Izdvojeno
Ramazan u Americi
Mnogi Amerikanci za razne praznike vole između ostalog ukrašavati svoje dvorište. Sada su I muslimani u Americi odlučili da za svoje vjerske praznike posude ovu slikovitu američku tradiciju. Priču iz Californije donosi naša novinarka Dhania Iman.
Američka ambasadorica u UN: Podržati Rusiju je gubitnička ideja
Američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfiled govorila je za VOA o svom nedavnom putovanju u Kostariku na samit o demokratiji 2023. i ulozi mladih u vladinim strukturama, zabrinutosti zbog uticaja Rusije i Kine u regionu i poziva na međunarodne snage koje ne pripadaju UN-u da pomognu Haitiju.
Thomas-Greenfield, koja je također članica kabineta predsjednika Joea Bidena, izjavila je da će se tokom predsjedavanja Rusije Savjetom bezbjednosti u aprilu, Sjedinjene Države angažovati oko određenog broja pitanja, ali da trenutno nema planova za poseban sastanak sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom kada dođe u UN kasnije ovog mjeseca.
Odgovarajući na pitanje da li će sekretar Blinken da iskoristi mogućnost da sa Lavrovom razgovara o Amerikancima Paulu Whelanu i Evanu Gerškoviču, koji su u ruskom zatvoru, Greenfield je istakla da Rusija ne bi ni trebalo da bude u Savjetu bezbjednosti.
"Ali ona je stalni član Savjeta, i to ne možemo da promijenimo. Tokom njihovog mjeseca predsjedavanja, koje je rotirajuće, namjeravamo da se uključimo u važna pitanja Savjeta bezbjednosti. Ne samo Ukrajina. Očekujemo da će Rusija tražiti prilike da širi svoju kampanju dezinformacija, posebno kada je njihov ministar inostranih poslova Lavrov ovdje na terenu. U ovom trenutku nema planova za bilo kakav angažman sa njim. Ali naravno, učinićemo sve što je u našoj moći da oslobodimo američke građane koji su nepravedno zadržani. Državni sekretar je razgovarao sa Lavrovom tokom vikenda i zahtijevao je da oslobodi novinara Wall Street Journala, kao i druge Amerikance koje nepravedno drži ruska vlada", istakla je ona.
Glas Amerike: Dok Rusija nastavlja svoju agresiju u Ukrajini, koliko je važno za mir i bezbjednost to što Kremlj stvara bliske veze, ne samo sa Venecuelom, već i sa režimom u Nikaragvi?
Thomas-Greenfield: "Veoma je zabrinjavajuće. I kao što vidite po glasovima u Generalnoj skupštini, to su zemlje koje i dalje podržavaju Rusiju. Ali oni su na pogrešnoj strani historije, i moraju da razumiju da su na pogrešnoj strani historije, jer svijet stoji sa Ukrajinom, svijet stoji protiv Rusije, i trebalo bi jasno da vide da je podržavanje Rusije gubitnička ideja."
Glas Amerike: Šta je sa uticajem Kine u Latinskoj Americi? Na primjer, Honduras je prekinuo odnose sa Tajvanom u korist Pekinga.
Thomas-Greenfield: "Mi ne govorimo zemljama - suverenim zemljama - kakve odluke treba da donesu o priznavanju. Ono što radimo u regionu, i ono što želimo da naglasimo, jeste da želimo da sarađujemo sa tim zemljama da ispunimo naša obećanja – naša obećanja da ćemo podržati njihove napore da rade na unapređivanju svoje demokratije. I znamo da će Kina dati obećanja koja neće uvijek ispuniti. A Tajvan je uvek bio partner na kojeg se možete osloniti, partner koji ispunjava sva svoja obećanja. To je jaka demokratija. Ima jaku ekonomiju. I to je odnos na kojem moramo da radimo da bi nastavili da jačamo kako namjeravamo da radimo u našim budućim odnosima sa Tajvanom."
Povodom situacije na Haitiju, Greenfield je rekla da je situacija u toj zemlji teška i da će biti još teža.
"Angažovali smo se u Savjetu da razmotrimo zahtjeve generalnog sekretara. Proširili smo haićanski mandat za Ujedinjenu kancelariju UN na Haitiju (BINUH)] i radili smo sa zemljama u regionu, uključujući i neke naše susjede, afričke zemlje, također, na tome kako da sastavimo snažne, multinacionalne snage, koje ne pripadaju UN-u, koje će pomoći u rješavanju bezbjednosnih pitanja na Haitiju", rekla je ona.
Prenoseći svoje utiske iz posjete Kostariki, američka ambasadorica je rekla da je impresionirana mladima u toj zemlji i snagom njihove demokratije.
"Srela sam mlade ljude koji su bili veoma angažovani u vladi. Oni su vrlo aktivno učestvovali na Samitu o demokratiji. I vidjela sam njihovog predsjednika Rodriga Chavesa Roblesa kako direktno razgovara sa njima, angažuje se sa njima, i stvarno ih uvjerava u važnosti angažovanja sa njihovom vladom. Jedno od obećanja koje smo dali je da ćemo da pružimo omladinskoj mreži resurse koji su im potrebni da komuniciraju sa svojom vladom. Kostarika je pravi primjer kako snažna demokratija može da funkcioniše, i mi namjeravamo da nastavimo da podržavamo napore te zemlje da ojača svoju demokratiju, da se bori protiv međunarodnog kriminala i da ojača svoju sposobnost da služi svom narodu", zaključila je Thomas-Greenfield.
SAD nastavljaju evakuaciju Afganistanaca i pod talibanskom vlašću
Unutar velike zgrade koja je nekada korišćena kao komercijalni pansion za strane posjetioce u Kabulu nalaze se brojne sobe u kojima žive porodice i pojedinci kojima nije dopušteno da izlaze na ulice ili da otkrivaju svoju tačnu lokaciju.
Dovedeni iz različitih dijelova Afganistana, ljudi su smješteni u tom objektu prije letova u treću zemlju, gdje će se voditi proces obrade prije njihovog konačnog preseljenja u Sjedinjene Države.
Gotovo dvije godine nakon povratka talibana na vlast, Sjedinjene Države su nastavile s evakuacijom Afganistanaca u skladu sa posebnim imigracionim i prihvatnim programima za izbjeglice, uprkos tome što u Afganistanu nemaju konzularno ili diplomatsko prisustvo.
Talibanske vlasti su upoznate sa letovima za preseljenje, ali do sada nisu ometale program, iako su česte optužbe da ta grupa napada Afganistance koji su radili za prethodnu avganistansku vladu uz podršku Sjedinjenih Država.
Vlada SAD je iz Afganistana specijalnim letovima izmjestila hiljade američkih državljana, osoba koje imaju zakonit stalni boravak u SAD, djece bez pratnje odraslih, izbjeglica, te Afganistanaca koji ispunjavaju uslove za ono što je poznato kao posebna imigrantska viza ili SIV program.
Te posebne vize namijenjene su onima koji su radili za američke kompanije, organizacije i programe prije nego što su talibani preuzeli vlast.
Više od 90.000 Afganistanaca preseljeno je u Sjedinjene Države u proteklih 20 mjeseci, prema podacima State Departmenta. Između oktobra 2021. i septembra 2022. godine, Afganistancima je izdato više od 11.000 SIV viza.
