Bosna i Hercegovina(BiH) je na meti opasne ruske politike, poručio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović prilikom susreta u Briselu, 17.januara sa ambasadorima Quinte u NATO-u (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republika Francuska, Savezna Republika Njemačka i Republika Italija), te ambasadoricom Kraljevine Norveške.

"Odlikovanje koje je predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske(RS) uručio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu predstavlja neviđenu civilizacijsku sramotu, a to nije ogledalo države Bosne i Hercegovine već još jedan pokazatelj destruktivne politike predsjednika entiteta RS-a", kazao je Bećirović, dodavši da je BiH predana aktivnoj saradnji sa NATO-om.

Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) je dodijelio 8. januara Vladimiru Putinu Orden RS-a na ogrlici, povodom obilježavanja 9. januara Dana RS, kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Dodik je tada izjavio kako je priznanje Putinu dodijeljeno za "patriotsku brigu i ljubav prema RS-u".

"U Evropskoj uniji nema mjesta odlikovanju i nagrađivanju političara koji nalažu uništavanje susjedne države i ubijanje njenog naroda. To svima mora biti jasno, a ova odluka rukovodstva Republike Srpske je žalosna i pogrešna", ocijenio je portparol Unije, Peter Stano 9. januara.

On je podsjetio da je ruski predsjednik direktno odgovoran za agresiju na Ukrajinu, te da se po njegovim naređenjima ubijaju ukrajinski civili i uništava ukrajinska civilna infrastruktura.

"Stavljanje na stranu Putina izoluje Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo na međunarodnom planu", poručio je Stano.

Orden RS-a je po rangu najviši orden u RS-u i može da bude na ogrlici ili na lenti.

Dodjeljuje se šefovima stranih država, najistaknutijim ličnostima za izvanredan rad i zasluge, kao i ličnostima i institucijama za značajan doprinos u stvaranju RS-a.

Bosna i Hercegovina je 2003. godine dobila Zakon o odlikovanjima, koji propisuje sedam ordena. Tročlano Predsjedništvo BiH odlučuje kome dodijeliti orden, a za 20 godina nije uručen nikome. Entitet Federacija BiH ne dodjeljuje odlikovanja.

U entitetu Republika Srpska, uz manje izmjene, je na snazi Zakon o odlikovanjima i priznanjima kojeg je 27. aprila 1993. godine potpisao ratni predsjednik Radovan Karadžić.

Navedenim Zakonom ustanovljeno je ukupno 14 odlikovanja od čega osam ordena i šest medalja. Zakon u RS-u pokušavali su pred ustavnim sudovima osporiti politički predstavnici Bošnjaka, ali su sudovi odbacivali te apelacije.

Stotine milijardera, desetine ministara vlada i guvernera centralnih banaka trebalo bi da prisustvuju Svjetskom Ekonomskom Forumu, koji se smatra okupljanjem globalnih super bogatih. U svom izvještaju "Opstanak najbogatijih", objavljenom u ponedjeljak, Oxfam kaže da svjetski milijarderi postaju bogatiji.

“Davos se vraća u januaru. Festival bogatstva se vratio. I donosimo alarmantne nove nalaze koji pokazuju da je jedan posto, jedan posto najbogatijih na svijetu prigrabilo gotovo dvije trećine svog novog bogatstva stvorenog od 2020. godine”, rekao je za Glas Amerike direktor ekonomske pravde Oxfam America Nabil Ahmed.

Profit od pandemije

Oxfam kaže da je izvor tog bogatstva dijelom državni novac: hitna likvidnost upumpana u globalnu ekonomiju dok je pandemija koronavirusa primorala zemlje na zatvaranje 2020.

“To je bilo bitno. Ali u isto vrijeme, ultra-bogati su bili u mogućnosti da zaista prebrode ovaj procvat imovine koji je rezultirao, bum na berzi koji je rezultirao. I bez zaštitnih ograda progresivnog oporezivanja u privredi, ultra-bogati su zaista bili u mogućnosti da napune svoje džepove”, rekao je Ahmed.

Inflacija

Oxfam izračunava da najmanje 1,7 milijardi radnika sada živi u zemljama u kojima inflacija nadmašuje plate, što znači da ljudi postaju sve siromašniji. Bogatstvo milijardera je, međutim, poraslo kako inflacija podiže cijene hrane i energije.

“Trenutna kriza troškova života, sa rastućim cijenama hrane i energije, također stvara dramatične dobitke za mnoge na vrhu. Prehrambene i energetske korporacije bilježe rekordne profite i rekordne isplate svojim bogatim dioničarima i vlasnicima milijarderima. Korporativno profitiranje cijenama pokreće najmanje 50 posto inflacije u Australiji, SAD-u i Evropi, u krizi koja je jednako 'troškova profita' koliko i kriza troškova života", navodi se u izvještaju Oxfama.

"Uspjeli smo pokazati kako je 95 prehrambenih i energetskih korporacija zapravo uspjelo udvostručiti svoj profit 2022.", rekao je Ahmed iz dobrotvorne organizacije za Glas Amerike.

Pošteni porezi

Oxfam poziva da se neočekivani porezi nametnuti energetskim kompanijama prošire na prehrambene kompanije koje ostvaruju velike profite. Također želi porez do 5% na svjetske multimilionere i milijardere.

“Spektakularan rast bogatstva i prihoda na samom vrhu poklopio se sa padom poreza na 1 najbogatijih. Iako postoje razlike između zemalja, opšti trend ka nižim porezima za bogate bio je izuzetno sličan u svim regijama svijeta”, navodi se u izvještaju.

Ekstremna nejednakost nije neizbježna, rekao je Ahmed za Glas Amerike. “Ne radi se o medicinskim sestrama, nastavnicima, srednjoj klasi. Ovdje se zapravo radi o onima na samom vrhu, čime se osigurava da plaćaju daleko pravednije poreze.”

Rješenja

Predsjednik WEF-a smatra da godišnji samit u Davosu zaista koristi cijelom svijetu.

“Toliko je toga u pitanju da zaista moramo pronaći rješenja za ratove i sukobe. Moramo se pobrinuti i da ne uđemo u recesiju, a imamo 10 godina niskog rasta, kao što smo imali 1970-ih. To je u igri i potrebno nam je da svi dionici budu dio rada na sigurnijoj i inkluzivnijoj rastućoj globalnoj ekonomiji”, rekao je predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende za Associated Press.

Neke od informacija u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Na sastancima će se pokretati različita pitanja - od budućnosti đubriva i uloge sporta u društvu pa do pandemije kovida 19 i drugih pitanja. Očekuje se prisustvo skoro 600 generalnih direktora kompanija i više od 50 šefova država i vlada, ali nikada nije jasno koliko konkretnih akcija proizlazi iz tog elitnog skupa.

Glavni četvorodnevni razgovori i sastanci počinju u utorak.

Ko dolazi?

Prvi put na snijegu od početka pandemije i samo osam mjeseci poslije proljećne sjednice 2022. godine, na forumu će se pojaviti ugledni gosti kao što su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, američki izaslanik za klimu Džon Keri i novi predsjednici Južne Koreje, Kolumbije i Filipina.

Zamjenik kineskog premijera Liu He obratiće se skupu u utorak, dan prije njegovog prvog sastanka sa američkom koleginicom, sekretarkom za finansije Dženet Jelen, u Cirihu. Jelen neće prisustvovati skupu u Davosu.

Ko nedostaje?

Predsjednik SAD Džo Bajden, kineski predsjednik Ši Đinping, britanski premijer Riši Sunak, indijski premijer Narendra Modi i francuski predsjednik Emanuel Makron. I naravno ruski predsjednik Vladimir Putin. Predstavnici Rusije nisu pozvani zbog Putinovog rata u Ukrajini.

Prva dama Ukrajine Olena Zelenska je na putu za Davos i održaće govor u utorak, dok će njen suprug, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, održati virutelni govor u srijedu, a drugi zvaničnici Ukrajine učestvovaće na panelima.

