U kontekstu kontinuiranih secesionističkih izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, američki diplomata smatra da su većina njegovih komentara fikcija te da ne može prekinuti odnose sa SAD, jer on ne predstavlja državu BiH.

Murphy je kazao da osobe koje su pod američkim sankcijama, u privatnim kanalima, traže načine da budu skinuti s crne liste.

Glas Amerike: Od predsjednika Republike Srpske konstantno stižu najave o odcjepljenju tog bh. entiteta te retorika kako je nemoguće da BiH opstane. Nedavno je najavio da prestaje saradnja vlasti u RS-u s Ambasadom SAD, a danas i da će tražiti prekid vojnih vježbi s NATO-om. Koliko se ovakvi stavovi mogu odraziti na građane RS-a i potencijalne investicije u taj entitet?

Murphy: SAD jako poštuju Srbe koji žive u RS-u i imamo dosta veza između srpskog naroda u Sjedinjenim Američkim Državama. Od kada postojimo u BiH, radimo širom zemlje u nastojanju da izgradimo bolju budućnost za sve. Potrebna je efikasna i odgovorna vlast na svim nivoima (državi, entitetima, kantonima, općinama) i svijetlija ekonomska budućnost za ljude koji žive ovdje, njihovu djecu i unučad.

Također je potrebna integracija zemlje u euroatlanske institucije. Mi ćemo nastaviti raditi na postizanju tih ciljeva, kao što smo radili proteklih 30 godina. Dodik ne može prekinuti odnose sa SAD, jer on ne predstavlja državu BiH. Naši odnosi s državom i ljudima, uključujući i one koji žive u RS-u su povezani. Nastavit ćemo jasno i glasno govoriti o problemima koje vidimo ovdje.

Kada neko prijeti teritorijalnom reorganizacijom države, glasno govorimo o tome. Kada vidimo visok nivo korupcije, o tome glasno govorimo. Kada neko želi oduzeti osnovna prava i slobode, kao što Dodik radi za ljude koji žive u RS-u, mi ćemo glasno govoriti o tome. Naši stavovi i politike su dosljedni i neće se promijeniti.

Glas Amerike: Osim prijetnji o secesiji, Dodik je više puta negirao genocid u Srebrenici, što je krivično djelo. U Tužilaštvu BiH je formiramo nekoliko predmeta protiv njega zbog negiranja genocida. Da li su pravosudne institucije jedini organ koji može reagirati na ovakve ispade ili bi međunarodna zajednica trebala poduzeti nešto?

Murphy: Mi smo već sankcionirali Milorada Dodika zbog njegovih antidejtonskih djelovanja i korupcije. Kada je riječ o genocidu u Srebrenici, činjenice su uspostavljene. Događaji u i oko Srebrenice su vrlo jasno - genocid. Oni koji su počinili zločine su ratni zločinci i krivi su. Ali to ne znači da je čitava etnička grupa kriva.

Bez obzira koliko puta Milorad Dodik ili bilo ko drugi ustane i porekne takva djela, ona se ne mogu izbrisati. To su činjenice. Uvredljivo je činiti takvo što kontinuirano i opasno je, jer nagriza tkivo ovoga društva. Dio procesa pomirenja je priznati činjenice, odati počast žrtvama, tražiti nestale osobe i goniti one koji su krivi za ratne zločine. Moramo vidjeti više takvih dešavanja u BiH, a ono što Dodik govori nimalo ne pomaže. Njegovi komentari o secesiji su jednako opasni i destabilizirajući. Većina toga su njegove fikcije i mislim da je i on svjestan toga. Kada neko ospori njegovo viđenje stvari, on onda vrijeđa. To ne radi čovjek koji radi argumentirano.

Isto tako je opasno jer stvara dojam da on može rasturiti državu bez bilo kakvih posljedica po njega ili po ljude ove zemlje. To nije tačno i to ljudi trebaju znati. Potrebno nam je da Srbi, Bošnjaci, Hrvati i građani ove zemlje, rade zajedno na budućnosti. To je integracija u euroatlanske strukture. To znači reći svojim političarima - molimo vas provedite reforme koje zahtijeva Europska unija kako bismo mogli započeti pregovore. Provedite reforme kako biste omogućili da mogu imati bolju klimu da ulažem u svoju budućnost. Molim vas provedite reforme koje će unaprijediti proces obrazovanja kako bi moja djeca mogla graditi bolje živote. To treba biti u fokusu političara u BiH. Ali prečesto čujemo riječi poput onoga što govori Dodik. Tako pokušavaju skrenuti pažnju sa svojih djela. Moja vlada će raditi s ljudima ove zemlje kako bi zaštitila njen integritet, suverenitet i multietnički karakter.