Ove godine, američki predsjednik Joe Biden je od Kongresa zatražio odobrenje za dodatnih 20.000 posebnih viza za Afganistance koji su pomagali američkoj vladi.
Najmanje 2.980 Afganistanaca prošlo je kroz program prihvata izbjeglica od oktobra 2022. do februara 2023. godine.
Sjedinjene Države ove godine planiraju da prime 125.000 izbjeglica iz čitavog svijeta, ali iz State Departmenta navode da ne mogu da kažu koliko će među njima tačno biti Afganistanaca.
Tri lokacije za obradu: Kosovo, Albanija, Katar
Prije dolaska u Sjedinjene Države, imigranti i izbjeglice prolaze bezbjednosne i useljeničke provjere u objektima za obradu u trećim zemljama.
"Glavna lokacija Stejt departmenta za obradu izmještenih Avganistanaca je kamp Al Sajlijah, u Dohi, u Kataru. Takođe, obrade prije preseljenja u Sjedinjene Države se sprovode u Albaniji i na Kosovu", naveo je portparol State Departmenta u imejlu za Glas Amerike.
Tokom dvije sedmice haotične evakuacije iz Kabula u avgustu 2021. godine, američki vojni avioni prevezli su oko 124.000 ljudi iz Afganistana.
Nekoliko hiljada Afganistanaca takođe se ukrcalo na privatne letove za Ujedinjene Arapske Emirate, gdje su ostali u ustanovi zvanoj Humanitarni grad Emirata, u nadi da će se preseliti u SAD, Kanadu ili neku evropsku zemlju.
"Vlada SAD je uključena u obradu slučajeva Avganistanaca u Humanitarnom gradu Emirata", naveo je portparol, dodajući da Sjedinjene Države nisu bile uključene u upravljanje objektom u kojem su evakuisane osobe protestovale zbog neizvjesnosti oko preseljenja.
Čekajući odlazni let iz Kabula, jedan bivši američki zaposlenik, koji nije želio da bude imenovan iz bezbjednosnih razloga, rekao je da će njegova petočlana porodica u naredne dvije sedmice biti odvedena u Albaniju.
"Ne znam koliko dugo ćemo ostati u Albaniji, ali nadam se da neće biti predugo", rekao je za Glas Amerike.
Pravne i druge poteškoće
Osim SIV programa i izbjeglica, Sjedinjene Države su primile hiljade Avganistanaca u okviru privremenog humanitarnog programa.
Program je počeo u martu 2022. i trebalo bi da traje 18 mjeseci, što znači da ističe u septembru 2023. Istovremeno, predloženi zakon koji bi omogućio stvaranje pravnog puta za trajno naseljavanje Avganistanaca iz tog programa još nema dvostranačku podršku.
"Bez tog zakona, Avganistanci i dalje moraju da podnose zahtjev za stalni boravak putem SIV programa, što traje godinama, ili putem kompleksnog i u velikoj mjeri preopterećenog američkog sistema za azil", rekao je za Glas Amerike portparol organizacije HIAS, koja pruža podršku izbjeglicama.
Zakon bi mogao da osigura "mjere za slučeve u kojima uslovni boravak evakuisane osobe istekne prije nego što ona dobije stalni status", dodao je Zumagen.
Osim pravne neizvjesnosti, neki Afganistanci suočavaju se s drugim društvenim i ekonomskim izazovima, kao što su pronalaženje pristupačnog smještaja i navigacija kroz javne sisteme za pomoć - na primjer zdravstveno osiguranje i vaučeri za hranu.
Odgovarajući članovima Kongresa prošlog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je “lično posvećen ispunjavanju obećanja onima koji su bili uz nas u Afganistanu”.
"Efikasna obrada i konačno preseljenje tih osoba nastavlja se ubrzano i ostaje među najvećim prioritetima administracije", naveo je portparol Stejt departmenta.
Predmet Respiratori: Ukupno 15 godina zatvora, sudija Perić izdvojio mišljenje, odgovor Ambasade SAD na optužbe
Sud BiH je u srijedu krivim proglasio Fadila Novalića, Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića za zloupotrebe prilikom nabavke kineskih respiratora u vrijeme pandemije.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić osuđen je na četiri godine zatvora, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina zatvora, a vlasnik Srebrene maline Fikret Hodžić na pet godina zatvora.
Proglašeni su krivim za zloupotrebu položaja, a oslobođeni za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, primanje nagrade za trgovinu utjecajem, kao i za pranje novca.
Solak je dodatno proglašen krivim za krivotvorenje isprave.
Presudom su, očekivano, nezadovoljni branioci, ali i tužioci koji će se žaliti na oslobađajuće dijelove.
Sud je zaključio da su Novalić i Solak preferirali Srebrenu malinu prilikom nabavke respiratora, koji se, kako se navodi u osuđujućem dijelu presude, nisu mogli koristiti za pacijente koji su teže oboljeli od korona virusa.
Krivice za nesavjestan rad u službi oslobođena je Jelka Milićević, ministrica finansija Vlade Federacije BiH. Milićević je bila optužena „jer je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa omogućila ovakvu nabavku respiratora”.
Novalić se nije pojavio na izricanju presude.
Novalić su se sudilo da je koristeći okolnosti proglašenja pandemije, kao i kapacitete ovlasti premijera u Vladi Federacije BiH osmislio plan nezakonite isplate budžetskih sredstava za opremu za borbu protiv korona virusa.
U namjeri sticanja imovinske koriste, tom planu su se pridružili Hodžić i Solak, koji je u to vrijeme bio direktor Federalne uprave civilne zaštite, tvrdili su tužioci.
Perićevo izdvojeno mišljenje
Sudsko vijeće činili su: Branko Perić, kao predsjedavajući, te Goran Radević i Braco Stupar kao članovi.
Sudija Perić je pročitao svoje izdvojeno mišljenje iako to nije praksa Suda BiH prilikom izricanja presuda.
Obrazlažući razloge zbog kojih je bio za oslobađajuću presudu, Perić je rekao kako svaka zloupotreba ne mora biti i krivično djelo. Rekao je kako je uvjerenja da se tužioci nisu dokazali kako su se Novalić i drugi udružili kako bi na kriminalan način nabavili respiratore. Naveo je kako mnogo toga nije jasno iz viber poruka optuženih koje je tokom suđenja predstavilo Tužilaštvo.
Komentari Odbrane nakon presude
Razočarani presudom, branioci su najavili ulaganje žalbi.
„Razočarana sam odlukom i zahvaljujem se na hrabrosti sudiji Branku Periću da iznese izdvojeno mišljenje”, rekla je Mirna Avdibegović, braniteljica Hodžića.
Presudom je Srebrena malina u vlasništvu Hodžića kažnjenja sa 200.000 maraka i firmi je naloženo da vrati zarađeni novac od zarade na respiratorima, 700.000 maraka.
Novalićeva braniteljica Vasvija Vidović je prvostepenu presudu stavila u politički kontekst, nabrajajući političare koji su javno podržavali optužbe.
„I povrh sve toga, kao što te čuli i od predsjednika Vijeća, potpuno neprimjereno, za jedan živi predmet, u toku krivičnog postupka, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država. Žalosno, žalosno, jer je to protiv svih pravila da se miješa u jedan predmet”, rekla je Vidović.
Sudija Perić je u izdvojenom mišljenju rekao kako je Američka ambasada tužioce iz predmeta Respiratori proglasila herojima mjeseca u augustu 2021.
