropskoj uniji. "Ne možete postići pravičnost ako to ne učinite."

Dan ranije, Trump je optužio blok da ne uvozi dovoljno američkih proizvoda, rekavši da će to "ispraviti" uvođenjem carina ili pozivanjem na više kupovine nafte i plina.

Što se tiče Kine, Trump je u utorak ponovio svoju prijetnju da će uvesti carinu od 10 posto, rekavši da je to "zasnovano na činjenici da šalju fentanil u Meksiko i Kanadu".

Na pitanje koliko brzo bi te tarife mogle biti donesene, on je dodao: "Vjerovatno je 1. februar datum koji gledamo."

Bio je to isti datum na koji je ranije rekao da bi mogao uvesti carine od 25 posto Kanadi i Meksiku, optužujući ih da nisu zaustavili ilegalnu imigraciju i trgovinu fentanilom u Sjedinjene Države.

Meksiko, Kanada i Kina vodeći su izvori robe koju uvoze Sjedinjene Države, prema službenim podacima o trgovini.

Evropski povjerenik za ekonomiju obećao je ove sedmice da je blok spreman braniti svoje interese.

Govoreći na godišnjem sastanku globalnih elita u Davosu u Švicarskoj, predstavnica Evropske unije Ursula von der Leyen izjavila je da je Evropa spremna da pregovara s Trumpom, uz tvrdnju da Washington ostaje važan partner.

"Prvi prioritet Evropske unije biće da se rano angažuje, razgovara o zajedničkim interesima i bude spremna za pregovore" sa Trumpom, rekla je ona.

"Bit ćemo pragmatični, ali uvijek ćemo stajati pri svojim principima, da štitimo naše interese i podržavamo naše vrijednosti", rekla je ona.

Trump nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države su već oštro sankcionisale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Evropska unija trebala učiniti više da podrži Ukrajinu.

"Razgovaramo sa [ukrajinskim predsjednikom Volodimirom] Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Trump. "Mi ćemo to pogledati", rekao je Trump.

Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da interveniše kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.

"Nije mnogo uradio na tome. On ima puno ... moći, kao što mi imamo puno moći. Rekao sam, 'Trebao bi to riješiti.' Razgovarali smo o tome", naveo je Trump.

Uredba koju je Trump potpisao u ponedjeljak uveče ostvaruje ono što je obećao u kampanji, ali je pitanje da li će zaživjeti i vjerovatno je da će tome prethoditi duga borba na sudovima.

Šta je pravo na državljanstvo koje se stiče rođenjem?

To znači da je svako dijete rođeno na teritoriji SAD američki državljanin, bez obzira na status njegovih roditelja.

Recimo, ljudi koji dođu u Ameriku turistički ili na nekoj drugoj vizi, i dijete im se rodi tamo, postaju roditelji američkog državljanina.

To pravo je uklesano u 14. Amandman ustava i važi već decenijama, kažu oni koji podržavaju ovakvo pravo. Ali Trump i njegovi saveznici osporavaju takvo tumačenje i kažu da moraju postojati strožiji standardi za dobijanje američkog državljanstva.

Šta se navodi u Trumpovoj uredbi?

Uredbom se preispituje da 14. Amandman daje pravo na automatsko državljanstvo svima koji se rode na teritoriji SAD.

Taj amandman donijet je posle Građanskog rata, 1868. godine i navodi: "Svi koji su rođeni ili naturalizovani u SAD i i potpadaju pod njihovu jurisdikciju, državljani su SAD i države u kojoj stanuju".

Trump svojom uredbom iz toga isključuje sljedeće: djecu čije majke, na rođenju, nisu bile legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili nemaju legalni stalni boravak (zelenu kartu), djecu čije majke su legalno, ali privremeno u SAD i čiji očevi nisu državljani niti imaju legalan stalni boravak.

Federalnim agencijama se zabranjuje da tim kategorijama priznaju državljanstvo. Uredba stupa na snagu 19. februara.

Koja je historija tog prava?

Pravo na državljanstvo rođenjem, koje daje 14. Amandman, nije uvijek postojalo.

Recimo, do 1924. godine Kongres nije odobravao pravo na državljanstvo Indijancima rođenim na tlu SAD.

Pred američkim Vrhovnom sudom 1898. godine bio je važan slučaj. Sud je presudio da je Wong Kim Ark, rođen u San Franciscu od roditelja imigranata iz Kine, američki državljanin jer je rođen u SAD. Međutim, pošto je bio u inostranstvu Wong nije mogao da uđe nazad u zemlju, jer se nije smatrao državljaninom po zakonu kojim se radnicima iz Kine zabranjivalo da emigriraju u SAD.

Zagovornici imigracionih restrikcija smatraju da se slučaj jasno odnosio na djecu roditelja koji su legalni imigranti, ali da je manje jasno šta je sa onima čiji roditelji nemaju legalni status.

Kakve su reakcije na Trumpovu uredbu?

Distrikt Columbia i 22 savezne države, uz grad San Francisco, podnijeli su tužbe federalnim sudovima u namjeri da blokiraju primjenu ove odluke.

Državni tužilac New Jerseyja, demokrata Matt Platkin, rekao je da predsjednici imaju široka ovlaštenja, ali da nisu kraljevi.

"Predsjednik ne može da izbriše 14. Amandman, i tačka", kaže on.

Njegov kolega iz Connecticuta, William Tong, koji je rođen u SAD i prvi je državni tužilac kineskog porijekla u svojoj državi, kaže da ovu tužbu shvata lično.

"Ako ste rođeni na američkom tlu, vi ste američki državljanin, to je ono što 14. Amandman govori i šta znači. Nema legitimne pravne debate o ovom pitanju. Ali, to što je Trump u krivu, ga neće spriječiti da nanosi ogromnu štetu američkim porodicama, poput moje", rekao je.

Nedugo pošto je Trump potpisao uredbu, grupe za zaštitu prava imigranata također su podnijele tužbe. Ogranci Američke unije za građanske slobode (ACLU) u New Hampshireu, Maineu i Massachusettsu podnijeli su tužbe federalnom sudu i traže da se uredba proglasi neustavnom.