Glas Amerike: Koje je, prema Vašem mišljenju, najsretnije rješenje za izlaz iz političke krize u kojoj se nalazi BiH? Da li visoki predstavnik Christian Schmidt ponovno treba posegnuti za bonskim ovlaštenjima?

Murphy: BiH su potrebne funkcionalne i odgovorne vlasti na svim nivoima, uključujući i Federaciju gdje vlada nije formirana osam godina. To je užasno i loše za demokratiju i ekonomske mogućnosti i mora se promijeniti. Bez funkcionalne, efikasne vlasti u FBiH je jako teško ići ka euroatlanskim integracijama i suočiti se s izazovima kao što su izjave Milorada Dodika.

Smatramo da ljudi koji blokiraju formiranje vlasti, trebaju otkloniti tu blokadu. Rade to zbog svojih uskih, političkih i stranačkih interesa koji nemaju nikakve veze s građanima koji žive u FBiH. Zasigurno, to nije probosansko ponašanje. Visoki predstavnik je bio jasan kada je rekao da se nada da će stranke to uraditi u narednim sedmicama.

Glas Amerike: Koliko SAD imaju utjecaja na formiranje vlasti u Federaciji BiH i kakvi su njeni interesi? Da li postoje pojedinci ili stranke koje nikako niste željeli vidjeti na vlasti?

Murphy: SAD ne formira vlasti i ne bira ministre. Mi imamo interes da postoji funkcionalna, efikasna i odgovorna vlast na svim nivoima. Imamo interes da čuvamo multietnički karakter, suverenitet i integritet BiH te da se borimo protiv korupcije, promoviramo građansko društvo i nezavisne medije. Nesretna je okolnost da su neki ljudi odlučili da iskoriste ovaj trenutak da guraju antiameričke teorije zavjere. Ja ne znam zašto to rade. Mi smo najjači partner u proteklih 30 godina. Naša posvećenost zemlji je stalna i to se neće promijeniti. Oni mogu pričati prazne priče, mene lično napadati, ali to neće promijeniti američku politiku.

Glas Amerike: Da li je trenutna parlamentarna većina, zaista, snažni zamah ka prosperitetnijoj budućnosti i promjena u odnosu na stanje proteklih godina?

Murphy: Jasno je da postoji parlamentarna većina za koaliciju koja je predložena i ona je sada blokirana iz razloga kojih nemaju nikakve veze sa interesima građana Federacije. Oni se tiču uskih, sebičnih i političkih interesa i ciljeva. Ako im je stalo do BiH i ako su probosanski orjentirani, onda im ponašanje nije u skladu s vrijednostima o kojima govore. Spremni smo raditi sa svim strankama koje su u vlasti, jer mi ne donosimo prosudbu na osnovu jedne stranke u poređenju s drugom. Donosimo prosudbu o našem partnerstvu na osnovu politika stranaka i njihovih pojedinačnih lidera.

Glas Amerike: Koliko su efikasne sankcije SAD-a prema pojedincima i kompanijama u BiH, u kontekstu izvršavanja državnih funkcija? Da li će lista biti duža?

Murphy: Imamo dosta rigorozan proces koji se dešava u Washingtonu. Prije izricanja sankcija, prolazimo kroz dokaze i ocjenjujemo da li su donesene zbog antidejtonskih i antidemokratskih aktivnosti ili korupcije. U potpunosti smo uvjereni u kvalitet materijala koji sagledamo. Mislim da su sankcije dobro sredstvo, jer šalju signal zajednici da postoji problem i loša strana koju treba držati odgovornom za takvo ponašanje.

Uobičajeno je da se ljudi koji su sankcinonirani žale i da kažu - meni ove sankcije ništa ne znače, nemaju utjecaja na mene. Privatnim kanalima traže načine da budu skinuti s crne liste. Imamo povjerenje u domaće aktere koji koriste naše informacije za nastavak istrage.

Glas Amerike: BiH je iz godine u godinu zemlja koja ima najveći stepen korupcije. Kako da se društvo sistemski bori protiv toga?

Murphy: SAD su spremne reagirati ako bude trebalo izricati sankcije za korupciju. Bit će teško pobijediti korupciju u BiH jer je široko rasprostranjena. Svi glavni indeksi kojima se mjerima nivo korupcije, pokazuju da je BiH najgora i tako je već neko vrijeme. Velika je doza skepse kada je riječ o napretku u zemlji. Ne smijemo dopustiti da nas pobijede problemi i natjeraju da se povučemo. SAD čine mnogo. Sankcije su jedno od sredstava.

Mi podržavamo nezavisne medije, istraživačko novinarstvo, ljude koji imaju hrabrost da se suoče i zagrebu dublje kada je riječ o nekom tenderu ili građevinskom poduhvatu. Borimo se protiv rovovske politike. Trebat će vremena, energije i hrabrosti da se ljudi počnu slati u zatvore zbog korupcije.