Odgovor Američke ambasade
Reagovala je Američka ambasada, ocijenivši optužbe da utiče na sudske predmete kao lažne i obmanjujuće.
Ambasada odgovara kako podržava nezavisne i hrabre institucije za provođenje zakona koje istražuju, procesuiraju i kažnjavaju korupciju, koja kako navodi, muči demokratiju i ekonomiju BiH.
Prvostepena presuda Suda BiH u predmetu Respiratori dolazi nakon dvogodišnjeg iznošenja dokaza Tužilaštva i Odbrane optuženih.
Tužioci su otvorili istragu o nabavci respiratora nakon medijskih izvještaja i ogromnog interesovanja javnosti, a da je Poljoprivredno gazdinstvo Srebrena malina obavila posao nabavke 100 kineskih respiratora vrijednosti 10,5 miliona maraka prva je izvijestila novinarka Fokusa Semira Degirmendžić.
Respiratori su isporučeni tokom maja i aprila 2020. godine u trenucima dok se zdravstvo suočavalo sa nedostatkom respiratora u pandemiji.
„Ovo je respirator koji snabdijeva dva pacijenta odjednom”, rekao je Novalić prilikom isporuke respiratora koje je kupila Vlada Federacije BiH.
Međutim, sporni respiratori su u funkciju stavljeni tek godinu poslije.
Predmet od Tužilaštva Kantona Sarajevo preuzima Tužilaštvo BiH i optužnicu podiže u decembru 2020. godine, navodeći kako se respiratori ne mogu koristiti za ono za što su nabavljeni – liječenje oboljelih od koronavirusa.
Završne riječi uoči presude
U završnim riječima tužilac Mirza Hukeljić rekao je: „Kompletan sistem je izigran da bi se isplatio novac nekome…”
Tužilaštvo je također u završnim riječima navelo kako je bio dovoljan poziv ili sms poruka da se dodijeli posao podobnom, firmi koja se nikada nije bavila uvozom medicinskih sredstava.
Negirajući optužbe, premijer Novalić je u završnoj riječi rekao kako je riječ o političkom projektu.
„Cilj projekta je bio diskvalifikacija Novalića”, rekao je premijer Federacije BiH.
Braniteljica Hodžića, Mirna Avdibegović rekla je kako nikakvi zakoni nisu prekršeni. Ona je rekla kako su i druge firme u vrijeme pandemije, kao i Srebrena malina, odlučile da prošire djelatnost nabavaljujući medicinsku opremu.
I drugi branioci su tokom suđenja isticali kako Tužilaštvo nije dokazalo svoje tvrdnje iz optužnice.
Neke informacije u izvještaju dolaze od BIRN-a BiH.
Novih 2,6 milijardi dolara američke vojne pomoći za Ukrajinu
Sjedinjene Države su objavile novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, vrijedan 2,6 milijardi dolara, koji uključuje tri radara za vazdušni nadzor, anitenkovske rakete i kamione za transport goriva, objavio je Pentagon.
"Očekujemo da će Ukrajinci u narednim sedmicama pokrenuti ili započeti neku vrstu svoje proljetne ofanzive", rekla je Julianne Smith, stalna američka predstavnica u NATO-u.
U paket je uključena 2,1 milijarda dolara iz Inicijative za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, koja predsjedniku Joe Bidenu omogućava da kupuje oružje, umjesto da ga povlači iz američkih zaliha.
Taj novac će, između ostalog, biti namijenjen za kupovinu precizne protivvazdušne municije, sovjetskih GRAD raketa, antitenkovske municije, oklopnih sistema, kao i za obuku vojnika, te za održavanje sistema.
Preostalih 500 miliona dolara izdvojeni su na osnovu ovlaštenja predsjednika SAD za uzimanje opreme iz američkih zaliha u slučaju vanrednih situacija. U taj dio paketa uključene su različite vrste municije, poput municije za Patriot sisteme, tenkove i HIMARS mobilne raketne sisteme.
"Ova nova vojna pomoć omogućiće Ukrajini da nastavi da se hrabro brani protiv neizazvanog i nepravednog rata", saopštio je državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Države su do sada Ukrajini obezbijedile 35,2 miliona dolara vojne pomoći, od početka ruske invazije 24. februara 2022. godine.
Ukrajina prekrivena minama
U godišnjem izveštaju State Departmenta objavljenom u utorak navedeno je da su Sjedinjene Države u fiskalnoj 2022. godini pomagale uništavanje neeksplodiranih naprava i mina u više od 60 zemalja širom svijeta. Ukrajina je dobila najviše pomoći - više od 91 milion dolara.
Zahvaljujući tome Ukrajina je uništila i očistila više od 530 eksplozivnih uređaja, ali veliki dijelovi teritorije te zemlje i dalje su prekriveni različitim vrstama mina i sličnih borbenih sredstava, opasnim za civile.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da je, kao posljedica ruske invazije, više od 160.000 kilometara njene teritorije, te oko 10% obradivih površina, prekriveno eksplozivnim napravama, što je, na primjer, dvostruka površina Austrije.
Šta će se događati nakon Trumpovog izjašnjenja o krivici?
Bivši američki predsjednik Donald Trump pojaviće se u 14.15h po lokalnom vremenu (20.15h po srednjeevropskom) pred sudijom u New Yorku, povodom optužnice koju je podnio tužilac na Manhattanu u slučaju isplate novca porno glumici Stormy Daniels.
Očekuje se da će saslušanje Donalda Trumpa i predstavljanje optužnice pred sudijom trajati manje od sat vremena. Ali, mogle bi da prođu godine prije nego što počne suđenje.
Šta tačno piše u optužnici protiv Trumpa još nije poznato, ali se očekuje da će sadržaj biti objavljen poslije njegovog pojavljlivanja pred sudijom.
Lance Fletcher, advokat i bivši tužilac u kancelariji Okružnog tužioca Manhattana, smatra da može da prođe dosta vremena prije nego počne suđenje.
„Ako se radi o predmetu visokog profila ili uključuje veoma ozbiljne optužbe, moglo bi da prođe i dvije godine do početka suđenja”, rekao je Fletcher u intervjuu za Glas Amerike.
Kakva je procedura prije suđenja?
Na prvom pojavljivanju pred sudijom, Trumpu će biti pročitana optužnica i on će se izjasniti o krivici. Advokati su već najavili da će se izjasniti da nije kriv.
Sljedeći pravni koraci uključuju niz pretpretresnih postupaka, koji traju mjesecima ili čak godinama, nakon čega slijedi izbor porote i suđenje.
Iako se više od 90 odsto krivičnih djela u New Yorku završava sporazumom o priznanju krivice, Trumpov advokat je rekao da nema šanse da će bivši predsjednik prihvatiti tu opciju.
Prema njujorškim zakonima o brzom suđenju, suđenje za krivično djelo mora početi u roku od šest mjeseci od podizanja optužnice. Ali, rok se skoro uvijek probija jer obje strane traže dodatno vrijeme za pripremu.
Trump je negirao da je kršio zakon u ovom slučaju, a njegov prošireni tim advokata obećao je da će se boriti protiv optužbi čak i prije nego što budu predstavljene poroti.
Postoje i razni načini da bivši predsjednik odlaže početak suđenja - time što će njegovi advokati podnijeti niz zahtjeva sudu da riješi određena pitanja pred početak procesa.