Ispred glavnog kongresnog centra, mjesto poznato kao "Ukrajinska kuća" domaćin je koncerta, izložbi fotografija, seminara, koktel manifestacija i drugih sastanaka ove nedelje kako bi se pridobila podrška naporima Ukrajine da istjera ruske snage.

Ekonomski fokus

Usporavanje globalne ekonomije biće glavna tema u Davosu, gdje će na zasijedanjima govoriti brojni zvaničnici, od direktorke Međunarodnog monetarnog fonda Kristaline Georgijeve do predsjednice Evropske centralne banke Kristin Lagard.

Inflacija je porasla kako se svijet ponovo otvorio od pandemije i Rusija napala Ukrajinu, dovodeći do poskupljenja hrane i energije. Iako je počela da usporava u velikim ekonomijama kao što su SAD i one u Evropi, inflacija je još uvek bolno visoka.

Georgijeva je u ponedeljak u blogu MMF-a navela da podjele između zemalja – tema ove godine u Davosu je "Saradnja u podijeljenom svijetu" – dovode globalnu ekonomiju u opasnost ostavljajući "svakoga siromašnijim i manje bezbjednim."

Georgijeva je pozvala na jačanje trgovine, pomaganje ranjivim zemljama da se nose sa dugovima kao i jačanje klimatske akcije.

Klima kao prioritet

Glavna klimatska tema na panelima foruma je prelazak sa fosilnih goriva na čistu energiju. Bivši američki potpredsjednik Al Gor će govoriti o dekarbonizaciji, naporima za izgradnju čiste energetske infrastrukture i osiguravanju pravedne tranzicije.

Slijedi jaka godina za enegetsku tranziciju s obzirom na to da su mnoge zemlje usvojile subvencije za obnovljivu energiju 2022. godine.

Jedna goruća tema na dnevnom redu – upotreba nuklearne fuzije – fokusira se na nauku koja nudi ogroman potencijal, ali je mnogo decenija udaljena od komercijalne upotrebe koja bi mogla da zadovolji svjetske energetske potrebe.

Planirane su i sesije o pitanjima kao što su adaptacija na klimatske promjene i paneli o uništavanju šuma, biodiverzitetu i budućnosti zaštite životne sredine.

Glasovi kritike

Elitni skup je često meta kritika protivnika koji tvrde da su učesnici previše nedodirljivi, ili bogati ili moćni da bi se bavili potrebama običnih ljudi i planete.

Tokom cijele nedelje, protivnici i aktivisti okupljaće se ispred Kongresnog centra da bi na odgovornost pozivali donosioce odluka i poslovne lidere.

Protesi su počeli u nedelju, kada su desetine aktivista za klimu mahale zastavicama i izvikivale slogane na kraju Davosove promenade, autoputa sa logotipima korporativnih titana.

Organizacija GreenPeace International je takođe oštro kritikovala korištenje korporativnih aviona za dolazak u Davos, rekavši da taj način transporta - tokom kojeg se ispušta velika količina ugljen dioksida - ukazuje na licemjerje skupa koji se navodno zalaže za zeleniji svijet. U izvještaju se navodi da je u maju u Davos sletjelo i iz njega poletjelo više od 1.000 privatnih aviona.

Predsjednik foruma Borge Brende priznao je u nedelju da neki vladini lideri i generalni direktori putuju na taj način.

"Mislim da je važnije da se uvjerimo da imamo sporazume o tome kako, ukupno gledano, preduzimamo akciju kada je u pitanju zelena agenda“, rekao je on.

Bećirović je još jednom osudio rusku agresiju na Ukrajinu, saopćeno je iz njegovog kabineta.

Kako je saopćeno iz Bećirovićevog kabineta, predložio je ''novi pristup intenziviranju NATO integracija BiH kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se BiH mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku''.

''Potpuno nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje'', saopćio je Bećirović.

Dodao je da je BiH odlučna da sudjeluje u NATO operacijama kao što je činila i ranije.

NATO: Zabrinutost zbog separatističkih akcija u BiH

"G. Stoltenberg i g. Bećirović razgovarali su o zabrinutosti zbog separatističkih akcija i retorike podjela koja može stvoriti plodno tlo za zlonamjerne vanjske aktivnosti. Generalni sekretar je pozvao sve političke lidere da se uzdrže od retorike podjela i da učine konkretne korake ka domaćem pomirenju. Naglasio je da NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", objavljeno je iz NATO-a.

"Generalni sekretar je istakao da NATO podržava evroatlantske aspiracije Bosne i Hercegovine i da je u toku rad na izradi paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta koji će predložiti projekte koji imaju za cilj jačanje odbrambenih i sigurnosnih sposobnosti zemlje. Rekao je da će NATO nastaviti pružati podršku reformama sektora odbrane Bosne i Hercegovine, uključujući i NATO štab u Sarajevu", navodi NATO detalje sa sastanka.

Cvijanović: Individualna posjeta

Na pitanje novinske agencije SRNA da li je Bećirovićeva posjeta usaglašena na sjednici Predsjedništva BiH iz kabineta Željke Cvijanović, članice iz Republike Srpske i trenutne predsjedavajuće Predsjedništva BiH, kazali su da je "riječ o individualnoj posjeti.

Dodali su da ta poseta nije prošla proceduru odobravanja na sjednici Predsjedništva, pa nije bilo ni usaglašavanja stavova".

''Samim tim nije pravljena ni delegacija u kojoj bi bili predstavnici druga dva kabineta. Dakle nije riječ o posjeti člana Predsjedništva u ime Predsjedništva, već o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta što je moguće u praksi, ali u tom slučaju ne odražava stavove cijele institucije'', naveli su iz njenog kabineta.

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, čiji je Cvijanović kadar, smatraju da je prihvatljiva ''saradnja sa NATO, ali ne i članstvo'' u toj vojnoj alijansi.

Koliko je BiH daleko od članstva?

NATO je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica održanog u Briselu 7. aprila, poručioje da je spreman ponuditi pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH.

Članice NATO-a spomenule su BiH i ranije u martu u kontekstu zemalja koje bi mogle osjetiti krizu nakon ruskog napada na Ukrajinu.

BiH primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) prije četiri godine, 5. decembra 2018.

Jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. Sam NATO navodi da ''BiH teži ulasku, ali da ''sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira članstvo''.

Parlament BiH usvojio je 2005. Zakon o obrani BiH, a za njega je glasala većina zastupnika iz oba entiteta.

U Zakonu koji je važeći i danas navodi se kako će "Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), govorio je 2009. godine kako "mi treba da se nađemo u NATO savezu".

Od 2010. godine dužnosnici te stranke jasno inzistiraju na tome da se o članstvu u NATO-u trebaju izjasniti građani na referendumu.

Sedam godina kasnije, 19. oktobra 2017. Narodna skupština Republike Srpske donijela je ''Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske''. Ta rezolucija je gotovo identičnog sadržaja kao i "Rezolucija o vojnoj neutralnosti'' koju je donijela Republika Srbija deset godina ranije, 26. decembra 2007.

Prema istraživanju američkog USAID-a, "Anketa percepcije građana u Bosni i Hercegovini 2016", oko 85 posto ispitanika iz entiteta Federacije BiH izjasnilo se "za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO" dok je negativan stav prema NATO-u imalo gotovo 80 posto ispitanika iz entiteta Republika Srpska.

Sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je u četvrtak da će imenovati specijalnog tužioca da istraži slučaj dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji i kući, samo nekoliko nedelja nakon što je imenovao tužioca da istraži Trampovo postupanje sa poverljivim dokumentima na njegovom imanju na Floridi.

U međuvremenu, kongresmen Džim Džordan, republikanski predsjednik Odbora za pravosuđe redstavničkog doma Kongresa, izjavio je u petak da će komisija istražiti postupke Sekretarijata za pravosuđe u oba slučaja, rekavši: „Imamo sličnu situaciju sa predsjednikom Bidenom."

Međutim, s obzirom na to da se veći dio obje istrage vodi u tajnosti, pravni eksperti su upozorili da ne treba praviti ishitrena poređenja.