Navode slučaj žene koja je trudna, ali nije državljanka SAD. Ipak, tu živi već 15 godina i podnijela je zahtjev koji je na čekanju i koji bi joj mogao obezbijediti stalni boravak. Otac djeteta također nije američki državljanin.

"Lišavanje djece prava na 'neprocjenjivu vrijednost' državljanstva je ozbiljna povreda, i onemogućava im da budu punopravni članovi američkog društva, što im pripada", navodi se u tužbi.

Države koje su tužile su Kalifornija, Massachusetts, Colorado, New Jersey, Delaware, Connecticut, Havaji, Maine, Maryland, Michigan, Minnesota, Nevada, Novi Meksiko, New York, Sjeverna Karolina, Rhode Island, Vermont, Wisconsin.

Arizona, Illinois, Oregon i država Washington su pred federalnim sudom podneli odvojenu tužbu protiv Trumpove uredbe.

Rubio, bivši republikanski senator, u utorak je položio zakletvu za položaj državnog sekretara nakon što je Senat u ponedjeljak veče jednoglasno potvrdio njegovu nominaciju. O drugim kandidatima za funkcije u Trumpovom kabinetu, Senat bi trebalo da se izjašnjava ove nedjelje.

Novi vodeći američki diplomata je na prošlonedjeljenom pretresu o potvrdi nominacije rekao da će Moskva i Kijev morati da pristanu na ustupke da bi se rat okončao i sugerisao da će Ukrajina morati da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju.

Rubio je to ponovio u intervjuu za televizijsku mrežu NBC, uoči polaganja zakletve u utorak.

"Zvanična politika Sjedinjenih Država biće da rat mora da se okonča i uradićemo sve što je moguće da do toga dođe", poručio je Rubio.

Bivši predsjednik Joe Biden, koji je poslije ruske invazije u februaru 2022. godine Ukrajini poslao američko oružje vrijedno više milijardi dolara, insistirao je na tome da bi Kijev trebalo da odluči da li će i kada započeti mirovne pregovore sa Rusijom.

Trump je tokom predizborne kampanje poručivao da će brzo da okonča rat, ali nije navodio kako.

Rubio je rekao da će to da bude "komplikovano... zato što će svaka strana morati nešto da da".

“Ovakvi sukobi neće biti okončani javnim komentarima. Biće okončani čvrstom, energičnom diplomatijom u kojoj Amerika želi da bude angažovana, u nadi da će se ovaj konflikt završiti na održiv način, koji osigurava bezbjednost Ukrajine i naših partnera u regionu, ali koji zaustavlja ubijanje i umiranje i razaranje koje već dugo gledamo", rekao je Rubio.

Tramp je u ponedeljak, odgovarajući na pitanja novinara posle potpisivanja niza uredbi, rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi dogovor, ali da ne zna "da li ga želi i (ruski predsjednik Vladimir) Putin".

"Možda i ne. Trebalo bi da postigne dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor. Mislim da će Rusija biti u velikoj nevolji", rekao je Trump.

"Kina je voljna sarađivati s novom američkom vladom na održavanju komunikacije, jačanju suradnje, pravilnom upravljanju razlikama, i odnosima Kine i SAD-a kako bi ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun tokom redovne konferencije za novinare u utorak u Pekingu.

Analitičari kažu da se Peking nada da će smanjiti nesporazume između obje strane kroz angažman i razmjenu mišljenja u ranoj fazi drugog Trumpovog mandata.

"Kineska vlada se nada da bi Kina i SAD mogle razumjeti međusobne potrebe putem komunikacije", rekao je Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju.

"Peking vjeruje da Kina i SAD još uvijek mogu postići konsenzus i izbjeći mnoge nesporazume koji su se pojavili tokom prvog Trumpovog mandata" ako obje strane daju prioritet naporima za stabilizaciju bilateralnih odnosa, rekao je za Glas Amerike telefonom.

Uoči Trumpove inauguracije u ponedjeljak, Kina i Trumpov tim obavili su nekoliko razgovora na najvišoj razini, uključujući razgovor između novog predsjednika SAD-a i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Trump je rekao da će on i Xi "zajedno riješiti mnoge probleme", dok je kineski predsjednik rekao da je ključ za upravljanje bilateralnim odnosima "poštivanje međusobnih temeljnih interesa i glavnih briga te pronalaženje odgovarajućeg rješenja za problem".

U nedjelju, kineski potpredsjednik Han Zheng, koji je bio u Washingtonu, kako bi prisustvovao Trumpovoj inauguracijskoj ceremoniji, sastao se sa JD Vanceom i grupom američkih poslovnih čelnika, uključujući osnivača Tesle Elona Muska.

Rekao je da Kina i SAD mogu "doprinijeti međusobnom napretku, donijeti dobrobiti dvjema zemljama i dati važan doprinos svjetskom miru i razvoju" sve dok "podržavaju načela uzajamnog poštovanja, miroljubivog suživota i suradnje u kojoj svi dobivaju".

Osim toga, Han je apelirao na američka poduzeća da "igraju aktivnu ulogu mosta i daju veći doprinos razvoju odnosa između Kine i SAD-a".

Stručnjaci kažu da Peking želi iskoristiti priliku za poboljšanje bilateralnih odnosa s Washingtonom s Trumpovom administracijom.

Peking "ne samo da bi radije izbjegao pojačane sankcije, već i potencijal za veća ograničenja izvoza tehnologije u Kinu", rekao je Timothy Rich, politolog sa Univerziteta Western Kentucky.

Dok je kineska vlada izrazila spremnost na suradnju s Trumpovom administracijom, američki je predsjednik također odgodio nametanje carina na uvezenu robu iz Kine, Meksika i Kanade.

Umjesto toga, objavio je opsežni trgovinski memorandum u kojem je trgovačkog predstavnika SAD-a pozvao da procijeni usklađenost Kine s trgovinskim sporazumom "1. faze" koji je njegova administracija potpisala s Pekingom 2020, a koji je od Pekinga zahtijevao povećanje kupnje američkog izvoza za 200 milijardi dolara tokom dvije godina.