Kod krivičnog gonjenja, advokati mogu da podnesu razne zahtjeve sudu: da se odbace optužbe zbog nedostatka dokaza, da se odbace dokazi koji su nezakonito pribavljeni, da se suđenje izmesti na drugu lokaciju zbog velikog interesovanja javnosti.
U Trumpovom slučaju, kažu eksperti, očekuje se da njegov tim podnese sve ove zahtjeve i doda još neke.
Između ostalih, mogli bi da pokušaju da obore slučaj na osnovu zastarjelosti, kaže Cheryl Badar, profesorica prava na fakultetu Univerziteta Fordham.
U New Yorku se prekršaji gone u roku od dvije godine, a krivična djela u roku od pet. Budući da je od navodne isplate Stormy Daniels 2016. prošlo skoro sedam godina, njegovi advokati tvrde da on ne može biti krivično gonjen.
„Ali zakon predviđa izuzetke i s obzirom na to da su tužioci u New Yorku otišli ovako daleko sa tim, bio bih šokiran ako bilo šta od ovoga bude odbačeno zbog zastarjelosti”, rekao je Fletcher.
Proces može i da se oduži ako Trumpov tim bude zahtijevao od tužilaštva uvid u sve dokazne materijale prikupljene u istrazi.
„Mogli bismo da govorimo o hiljadama ili desetinama hiljada stranica materijala”, kaže Fletcher.
Jonathan Turley, profesor prava na Univerzitetu George Washington, rekao je da bi jedna od spornih stvari mogla da bude i sudska zabrana Trumpu da o procesu govori u javnosti - što je uobičajena praksa u slučajevima ovako visokog profila.
Međutim, Trump je predsjednički kandidat i nametanje takve naredbe bi moglo da prekrši njegovo pravo na slobodu govora dato Prvim amandmanom, rekao je Turley, inače svjedok odbrane tokom procesa Trumpovog opoziva.
Na kraju, sudija je taj koji će odlučiti da li će odobriti pretpretresne zahtjeve. Badar kaže da sudija u ovom slučaju, budući da su sve oči javnosti uprte u proces, možda neće željeti da odlaže početak.
Šta ako bude proglašen krivim?
Ako Trump bude oslobođen, to će predstaviti kao pobjedu. Ali, ako bude proglašen krivim po bilo kojoj tački optužnice, ima više opcija za žalbu.
Prvo može da ospori presudu pred prvostepenim sudom prema njujorškom zakonu o krivičnom postupku, tvrdeći da je porota pogrešno procijenila slučaj, rekao je Fletcher.
Ako to ne uspije, mogao bi da se žali njujorškom Apelacionom sudu ili čak Vrhovnom sudu SAD. Turley kaže da zahtjev za tu žalbu može biti uložen i prije početka suđenja.
„Ako sudija odbije zahtjeve odbrane, Trumpov advokat će vjerovatno tražiti pravo da se obrati Apelacionom sudu, čak i potencijalno Vrhovnom sudu prije nego što se održi bilo kakvo suđenje”, rekao je on.
Branilac: Trump spreman za pravnu bitku
Bivši američki predsjednik Donald Trump spreman je za svoju pravnu bitku u slučaju tajne novčane isplate porno zvijezdi Stormy Daniels, rekao je njegov advokat dok se Trump priprema za izlazak na sud u utorak.
Šta donosi pobjeda Milatovića u odnosima Srbije i Crne Gore?
Izabranom predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću stigle su i brojne čestitke iz Beograda – od predstavnika vlasti, opozicije, bivših i aktuelnih političkih aktera, sa ljevice i sa desnice.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u čestitki Milatoviću naveo da će „u Srbiji uvek imati pouzdanog partnera u razvoju političkog dijaloga i jačanju ekonomske saradnje dveju zemalja, kao i čvrst oslonac za miran i stabilan Balkan”.
U pojedinim medijima i dijelu javnosti, Milatović je označen kao kandidat pod uticajem prosrpskih struja u Crnoj Gori, Srbije i Srpske pravoslavne crkve, a njegov dalji politički kurs opisan je kao neizvjestan. Milatović je u svom pobjedničkom govoru rekao da će zemlju uvesti u Evropsku uniju za pet godina i da iz Podgorice više neće ići trzavice ka susjedima na Zapadnom Balkanu.
Analitičari u razgovoru za Glas Amerike kažu da će izbor Milatovića doprinijeti boljim političkim odnosima Srbije i Crne Gore, ali da ne treba očekivati suštinsku promjenu u politici Podgorice.
Osnivač Centra za evropske politike (CEP) Nebojša Lazarević smatra da je pobjeda Milatovića dobra vijest i za Crnu Goru i za Srbiju. Ističe da pobjeda nije bila iznenađenje čak ni za Mila Đukanovića koji je, po njegovim riječima, mogao politički da preživi samo da je u drugi krug izbora ušao sa Andrijom Mandićem iz Demokratskog fronta. To se nije dogodilo, narod u Crnoj Gori je pokazao veliku političku mudrost, kaže Lazarević i dodaje da se ne treba plašti nekakve prosrpske politike budućeg crnogorskog predsjednika.
„Kod njega postoji jedna normalna srpska priča, jedan normalan odnos sa Srbijom. I mislim da će se razočarati i oni u srpskom kokusu dole ako od njega očekuju da on postane ne daj bože neki velikosrbin”, kaže Lazarević i dodaje da je tenzija između Crne Gore i Srbije vještačka, te da će se smiriti odlaskom Đukanovića.„Takođe, vidi se da je tu stasala jedna nova generacija političara koja želi da govori o ekonomiji, o evropskim integracijama, a ne o budalaštinama, velikim Srbijama i slično.”
Dušan Milenković iz Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative (CDDRI) za Glas Amerike ocjenjuje da će pobjeda Milatovića donijeti novu retoriku u odnosima Podgorice i Beograda, ali ne i novu spoljnu politiku.
„Očekujem da sa crnogorske strane dođe do pozitivnije retorike i poboljšanja odnosa, veće otvorenosti prema Srbiji. Jer mi smo imali do sada predsednika Đukanovića koji je bio veoma negativan prema Srbiji, čak je i svoj politički identitet gradio na toj neprijateljskoj retorici prema Srbiji. Milatović je pokazao određenu vrstu otvorenosti prema ideji i projektu Otvoreni Balkan, koji je Vučiću veoma važan i mislim da bi moglo brzo da dođe do sporazumevanja po tom pitanju. Ne vidim način na koji Jakov Milatović može da promoviše neke stvari koje su želja nekih ljudi u Srbiji ili Crnoj Gori, na primer da se povuče priznanje Kosova. To je veoma daleko od realnosti. Crna Gora je duboko u sistemu NATO-a i tako će i biti u narednim decenijama. Takođe je veoma određena po pitanju rata u Ukrajini i prema Rusiji, i to je nešto što razlikuje Crnu Goru od Srbije i možemo da očekujemo da se ništa od toga ne promeni.”
Po mišljenju Nebojše Lazarevića pobjeda Milatovića je odlična vijest i za evropske integracije Srbije.
„Izbor Jakova Milatovića, i za tri-četiri meseca izbor i nove vlade Crne Gore može da bustuje evropske integracije i Crne Gore, ali i Srbije. Koliko god da Crna Gora bude uspešna, a biće uspešna u procesu evropskih integracija, niko neće raditi veoma komplikovane institucionalne i pravne reforme u EU zbog 600 hiljada stanovnika. Dakle, oni će nas primati makar u paketu tri države, a to je recimo Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija.”