"Mislim da je vrlo rano da se generalno prave poređenja, s obzirom da se javno zna više informacija o slučaju Mar-a-Lago i drugim stvarima nego o slučaju sadašnjeg predsjednika", rekao je Džordan Straus, bivši federalni tužilac koji je sada izvršni direktor u Krolu - kompaniji za korporativno istraživanje.

Koja dokumenta su pronađena?

Oba slučaja obuhvataju povjerljive dokumente, uključujući neke označene kao "strogo povjerljive".

Federalni istražitelji su, prema sudskim dokumentima, pronašli više od 300 dokumenata sa povjerljivim oznakama koji su napustili Bijelu kuću sa Trumpom.

Oko 100 tih dokumenata, od kojih su neki klasifikovani kao "strogo povjerljivi", zaplijenjeno je tokom pretrage Trumpovog imanja Mar-a-Lago u avgustu 2022.

U poređenju sa tim, Bidenovi lični advokati kažu da su pronašli "mali broj" povjerljivih dokumenata, za koje se tvrdi da ih je manje od desetak, u vašingtonskoj kancelariji Centra Pen Biden, 2. novembra 2022, i još jedan "manji" broj u Bidenovoj kući u Delaveru, 20. decembra.

Međutim, pravni eksperti kažu da je suština dokumenata važnija od njihovog broja.

"Meni je važno šta su ti dokumenti bili ", kaže Čarls Stimson, bivši savezni tužilac i zamjenik pomoćnika sekretara odbrane, koji je sada viši pravni saradnik u Fondaciji Heritage. "Mislim, mogli biste imati jedan dokument sa informacijama koje bi mogle biti nevjerovatno štetne ako se otkriju pogrešnim ljudima u odnosu na 40 dokumenata koji su bili povjerljivi, ali ne toliko važni."

Vlada nije otkrila sadržaj povjerljivih dokumenata koji su pod istragom, ali su medijski izvještaji nagovijestili da su tokom pretrage Mar-a-Laga pronađeni papiri sa osjetljivim informacijama o Kini i iranskom raketnom programu.

Mreža CNN je prošle nedelje objavila da je deset dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji obuhvatalo "obavještajne bilješke i informativne materijale" o Ukrajini, Iranu i Velikoj Britaniji.

Kakve krivične optužbe mogu da budu podnijete protiv Bidena i Trumpa?

Prema zakonu, predsjednički zapisi pripadaju vladi i moraju se predati Nacionalnom arhivu na kraju predsjedničkog mandata. Dodatno, Zakon o špijunaži iz 1917. zabranjuje neadekvatno otkrivanje, objavljivanje ili loše postupanje sa povjerljivim informacijama.

Nenamjerno nošenje povjerljivih dokumenata kući ili na drugu neovlaštenu lokaciju ne rezultira uvijek krivičnim kaznama. Iz perspektive tužioca, mnogo je važnije šta neko radi kada nađe dokumente koje nije ovlašten da čuva.

U Bidenovom slučaju, njegovi advokati kažu da su predali dokumente vladi bez odlaganja i da sarađuju sa Nacionalnim arhivom i Sekretarijatom za pravosuđe.

U Trumpovom slučaju, Federalni Istražni Biro (FBI) je izvršio nalog za pretres Mar-a-Laga zbog dokumenata u njegovom posjedu nakon što ih nije predao, kao odgovor na sudski nalog iz maja 2022.

Džordan Straus kaže da je istraga Sekretarijata za pravosuđe o Trumpovom postupanju sa povjerljivim dokumentima izgleda više fokusirana na „kakvo je bilo postupanje bivšeg predsjednika nakon primanja zahtjeva i sudskog naloga."

Sa istragom slučaja dokumenata kod Bidena, "prerano je da se tačno zna šta će biti fokus istrage", rekao je Straus.

"U zavisnosti od toga kako se rješava, može biti bilo šta, od jednostavnog kršenja bezbjednosti sve do mnogo ozbiljnijeg krivičnog djela, a sve to zavisi od činjenica", rekao je Straus.

Ko su specijalni tužioci?

Navodeći "izvanredne okolnosti", Garland je imenovao odvojene specijalne tužioce da istraže slučajeve Trumpa i Bidena.

Džek Smit, bivši šef odjeljenja za javni integritet Sekretarijata za pravosuđe, vodi istragu o Trumpovom postupanju sa dokumentima. Robert Hur, bivši državni tužilac i službenik Sekretarijata za pravosuđe pod Trumpom, vodi istragu o Bidenu.

Specijalni tužilac imenuje se kada bi vidljivi sukob interesa mogao da dovede u pitanje integritet istrage Sekretarijata za pravosuđe.

Iako će imenovanje polunezavisnog tužioca zaštititi istrage od bilo kakve percepcije da postoji politički uticaj, na kraju će sekretar za pravosuđe odlučiti da li će podnijeti bilo kakvu krivičnu prijavu protiv Trumpa ili Bidena, rekao je Stimson.

Garlandovu odluku komplikuje pravno mišljenje Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne mogu biti optuženi.

"To definitivno otežava stvari Sekretarijatu za pravosuđe, posebno onom koji je u javnosti posvećen obnovi povjerenja u vladavinu prava, zaključio je Straus.

“Imamo puno pitanja,” rekao je predstavnik James Comer, predsjedavajući Odbora za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma.

Comer, R-Ky., rekao je da želi vidjeti sve dokumente i komunikacije u vezi s pretragama Bidenovog tima, kao i dnevnike posjetitelja predsjedničkog doma u Wilmingtonu, Delaware, od 20. januara 2021. do danas. On je rekao da je cilj da se utvrdi ko je mogao imati pristup povjerljivom materijalu i kako je dokumentacija tamo dospjela.

Bijela kuća je u subotu saopćila da je u četvrtak otkrila pet dodatnih stranica povjerljivih dokumenata u Bidenovom domu, istog dana kada je imenovan specijalni savjetnik da razmotri tu stvar.

U pismu od nedjelje upućenom šefu osoblja Bijele kuće Ronu Klainu, Comer je kritizirao pretrage od strane Bidenovih predstavnika kada je Ministarstvo pravde započinjalo istragu i rekao da Bidenovo "pogrešno rukovanje povjerljivim materijalima postavlja pitanje da li je ugrozio našu nacionalnu sigurnost". Comer je zahtijevao da Bijela kuća dostavi sve relevantne informacije, uključujući dnevnike posjetitelja do kraja mjeseca.

Pojavljujući se u emisiji "State of the Union" CNN-a, Comer je Bidenov dom nazvao "mjesto zločina", iako je priznao da nije jasno da li su zakoni prekršeni.

„Zabrinut sam što je bio pozvan specijalni advokat, ali nekoliko sati nakon toga još uvijek smo imali predsjednikove lične advokate, koji nemaju sigurnosnu dozvolu, koji su još uvijek preturali po rezidenciji predsjednika, tražeći stvari – mislim da bi to u suštini bilo mjesto zločina, da tako kažem”, rekao je Comer.

Dok američka tajna služba obezbjeđuje predsjednikovu privatnu rezidenciju, ona ne vodi evidenciju posjetitelja, rekao je u nedjelju glasnogovornik agencije Anthony Guglielmi.

“Ne vodimo samostalno vlastite dnevnike posjetitelja jer je to privatna rezidencija”, rekao je Guglielmi. Dodao je da agencija provjerava posjetioce u predsjedničkim imanjima, ali ne vodi evidenciju o tim provjerama.

Bijela kuća je potvrdila da Biden nije samostalno vodio evidenciju o tome ko je posjetio njegovu rezidenciju otkako je postao predsjednik.

"Kao i svaki predsjednik u decenijama moderne istorije, njegova lična rezidencija je lična", rekao je portparol Bijele kuće Ian Sams. “Ali po preuzimanju dužnosti, predsjednik Biden je obnovio normu i tradiciju vođenja dnevnika posjetitelja Bijele kuće, uključujući njihovo redovno objavljivanje, nakon što ih je prethodna administracija ukinula.”