Glas Amerike: Kako komentirate blizak odnos vlasti u RS-u s režimom u Rusiji? Koliko je snažan ruski utjecaj u BiH i da li može imati negativne posljedice?

Murphy: Ljudi koji su na mjestima lidera su autokrate. Znam da postoje jake kulturološke i historijske veze između Srba i Rusa. Podržavamo te vrste veza i nemamo problema s tim. To je drugačije od donošenja odluke da se kopira Putinov režim. Američki sekretar Antony Blinken je govorio o tome i jasno je kazao da su nastojanja da se oduzmu osnova prava i slobode - autokratija, put ka izolaciji.

Ne znam zašto Dodik smatra da je to dobar put. Vjerovatno jer ima svoje uske, sebične i finansijske razloge pa tako razmišlja, ali to nije put koji građani žele. Putinov stil autokratije koji Dodik slijedi je loš za BiH i njene građane. To je maligni utjecaj i ljudi to znaju.

“Separatistička retorika Milorada Dodika i prijetnje otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine predstavljaju antidejtonsko djelovanje koje je neodgovorno, opasno i štetno za integraciju BiH u evroatlantske institucije.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ni entitet niti bilo koja druga niža administrativna jedinica nemaju pravo otcjepljenja, a Sjedinjene Države neće mirno gledati ukoliko Milorad Dodik bude radio na potpirivanju novog sukoba u Bosni i Hercegovini. Kao što to rade već trideset godina, Sjedinjene Države će stati u zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine. Retorika i prijetnje Milorada Dodika pokušaj su odvlačenja pažnje od stvarnih problema s kojima se suočavaju građani Republike Srpske: tekuće kampanje vlasti radi oduzimanja osnovnih sloboda, neuspjeha u rješavanju problema porasta cijena hrane, smještaja i transporta, te kontinuiranih nastojanja da se budućnost Republike Srpske optereti hipotekom kroz neodgovorno zaduživanje od strane vlade.

Što se tiče prijetnji Milorada Dodika da će prestati sarađivati sa NATO savezom, podsjećamo ga da Zakon o odbrani iz 2005. godine obavezuje državne vlasti da provode aktivnosti potrebne za pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu. To uključuje i održavanje čvrstog partnerstva i saradnje sa NATO. Milorad Dodik nema ovlasti da jednostrano suspenduje ili mijenja ovaj ili bilo koji drugi zakon.”, stoji u reagovanju Ambasade SAD u BiH.

Između ostalog, dokumenti uključuju detaljne procjene ukrajinskih i ruskih snaga i slabosti na bojnom polju, vrijeme očekivanih isporuka novih sistema naoružanja i otkriće da ukrajinska protivzračna odbrana ima zabrinjavajuće nedostatak municije.

Informacije koje su procurile sugeriraju da američke obavještajne službe imaju izvanredan uvid u rad ruske vojske, dajući im mogućnost da ukrajinskim snagama pruže unaprijed znanje o predstojećim napadima i o tome gdje da koncentrišu svoje udare na ruske snage.

Dokumenti također pružaju prozor u kojoj mjeri su napori SAD-a da podrže Ukrajinu uključivali koordinaciju višestrukih američkih vladinih i stranih obavještajnih službi, od kojih nisu sve prirodno sklone dijeliti svoje nalaze jedna s drugom.

Otkriveno curenje

Počevši od izvještaja u The New York Timesu krajem prošle sedmice, novinari i istraživači otkrili su desetine povjerljivih dokumenata uglavnom vezanih za rat u Ukrajini, postavljenih na različite stranice društvenih medija, uključujući Discord - platformu za razmjenu poruka popularnu među igračima - Twitter i Telegram .

Identitet osobe ili osoba koje su postavile dokumente i dalje je nepoznat, a Pentagon je rekao da se čini da su mnoge od njih fotografije zvaničnih dokumenata Ministarstva odbrane. U najmanje jednom slučaju, dokumenti su izmijenjeni kako bi se sugeriralo da su američke procjene ruskih gubitaka u Ukrajini niže, a procjene ukrajinskih gubitaka veće nego što zapravo jesu.

Istraživači još uvijek rade na pokušaju da shvate kada i gdje su dokumenti prvi put objavljeni, ali čini se da su neki stavljeni na mrežu u opskurnu chat grupu na Discordu više od mjesec dana prije nego što su ih novinske organizacije primijetile.

Bellingcat, obavještajni kolektiv otvorenog koda sa sjedištem u Amsterdamu, izvijestio je da su neki od dokumenata možda bili na mreži već u januaru. U razgovorima s korisnicima Discorda, Bellingcat je rekao da je saznao da može biti više dostupnih dokumenata nego što je otkriveno do sada. Neki od originalnih Discord foruma na kojima su dokumenti dijeljeni od tada su ugašeni.