Strah od okretanja Milatovića ka Istoku
Iako se Milatović deklariše kao pobornik evropskih integracija Crne Gore, deo javnosti je skeptičan prema njegovoj budućoj orijentaciji. Austrijski i njemački mediji, javlja N1, pišu da na Zapadu postoji zabrinutost oko toga da bi Crna Gora mogla da dođe pod pojačan uticaj Srbije i Rusije. Novoizabrani crnogorski predsjednik u kampanji nije dobijao podršku zvaničnog Beograda, ali ga je u drugom krugu podržao Demokratski front – koji slovi za stranku blisku Srbiji.
Dušan Milenković ocjenjuje da su navodi da je Milatović blizak Srbiji „podgrevani iz štaba Mila Đukanovića, koji je na taj način pokušao da okupi što više birača oko sebe”.
Smatra i da su se u realnosti dešavale situacije koje su pokazale suprotno - da Vučić nije blagonaklono gledao na kandidate pokreta Evropa sad.
„Kada je (Milojko) Spajić trebalo da bude kandidat ispred Evrope sad, kao najpopularniji političar u opoziciji, oni su na neki način odigrali dupli pas – režim Mila Đukanovića i Vučića - sa otkrivanjem njegovog prebivališta u Srbiji. Otkrili su informacije koje ne bi trebalo da otkrivaju kao država Srbija, i to je pomoglo Đukanoviću, ali i Andriji Mandiću, da najpopularniji političar u Crnoj Gori ne može da se kandiduje”, kaže Milenković.
MUP Srbije je u februaru ove godine, na zahtjev crnogorskih institucija, potvrdio da Spajić ima prebivalište u Beogradu i on je morao da povuče predsjedničku kandidaturu.
Nebojša Lazarević iz CEP-a je svojevremeno imao priliku i lično da upozna Jakova Milatovića dok je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića i smatra da pripada novom tipu političara.
„Recimo, počeli smo razgovor o njegovoj tada predloženoj reformi poreskog sistema protiv koje sam ima određene primedbe. On me ubedio zaista argumentima, čovek je koji ume lepo da razgovara, argumentima. Možete da mu se suprotstavite. Kada sam je nešto njemu rekao što on nije znao – uzeo je papir i olovku i počeo da zapisuje, što je retko. Pazite, ja sam sa 20 ministara radio temeljno – retko imate moćne ljude koji hoće da uče, da prihvate da neko nešto zna bolje od njih. To onda pokazuje da je pametan i da školovan, kada nema ništa protiv tuđeg znanja”, kaže Lazarević i pomalo u šali dodaje da se juče i u Beogradu osjetilo da se održavaju izbori u Crnoj Gori.
„Ja živim na Vračaru pored hrama Svetog Save – mogu vam reći da sam juče bez problema uspeo da parkiram kola gde god sam hteo da stanem, što govori da je jedan veliki broj vračarskih Crnogoraca otišao da glasa i to, koliko sam se ja raspitao – protiv Mila Đukanovića.”
Međutim, kada je riječ o konačnoj ocjeni budućih odnosa Srbije i Crne Gore, sagovornici Glasa Amerike ističu da treba sačekati rezultate parlamentarnih izbora u junu, vidjeti kako će proći Evropa sad i koliki će udio i uticaj u budućoj vladi imati prosrpske stranke poput Demokratskog fronta.
Finska postaje NATO članica u utorak
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u ponedjeljak da će Finska postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza u utorak i da se nada da će joj susjed Švedska moći pridružiti u narednim mjesecima.
"Ovo je historijska sedmica", rekao je Stoltenberg novinarima uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. "Od sutra će Finska biti punopravna članica alijanse."
On je rekao je da će u utorak popodne "prvi put bit podignuta finska zastava u sjedištu NATO-a".
"To će biti dobar dan za sigurnost Finske, za nordijsku sigurnost i za NATO u cjelini", dodao je Stoltenberg
Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, u utorak predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Antoniju Blinkenu. Stoltenberg je rekao da će potom pozvati Finsku da učini isto.
OPEC+ Alijansa najavljuje iznenađujuće smanjenje proizvodnje nafte
Saudijska Arabija i drugi proizvođači nafte OPEC+ u nedjelju su najavili dobrovoljno smanjenje proizvodnje u iznosu od oko 1,15 miliona barela dnevno, što je iznenađujući potez za koji su rekli da je usmjeren na podršku stabilnosti tržišta.
Uglavnom se očekivalo da će se grupa pridržavati svojih već dogovorenih smanjenja od 2 miliona barela dnevno kada se njen ministarski panel, koji uključuje Saudijsku Arabiju i Rusiju, sastane virtualno u ponedjeljak.
Prošlog oktobra, OPEC+, koji se sastoji od Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika predvođenih Rusijom, dogovorio je smanjenje proizvodnje za 2 miliona barela dnevno od novembra do kraja godine, što je razljutilo Washington jer čvršće snabdijevanje povećava cijene nafte.
SAD tvrde da su svijetu potrebne niže cijene kako bi podržao ekonomski rast i spriječio ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaradi više prihoda za finansiranje rata u Ukrajini.
Neočekivani dobrovoljni rezovi u nedjelju, koji počinju od maja, dolaze uz već dogovorene u oktobru.
Prema zvaničnim izjavama, Rijad je rekao da će smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno, dok će Irak smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno.
UAE su saopštili da će smanjiti proizvodnju za 144.000 barela dnevno, Kuvajt je najavio smanjenje od 128.000 barela dnevno, dok je Oman najavio smanjenje od 40.000 barela dnevno, a Alžir je rekao da će smanjiti proizvodnju za 48.000 barela dnevno. Kazahstan će takođe smanjiti proizvodnju za 78.000 barela dnevno.
Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak također je u nedjelju rekao da će Moskva produžiti dobrovoljno smanjenje od 500.000 barela dnevno do kraja 2023. Moskva je jednostrano objavila ta smanjenja u februaru nakon uvođenja zapadnih ograničenja cijena.
Nakon ruskih jednostranih smanjenja, američki zvaničnici rekli su da ruski savez s drugim članicama OPEC-a slabi, ali nedjeljni potez pokazuje da je saradnja i dalje jaka.
Saudijsko ministarstvo energetike je u saopćenju navelo da je dobrovoljno smanjenje proizvodnje u kraljevstvu mjera predostrožnosti usmjerena na podršku stabilnosti tržišta nafte.
Cijene nafte pale su na najniže vrijednosti u 15 mjeseci ranije ovog mjeseca kao odgovor na bankarsku krizu koja je uslijedila nakon kolapsa dva američka zajmodavca i rezultirala spašavanjem Credit Suisse od strane najveće švicarske banke UBS.
"OPEC poduzima preventivne korake u slučaju bilo kakvog mogućeg smanjenja potražnje", rekla je u nedjelju Amrita Sen, osnivačica i direktorica Energy Aspects.
Analiza: Bidenova strateška šutnja o Trumpu mogla bi biti testirana u narednim danima
Kada je Joe Biden u petak ujutro upitan o uticaju koji bi optužnica njegovog prethodnika iz Bijele kuće i političkog rivala Donalda Trumpa imala na Ameriku, američki predsjednik je dao odlučan odgovor: bez komentara.