Zaista, administracija predsjednika Donalda Trumpa najavila je početkom njegovog predsjedništva da neće objaviti evidenciju posjetitelja zbog "ozbiljnih rizika za nacionalnu sigurnost i zabrinutosti za privatnost stotina hiljada posjetitelja godišnje". Administracija demokrata Baracka Obame u početku se borila protiv pokušaja Kongresa i konzervativnih i liberalnih grupa da dobiju evidenciju o posjetiocima. Ali nakon što je tužena, dobrovoljno je počela da otkriva evidenciju u decembru 2009. godine, objavljujući zapise svaka tri do četiri meseca.

Savezni žalbeni sud presudio je 2013. da se dnevnici mogu zadržati pod privilegijom predsjedničke izvršne vlasti. Tu jednoglasnu odluku napisao je sudija Merik Garland, koji je sada Bidenov glavni tužilac.

Upitan o Comerovom zahtjevu za evidenciju i komunikaciju u vezi s potragom za dokumentima, Sams je odgovorio: „Jednostavno bih vas uputio na ono što je sam kongresmen Comer rekao za CNN jutros: 'Na kraju dana, moja najveća briga nisu povjerljivi dokumenti da budem iskren s vama.' To govori sve.”

U tom intervjuu za CNN, Comer je dodao da republikanci u Predstavničkom domu nemaju povjerenja u Ministarstvo pravosuđa da će pitanju Bidenovih povjerljivih dokumenata dati odgovarajući nivo kontrole. Odbor za pravosuđe Predstavničkog doma zatražio je u petak da Garland preda informacije vezane za otkrivanje dokumenata i Garlandovo imenovanje specijalnog savjetnika Richarda Hura da nadgleda istragu.

Zvaničnici Bijele kuće "mogu reći da su transparentni, ali to je sve", rekao je predsjednik komiteta, predstavnik Jim Jordan, R-Ohio, za "Sunday Morning Futures" kanala Fox News.

Advokat Bijele kuće Richard Sauber rekao je u saopćenju od subote da je pronađeno ukupno šest stranica povjerljivih dokumenata iz vremena kada je Biden bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji tokom pretrage Bidenove privatne biblioteke. Bijela kuća je ranije saopštila da je tamo pronađena samo jedna stranica.

Najnovije otkriće je bilo dodatak otkriću dokumenata pronađenih u decembru u Bidenovoj garaži i u novembru u njegovim bivšim uredima u Penn Biden centru u Washingtonu.

Sauber je rekao da su Bidenovi lični advokati, koji nisu imali sigurnosne dozvole, prekinuli potragu nakon što su pronašli prvu stranicu u srijedu navečer. Zauber je pronašao preostali materijal u četvrtak, dok je pomagao da ih Ministarstvo pravde pronađe. Zauber nije objasnio zašto je Bijela kuća čekala dva dana da dostavi ažurirane računovodstvene podatke. Bijela kuća je već suočena sa ispitivanjem jer je čekala više od dva mjeseca da potvrdi otkriće početne grupe dokumenata u Bidenovom uredu.

Zastupnik Jamie Raskin iz Marylanda, najviši demokrata u Komitetu za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma, rekao je da je Ministarstvo pravosuđa s pravom imenovalo posebne savjetnike da „dođu do dna“ pitanja povjerljivih dokumenata Bidena, kao i u odvojenoj istrazi o pogrešnom rukovanju povjerljivim dokumentima u privatnom klubu i rezidenciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi.

Ali Raskin je također naglasio ključne razlike između ova dva slučaja, uključujući i to da je Bidenov tim spremno predao dokumente Nacionalnom arhivu u poređenju sa Trumpovim opetovanim otporom takvim zahtjevima.

„Trebalo bi da zadržimo osećaj proporcije i mjere o onome o čemu govorimo“, rekao je Raskin za CNN.

Upitan u nedjelju da li će njegov nadzorni odbor istražiti i Trumpovo postupanje sa povjerljivim dokumentima, Comer je odbio.

"Bilo je toliko istraga o predsjedniku Trumpu da ne osjećam da trebamo trošiti puno vremena na istragu predsjednika Trumpa, jer su to demokrate radile u posljednjih šest godina", rekao je.

Ali malo je vjerovanja da je skandal s podmićivanjem na fakultetima izazvao značajne promjene u krajoliku upisa. Neke su škole dotjerale pravila kako bi spriječile najflagrantnije vrste nedoličnog ponašanja, ali goleme uloge bogatstva, klase i rase - koje su javnosti priakzane u šokantnoj jasnoći - naziru se kao i uvijek.

Voditelji upisnih odjela kažu da je slučaj anomalija. Korumpirani atletski dužnosnici zloupotrijebili su rupe u sistemu, tvrde oni, ali nijedan referent za upis na koledž nije optužen. Ipak, kritičari kažu da je slučaj otkrio dublje, zabrinjavajuće neravnoteže.

"Privilegije su jednostavno utkane u sistem na mnogo načina", rekla je Julie Park, koja proučava upis na fakultete i rasnu jednakost na Sveučilištu Maryland. "Na kraju dana, postoji nerazmjerna zastupljenost od 1% na bilo kojem privatnom koledžu."

Sama shema bila je drska, s bogatim roditeljima koji su plaćali da njihova djeca budu primljena na odabrana sveučilišta kao lažni sportaši. Skrenula je pozornost na prednosti koje su te obitelji već imale, uključujući tutore i privatne konzultante. Također je istaknuo druge načine na koje novac može utjecati na odluke o upisu, s prednostima koje imaju rođaci donatora i bivših studenata.

Na sudu su neki od optuženih roditelja tvrdili da se njihovo navodno mito ne razlikuje od donacija koje fakulteti rutinski primaju od rodbine budućih studenata. Podaci koje je otkrilo Sveučilište Južne Kalifornije pokazali su popise s detaljnim rezultatima "VIP" kandidata, s napomenama kao što su "potencijalni donator" ili "1 milion obećanje".

Među roditeljima poslanim u zatvor zbog sudjelovanja u shemi bili su glumica iz serije "Puna kuća" Lori Loughlin, njezin suprug modni dizajner Mossimo Giannulli i zvijezda serije "Očajne kućanice" Felicity Huffman.

Kada su vlasti objavile prve optužbe 2019., to je ostavilo fakultetima diljem SAD da se muče sa revizijom vlastitih sistema upisa, posebno tamo gdje je došlo do preklapanja s atletskim programima. Škole su dodale slojeve nadzora oko zapošljavanja, s oštrim okom na sportove nižeg profila koji su ciljani u shemi, poput vaterpola i veslanja.

Na pitanje što se od tada promijenilo, sveučilišta u središtu sheme ukazuju na niz politika koje su usvojene u roku od nekoliko mjeseci od hapšenja.

Interni pregled na USC-u otkrio je da je prosječno 12 studenata godišnje regrutirano za sportove kojima se na kraju nisu bavili. Neki, ali ne svi, bili su povezani sa shemom podmićivanja. Sveučilište je za to okrivilo "jednog ili mali broj" sportskih dužnosnika koji su prekršili školsku politiku i to sakrili od prijemnog ureda.

Dužnosnici USC-a rekli su da su počeli pregledavati atletske novajlije na više razina administracije, uključujući ured za atletsku usklađenost, koji je također počeo provjeravati da se novajlije stvarno natječu.

Sveučilište Yale napravilo je slične promjene nakon što je trenerica ženskog nogometa primila 860.000 dolara mita kako bi studente primila kao dio sheme. Sportski direktor Yalea počeo je pregledavati sve predložene regrute, škola je objavila 2019., a regruti koji ne završe u timovima sada se suočavaju s "pomnom provjerom".

Ali u velikoj slici prijema na Yale, "vrlo malo se toga promijenilo", rekao je Logan Roberts, student završne godine u školi Ivy League koji je došao iz obitelji s niskim prihodima u sjevernom dijelu države New York. Škola je osudila skandal, rekao je, ali je zanemarila dublje probleme koji bogatim studentima daju prednost pri upisu.