Ministarstvo pravde istražuje

Tokom vikenda, glasnogovornik Pentagona je rekao da je Ministarstvo odbrane curenje uputilo Ministarstvu pravde na istragu. Krivično je djelo ako lice sa sigurnosnom provjerom javno objavljuje tajne podatke bez dozvole.

"Jedna od prvih stvari koje će Ministarstvo pravde morati da uradi jeste da utvrdi univerzum ljudi koji su imali pristup ovim informacijama", rekao je Gary Ross, bivši specijalni agent koji je radio u kontraobaveštajnoj službi tokom 27-godišnje karijere koja je obuhvatala više američkih država te odbrambene i obavještajne agencije.

„Tada bi istraga pokušala da utvrdi ko je potencijalno mogao da otkrije te informacije nekome ko nije bio ovlašten da ih primi“, Ross, sada direktor studija obaveštajne djelatnosti na nastavnoj lokaciji Bush School of Government Univerziteta Teksas A&M sa sedištem u Vašingtonu, rekao je za Glas Amerike.

Međutim, Ross je rekao da je grupa ljudi s pristupom informacijama uključenim u curenje potencijalno prilično velika, s obzirom na napore cijele američke vlade da podrži Ukrajinu.

Žrtva sopstvenog uspjeha

Dugogodišnji veterani obavještajne zajednice rekli su da curenje informacija istovremeno naglašava uspjeh napora SAD-a da prikupe obavještajne podatke o ratu u Ukrajini i ugrožava ga.

Joseph Wippl, 30-godišnji veteran CIA-ine Nacionalne tajne službe, rekao je za Glas Amerike da je iznenađen "stepenom saradnje između različitih vladinih agencija koje se bave prikupljanjem obavještajnih podataka" i rekao da vjerovatno ima "mnogo obavještajnih podataka iz stranih zemalja", partnera koji ulaze u ove procjene.”

Nažalost, širok spektar agencija i vlada uključenih u napore vjerovatno je povećao vjerovatnoću curenja informacija, rekao je Wippl, koji je sada profesor na Frederick S. Pardee School of Global Studies na Bostonskom univerzitetu.

„To je veliko curenje informacija, ali ono koje na neki način razumijete s obzirom na broj ljudi koji imaju pristup tim informacijama“, rekao je on.

Curenje bi moglo otežati takvu vrstu razmjene informacija u budućnosti, rekao je Nicholas Dujmović, 26-godišnji veteran CIA-e.

„Ovo je povreda povjerenja“, rekao je on za Glas Amerike. “Obavještajne agencije koje čine [obavještajnu] zajednicu ne mogu obavljati svoj posao bez osnovne pretpostavke povjerenja svih njenih zaposlenika. Ovo kršenje – to je izluđujuće.”

Moguće štete

Dujmović je rekao da curenje podataka ima potencijal da naškodi američkim obavještajnim službama u međunarodnim operacijama zajednice na više nivoa.

Rekao je da saradnja između grupe za razmjenu obavještajnih podataka poznatog kao "Pet očiju" - SAD, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Novog Zelanda - vjerovatno neće biti duboko pogođena. Međutim, on je rekao da bi odnosi s obavještajnim agencijama koje su manje povezane sa SAD-om mogli trpjeti, jer se pitaju da li je razmjena informacija vrijedna rizika izlaganja.

Dujmović, sada docent i direktor programa za obavještajne studije na Katoličkom univerzitetu Amerike, rekao je da je najviše zabrinut zbog uticaja koji bi curenje informacija moglo imati na regrutovanje ljudskih izvora obavještajnih podataka u budućnosti.

“Ako ste neko ko razmišlja o tome da postane špijun za CIA-u, na primjer... onda zaista morate dvaput razmisliti o ovome, jer bi vas ovakvo curenje moglo koštati života”, rekao je. “Ovo je nešto što bi moglo imati zastrašujući učinak na našu sposobnost da regrutiramo ove vrste izvora koji su nam očajnički potrebni na ljudskoj strani stvari.”

Dodao je: "Svako ko je bio obavještajni profesionalac osjetit će mučninu čitajući o ovome."

Ograničena korist za Rusiju

Iako informacije koje su procurile jasno pokazuju da američke obavještajne agencije imaju značajan uvid u planove i razmišljanja ruskog vojnog vrha, stručnjaci kažu da sumnjaju da će otkrića Kremlju pružiti mnogo novih informacija o američkim sposobnostima i obimu saradnje Washingtona s Ukrajinom .