Uz to, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom bi se odgodila zabrana popularne aplikacije društvenih medija TikTok na 75 dana, ali je zaprijetio da će nametnuti carine na kineske proizvode ako Peking ne odobri potencijalni dogovor s TikTokom.

Rich je rekao da Trumpova odluka da odgodi uvođenje carina na kineske proizvode pokazuje želju američkog predsjednika da "pritisne Kinu da učini neke ustupke" koje on može proglasiti pobjedom.

Neki kineski trgovci rekli su da im Trumpova odluka o odgodi uvođenja carina na kineske proizvode omogućuje da budu bolje pripremljeni za slične scenarije u budućnosti.

"Pronalazim druge načine za izvoz proizvoda svojim američkim kupcima prebacivanjem poslovanja u jugoistočnu Aziju”, rekao je za Glas Amerike u pisanoj izjavi kineski izvoznik odjeće prezima Yuan iz Šangaja, koji je tražio da ga se identificira samo prezimenom zbog sigurnosnih razloga.

Dok Trumpov novi kabinet uključuje nekoliko političara poznatih po svom oštroumnom stavu prema Kini, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, analitičari kažu da nije jasno kako će se politika Trumpove administracije prema Kini oblikovati.

"Krajnji donositelj odluka je Trump, a ako Kina da Trumpu ono što misli da mu treba, ti jastrebovi i njihova uvjerenja brzo će biti stavljeni na stranu i možda neće imati utjecaja na američko-kinesku politiku", rekao je za Glas Amerike Dexter Roberts, nerezidentni viši saradnik u globalnom kineskom središtu Atlantskog vijeća.

Unatoč nedostatku jasnoće politike Trumpove administracije prema Kini, Shen je rekao da službeni komentari iz Pekinga i Washingtona sugeriraju da su njihove početne razmjene bile "prilično pozitivne".

"To bi moglo značiti da će biti manje nesporazuma i mislim da obje strane neće protraćiti ovu novu priliku da se međusobno surađuju", rekao je za Glas Amerike.

Samo nekoliko sati nakon što je položio zakletvu, američki predsjednik Donald Trump pomilovao je oko 1.500 ljudi koji su sudjelovali u napadu na američki Capitol 6. januara 2021, tokom kojeg su Trumpove pristalice pokušale poništiti rezultate izbora 2020. godine.

Dok je mahao američkom zastavom, Ben Pollock rekao je za Glas Amerike da su dvoje njegove djece - Olivia i Jonathan - zatvoreni zbog sudjelovanja u napadu. Rekao je da je i sam bio prisutan tog dana, ali da nije ulazio u zgradu Capitola.

Pollock iz Floride rekao je da je "presretan, hvaleći Boga" što će njegova djeca uskoro biti puštena.

Olivia i Jonathan Pollock optuženi su za napad, pružanje otpora ili ometanje određenih službenika, kao i za krađu državne imovine, prema medijskim izvještajima. Jonathan je optužen da je policajca uhvatio za struk i povukao niz stepenice, a drugog udario šakom u lice.

Njihov otac je plakao dok je govorio o 6. januaru - ne zato što je žalio za tim danom, već zato što je rekao da duboko osjeća da su oni koji su bili zatvoreni zbog sudjelovanja u napadu nepravedno procesuirani.

“Četiri godine mi je slomilo srce. Plakao sam i plakao i plakao zbog ovih obitelji", rekao je Pollock. "Danas je njihov dan slobode.”

Pollock i drugi koji su razgovarali s Glasom Amerike rekli su da smatraju da Trumpova izvršna uredba znači da su konačno dobili opravdanje za 6. januar.

Za njih je Trumpovo pomilovanje potvrdilo njihovo uvjerenje da su izbori 2020. bili namješteni, rekli su za Glas Amerike. To također predstavlja ispunjenje obećanja koje je Trump dao tokom svoje kampanje da će osloboditi one koji su sudjelovali u napadu, rekli su.

Brojni izvještaji i istrage pokazale su da izbori 2020. nisu pokradeni. Izborni dužnosnici potvrdili su da su izbori bili sigurni, a Trump i njegovi saveznici nisu uspjeli iznijeti nikakve dokaze koji bi potkrijepili optužbe o prevari.

Unatoč tome, nekoliko ljudi izvan zatvora izjavilo je za Glas Amerike da je Trumpovo pomilovanje učvrstilo njihovo uvjerenje da su izbori pokradeni.

"Izbori su pokradeni. Svi to vidimo. Cijeli svijet je to vidio", rekla je Stephanie Liu iz New Yorka za Glas Amerike.

Liu, koja je bila prisutna u Capitolu 6. januara, rekla je da dolazi u zatvor svaki mjesec u posljednje dvije i pol godine kako bi posjetila pritvorene zbog događaja od 6. januara.

"Politički zatvorenici ne bi trebali postojati u ovoj zemlji", rekao je Liu, koji je porijeklom iz Kine.

Helena Gibson, iz glavnog grada SAD-a, iznijela je sličnu tezu: "Ovo su bile četiri duge godine ovih političkih talaca."

Taj jezik podsjeća na Trumpa, koji one koji su upali na Capitol naziva "taocima" i "nevjerojatnim patriotima".

Dan nakon napada, Trump je rekao da će "oni koji su prekršili zakon" tokom nereda "platiti". No njihova odbrana na kraju je postala značajna komponenta njegove predsjedničke kampanje 2024. godine.

Tom Jeffries, iz Virginije, rekao je da je "pomalo razočaran" što Trump nije spomenuo optuženike u vezi događajima od 6. januara tokom svog inauguracijskog obraćanja.

"Ali poznavajući ga, znao sam da to nije zaboravio. Čekao je pravo vrijeme da to učini", rekao je Jeffries za Glas Amerike. "To je bila moja nada i Bog mi je ispunio želju."