Na kampusu, rekao je, studenata sa skromnim imovinskim stanjem još uvijek je daleko manje od onih koji su išli u privatne škole s pristupom skupim učiteljima. Roberts i drugi vršili su pritisak na sveučilište da odustane od politike koja favorizira bogatstvo, uključujući povlastice za djecu bivših studenata, ali do sada se Yale opirao promjenama.

“Kada se novac i moral sukobe, novac uglavnom pobjeđuje”, rekao je Roberts, 22.

Angel Pérez bio je šef prijemnog odjela na Trinity Collegeu u Connecticutu kada je izbio skandal. Njegova škola nije bila umiješana, ali za nekoliko minuta njegov telefon je zazujao od poruka kolega. Može li se to dogoditi ovdje, pitali su se? Trinity je pregledao svoju politiku i zaključio da je dobra.

U konačnici, malo je promijenio industriju, rekao je Pérez, koji sada vodi NACAC, nacionalnu udrugu službenika za upis na fakultete.

“Većina institucija utvrdila je da su imale stvarno dobar proces i da nije bilo neetičkog ponašanja”, rekao je. “Ovo je bio slučaj nekih loših aktera koji su se predstavljali kao savjetnici na koledžu.”

Ipak, rekao je, slučaj podmićivanja - zajedno s rasnim obračunom u zemlji i odvojenim pravnim bitkama oko afirmativne akcije - potaknuo je raspravu o pravednosti preferencija naslijeđa i prijemnih ispita.

“Mislim da je to upravo probudilo američku javnost”, rekao je.

Nakon izricanja presude idejnom tvorcu sheme Ricku Singeru 4. januara, vlasti su rekle da je njihov rad doveo do reforme. FBI je rekao da su se fakulteti obratili pitajući kako mogu uhvatiti nedjela.

Državna tužiteljica Massachusettsa Rachael Rollins rekla je da je to otkrilo "odvojeni proces prijema na koledž za bogate, moćne i ovlaštene", ali je također rekla da je dovelo do "značajnih promjena". Sugerirala je da je to možda pridonijelo tome da više fakulteta učini SAT i ACT izbornim, trend koji je započeo prije slučaja, ali je dobio na snazi tokom pandemije.

Drugi, međutim, tvrde da je shema bila samo simptom bolesti.

Američka opsjednutost elitnim školama, u kombinaciji s netransparentnim upisima, dovela je do očaja među obiteljima koje traže najbolje za svoju djecu, rekao je Mark Sklarow, izvršni direktor Udruge nezavisnih obrazovnih savjetnika, neprofitne organizacije koja predstavlja privatne savjetnike koji pomažu u procesu upisa.

Fakulteti pomažu potaknuti ludilo, rekao je, hvaleći se svojim sve manjim stopama prijema, a istovremeno daju prednosti onima s dobrim vezama.

“Fakulteti su stvorili sistem koji je dizajniran da odbija sve više i više djece”, rekao je. "Postajalo je sve manje jasno ko je ušao, a ko odbijen, i mislim da je to navelo ovu generaciju roditelja da kažu: 'Učinit ću sve što je potrebno da prime moje dijete'."

Zatvaranje rupa u podmićivanju, dodao je, malo čini da priznanja budu pravednija.

U konačnici, bogatstvo i privilegije igraju istu ulogu pri prijemu kao i prije slučaja, rekla je Park sa Sveučilišta Maryland. Za sada vidi malo stvarnih promjena, rekla je, sa samo malim brojem škola koje su se složile odbaciti nasljeđe, na primjer.

"Stvari se mogu promijeniti", rekla je. “Ali hoće li to biti samo premještanje stolica na Titanicu? Ne znam.”

Među najznačajnijima su provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, prava manjinskih zajednica, nepostojanje zakona o restituciji imovine, nepovoljan položaj vjerskih službenika… 2022. godinu je, nažalost, obilježio i zastoj u radu lokalnih odbora Međureligijskog vijeća.

Među pozitivnim, ipak, izdvaja se podatak o smanjenjenom broju napada na vjerske službenike i objekte.

Vjerske slobode u BiH ugrožene brojnim predrasudama

Slobode vjere i uvjerenja u Bosni i Hercegovini su ugrožene, prije svega zbog predrasudama opterećenog odnosa između vjera, kultura i nacija, a zatim i zbog instrumentalizacije religije od strane nacionalnih stranaka.

Ni same vjerske zajednice nisu jednako tretirane, od pitanja povrata nacionalizovane imovine koja se vrši ad hoc, u zavisnosti od političke podrške pojedinom slučaju, do ugovora sa državom na čije potpisivanje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini čeka već deset godina.

Predsjednik Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Remzija Pitić vjerske slobode smatra neodvojivim od korpusa svih sloboda pojedinca: “Moramo naše donosioce odluka stalno podsjećati da imaju obavezu da sve državljane Bosne i Hercegovine tretiraju na jednak način. Nažalost, mi nismo izgradili demokratsko društvo koje razumije šta je zapravo sloboda pojedinca, pa i njegova sloboda na religiju i ispoljavanje vjerskih osjećanja. Niko ne bi trebalo da je prisiljen da prisustvuje nečemu što nije u skladu sa njegovim uvjerenjima, pogotovo ne u javnim institucijama koje su u dobrom dijelu ove zemlje u suprotnosti sa onim što zovemo sekularnim konceptom države.”

Fra Ivo Marković, profesor franjevačke teologije, smatra da su religiozne zajednice instrumentalizovane od strane dnevne politike i da to ometa razvitak društva: “Razlog za blokadu odnosa između društva i religije i religija međusobno jesu nacionalne stranke koje instrumentalizuju religije za svoje potrebe, što razara misiju religije. Nacionalne stranke bi morale razviti kulturu odnosa prema religiji. Religija je nevjerovatno važan društveni faktor koji mnoga društvena pitanja može izliječiti. Društvo im mora omogućiti da funkcionišu kao religije i da kao religije proizvode svoje proizvode, a tu su važni religiozni radnici, fakulteti, izobrazba, vjeronauk, mislim da svako pametno društvo mora biti zainteresirano da pomogne, da takvi segmeti društva na svim svojim razinama funkcioniraju. Nacionalne stranke su zbog te svoje unutrašnje inercije opasne za svoju vlastitu nacionalnu zajednicu i opasne su po religiju, koja je itekako duša nacije. Religiozne zajednice su sve ugroženije, jer stranke shvataju da preko religija mogu ostati na vlasti. To ometa razvitak našeg društva.”

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci kaže da je Zakon o položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini jako dobar, da je jevrejska zajednica zadovoljna svojim položajem:

“Problem je što ove tri etničke grupe ili tri vjerske zajednice su toliko zauzete mrzeći jedna drugu da nemaju kad da mrze Jevreje. Ako pitate šta je glavni problem svih vjerskih zajednica, uključujući i jevrejsku, to je restitucija imovine. Mi smo jedina zemlja koja je imala socijalistički režim do rata, a koja nije ništa uradila na povratu imovine onima od kojih je ona nacionalizovana, između ostaloga i vjerskim zajednicama. To je sigurno jedan od elemenata bez kojih bismo teško ostvarili ono što EU očekuje od nas, a mi očekujemo da postanemo ne samo zemlja kandidat, nego uskoro i članica EU. Međutim to ne ide dok se ne reguliše pitanje imovine.”

“Slično je i sa ispunjavanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava”, kaže Finci. “Mi kao članica EU moramo da poštujemo Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, to smo potpisali još 2000. da ćemo poštovati, ali očito je da je ne poštujemo, i presude kao što je Sejdić-Finci iz 2009. još nije implementirana, što je za svaku ozbiljnu državu koja drži do vladavine prava neozbiljno i ne može se ničim opravdati.”

Zbog nereformisanosti glavnih tradicionalnih religija koje ne idu u korak sa svim duhovnim potrebama savremenog čovjeka, jedan broj građana se okreće novim vjerskim zajednicama.