„Rusi nisu rođeni juče“, rekao je Wippl. “Vjerovatno su imali prilično dobru procjenu američkih sposobnosti, kao i pomoći Ukrajincima. Vjerovatno imaju svoje izvore u Ukrajini, pa ih to nije potpuno iznenadilo. Ali to će ih svakako ohrabriti da zakopčaju vlastitu sigurnost koliko god mogu.”

"Planiram da se kandidujem... ali još nismo spremni da to saopštimo zvanično", izjavio je Biden u intervjuu za program NBC Today pred tradicionalnu proslavu Uksrsa u Bijeloj kući, u okviru koje se, za pozvanu djecu, organizuje potraga za jajima u dvorištu predsjedničke rezidencije u Vašingtonu.

U razgovoru sa voditeljem Alom Rokerom, Biden je prethodno izjavio da planira da učestvuje u još "najmanje tri ili četiri uskršnje potrage za jajima, a možda i pet".

Biden je i ranije nagovijestio da planira da bude demokratski kandidat 2024, ali još nije formalno objavio svoju kandidaturu. I Biden i potpredsjednica Kamala Harris su ranije govorili da planiraju da se ponovo kandiduju kao predsjedničko-potpredsjednički tandem.

Visoki savjetnici Bijele kuće treba da donesu konačne odluke o pokretanju Bidenove kampanje za reizbor, javio je NBC, pozivajući se na nekoliko anonimnih izvora.

Inače, očekuje se da će ovogodišnjoj proslavi Uskrsa u Bijeloj kući prisustvovati oko 30.000 ljudi, pretežno djece, u devet grupa učesnika. Gosti su izvučeni na lutriji za koju tokom marta mogu da se prijave svi građani preko vladinog web sitea.

"Sve je moguće u Americi ako ne zaboravimo ko smo, i ako sve radimo zajedno", izjavio je Biden u kratkom obraćanju gostima u bašti Bijele kuće.

Dokumenti pružaju uvid u američke procjene stanja na bojnom polju u Ukrajini i potrebe Kijeva za pokretanje kontraofanzive radi oslobađanja teritorija koje je Rusija okupirala, mada su neki od materijala objavljeni na internetu izmijenjeni kako bi se preuveličali ukrajinski a smanjili ruski gubici, pišu svetski mediji.

Špijuniranje i prijatelja i neprijatelja

Američki zvaničnici i njihovi saveznici u drugim zemljama pokušavaju da ustanove kako su desetine povjerljivih obaveštajnih dokumenata završile na internetu, piše Vašington post (The Washington Post), ukazujući da je nivo detalja kojim se opisuje kako su SAD podjednako špijunirale prijateljske i neprijateljske zemlje izazvao i čuđenje i gnjev.

Dokumenti, za koje se čini da su barem djelimično došli iz Pentagona i koji su označeni kao strogo povjerljivi, nude taktičke informacije o ratu u Ukrajini, uključujući borbene kapacitete te zemlje, kao i analize američkih obavještajnih agencija o Rusiji i nekoliko drugih zemalja, na osnovu informacija prikupljenih iz povjerljivih izvora.

Čini se da su mnogi od procurilih dokumenata bili pripremljeni tokom zime za načelnika Združenog štaba oružanih snaga SAD Marka Milija (Milley) i druge visoke vojne zvaničnike, ali su bili dostupni i drugim američkim zvaničnicima s posebnim bezbjednosnim dozvolama.

Dokumenti, kako navodi Vašington post, izgleda da otkrivaju gdje je Centralna obaveštajna agencija (CIA) regrutovala agente upoznate s razgovorima svjetskih lidera, prisluškivanje koje pokazuje da je ruska plaćenička grupa Vagner pokušala da nabavi oružje od NATO saveznika Turske da ga upotrijebi protiv Ukrajine, kao i koje satelitske snimke SAD koriste za praćenje ruskih snaga, među kojima je napredna tehnologija koja izgleda nije bila javno poznata.

Fotografije najmanje nekoliko desetina stranica strogo povjerljivih dokumenata objavljene su 28. februara i 2. marta na platformi za razmjenu poruka Diskord (Discord) koja je popularna među gejmerima. Zvaničnici su, međutim, saznali da su dokumenti na javnim serverima tek kad je Njujork tajms (The New York Tims) prvi izvijestio o tome u četvrtak, 6. aprila, pošto su dan ranije prvo bili objavljeni na formu Forčen (4chan) da bi odatle stigli do Tvitera (Twitter) i Telegrama.

Mnogi od dokumenata imaju oznaku koja sugeriše da se ne mogu proslijediti stranim državljanima, ali neki od njih mogu da se dijele s bliskim saveznicima SAD, poput Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Američki obavještajni podaci o britanskim i kanadskim aktivnostima sadržani su u nekim dokumentima, što sugeriše da posljedice curenja informacija neće biti ograničene na SAD.