Trumpova odluka da pomiluje one koji su sudjelovali u napadu naišla je na brzu osudu demokratskih zastupnika poput senatora Chrisa Murphyja.

Oprostivši izgrednicima, "Trump je transformirao američku demokratiju", rekao je Murphy u objavi na X. "Političko nasilje je sada mainstream."

Čelnik demokrata u Senatu Chuck Schumer također je rekao da oni koji su izvršili invaziju na Capitol nisu trebali biti pomilovani.

"Trump uvodi zlatno doba za ljude koji krše zakon i pokušavaju svrgnuti vladu", rekao je Schumer u izjavi.

Vlasti u Federaciji i državna željeznička kompanija nisu u zakonskom roku, i nakon više upita Detektora, dostavili sadržaj ugovora o donaciji s turskom firmom Cengiz za obnovu pruge kod Donje Jablanice uništene u poplavama u oktobru prošle godine. Uprkos više zahtjeva tokom nekoliko sedmica, ni Vlada ni Željeznice isprva nisu potvrdili niti da takav ugovor postoji.

Potom su iz Željeznica odgovorili da dokument ne mogu učiniti transparentnim jer ga nisu potpisali oni. Ugovor je sklopljen između Vlade i turske firme o donaciji i to je poklon, kaže za Detektor Samir Kadrić, savjetnik za informisanje direktora Uprave Željeznica Federacije.

Ali iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije kažu da ova informacija nije u njihovoj nadležnosti, te su nas uputili na Generalni sekretarijat koji je Detektoru poslao zaključke, ali ne i ugovor.

Premijer Federacije Nermin Nikšić nije odgovarao na pozive i poruke novinarke Detektora, niti je želio o tome govoriti na konferenciji za novinare Vlade koja je je održana u januaru o drugoj temi.

Detektor je od Vlade Federacije, Željeznica, Ministarstva prometa i komunikacija tražio dokumente vezane za obnovu pruge kroz donaciju. Iz Ministarstva su rekli da se ugovor, kojim se definiše obnova pruge i prihvatanju donacija, nalazi u Željeznicama, a iz Željeznica da nisu jedini potpisnici i da je ugovor sklopila Vlada.

“Ne možemo dostaviti ugovor o doniranim radovima zato što nismo ovlašteni i nismo mi jedini potpisnici u tom ugovoru. Nema ništa tajno, ništa što je spektakularno i ništa što se već ne vidi u praksi. Ono što piše u ugovoru, to se realizuje svakodnevno u praksi”, kaže Kadrić.

Ali Vlada Federacije niti uprava Željeznica nikada nisu javnosti predstavile detalje ugovora o roku i vrijednosti radova, niti druge detalje poput onih ko garantuje kvalitet materijala, upotrebnost pruge nakon radova i ko će biti odgovoran, o čemu je Detektor i ranije pisao. Nije javno poznato da li je to definisano ugovorom, kao ni rok za izvođenje radova koji je nekoliko puta prolongiran dok gubici Željeznica rastu.

Iz Generalnog sekretarijata su dostavili zaključak Vlade Federacije iz 22. novembra prošle godine, kojim Vlada prihvata informaciju o Cengizovoj donaciji usluga i radova na sanaciji pruge oštećene od poplava na dionici pruge Ostrožac – Grabovica, lokacija Komadinovo vrelo.

Na istoj sjednici Vlada je zadužila novu Upravu Željeznica da odmah nakon preuzimanja dužnosti urade sve potrebne aktivnosti da prihvate i provedu donaciju. Van snage su stavljeni raniji zaključci od 20. novembra kojim su zadužili Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da osiguraju novac za popravku šteta na željeznici.

“Zadužuju se Željeznice da u roku od 15 dana provedu postupke nabavki usluga i radova potrebnih za sanaciju šteta na željezničkoj pruzi, a u skladu s procedurama koje, uvažavajući kriterij hitnosti, predviđa Zakon o javnim nabavkama BiH“, navodi se u zaključku koji je stavljen van snage dva dana od usvajanja, nakon što se javio Cengiz s pismom namjene o donaciji.

Sekretarijat Vlade nije Detektoru dostavio ugovore s drugim firmama uključenim u obnovu.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Željeznica Mirza Hadžibegić je početkom decembra rekao da je Cengiz donirao projektnu dokumentaciju i građevinske radove na rekonstrukciji, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu usluge revizije projektne dokumentacije, Insitut IGH Mostar usluge nadzora nad izvođenjem i Advokatska kancelarija Gagula, koja će besplatno pružiti pomoć u stvaranju pravnog okvira za provedbu projekta.

Dekan Građevinskog fakulteta Samir Dolarević kaže da se Fakultet uključio u projekat tek nakon upita Željeznica i rekao im da su spremni napraviti reviziju projekta bez naknade.

“Revizija je izvršena i dostavljena u dogovorenom roku. Ustanovljeno je da je projektna dokumentacija urađena u skladu s važećim propisama iz oblasti građevinarstva i da nema tehničkih smetnji da se radovi predviđeni projektom realiziraju“, kaže Dolarević.

Od Ministarstva prometa i komunikacija Detektor je tražio da dostave odluke i ugovore sklopljene s Cengizom. Jedini odgovor koji je stigao bilo je objašnjenje da su Željeznice sklopile ugovor, te se zbog toga “ugovor kojim se definiše obnova pruge i prihvatanju donacija nalazi u ovom javnom preduzeću“. Dostavili su Cengizovo pismo namjere Ministarstvu i odluke Vlade koje je dostavio i Sekretarijat.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala kaže da Zakon o slobodi pristupa informacijama jasno nalaže da svaka informacija pod kontrolom javnog organa predstavlja značajno javno dobro od vrijednosti i da se mora ustupiti javnosti.

“Bilo koja informacija koju posjeduje neki javni organ, u ovom slučaju da li su to Vlada ili Ministarstvo, nebitno ko je potpisnik, ukoliko imaju, oni to moraju obezbijediti”, kaže on.