Fra Ivo Marković ističe važnosti ravnopravnosti i nediskriminacije svih opredjeljenja, uključujući i pravo ateista i agnostika na vlastito uvjerenje.

„Nacionalnost dobijamo rođenjem, vjeru biramo”

Biblijska protestantska crkva je među pedesetak registrovanih novih crkvi i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Ustanovljena je 1990. godine. U skladu sa zakonom, novu crkvu i vjersku zajednicu može registrovati zajednica koja okuplja najmanje 300 sljedbenika.

Dario Kapin, pastor smatra da je taj broj nedostižan za zajednice čiji sljedbenici to postaju vlastitim izborom.

“Dok god se kod nas u narodu u BiH ne desi promjena svijesti, a to je da je nacija nešto s čim se rađamo, a vjera nešto što odabiramo, dotle ćemo imati problem shvatanja vjerskih sloboda”, kaže Kapin.

Mufezuur Rahman je u BiH na čelu HO “Ahmadiyya Muslim Jamaat”, međunarodne islamske humanitarne organizacije koja djeluje u 213 zemalja širom svijeta. Svojom misijom ispunjavaju osnovne obaveze vjernika i promovišu vrijednosti islama.

“Uvijek ima nekih izazova, pokušaja osporavanja, ali mi kao organizacija znamo šta je naš posao i mi se fokusiramo na to. Ako imate problem sa nama to je vaša stvar, to vi treba da riješite… Ima širom BiH takvih prijatelja koji dobrovoljno se javljaju, posvećuju svoje vrijeme i rad na našim projektima, ima i takvih koji su na općinskom i kantonalnom nivou vlasti, a koji na takav način sarađuju sa nama, mi ih smatramo kao da su članovi”, govori Rahman.

Ono što bi volio da vidi u BiH je slika koju nosi iz zemlje svog porijekla, Indije.

“Kada je Ramazan, džamija nema toliki kapacitet da može primiti sve vjernike da oni mogu obaviti svoj namaz. Zna se desiti da Hindusi oslobode svoje dvorište da Muslimani obavljaju svoj obred…I takođe kada je kod neke druge vjere praznik onda Muslimani čestitaju i daju svoj doprinos. Jednostavno jedno zdravo društvo tako treba da funkcioniše”, kaže Rahman.

Ključ je u sistemskom rješavanju i dijalogu na svim nivoima

Jakob Finci je i jedan od osnivača Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini. Vijeće radi na usklađivanju stavova vjerskih zajednica, nastoji da uspostavi što bolje odnose sa nadležnim državnim organima i da omogući normalno ispunjavanje svega onoga što Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica omogućava, a to je slobodno ispunjavanje vjere i bez ometanja svakoga da iskaže svoju vjersku pripadnost. Šesnaest lokalnih odbora Vijeća su prije zastoja koji se desio tokom prošle godine postizali dobre rezultate. Gospodin Finci, ipak, najavljuje nastavak rada odbora u ovoj godini:

“Na zadnjoj sjednici Međureligijskog vijeća koja je održana prije nepunih mjesec dana, Srpska pravoslavna crkva, odnosno mitropolit Hrizostom je rekao da će on dati nalog svim eparhijama u BiH da popune ta mjesta nedostajuća pravoslavnih predstavnika gdje god oni nedostaju. Ne možete ništa raditi na silu, ako neće svi zajedno da rade. A tamo gdje hoće, gdje postoji ta saglasnost, tu su rezultati vrlo dobri i vrlo se pohvalno o tome izražava i međunarodna zajednica i oni koji se bave međureligijskom saradnjom svugdje u svijetu navode kao primjer bosanskohercegovačko Međureligijsko vijeće.”

Na pitanje šta je potrebno da bi se izašlo iz začaranog kruga neriješenih izazova, svi sagovornici navode – dijalog. I samih vjerskih zajednica međusobno, a onda i sa državom.

Dario Kapin kaže: “Ima sigurno prostora gdje bi vlasti mogle mnogo više da učine da vjerskim zajednicama poput nas i poput drugih crkava i vjerskih zajednica daju veća prava, da imaju saradnju sa nama i više svjesnosti koliko je nama potrebna pomoć da bi ovdje mogli da funkcionišemo i radimo i obavljamo svoj posao.”

“Ni same religiozne zajednice nisu zrele za demokratsko društvo, suviše su partijarhalne. Morale bi religiozne zajednice živahnije pomagati iz svog duhovnog kapitala afirmaciji rodne ravnopravnosti, pa i ljudi drugačije seksualne orijentacije. Religiozne zajednice se na neki način obrambeno postavljaju prema mnogim suvremenim pitanjima i onda se stvara konfrontacija. Mora se tu praviti dijalog”, poručuje fra Ivo Marković.

Rasla mu je popularnost, dok je stopa inflacije padala. Demokrate su bile uglavnom ujedinjene u pogledu njegove vjerovatne kandidature za novi predsjednički mandat, dok su Republikansku stranku potresali unutrašnji sukobi poslije razočaravajućeg rezultata na izborima za Kongres.

Međutim, Bidenova politička budućnost u četvrtak je postala neizvjesnija nakon što je sekretar za pravosuđe Merrick Garland imenovao specijalnog tužioca da istraži način na koji je Biden postupao sa povjerljivim dokumentima.

Demokrate - javno i iza zatvorenih vrata - priznaju da je nevjerovatni obrt u najboljem slučaju nešto što odvlači pažnju u nepovoljnom trenutku imajući u vidu da se sličan slučaj vodi i protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Trump je takođe suočen sa istragom specijalnog tužioca, i pod federalnom je krivičnom istragom zbog svog postupanja sa povjerljivim dokumentima i drugih mogućih prestupa.

Međutim, postoje velike razlike između dva slučaja. Prije svega, nema nagovještaja da je Biden namjerno spečavao da se predaju dokumenta pronađena u njegovom domu ili kancelariji, ili da je znao da su tamo. Trump, koji je pod istragom zbog moguće opstrukcije istražitelja, takođe je imao mnogo više povjerljivih dokumenata u svom kompleksu Mar-a-Lago na Floridi.

Međutim, imenovanje specijalnog tužioca u četvrtak ipak gura aktuelnog predsjednika u pravnu neizivjesnost, i moglo bi da oživi debatu među demokratama o tome da li bi bilo mudro da se Biden kandiduje za novi mandat.

"Niko neće reći da je ovo dobrodošlo. Očigledno je da to nije slučaj", kaže dugogodišnj demokratski strateg James Carville.

U međuvremenu, Trumpovi mogući rivali za predsjedničku kandidaturu iz Republikanske stranke priznaju da su se promijenili okviri predizborne trke.

Trump "je najsretniji čovjek u američkoj politici", ocijenio je Joe Biden, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost i mogući predsjednički kandidat, uz poruku da bi "ovo trebalo da diskvalifikuje obojicu".

Tako su u novoj, haotičnoj predizbodnoj sezoni i aktuelni i bivši američki predsjednik pod istragom specijalnog tužioca dok se pripremaju za mogući novi politički obračun na predsjedničkim izborima 2024. godine. Mnogi birači u obje stranke žele pak novu generaciju lidera i njihovi zahtjevi su sve glasniji.

"Bidenova moguća kampanja za izbore 2024. godine je potencijalno ranjiva na velikom broju političkih frontova", smatra Norman Soloman, progresivni demokrata koji vodi kampanju pod nazivom "Nemoj da se kandiduješ Joe" i već emituje političke oglase protiv Bidena u ključnim državama.

"Demokrate i cijela zemlja bi bili u mnogo boljoj situaciji ove i naredne godine, ako se on ne kandiduje za predsjednika", ističe Soloman.

Biden, koji ima 80 godina, već je nagovijestio da planira da se kandiduje za drugi mandat, ali još nije donio konačnu odluku. Njegovi saradnici vjeruju da će je objaviti krajem marta.

Za sada, ni jedan istaknuti demokrata nije spreman da bude protivkandidat Bidenu na stranačkim izborima. Međutim, pojedini demokratski zvaničnici vjeruju da bi nova federalna istraga mogla da motiviše novog kandidata.