Dokumenti se prije svega odnose na rat u Ukrajini i pokazuju kako SAD procjenjuje stanje sukoba i kako se on razvija, navodi Vašington post, ukazujući da takve analize utiču na odluke administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), između ostalog i kakvo oružje da pošalje Ukrajini i kako da odgovori na rusku strategiju na bojnom polju.

Dubok prodor SAD u ruske službe

Procurjeli dokumenti Pentagona otkrivaju koliko su SAD duboko prodrle u ruske bezbjednosne i obavještajne službe, što omogućava Vašingtonu da upozori Ukrajinu na planirane napade i procijeni snage ruske ratne mašinerije, ističe Njujork tajms.

Dokumenti predstavljaju kako se ruska vojska muči u ratu u Ukrajini i duboko kompromitovan vojni aparat Moskve; sadrže svakodnevna upozorenja američkim obavještajnim agencijama o vremenu i konkretnim ciljevima ruskih napada, što je omogućilo SAD da prenesu Ukrajini ključne informacije o tome kako da se odbrani.

Curenje otkriva i američku procjenu ukrajinske vojske koja je takođe u teškom stanju bez dovoljno protivvazdušne municije, kao i kakve su dobitke ruske trupe ostvarile kod grada Bahmut. Izgleda da obavještajni izvještaji ukazuju na to da SAD takođe špijuniraju najviše ukrajinske vojne i političke lidere, što, kako navodi list, odražava probleme Vašingtona da dobije jasan uvid u ukrajinske borbene strategije.

Čini se, ističe list, da ti materijali pokazuju ono što obavještajni zvaničnici odavno priznaju – da SAD imaju jasniju sliku ruskih vojnih operacija nego ukrajinskih planova.

Ipak, curenje dokumenata moglo bi ugrozi ukrajinske ratne napore otkrivanjem o kojim ruskim agencije SAD znaju najviše. Sadašnji i bivši zvaničnici kažu da je prerano da se zna kolika je šteta, ali dodaju da bi na stanje na bojnom polju u Ukrajini moglo da utiče ako bi Rusija bila u stanju da utvrdi kako su SAD prikupljale svoje informacije i spriječi to u budućnosti.

Curenje je zakomplikovalo odnose SAD sa savezničkim zemljama i izazvalo sumnju u sposobnost Amerike da čuva svoje tajne. Nakon pregleda dokumenata, visoki zapadni obavještajni zvaničnik rekao je da je objavljivanje materijala bolno i sugerisao da bi to moglo da spriječi dalju razmjenu obavještajnih podataka.

Teško do izvora curenja

Pentagon i američko Ministarstvo pravde pokrenuli su istrage kako su se desetine fotografija koje navodno prikazuju strogo poverljiva dokumenta o ratu u Ukrajini i drugim međunarodnim pitanjima pojavile na internetu, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Istrage o ovakvim curenjima obično počinju utvrđivanjem ko je imao pristup dokumentima, što bi, kako navodi list, u ovom slučaju moglo biti teško, jer je moguće da stotine vladinih službenika imaju bezbjednosne dozvole da vide taj materijal.

Zvaničnici kažu da se razmatra niz mogućnosti kako je došlo do curenja, uključujući to da je neko odao informacije, ali i da su američki obavještajni sistemi hakovani.

Čini se da dokumenti takođe uključuju obavještajne podatke o unutrašnjim pitanjima u raznim zemljama, uključujući Izrael, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, dok zvaničnici kažu da će curenje vjerovatno uticati na nacionalnu bezbjednost SAD.

Volstrit džurnal navodi i da nije nezavisno mogao da potvrdi autentičnost dokumenata, ali da oni sadrže dovoljno detalja koja im daju kredibilitet. Odbrambeni zvaničnici, s druge strane, kažu da bi neki od dokumenata mogli biti autentični, ali da se čini da su neki i izmijenjeni.

Otkrivanje veoma osjetljivih informacija uznemirilo je ne samo najviše američke bezbjednosne zvaničnike već i saveznike sa kojima SAD dijele tajne obavještajne podatke. Neki američki partneri ipak umanjuju uticaj objavljenih dokumenata.

Portparol ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Černjak rekao je za dokumente da su "operacija ruskih specijalnih službi", mada neki od stručnjaka koji su pregledali taj materijal sumnjaju da je curenje dio ruske kampanje dezinformacija.

Arik Toler (Aric), šef za istraživanje i obuku u istraživačkom konzorcijumu Belingket (Bellingcat), rekao je da je pratio prvobitni izvor do male grupe korisnika na Diskordu, gdje su u januaru, februaru i martu postavljene stotine fajlova. Kasnije su neki od tih dokumenata objavljeni u većoj grupi fanova igre Majnkraft (Minecraft).