Željeznice ne mogu reći da odbijaju dostaviti ugovor, čak i ako nisu potpisnici, nego upit moraju proslijediti onome ko ga jeste potpisao, dodaje Ožegović.

Transparency je ranije dobijao sudske presude kojima su slični ugovori učinjeni javnim.

“Oni moraju odobriti informacije jer te informacije ne mogu biti tajne. Kroz javne organe, građani su potpisnici svih ugovora”, kaže Ožegović.

Cengiz je odgovorio na zahtjev za dostavljanje ugovora, ali nije dostavio sam ugovor. Umjesto toga su nas uputili na Vladu Federacije i druge entitetske institucije. Uprava ove kompanije održala je u četvrtak, 16. januara, sastanak s premijerom Nikšićem koji je rekao da je njihova saradnja “od prvog dana zasnovana na povjerenju i razumijevanju”.

Ovaj sastanak nije bio najavljen medijima.

Član Uprave Cengiza, Asim Cengiz, rekao je da su “socijalno odgovorna kompanija” te da su u BiH prisutni još od 2012. godine, kada je Nikšić bio premijer u svom prvom mandatu.

“Vaša hrabrost da vjerujete našoj kompaniji bila je ključna za naš dalji rad ovdje. To povjerenje nikada ne zaboravljamo”, rekao je Cengiz Nikšiću.

Još uvijek nije odgovoreno ni na pitanje ko je odlučivao o sposobnosti kompanija za popravku pruge. Kada se provodi proces javne nabavke, komisija ocjenjuje da li neka firma ima dovoljno iskustva i znanja da uradi javno predviđen posao.

Kompanija Cengiz do sada je dobijala vrijedne tendere za izgradnju autoputa kroz BiH. Trenutno očekuju odluku Autocesta Federacije da li su izabrani kao pobjednici na tenderu vrijednom 1,1 milijardu maraka za izgradnju tunela kroz planinu Prenj.

Za advokata sa iskustvom u javnim nabavkama Sanela Nezirića ova donacija je zanimljiva za pratiti u odnosu na buduće tendere u kojima Cengiz bude učestvovao.

“Je li neko vjeruje da je Cengiz dao pet miliona maraka, tek onako poklonio nešto. Kompanija koja treba da gradi autoput. Ništa nije džaba”, kaže on i dodaje da je ovo očigledan primjer nepravilnosti u zemlji u kojoj neko nije imao hrabrosti provesti postupak.

“I onda su se sjetili, donirat će to kompanija koja milionske iznose dobija na tenderima”, kaže on.

Na terenu u Jablanici su i mašine firme Inžinjering Jelah. Ali njihovi radnici kažu da ne mogu govoriti o detaljima, dok su iz sjedišta kompanije također kazali da ne mogu govoriti.

“Najbolja adresa su Cengiz ili Željeznice, mi smo ovdje podizvođač radova“, odgovorili su kratko.

Vlada Federacije nije tražila mišljenje Federalnog pravobranilaštva o prihvatanju donacije, potvrđeno je iz Pravobranilaštva za Detektor. U odgovoru koji potpisuje pravobranitelj Jakov Dujić, navodi se da Pravobranilaštvo, koje je uobičajni pravni zastupnik Vladi, ni nije nadležno da daje mišljenja na donacije.

Vlada i Željeznice također nisu davali precizne odgovore o roku za završetak radova, koji najviše zavisi od vremenskih uslova. Drugu fazu radova – izradu elemenata gornjeg stroja i elektrifikacije pruge, izvodit će Željeznice.

“Ono što vam mogu reći jeste da mi, Željeznice, možemo ući u posjed onog trenutka kada nas Cengiz obavijesti da su završeni radovi iz prve faze, a to je onaj donji i gornji sloj. Tek kad dobijemo upotrebnu dozvolu, mi možemo onda biti spremni za uspostavu redovnog saobraćaja”, kaže Kadrić.

Ni iz Odjela za odnose s javnošću Željeznica u pismenom odgovoru nisu naveli precizan datum završetka radova.

“Tačan rok završetka radova ovisi o vremenskim uvjetima, pa je u ovom momentu teško dati takvu informaciju. Ukoliko vremenske prilike budu prihvatljive, planiramo sve pomenute radove završiti u što kraćem roku, te saobraćaj aktivirati tokom februara“, naveli su u odgovoru Detektoru.

Za Nezirića je sporno i nepostojanje jasnog roka za izvođenje radova, koji bi trebao biti definisan ugovorom.

“To je privatna kompanija. Mogu oni radove prolongirati koliko hoće, to se i radi, a gubici su svaki dan sve veći“, kaže Nezirić.

Ministirica prometa i komunikacija Andrijana Katić je u ponedjeljak rekla da će građevinski radovi biti gotovi “kroz osam dana“, a da očekuje da će ukupni radovi biti gotovi do kraja januara.

Na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta održanoj 27. novembra prošle godine, Nikšić je rekao da će radovi biti gotovi “kroz dvadesetak dana”.

Zvaničnici su potom davali izjave da će pruga biti gotova do kraja godine. Sljedeći rok koji je probijen bio je 10. januar, a novi postavljeni je kraj januara.

Državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto je prilikom posjete gradilištu rekao da ne zna hoće li biti odgovornosti zašto rekonstrukcija pruge nije počela odmah.

“Voljeli bismo vidjeti neki sudski epilog“, rekao je Forto.

Trump kaže da su mu američki glasači dali „moćni mandat bez presedana”.

„Želim da zahvalim Amerikancima na izuzetnoj časti da budem 47. predsjednik i 45. predsjednik. Svakom građaninu poručujem da ću se boriti za njih, njihove porodice i budućnost. Svakog dana ću se boriti za vas, svim svojim bićem. Neću stati dok ne napravimo snažnu, bezbjednu i uspješnu Ameriku koju mi i naša djeca zaslužujemo”, rekao je novoizabrani predsjednik poslije izbora.

Trumpov povratak na vlast je djelimična posljedica toga što ne prihvata „ne” kao odgovor.