Jedan od Bidenovih mogućih protivkandidata, senator iz Vermonta Bernie Sanders rekao je za agenciju AP da će donijeti odluku o svojim planovima za izbore 2024. godine "u adekvatno vrijeme". Nina Turner, koja je bila na čelu Sandersove kampanje za predsjedničke izbore 2020. godine, rekla je posle imenovanja specijalnog tužioca da se nada da će "progresivac koji se bori za slobodu" biti rival Bidenu za predsjedničku kandidaturu.

"Amerikanci svakako zaslužuju bolji izbor - republikanci i demokrate", rekla je Turner i pozdravila odluku vlade da istraži kako je Biden postupao sa povjerljivim dokumentima na isti način kao što je to urađeno u Trumpovom slučaju. "Ne bi trebalo da nam nameću njih dvojicu", poručila je Turner.

"Dokumenta zaključana sa korvetom"

Garland je imenovao specijalnog tužioca nakon što je Biden u četvrtak ujutro priznao da su povjerljiva dokumenta - iz perioda kada je bio potpredsjednik SAD za vrijeme mandata Baracka Obame - pronađena u garaži njegove kuće u Delawareu u njegovoj ličnoj biblioteci, uz dokumenta koja su već otkrivena u zaključanom ormaru u kancelariji koju je koristio posle odlaska s položaja.

Garland je rekao da su Bidenovi advokati u četvrtak ujutro informisali Sekretarijat za pravosuđe da su u Bidenovom domu pronađena povjerljiva dokumenta, nakon što su agenti FBI u decembru preuzeli druge papire iz garaže.

Biden je novinarima u četvrtak rekao da "u potpunosti" sarađuje sa istragom Sekretarijata za pravosuđe.

"Ljudi znaju da sam ozbiljan kada je riječ o povjerljivim dokumentima i materijalima. Moja korveta je u zaključanoj garaži", rekao je Biden.

Razlike u Bidenovom i Trumpovom slučaju

U Trumpovom klubu na Floridi, koji često organizuje javne događaje, pronađeno je oko 300 dokumenata sa povjerljivim oznakama. Pretraga Trumpovog imanja predstavljala je kulminaciju višemjesečnog spora vlade i zastupnika bivšeg predsjednika, koji su se opirali naporima da se vrate nestali papiri.

Iz Sekretarijata za pravosuđe je takođe saopšteno da su povjerljiva dokumenta "vjerovatno bila sakrivena i uklonjena" iz skladišta u okviru, kako se smatra, napora da se opstruira federalna istraga.

Nalog za pretragu pokazao je da je FBI istraživao krivična djela kao što su namjerno zadržavanje bezbjednosnih informacija i opstrukcija federalne istrage. Uprkos tome, Trump je pokušao da vijest o Bidenu iskoristi da podrije istragu spostvenih poteza.

"Gotovo je. Kada su ta dokumenta počela da se pojavljuju i Biden ih imao, to je zaista promijenilo intenzitet koji su iskazivali prema meni jer ono što su oni uradili - ne kažem mnogo gore, jer nisam uradio ništa pogrešno - ono što su uradili nije dobro. Loše je", rekao je Trump u četvrtak veče u jednom radijskom intervjuu.

Pojedine demokrate se nadaju, ali nisu sigurne, da birači mogu da naprave razliku između Bidenovog kooperativnog pristupa u istrazi o malom broju dokumenata koje je - po svemu sudeći - greškom zadržao i Trumpove namjerene opstrukcije koja obuhvata stotine vladinih tajni, kako tvrde federalni istražitelji.

"Razlika je kada imate nešto čega niste bili svjesni ili kada znate da imate nešto što ne bi trebalo da imate. Da li će trećina zemlje to da zanemari? Vjerovatno da", smatra James Carville.

Međutim, iako se situacija možda promijenila, Trumpovi pravni problemi neće nestati. Sekretar za pravosuđe je prije dva mjeseca imenovao specijalnog tužioca Jacka Smitha da istraži povjerljiva dokumenta pronađena u Mar-a-Lagu, kao i ključne aspekte odvojene istrage o pobuni 6. januara 2021. godine, te o naporima da se ponište rezultati izbora 2020. godine.

To će biti i test za sposobnost obje stranke da djeluju u podijeljenom Kongresu, i uticati na stanje već krhke globalne ekonomije.

Jednom kada federalna vlada dostigne limit do kojeg može da se zadužuje - što bi moglo da se dogodi narednih nekoliko nedjelja ili kasnije - Sekretarijat za finansije neće biti u mogućnosti da plaća pristigle obaveze bez odluke Kongresa. Sekretarijat planira da primijeni takozvane "vanredne mjere" da obezbijedi nastavak funkcionisanja vlade.

Međutim, kada istekne rok tim mjerama, vjerovatno sredinom ljeta, vlada bi mogla da dođe u situaciju da ne mođe da podmiruje finansijske obaveze, ako se članovi Kongresa i predsjednik ne dogovore da podignu granicu zaduživanja.

Očekivani spor oko tog pitanja predstavljaće novu realnost za Bidena i njegovu Demokratsku stranku, koji su protekle dvije godine imali kontrolu nad svim polugama vlasti.

Bijela kuća saopštila je da neće dozvoliti da javni dug zemlje bude podređen zahtjevima republikanaca. Međutim, nakon što je novi predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy bio primoran na ustupke "tvrdoj" struji u svojoj stranci da bi bio izabran na taj položaj, postavlja se pitanje da li će moći da sklopi bilo kakav dogovor da bi se spor riješio.

McCarthy, koji je za predsjedavajućeg izabran tek poslije 15 krugova glasanja i velikog kompromisa sa ultrakonzervativnim republikancima, rekao je da će njegove kolege pristati da podignu granicu zaduživanja samo ako se smanje budžetski troškovi.

McCarthy je rekao da je razgovarao sa Bidenom o podizanju limita za zaduživanje i da je predsjedniku rekao da "ne mora da dođe do toga" - misleći na zatvaranje federalne vlade zbog nivoa zaduživanja.

"Ovo je trenutak da promijenimo ponašanje", rekao je McCarthy u utorak za kablovsku mrežu Fox News.

Međutim, novi predsjedavajući Predstavničkog doma nije direktno upozorio da će republikanci u donjem domu Kongresa odbiti da usvoje godišnje budžete za finansiranje vlade, kao što se to dogodilo prije više od deceniju tokom ranijeg spora o oko podizanja granice zaduživanja.

"Razmotrićemo svaki potrošeni dolar", poručio je McCarthy.

Posljedice izostanka dogovora su velike. Prema ranijim procjenama, zemlja bi bila u dubokoj recesiji ako bi došla u situaciju da ne može da isplaćuje dugove, u trenutku kada je globalni rast već usporen, a SAD i veći dio svijeta suočeni sa velikom inflacijom zbog pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu.

Bijela kuća je isključila mogućnost donošenja uredbe da se spriječi neisplaćivanje finansijskih obaveza.

"Kongres će morati da podigne granicu zaduživanja, bezuslovno. Pokušaji da se to pitanje iskoristi kao sredstvo uticaja neće dati rezultate", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Perre.

U Kongresu, republikanski kongresmen iz Texsa Chip Roy, pripadnik esktremno desnog krila Republikanske stranke i oštar kritičar vladine potrošnje, nije odbacio mogućnost smjene McCarthyja ako ne ispuni obećanje da će tražiti smanjenje budžetskih troškova kao uslov za povećanje granice zaduživanja.

Republikanski lideri u Predstavničkom domu upoređuju granicu zaduživanja sa limitom do kojeg pojedinac može da se zadužuje na kreditnoj kartici i obećavaju da će "primijeniti mehanizme da se spriječi stalno prekoračenje duga".

Bilo koji pokušaj kompromisa sa republikancima mogao bi da primora Bidena da promijeni svoje prioritete, bilo da je riječ o povećanju budžeta Poreske službe (IRS) da bi se osiguralo da bogatiji Amerikanci isplaćaju svoje poreske obaveze ili o programima za djecu i siromašne.