Originali i falsifikati

Iako dokumenti ne iznose konkretne detalje o ukrajinskim planovima, oni pružaju uvid u ono što Vašington vjeruje da će Ukrajini biti potrebno da povrati teritoriju koju trenutno zauzima Rusija kada počne kontraofanzivu krajem aprila ili u maju, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Britanski list navodi da su mu američki zvaničnici potvrdili da su dokumenti djelimično autentični i da su povjerljivi, ali su naveli da je makar jedan od njih izmijenjen.

Očigledno falsifikovani dokument koji je objavljen na društvenim mrežama navodi da je poginulih ruskih vojnika u borbama između 16.000 i 17.500, dok je broj poginulih ukrajinskih vojnika oko 71.500. Original tog dokumenta, koji je takođe procurio na internetu, pokazuje da je na ruskoj strani poginulo između 35.500 i 43.500 vojnika, a na ukrajinskoj između 16.000 i 17.500.

SAD su ranije procijenile da je od početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. oko 200.000 ruskih vojnika ranjeno ili ubijeno, a ukrajinskih oko 100.000. Takođe, dodaje Fajnenšl tajms, izgleda da su slično preokrenuti i gubici vojnih aviona dvije zemlje.

Za dokumente koji prikazuju broj snaga koje Ukrajina priprema za kontraofanzivu, jedan zapadni odbrambeni savjetnik koji radi s ukrajinskom vojskom rekao je da izgledaju stvarno, ali da većina informacija nije osjetljiva i da se do njih nekako moglo doći.

Dokumenti "ne govore gdje bi i kada bi mogao da se dogodi ukrajinski kontranapad", niti sadrže informacije o mobilnim komandnim jedinicama, rekao je taj zvaničnik, dodajući da je samo curenje "sramnije od svega".

Savjetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog rekao je da je curenje povjerljivih dokumenata SAD i NATO o ukrajinskoj vojsci i njenoj dugo očekivanoj proljećnoj kontraofanzivi dio ruske informativne operacije i da ne otkriva stvarne operativne planove Kijeva.

"Rusija traži način da preuzme informacionu inicijativu, da pokuša da utiče na kontraofanzivne planove Ukrajine, da unese sumnje, da kompromituje planove, da nas uplaši svojom 'obaviještenošću'", naveo je savjetnik Mihail Podoljak na Telegramu. "Ovo je blef... ovo nema nikakve veze sa stvarnim planovima Ukrajine".

Podoljak je rekao da dokumenti pružaju samo "statističku analizu zaliha, moguće operativne i taktičke planove, kao i veliku količinu fiktivnih informacija".

"Da je Rusija zaista dobila dokumente o pravom scenariju, teško da bi ih objavila", dodao je on. "Na kraju krajeva, mnogo je bitnije pripremiti vaše zamke, dok drugu stranu ostavljate u neznanju o svom znanju".

"Želimo da sudovi ponište ovu nepromišljenu odluku", rekao je Xavier Becerra, sekretar za zdravstvo predsjednika Joea Bidena, za "State of the Union" za CNN. „Želimo da žene i dalje imaju pristup lijeku koji je dokazano siguran. Milioni žena koristili su ovaj lijek širom svijeta.”

Naglasio je da za sada žene imaju pristup lijeku za abortus Mifepriston nakon što je savezni sudija u Teksasu, imenovan od Donalda Trumpa Matthew Kacsmaryk, stavio svoju odluku od petka na čekanje na sedam dana kako bi savezni zvaničnici mogli podnijeti zahtjev. Lijek je 2000. godine odobrila Uprava za hranu i lijekove, koju nadzire Odjel za zdravstvo i ljudske usluge na čelu sa Becerrom.

"Za dobro Amerike i za dobro žena, moramo pobijediti u ovome", rekao je.

Biden je rekao da će se njegova administracija boriti protiv presude u Teksasu. Kacsmarykov nalog na 67 stranica dao je vladi sedam dana za žalbu.

“Namjeravamo učiniti sve kako bismo bili sigurni da im bude dostupan ne samo za nedelju dana, već da idemo naprijed, tačka, jer je Mifepriston jedan od najsigurnijih i najefikasnijih lijekova koje smo vidjeli u posljednjih 20 godina kako bi pomogli ženama u zdravstvenoj zaštiti, posebno brizi o abortusu”, rekao je Becerra.

Upitan da li može preporučiti da FDA ignoriše zabranu, Becerra je rekao: "Sve je na stolu."

Postoji neizvjesnost oko pristupa najčešće korištenoj metodi abortusa u Sjedinjenim Državama nakon dvije odvojene i suprotstavljene sudske presude u Teksasu i Washingtonu o legalnosti Mifepristona.