"Neću da pričam o Trumpovoj optužnici", objasnio je Biden nakon što su ga novinari nekoliko puta pritiskali.
Biden je nastavio strategiju koju je njegova Bijela kuća usavršila na Trumpu tokom dvije godine - šutnja je zlato. Sada kada je Trump optužen, zvaničnici Bijele kuće ukazuju da planiraju slijediti istu taktiku "šuti i nastavi".
Taj bi plan mogao biti testiran u narednim danima, dok se republikanci okupljaju oko Trumpa, napadaju američki pravosudni sistem, a neki, uključujući predstavnicu Marjorie Taylor Greene iz Džordžije, prave planove za protest u New Yorku u utorak - na dan kada je bivši predsjednik na sudu na Menhetnu - za koje postoji strah da bi mogli postati nasilni.
Biden, demokrata, osvojio je predsjedništvo 2020. direktnim napadom na Trumpa, obećavajući da će vratiti "dušu Amerike" nakon haotične četiri godine na vlasti njegovog prethodnika. Kao predsjednik, Biden je osudio saveznike i politiku bivšeg predsjednika "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA), ali rijetko samog Trumpa.
Demokratski stratezi kažu da namjerna šutnja Bidena i njegovog tima ima politički smisao.
"Administracija bi trebala nastaviti da radi ono što je radila cijelo vrijeme, fokusirajući se na upravljanje i rješavanje zabrinutosti Amerikanaca", rekla je demokratska strateg Karen Finney. "Ovo je trenutak za uvjeravanje Amerikanaca nastavljajući demonstriraciju kako izgleda snažno, stabilno, efikasno vodstvo."
Biden bi u ponedjeljak trebao otputovati u proizvodni pogon u Minesoti, a očekuje se da će biti u Bijeloj kući u utorak, kada bi se Trump trebao predati vlastima u New Yorku, gdje ga je optužila velika porota.
"Bili su pametni što su se klonili toga", rekla je demokratska strateg Lis Smith o strategiji Bijele kuće o Trumpu. "U 2020., Joe Biden je imao koristi od iscrpljenosti birača haosom Trumpove administracije. Podijeljeni ekran predsjednika Bidena fokusiran na dobro obavljanje svog posla naspram Trumpa i Republikanske stranke u haosu samo će mu pomoći."
Trump je kao predsjednik javno nazvao Bidena kriminalcem i označio demonstrante "nasilnicima". Trump se suočava s drugim istragama u vezi s njegovom ulogom u napadu njegovih pristalica na američki Kapitol 6. januara 2021. i njegovim naporima da poništi svoj gubitak od Bidena 2020. godine.
Bijela kuća je saopćila da neće komentirati Trumpa jer njegove postupke istražuje Bidenovo Ministarstvo pravde, koje je predsjednik obećao da će ostaviti neovisnim.
Ta bi se računica mogla promijeniti ako Trumpove pristalice uznemirene krivičnim optužbama potaknu nasilje i kada Biden započne očekivanu kampanju za reizbor i možda bude prisiljen da se suoči s Trumpom direktno na pozornici debate. Tramp želi da povrati predsjedničku funkciju 2024.
Biden još nije bio inaugurisan za predsjednika kada se dogodio napad na Kapitol. Tog dana, Biden je pozvao Trumpa da opozove izgrednike, tražeći od njega na društvenim mrežama da "sada ide na nacionalnu televiziju da ispuni svoju zakletvu i brani Ustav".
Portparol Bijele kuće Karine Jean-Pierre odbila je u petak komentirati sve mjere predostrožnosti koje savezna vlada može poduzeti, osim što je rekla da smo "uvijek spremni" za mogućnost nasilja. Jean-Pierre je ponovio Bidenovu često izgovaranu podršku ljudima da "mirno protestiraju".
Trump će se izjasniti da nije kriv po optužbama i najavio je da neće odustati od trke.
Biden gleda na svog prethodnika kao na izazivanje opasnog pokreta, a njegova upozorenja o ekstremizmu "MAGA" su iskrena, prema dvojici ljudi koji su nedavno razgovarali s predsjednikom.
Strateg demokrata Donna Brazile napomenula je da se Biden još nije zvanično proglasio kandidatom za izbore 2024. i da ne treba da komentariše Trumpovu nevolju.
“Predsjednik Biden nije kandidat, i iako on može, ali i ne mora imati mišljenje, ne vidim razlog da predsjednik stavi ruke na vagu pravde druge grane vlasti”, rekla je Brazile.
Trump bi trebalo da bude izveden pred sud u utorak
Bivši američki predsjednik Donald Trump, protiv koga je podignuta optužnica, trebalo bi da bude izveden pred sud narednog utorka – potvrdili su sudski zvaničnici.
Očekuje se i da će tada biti objelodanjeni i detalji optužnice podignute protiv njega u četvrtak.
To je ujedno i trenutak kada bi trebalo i da bude zaveden u evidenciju – odnosno biće fotografisan, biće mu uzeti otisci prstiju i moguće određena kaucija.
Kada se bude predao vlastima trebalo bi da ima tretman kao i ostali građani koji se suočavaju sa optužbama i pravnim procesom.
Ne očekuje se, međutim, da mu budu stavljene lisice na ruke, kao bivši predsjednik uživaće zaštitu tajne službe, i najvjerovatnije će otići kući istog dana.
Detalji optužnice protiv njega još su nepoznati – zna se da je njujorški tužilac Alvin Breg vodio istragu po optužbama da je novčanu isplatu porno glumici Stormi Danijels, koja joj je dodeljena za diskreciju o njihovom odnosu, predstavio kao poslovnu transakciju.
Isplata porno zvijezdi sama po sebi nije bila nezakonita, ali njeno netačno prikazivanje jeste.
Sam Tramp i njegovi sljedbenici su oštro reagovali povodom optužnice tvrdeći da je politički motivisana, kao i da joj je svrha da utiče na kampanju za predstojeće predsedničke izbore.
Okružni tužilac Alvin Breg je u pismu, u koje je uvid imao AP, ocijenio da se radi o besmislenim optužbama – odbivši eventualni pretres u Kongresu posvećen procesu odlučivanja Velike porote koja se izjasnila optužnici – rekavši da je tako nešto povjerljivo.
"Pozivam vas da se suzdržite od zapaljivih optužbi, povučete zahtjev za objelodanjivanje informacija i omogućite da se proces odvija bez nezakonitog političkog uplitanja", odgovorio je Breg republikancima Džejmsu Komeru, Džimu Džordanu i Brajanu Stajlu.
Prethodno je predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti najavio da će koristiti ovlaštenja Kongresa da ispita tužioca Brega.
Komer, Džordan i Stajl zatražili su da bude objavljeno svjedočenje velike porote, dokumenta i kopije korespondencije sa Sekretarijatom za pravosuđe.
Donald Trump, polarizujuća ličnost u američkoj politici, uživao je podršku pretežno bijelaca, radnika i konzervativnih hrišćanskih birača i upravljao zemljom kao populista desnog krila.
Stormi Danijels navodi da je imala seksualni odnos sa Trumpom u hotelu na jezeru Taho 2006. godine, godinu dana nakon što se oženio svojom sadašnjom suprugom Melanijom, i više od deset godina prije nego što će biznismen, koji je ušao u politiku, postati predsjednik.