„Mislim da je on čovek koji ima bezgranično povjerenje u svoju intuiciju”, kaže Russ Buettner iz New York Timesa.

Buettner i Susanne Craig su istraživački novinari New York Timesa i autori knjige „Sretni gubitnici”, koja ne baš laskavo govori o tome kako je Trump sebe predstavljao kao milijardera koji je sam sve postigao.

„Do sredine 80-ih nije vjerovao ljudima koji su eksperti u nekoj oblasti, skoro uopšte. Uvijek je njegova bila posljednja i radio bi stvari kako on hoće”, dodaje Buettner.

Na Trumpovim zgradama stajalo je njegovo ime ispisano velikim zlatnim slovima, što pokazuje ambiciju i samopromociju.

„Kada je davao intervju za New York Times, rekao je da je njegovo bogatstvo oko 200 miliona dolara, a onda je deceniju kasnije u emisiji '60 minuta' rekao da je njegovo bogatstvo naraslo na milijardu dolara”, kaže Susanne Craig.

Trump je uspio da privuče pažnju i napravi od sebe brend čovjeka koji zna kako da postigne poslovni dogovor. Samo od licenciranja svog imena zaradio je milione.

Ali, bilo je i problema. Njegove kompanije su proglasile bankrot šest puta. Njegove kockarnice gubile su novac i zatvarane su. Lansirao je televizijski šou „Šegrt” koji je vodio do njegove najveće životne uloge.

„Dame i gospodo, objavljujem zvaničnu kandidaturu za predsjednika SAD i učinićemo našu zemlju ponovo velikom”, rekao je u junu 2015.

Kao čovjek bez pardona koji govori bez ustezanja, Trump je bio nacionalistički, polarizujući kandidat.

„Kada nam Meksiko šalje ljude, ne šalju nam one najbolje. Donose drogu, kriminal, neki su silovatelji. Ima i dobrih ljudi, pretpostavljam”, izjavio je 2016. godine.

Kao predsjednik, Trump je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su kasnije pomogli da se ukine federalna zaštita prava na abortus.

Početkom 2020. godine, bio je na testu zbog pandemije Covida. Omogućio je brzi razvoj vakcina koje su spasile živote, ali je sugerisao i da bi naučnici možda mogli da razmotre da li bi izbjeljivač ubijao virus.

Više od 9 miliona Amerikanaca bilo je zaraženo Covidom, a umrlo je više od 230.000 ljudi. Birači su na izborima 2020. Za predsjednika izabrali Joea Bidena.

Kada je sišao s vlasti, Trump se suočio sa mnogobrojnim optužnicama i prvi je bivši predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.

Uprkos tome, nikada nije bio popularniji.

Prošle godine preživio je dva atentata i to je samo ojačalo njegovu vezu sa pristalicama.

„Bog ima plan za Trumpa. Poštedio ga je zbog nečega, sa razlogom – da bude 47. predsjednik SAD”, rekla je njegova pristalica Pam Smith.

Američka politika više neće biti ista sa Donaldom Trumpom u igri.

Čovjek koji je ko-autor knjige „Umjetnost povratka” sada je napravio jedan od najvećih povrataka u američkoj historiji i ponovo dolazi na vlast.

Trump je tačno u podne ponovio riječi zakletve koju mu je pročitao John Roberts, predsjedavajući Vrhovnog suda. Pošto je položio zakletvu, Trump je zagrlio članove uže porodice i poljubio suprugu Melaniju.

Prethodno, JD Vance, kojeg je Trump odabrao za potpredsjednika SAD-a, položio je zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Brettom Kavanaughom.

Trump je pozvao na „revoluciju zdravog razuma” tokom svog inauguracijskog govora i rekao je da će započeti s potpisivanjem niza izvršnih uredbi kako bi preoblikovao američki politički krajolik po svom ukusu.

„Zlatno doba Amerike započinje upravo sada”, rekao je Trump nakon polaganja zakletve. „Od danas, naša će zemlja procvjetati i ponovo će biti cijenjena u cijelom svijetu. Zavidjet će nam svaki narod i nećemo više dopustiti da nas iskorištavaju. Svakog dana Trumpove administracije Ameriku ću staviti na prvo mjesto.”

Obećao je slamanje ilegalne imigracije.

„Proglasit ću izvanredno stanje na našoj južnoj granici. Započet ćemo proces vraćanja miliona i miliona kriminalnih stranaca natrag na mjesta odakle su došli. Poslat ću trupe na južnu granicu da odbiju katastrofu invaziju na našu zemlju”, rekao je Trump.

Najavio da će smanjiti savezni proračun i ukinuti zakonsku zaštitu za transrodne Amerikance.

„Od danas će službena politika Vlade Sjedinjenih Država biti da postoje samo dva spola, muški i ženski”, naveo je Trump.

Novi predsjednik je također rekao da će naložiti svom kabinetu da iskoristi „ogromna ovlaštenja koja su im na raspolaganju” kako bi se smanjilile cijene robe. On je najavio da će SAD ponovo biti zemlja proizvođača, jer će iskoristiti najveće količine nafte i gasa na svijetu, i ponovo će praviti automobile.

Trump je poručio da će uraditi sve da Americi „vrati suverenitet i bezbjednost”.

„Vaga pravde će biti ponovo uravnotežena”, kazao je on, dodajući da će se okončati „opaku i nasilnu zlouptrebu” Sekretarijata pravde.

Trump dolazi na vlast usred nastavka sukoba u Ukrajini i krhkog primirja u Gazi.

„Mi ćemo svoj uspjeh mjeriti, ne samo po bitkama koje dobijemo, već i po ratovima koje završimo, i možda najvažnije, po ratovima u koje nikad ne uđemo”, rekao je Trump.

Trump je ponovio svoju namjeru da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom.

„Kina upravlja Panamskim kanalom. A Kini ga nismo dali. Dali smo ga Panami i uzimamo ga natrag”, dodao je Trump.