Teško je utvrditi tačan datum kada bi vlada mogla da dostigne limit do kojeg može da se zadužuje, s obzirom na to da se broj isplata razlikuje od dana do dana. Prema trenutnim podacima, limit bi mogao da bude dostignut najranije ove nedelje ili najkasnije u martu.

Kada Sekretarijat uvodi vanredne mjere da osigura funkcionisanje vlade, može da obustavi doprinose za penzione fondove ili da pozajmi novac sa drugih računa, da bi imao gotovinu za plaćanje dospjelih obaveza.

Sekretarijat je te mjere prvi put preduzeo 1985. godine, i koristio ih najmanje 16 puta od tada - prema podacima organizacije Komitet za odgovorni federalni budžet.

Ako vlada dođe u situaciju da ne može da plaća obaveze, očekuje se krah finansijskih tržišta. Nekoliko miliona radnika bi moglo da bude otpušteno, a svijet da trpi posljedice krize više godina.

U svakom slučaju, članovi Kongresa znaju za rizike po životni standard građana širom zemlje, na koje su ekonomisti više puta upozorili.

U izvještaju Sekretarijata za finansije iz 2013. godine, u kojem pominje zastoj u podizanju granice zaduživanja 2011 - kada su republikanci osvojili većinu u Predstavničkom domu - ističe se da ti sporovi mogu da doprinesu dugotrajnim posljedicama po finansijska tržišta, te da je povjerenje biznisa i potrošača palo na nivoe obično prisutne tokom recesije.

"Bili su potrebni mjeseci za povratak povjerenja, iako na kraju vlada nije došla u situaciju da ne može da plaća dugove", navodi se u izvještaju.

"Sada kada demokrate više nemaju jednopartijsku vladavinu u Washingtonu, nastupaju nadzor i odgovornost", saopštio je kongresmen James Comer, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za nadzor vladinih agencija.

Odbor je poslao niz pisama u kojima se zahtijevaju informacije od Sekretarijata za finansije o finansijskim transakcijama članova Bidenove porodice, koje su izdvojene kao sumnjive. Ti izvještaji su rutinski, a vlada automatski izdvaja veće finanijske transakcije, što samo po sebi nije dokaz da je počinjeno krivično djelo.

Republikanci su takođe zatražili svjedočenje bivših direktora Twittera koji su odlučivali o tome kako će se na toj društvenoj mrežu postupati prema izvještaju dnevnika New York Post iz oktobra 2020. godine o Hunteru Bidenu, predsjednikovom mlađem sinu. Republikanci tvrde da su objave o toj priči potisnute iz političkih razloga.

Comer, republikanski kongresmen, rekao je da postoje "zabrinjavajuća pitanja" u pogledu poslovnih transakcija Huntera Bidena i predsjednikovog brata Jamesa, koja zahtijevaju dublju istragu.

Republikanski članovi Kongresa već godinu analiziraju poruke i finansijske transakcije pronađene tokom pretrage Hunterovog laptopa, a sada imaju pravo da šalju obavezujuće pozive na svjedočenje i sprovode agresivniju istragu.

Porezi i strane poslovne transakcije Huntera Bidena su već pod federalnom istragom. Hunter nikada nije imao položaj u predsjedničkoj kampanji ili u Bijeloj kući, ali njegovo članstvo u odboru jedne ukrajinske energetske kompanije i pokušaji da sklopi poslovne ugovore u Kini već dugo pokreću pitanja o tome da li je za to koristio uticaj svog oca.

Joe Biden rekao je da nije razgovarao sa svojim sinom o njegovim poslovima u inostranstvu i nema indikacija da je i američki predsjednik obuhvaćen istragom federalnih organa.

Skoro 68 miliona ljudi koji žive u SAD, što je skoro svaki peti građanin, kod kuće govori drugim jezikom. Taj broj je 1980. godine bio 23 miliona.

"To nam govori po čemu je zemlja poznata, ovo je raznolika zemlja“, kaže Dina Arid, kalifornijska majka troje odrasle djece, koja kod kuće govori i arapski. "Pa, dobro je što nije samo engleski. Ovdje je mnogo imigranata", kaže ona.

Arapski je jedan od pet drugih jezika kojima se govori u SAD. Arid, koja govori uglavnom engleski sa svojom djecom, pokušava da ih nauči malo arapskog.

"Dok sam odrastala, iskreno, imala sam rođake koji nisu mogli da uče arapski kao ja i oni su uvijek, na neki način, ne prezirali svoje roditelje, ali su uvijek željeli da njihovi roditelji više razgovaraju sa njima na arapskom, kako bi znali taj jezik", kaže ona.

Španski je daleko najpopularniji drugi jezik u Sjedinjenim Državama, koji govori više od 41 miliona ljudi – 12 puta više od ostalih najčešćih drugih jezika, koji se govore kod kuće. Hispanci su najveća manjinska grupa u SAD. Više od polovine - 55 posto - rođeno je u Sjedinjenim Državama.

Ostali jezici u prvih pet su kineski, tagalog (filipinski) i vijetnamski.

"Moji roditelji su također govorili engleski kod kuće, ali su se stvarno trudili da zadrže i vijetnamski. Recimo, ja bih govorila engleski u školi tokom dana, a uveče vijetnamski, samo da bih mogla da sačuvam jezik i da ga ne izgubim", kaže Jenny Nguyen, studentkinja stomatologije iz Virginije, čiji su roditelji emigrirali iz Vijetnama. "Kada sam bila mlađa nisam razumjela važnost, ali sada mislim da mi je veoma drago da mogu da govorim i pišem na tako visokom nivou."

Uspjela je da iskoristi svoje jezičke vještine kada je putovala u Vijetnam da ponudi besplatnu stomatološku negu siromašnim i nedovoljno usluženim zajednicama. Mnogi njeni vršnjaci volonteri su također američki Vijetnamci.

"Oni nisu mogli istinski da komuniciraju sa pacijentima zato što nisu imali taj osnovni nivo sposobnosti da govore i razumiju“, kaže Nguyen. "Bila sam jedna od rijetkih mladih volontera koji su mogli da razgovaraju sa pacijentima i komuniciraju sa njima."

Oni koji govore kineski, vijetnamski, filipinski i arapski uglavnom su naturalizovani državljani SAD, nego da uopšte nemaju američko državljanstvo, navodi biro za popis.

Raymond John "R.J." Mosuela, regruter u zdravstvu države Virginije, čiji su roditelji sa Filipina, ne govori svoj rodni jezik, ali kaže da razumije kada mu se obrate.

"Tagalog, glavni filipinski dijalekt, govorio se u kući, ali se to također miješalo sa engleskim", kaže Mosuela. "Ja sam najmlađi od tri brata. Dva moja starija brata su rođena na Filipinima. Moji roditelji su rođeni na Filipinima i kada su došli ovamo, moja majka bi razgovarala sa mnom na tagalogu, a ja bih joj odgovarao na engleskom."

Prenošenje domorodačke kulture svojih roditelja svojoj djeci je važno za Mosuelu.

"Kada se oženim jednog dana i budem imao djecu, možda ne ih budem učio jezik, ali barem želim da očuvam hranu i našu kulturu i tradiciju", kaže on.

Cathy Erway, spisateljica o hrani iz New Yorka, koristi aplikaciju za jezik kako bi pokušala da bolje govori mandarinski - jezik svoje majke.

"Smiješno je to što moj otac, koji je američki bijelac, takođe govori kineski", kaže Ervay. "I tako su moji roditelji govorili kineski između sebe kada nisu željeli da djeca, ja i moj brat, čuju šta pričaju. Tretirali su ga kao tajni jezik."

I dok sve više ljudi govori drugi jezik kod kuće, Biro za popis stanovništva izveštava da se broj ljudi koji govore samo engleski kod kuće također povećao – za oko 25 posto – sa 187 miliona 1980. na 241 milion 2019. godine.