Protiv Trumpa se vode još dvije istrage: jedna o povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, a druga u Džordžiji u vezi sa uticajem da se promijene rezultati izbora.
Reakcije na optužnicu protiv Trumpa potvrdile oštre podjele u SAD
Reakcije na optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su predvidive ako se uzmu u obzir oštre podjele u američkoj politici i društvu. Njegove kolege republikanci tvrde da je istraga bila politički motivisana, dok demokrate poručuju da niko ne smije da bude iznad zakona.
Čak su i potencijalni Trumpovi protivkandidati unutar Republikanske stranke stali u njegovu odbranu, nakon što je njujorška velika porota optužila bivšeg predsjednika u slučaju isplate 130.000 porno glumici Stormi Danijels, kako bi šutila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je negirao optužbe i ocijenio da je istraga politički motivisana.
Guverner Floride Ron Desantis, koji nije najavio predsjedničku kandidaturu 2024. ali važi za Trumpovog glavnog rivala, na Tviteru je optužio njujorškog tužioca - demokratu Alvina Brega - da je "okrenuo vladavinu prava naglavačke jer koristi pravni sistem za ostvarivanje političke agende".
Desantis je rekao da neće sarađivati sa njujorškim zvaničnicima na izručenju Trumpa sa Floride, gdje je prijavljen, kako bi se suočio sa optužbama. To možda i neće biti problem jer je Trumpov advokat rekao da će bivši predsjednik otići za Njujork da se preda.
Niki Hejli, bivša ambasadorka pri UN za vrijeme Trumpa, koja je najavila svoju kandidaturu za 2024, rekla je da optužnica "govori više o osveti, nego o pravdi".
Majk Pompeo, državni sekretar za vrijeme Trumpove administracije i još jedan mogući kandidat za predsjednika, optužio je tužioca da se „igra politike“.
Republikanski senator iz Južne Karoline Tim Skot, još jedan mogući kandidat, u saopštenju je naveo da "pro-kriminalni njujorški tužilac nije uspio da uhapsi kriminalce, već koristi zakon za političke obračune".
"Ovo je parodija i ne bi trebalo da se dešava u najboljoj zemlji na svijetu".
Sa druge strane, demokrate poručuju da niko ne treba da izbjegne krivično gonjenje ako je prekršio zakon, ali da isto tako ima pravo da pred sudom odgovori na optužbe.
Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma, napisala je na Tviteru da je "velika porota odlučivala na osnovu činjenica i zakona".
"Niko nije iznad zakona i svako ima pravo na suđenje da dokaže nevinost. Nadamo se da će bivši predsjednik mirno poštovati sistem koji mu daje to pravo“, dodala je ona.
Lider većine u demokratskom Senatu Čak Šumer naveo je u saopštenju da Trump "potpada pod iste zakone kao i svaki Amerikanac".
"Pravni sistem i porota, a ne politika, će odrediti njegovu sudbinu, u skladu sa činjenicama i zakonom. Ne bi trebalo da bude nikakvog spoljnog političkog uticaja, zastrašivanja i miješanja. Ohrabrujem i pristalice i protivnike gospodina Trumpa da puste da se proces odvija mirno i u skladu sa zakonom".
Reakcije stanovnika Njujorka bile su pomiješane.
"Konačno. Trebalo je da bude optužen za milion stvari i konačno je optužen za nešto. Bilo je krajnje vrijeme!" rekla je stanovnica Njujorka, Kerolajn.
Stanovnik Njujorka po imenu Oskar rekao je da vjeruje da će optužnica pomoći Trumpovoj kandidaturi za reizbor.
„Ovo je vjerovatno ono što oni žele, Trumpova kampanja želi ovo. To je besplatan marketing".
Džejms iz Konektikata je rekao da vjeruje da optužnica jača vladavinu prava.
„Mislim da ova optužnica pokazuje da niko nije iznad zakona. I nadamo se, ako je počinio krivična djela, da će za to odgovarati."
Stiv, stanovnik Čikaga, vidi stvari drugačije.
„Mislim da je to glupa optužba. Amerika može da provede više vremena na važnijim stvarima...On je zapravo osoba koja je učinila mnogo za ovu zemlju".
Da li će Trump biti uhapšen i koji su naredni koraci poslije optužnice?
Svakoga dana stotine ljudi završe u pritvoru u Njujorku. Očekuje se da se tu nađe i bivši predsjednik Donald Trump, najranije sljedeće nedelje, javlja AP.
NJUJORK - Velika porota na Menhentu odlučila je da se podigne optužnica protiv Trampa. Ova odluka uslijedila je posle istrage okružnog tužioca Alvina Braga o tome da li je Trump falsifikovao poslovna dokumenta kada je preko svog advokata platio porno glumici Stormi Danijels 130.000 dolara, da ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Sve se to dešavalo tokom Trumpove izborne kampanje 2016.
Detalji optužnice nisu poznati, ali je Trump prvi američki predsjednik koji će biti krivično gonjen.
Donald Trump tvrdi da je posrijedi politički progon i da je potpuno nevin.
Izvori agencije AP tvrde da su u toku pregovori kancelarije tužioca i Trumpovih advokata o njegovoj predaji nadležnim organima, koja bi mogla da se desi sljedeće nedelje. Iz kancelarije tužioca saopšteno je da su kontaktirani Trumpovi advokati kako bi se o tome razgovaralo.
Kakva je procedura kad je neko optužen za krivično djelo u Njujorku?
Za bilo koga ko je optužen u Njujorku za krivično djelo, bilo da je siromašan i bogat, protokol je isti. Po predaji u policijskoj stanici se uzimaju otisci prstiju, optuženi se fotografiše i uzimaju mu se osnovni podaci. Potom se optuženi pritvara na najmanje nekoliko sati.
Optuženi mora da preda svoj mobilni telefon i ostale lične stvari, i advokati često ne mogu da budu uz optužene kada prolaze kroz ovaj proces. Zato im savjetuju da ne daju nikakve izjave.
Detalji poput stavljanja lisica na ruke zavise od slučaja do slučaja. Mnogi optuženi biraju da se sami predaju i onda se pregovara o uslovima za to.
Ali, nije poznato šta se radi u situaciji kada je optuženi bivši predsjednik Amerike, kojeg i dalje štite pripadnici Tajne službe. Svaki predsjednik SAD ima pravo na to i obezbjeđenje mu se ukida samo ako on to zatraži. Trump to nije uradio, tako da će agenti vjerovatno biti sa njim.
Džeremi Saland, bivši tužilac sa Menhetna, kaže da je ovo jedinstven slučaj.
"Ako Trump odluči da se preda, treba očekivati relativno brz proces i puštanje na slobodu bez kaucije. Ne vjerujem da će bivši predsjednik biti odveden u policijsku stanicu sa lisicama na rukama, kroz masu ljudi na ulici. Ovdje je stvar i u bezbjednosti", kaže Saland.
Šta pokazuju dosadašnji slučajevi poznatih ličnosti?
Optuženi se često, ako znaju da im slijedi hapšenje, sami predaju policiji, ali to zavisi od ozbiljnosti optužbi.
Na primjer, direktor Trumpove organizacije Alen Vajselberg, optužen za poreske malverzacije 2021, sam se predao kako bi izbjegao "medijski cirkus", napisao je njegov advokat tada.
Vajselberg je došao u zgradu suda oko 6.15 ujutru i odveden je na razgovor. Osam sati kasnije, poslije saslušanja, pušten je na slobodu i prošao je kroz hodnik pun televizijskih kamera. On je na kraju priznao krivicu za poreske malverzacije.