Trump, sa 78 godina, najstarija je osoba ikada inaugurisana za predsjednika, nadmašivši Bidena koji je bio pet mjeseci mlađi kada je položio zakletvu prije četiri godine. Vance (40) položio je zakletvu kao 50. potpredsjednik i treći najmlađi u historiji.

Trump postaje prvi predsjednik SAD-a koji je osuđen nakon što je prošle godine osuđen za 34 krivična djela povezana s krivotvorenjem poslovnih zapisa kako bi se sakrila isplata tajnog novca od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels, iako ga je sudac odbio kazniti na bilo koji način.

Optužbe da je Trump pokušao nezakonito poništiti svoj izborni poraz od Bidena 2020. odbačene su kada je pobijedio demokratsku protivnicu, potpredsjednicu Kamalu Harris, zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravde protiv krivičnog gonjenja postojećih predsjednika.

Prethodno je Trump, zajedno sa odlazećim predsjednikom Joeom Bidenom, limuzinom stigao iz Bijele kuće do Capitola na polaganje zakletve u prisustvu više stotina zvanica.

Nedaleko od Bijele kuće, više od 20.000 ljudi je u Capital One areni posmatra direktan prijenos inauguracione ceremonije

Novi predsjednik je inauguracioni dan započeo odlaskom u crkvu Svetog Johna u Washingtonu. Tamo je prisustvovao službi zajedno sa suprugom Melanijom i novoizabranim potpredsjednikom JD Vanceom i njegovom suprugom.

Istovremeno, Biden je zajedno sa suprugom u Bijeloj kući, na posljednjem sastanaku, dočekao potpredsjednicu Kamalu Harris i njenog supruga Douglasa Emhoffa.

Po završetku službe, Donald i Melania su stigli u Bijelu kuću na čijem ulazu su ih dočekali odlazeći predsjednik Biden zajedno sa suprugom Jill. Prema tradiciji, oni će zajedno popiti čaj.

„Dobro došli kući”, rekao je Biden Trumpu, dok je novi predsjednik izlazio iz automobila.

Predsjednička inauguracija je u američkoj političkom sistemu simbol prenosa nadležnosti i ovlaštenja. Ovoga puta izvršna vlast prelazi iz ruku Bidenove na drugu Trumpovu administraciju.

POGLEDAJTE JOŠ:

Nekonvencionalni put Donalda Trumpa do Bijele kuće

POGLEDAJTE JOŠ:

JD Vance postao jedan od najmlađih potpredsjednika u historiji SAD-a

Prema Dvadesetom amandmanu američkog Ustava četvorogodišnji predsjednički mandat završava se u podne 20. januara, a mandat novoizabranog predsjednika počinje nedugo poslije.

Zbog izrazite hladnoće i temperature, svi događaji prebačeni su u zatvoreni prostor. Naziv i tema inauguracione ceremonije Trumpa je „Naša istrajna demokratija: Ustavno obećanje”.

Bivši američki predsjednici Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama prisustvovali su ceremoniji, za razliku od Trumpa koji je preskočio Bajdenovu zakletvu prije četiri godine i nastavlja do danas lažno tvrditi da je izbačen iz reizbora na izborima 2020. zbog neregularnosti glasanja.

Nekoliko američkih milijardera - Amazonov Jeff Bezos, Mark Zuckerberg iz Mete i vlasnik Tesle i X Elon Musk - bili su među onima koji prisustvovali inauguraciji, kao i izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew.

Prisutni su bili i strani zvaničnici, uključujući kineskog potpredsjednika Hana Zhenga, talijansku premijerku Giorgiju Meloni, predsjednika Argentine Javiera Mileija i predsjednika Ekvadora Daniela Noboe.

U američkoj prijestolnici su prethodnih dana i nedjelja, zbog inauguracione ceremonije i parade, bezbjednosne mjere bile podignute na najviši nivo - što je podrazumijevalo zatvaranje šireg centra grada. Međutim, odluku o premještanju centralne ceremonije, polaganja zakletve, unutar Capitola, donijeta je odluka i da parada bude premještena u zatvoren prostor - Capital One arenu.

Usljed toga je veliki broj građana ostao bez mogućnosti da prati uživo. Prema procjenama organizatora i stručnih službi, 220.000 građana sa kartama ceremoniju na otvorenom trebalo je da prati neposredno. Također, gradski zvaničnici su u blizini Nacionalnog mola odobrili prisustvo za 250.000 građana bez pribavljenih karata.

Kapacitet sportske arene u centru Washingtonu u koju je premještena predsjednička parada iznosi 20.000 ljudi, tako da će brojni građani ostati uskraćeni mogućnosti da uživo prate cjelodnevne događaje koji obuhvataju inauguracionu ceremoniju.

Inače, na istom mjestu u Capital One areni Trump je u nedjelju popodne održao, kako ga je označio, pobjednički miting.

Okupljenima je poručio da će ponovo učiniti Ameriku velikom, što je bio slogan njegove kampanje uspostaviti red i zakon, spriječiti, kako je označio, invaziju na granicama, pojačati crpljenje nafte, ali i spriječiti Treći svjetski rat.

Prethodno je u američkom glavnom gradu održano i okupljanje protivnika Donalda Trumpa i politike koju zastupa.

Sa skupa je ukazano na opasnosti u kojima su se, prema mišljenju okupljenih, našla ženska i reproduktivna prava, LGBTQ populacija, migranti, klima i sama demokratija.

Šetnja je obuhvatila područje od Bijele kuće, Memorijala predsjedniku Abrahamu Lincolnu i Washingtonski mol.

Primirje je počelo u 11:15 po lokalnom vremenu, a nekoliko sati kasnije, konvoj Crvenog križa krenuo je u Gazu, uski pojas kopna uz obale Sredozemnog mora, i osigurao oslobađanje Romi Gonen, 24, Emily Damari, 28, i Doron Steinbrecher, 31.

U međuvremenu, Izrael je počeo premještati desetine palestinskih zatvorenika prema Gazi. Izrael se obavezao da će ih osloboditi kao dio sporazuma o prekidu vatre koji je dogovoren prošle sedmice nakon godinu dana uzaludnih pregovora.

U Washingtonu, američki predsjednik Joe Biden, koji je potaknuo pregovore koji su doveli do primirja, rekao je posljednjeg dana na funkciji: "Nakon toliko bola, razaranja i gubitaka života, danas je oružje u Gazi utihnulo."

Gonen je oteta sa muzičkog festivala 7. oktobra 2023. godine, tokom šokantnog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do otmice oko 250 talaca, dok su druge dvije žene koje su predate izraelskim vlastima kidnapovane iz Kibuca. Kfar Aza. Damari je izraelsko-britanska dvojna državljanka.

Prekid vatre je odgođen za tri sata kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da neće početi dok Hamas ne dostavi spisak trojice talaca koji su planirani za oslobađanje u nedjelju.

U međuvremenu, izraelski napadi u Gazi su bjesnili, a ministarstvo zdravlja Gaze je saopštilo da je ubijeno još najmanje 26 ljudi, ali nije navelo da li se radi o civilima ili borcima. Vojska je upozorila ljude da se drže dalje od izraelskih snaga dok su se povlačile u tampon zonu.

Primirje je objavljeno prošle sedmice nakon intenzivnog posredovanja Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Bidenova odlazeća administracija i tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vršili su pritisak da se postigne dogovor prije Trumpove inauguracije i povratka u Bijelu kuću u ponedjeljak.

"Taoci počinju da izlaze danas! Tri divne mlade žene će biti prve", napisao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.

Uvjeti pakta zahtijevaju 42-dnevnu prvu fazu s oslobađanjem 33 od 99 talaca za koje se vjeruje da ih drži Hamas i oslobođenim stotinama palestinskih zatvorenika i zatočenika. Vjeruje se da je oko dvije trećine talaca živo, dok su ostali ubijeni u borbama ili su umrli. Očekuje se da će se izraelske snage povući u tampon zonu unutar Gaze, a mnogi raseljeni Palestinci bi trebali biti u mogućnosti da se vrate kući, iako je veći dio Gaze opustošen.

Također se pretpostavlja da će doći do naleta humanitarne pomoći izgladnjelim Palestincima u Gazi, sa stotinama kamiona koji ulaze dnevno, daleko više nego što je Izrael dozvolio tokom borbi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda saopćio je da su kamioni počeli ulaziti u Gazu kroz dva prijelaza nakon što je primirje stupilo na snagu.

Palestinski broj poginulih u izraelskoj kontraofanzivi nakon napada u oktobru 2023. dostigao je više od 46.000, među kojima su većinom žene i djeca, iako izraelska vojska tvrdi, bez pružanja dokaza, da je ubila 17.000 militanata.

Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost kada Trump preuzme predsjednički mandat drugi neuzastopni mandat, rekao je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je oslobađanje talaca "na vrhu razmišljanja predsjednika Trumpa".

Parametre sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca prvi je predložio Biden prošlog maja, ali Trumpov savjetnik za Bliski istok, Steve Witkoff, pridružio se pregovorima u završnoj fazi, a novi predsjednik je upozorio na "pakao" ako ne pristaju da prekinu neprijateljstva i oslobode taoce.

"Da predsjednik Trump nije izabran, ovaj dogovor bi bio mrtav", rekao je Waltz za CNN. “Nisu imali izbora osim da puste naše taoce.”

Ali on je također rekao da bi put do mira mogao biti opasan.

"Biće to težak put pred nama", rekao je Waltz i da bi se "džepovi (Hamas) boraca" mogli pojaviti kako bi osporavali prekid vatre.

Najviši izraelski zvaničnici podržavaju prekid vatre, ali ne svi.

Izraelski tvrdi ministar nacionalne sigurnosti u međuvremenu je rekao da njegova frakcija Židovske moći napušta vladu u znak protesta zbog sporazuma o prekidu vatre. Odlazak Itamara Ben-Gvira slabi Netanyahuovu koaliciju, ali neće uticati na primirje.

Pregovori o daleko težoj drugoj fazi ovog prekida vatre trebali bi početi za nešto više od dvije sedmice. Ostaju velika pitanja, uključujući da li će se rat nastaviti nakon prve faze i kako će ostatak talaca u Gazi biti oslobođen.

Ali Palestinci širom Gaze su slavili početno primirje. Maskirani militanti pojavili su se na nekim proslavama, gdje je masa skandirala slogane u njihovu podršku, prema vijestima.

Palestinski stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima u dijelovima grada Gaze rano u nedjelju, iako se tenkovsko granatiranje nastavilo na istoku, bliže izraelskoj granici, preko noći. Porodice su se mogle vidjeti kako se vraćaju pješice, sa svojim stvarima natovarenim na magareća kola, kažu stanovnici.

"Zvuk granatiranja i eksplozija nije prestao", rekao je Ahmed Matter, stanovnik grada Gaze. Matter je rekao da je vidio mnoge porodice kako napuštaju svoja skloništa i vraćaju se svojim kućama. "Ljudi su nestrpljivi. Oni žele da se ovo ludilo završi", rekao je.

Reakcije u Izraelu bile su raznovrsnije, jer su se ljudi nadali sigurnom povratku talaca, ali su ostali podijeljeni oko sporazuma.

"Novi je dan", rekao je Nissan Kalderon, brat taoca Ofera Kalderona (54), za izraelski kanal 12. "Nemojte stati. Dovedite sve taoce kući."

Asher Pizem, 35, iz izraelskog grada Sderota u blizini Gaze, rekao je da željno iščekuje povratak zarobljenika. Ali on je rekao da je sporazum samo odgodio sljedeću konfrontaciju s Hamasom i kritizirao Izrael što je dozvolio pomoć u Gazi, rekavši da bi to doprinijelo oživljavanju te militantne grupe.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.

Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.

"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.

“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”

ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI

Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.

Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.

Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).

Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.

Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.

I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.

ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE

Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.

Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.

Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.

Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.

Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.

Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.

Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.

OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

IMPLIKACIJE SANKCIJA

Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.

Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.

Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.

Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.