Filmski producent Harvi Vajnstin se predao u policijskoj stanici na Menhetnu zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje 2018.
Na kratko je zadržan u pritvorskoj ćeliji, a onda je sa lisicama na rukama odveden u sud - što su ispratile stotine novinara ispred zgrade.
Tri sata nakon predaje, Vajnstin je saslušan i pušten kući sa nanogicom, i uz kauciju od milion dolara. Nakon toga je osuđen u Njujorku, i Los Anđelesu, po sličnim optužbama.
Ali, neka hapšenja nisu planirana unaprijed, čak i kad su u pitanju poznati.
Takav je bio slučaj sa bivšim direktorom MMF-a, Dominikom Stros Kanom, kojeg je spremačica u hotelu optužila za seksualno zlostavljanje 2011.
Stros Kan je izveden iz aviona na njujorškom aerodromu. Negirao je optužbe i oko 36 sati proveo na ispitivanju. Potom je poslat u ozloglašeni njujorški zatvor Rajkers, i tu je proveo nekoliko dana. Pušten je u kućni pritvor, uz kauciju od milion dolara.
Tužilaštvo na Menhetnu je u međuvremenu prekinulo krivično gonjenje Stros Kana, ali ga po privatnoj tužbi goni žena koja tvrdi da je napao.
Šta je prethodilo podizanju optužnice protiv Trumpa?
Tužilaštvo na Menhetnu podiglo je optužnicu protiv Donalda Trumpa poslije istrage u vezi sa isplatom novca porno zvijezdi koja je tvrdila da je imala seksualne odnose sa njim, i tako postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica.
Januar 2018.
The Wall Street Journal javlja je da je Trump ugovorio isplatu od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormi Danijels u oktobru 2016, kako bi je spriječio da govori o seksualnom odnosu koji je navodno imala sa njim 2006. godine.
Trump stalno poriče da je imao aferu sa Danijels, čije je pravo ime Stefani Kliford.
Februar 2018.
Majkl Koen, Trumpov bivši privatni advokat, tvrdi je da je platio Stormi Danijels sopstvenim novcem i da nije dobio nalog od Trumpove kompanije ili izborne kampanje da obavi tu isplatu. Koen kaže da mu Trump nikada nije nadoknadio novac koji je dao za tu isplatu.
Svjedočeći pod zakletvom, Koen kasnije poriče obje izjave, navodeći da mu je Trump, zapravo, dao nalog da plati Stormi Danijels, i nadoknadio mu je taj novac.
Februar 2018.
Magazin NewYorker objavio je da je Trump imao aferu sa Playboyevom manekenkom Karen Mekdugal od 2006. do 2007. Magazin navodi da je izdavač tabloida National Enquirer platio Mekdugal 150.000 dolara, ubrzo nakon što je Trump postao republikanski kandidat za predsjednika 2016. za ekskluzivna prava da objavi njenu priču. Priča nikada nije objavljena.
April 2018.
Na pitanja novinara da li je bio upoznat sa isplatama Danijels, Trump je odgovorio "ne". Na pitanje zašto je Koen obavio tu isplatu odgovorio je "Moraćete da pitate Majkla Koena".
Maj 2018
U svom finansijskom izvještaju Kancelariji za vladinu etiku, koji je kao predsjednik bio obavezan da podnese jednom godišnje, Trump je priznao da je Koenu nadoknadio 130.000 dolara, sumu kojom je njegov advokat platio Danijels.
Jul 2018.
Rudi Đulijani, jedan od Trumpovih ličnih advokata u to vreme, kaže da je Koen snimio razgovor sa Trumpom dva mjeseca prije izbora 2016, u kome su razmatrali potencijalnu isplatu Mekdugal. Trump poriče da je uradio bilo šta pogrešno, i rekao je da je Koenov snimak njihovog razgovora "možda nelegalan."
Avgust 2018
Koen priznaje krivicu pred federalnim sudom na Menhetnu, uključujući i za kršenje zakona o finansiranju kampanje u vezi sa isplatom novca kojim je kupljena šutnja žena koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom. Koen izjavljuje da mu je Tramp dao nalog da obavi te isplate" isključivo zbog predsjedničkih izbora.
U optužnici protiv Koena, tužioci su naveli da je kandidat za federalni položaj, nazvan "Pojedinac 1" - dogovorio isplate. Trump nije optužen za krivično djelo. Džefri Berman, tadašnji glavni federalni tužilac na Menhetnu, kasnije je potvrdio da je Trump bio "pojedinac 1".
Decembar 2018.
Trump je na Tviteru nazvao isplate novca za kupovinu šutnje "jednostavnom privatnom transakcijom". U intervjuu za agenciju Reuters, rekao je da isplata Danijels "nije bila izdvojena iz novca od kampanje" i da tom transakcijom "nije prekršen zakon."
Avgust 2019.
Sajrus Vens, tadašnji okružni tužilac Menhetna, izdao je obavezujući poziv Trumpovoj organizaciji - porodičnoj kompaniji za prodaju nekretnina - tražeći podatike o isplatama novca za šutnju.
Juli 2021.
Vensova kancelarija je podigla otpužnicu protiv Trumpove organizacije i njenog direktora finansija zbog poreskih prevara. Sam Trump nije optužen za krivično djelo i u optužnici se nisu pominjale isplate novca Stormi Danijels i Mekdugal.
Februar 2022.
Dvoje tužilaca koji su vodili istragu o praksama poslovanja Trumpove kompanije podnose ostavku. Jedan od njih, Mark Pomeranc, kasnije je izjavio da je ostavku podnio nakon što je Alvin Brag, koji je zamijenio Vensa kao državni tužilac - nagovijestio da nije siguran da će pokrenuti slučaj protiv Trampa.
Iz Bragove kancelarije je odgovoreno da je istraga u toku.
Decembar 2022.
Trumpova organizacija proglašena je krivom za izbjegavanje plaćanja poreza, poslije suđenja pred državnim sudom Njujorka na Menhetnu.
Januar 2023.
Bragova kancelarija počinje iznošenje dokaza o Trumpovoj navodnoj ulozi u isplatama novca za "kupovinu šutnje" 2016. godine pred velikom porotom.
Mart 2023.
Tužioci sa Menhetna pozivaju Trumpa da svjedoči pred velikom porotom, za šta pravni eksperti navode da je znak da se bliži podizanje optužnice. Koen svjedoči pred velikom porotom.
18. mart 2023.
Trump je na svojoj platformi za društvedne medije Istina (Truth Social) objavio da očekuje da bude uhapšen u utorak, i pozvao svoje pristalice da protestuju. Trumpov portparol izjavio je da bivši predsjednik nije dobio obavještenje da će, potencijalno, biti uhapšen.
23. mart 2023.
Bragova kancelarija navodi da je Trump stvorio "lažno očekivanje" da će biti uhapšen, i republikanskim kongresmenima koji su tražili dokumenta i svjedočanstva o istrazi odgovara da se miješaju u aktuelnu istragu.
24. mart 2023.
Trump upozorava da bi moglo da dođe do "smrti i uništenja" ako bude optužen za krivično djelo.
30. mart 2023.
Izvori iz agencija za sprovođenje zakona i američki mediji javljaju da je protiv Trumpa podignuta optužnica.