Kacsmarykova odluka kojom se naređuje obustavljanje federalnog odobrenja Mifepristona poništila je decenije naučnog odobrenja. Ali presuda američkog okružnog sudije Thomasa O. Ricea, imenovanog od Baracka Obame, u državi Washington u skoro isto vrijeme, naložila je američkim vlastima da ne unose nikakve promjene koje bi ograničile pristup lijeku u najmanje 17 država u kojima su demokrate tužile nastojanje da se ograniči dostupnost.

Becerra je rekao da bi Kacsmarykova naredba mogla imati strašne posljedice za legalnost bilo kojeg lijeka odobrenog od FDA, kao što su vakcine, inzulin ili novi lijekovi za Alchajmerovu bolest koji dolaze na tržište jer nastoji "okrenuti naglavačke" cijeli proces odobrenja FDA.

Bivši državni tužilac Kalifornije priznao je "dobre šanse" da će o slučaju na kraju odlučiti Vrhovni sud, koji je prošle godine poništio Roe protiv Wadea i ograničio pristup abortusu širom zemlje.

„Ako sudija odluči da svoje preferencije, svojim ličnim mišljenje zamijeni mišljenje naučnika i medicinskih stručnjaka, koji lijek ne podleže nekoj vrsti pravnog osporavanja? Zato moramo ići na sud”, rekao je.

Aludirajući na Kacsmaryka, sekretar kabineta je rekao: „Ono što ste vidjeli kod tog jednog sudije u tom jednom sudu, u toj jednoj državi, to nije Amerika. Amerika ide po dokazima. Amerika radi ono što je pošteno. Amerika radi ono što je transparentno i možemo pokazati da je ono što radimo je pravih razloga.”

Pojavljujući se nakon Becerre na CNN-u, predstavnik Tony Gonzales, R-Texas, rekao je "važno je da se brinemo o ženama" i da imamo "stvarne rasprave o zdravstvenoj zaštiti žena", ali "odmaknite se od razgovora o abortusu. Žene imaju mnogo više drugih problema od samog pobačaja. ... Hajde da pričamo o drugim stvarima koje se dešavaju na ovom svijetu.”

Zvaničnici kažu da širina tema obrađenih u dokumentima, a koji se dotiču rata u Ukrajini, Kini, Bliskom istoku i Africi, sugerira da ih je možda procurio Amerikanac, a ne saveznik.

"Fokus je sada na tome da je ovo američko curenje informacija, jer su mnogi dokumenti bili samo u rukama SAD", rekao je Michael Mulroy, bivši visoki zvaničnik Pentagona, u intervjuu za Reuters.

Američki zvaničnici rekli su da je istraga u ranoj fazi i da oni koji je vode nisu isključili mogućnost da iza curenja stoje proruski elementi, što se smatra jednim od najozbiljnijih sigurnosnih propusta od kada se više od 700.000 dokumenata, video zapisa i diplomatskih prepiski pojavilo na web stranici WikiLeaksa 2013.

Ruska ambasada u Washingtonu i Kremlj nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Nakon otkrivanja curenja, Reuters je pregledao više od 50 dokumenata pod nazivom "Tajno" i "Strogo povjerljivo" koji su se prvi put pojavili prošlog mjeseca na web stranicama društvenih medija, počevši od Discorda i 4Chana. Iako su neki od dokumenata objavljeni prije nekoliko sedmica, o njihovom postojanju prvi je izvijestio New York Times u petak.

Reuters nije nezavisno provjerio autentičnost dokumenata. Čini se da su neke procjene žrtava na bojnom polju iz Ukrajine izmijenjene kako bi se minimizirali ruski gubici. Nije jasno zašto je barem jedan označen kao neklasifikovan, ali uključuje strogo povjerljive informacije. Neki dokumenti imaju oznaku "NOFORN", što znači da se ne mogu dati stranim državljanima.

Dvojica američkih zvaničnika izjavila su za Reuters u nedjelju da nisu isključili da su dokumenti možda lažirani kako bi se istražitelji doveli u zabludu o njihovom porijeklu ili da bi se širile lažne informacije koje bi mogle naštetiti sigurnosnim interesima SAD-a.

U saopćenju od nedjelje, Pentagon je rekao da provjerava valjanost fotografiranih dokumenata za koje se "čini da sadrže osjetljiv i visoko povjerljiv materijal".

Pentagon je to pitanje uputio Ministarstvu pravde koje je pokrenulo krivičnu istragu.

Jedan od dokumenata, datiran 23. februara i označen kao "Tajna", detaljno opisuje kako će ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane S-300 biti iscrpljeni do 2. maja po trenutnoj stopi upotrebe.

Takve pomno čuvane informacije mogle bi biti od velike koristi ruskim snagama, a Ukrajina je rekla da su se njen predsjednik i najviši sigurnosni dužnosnici sastali u petak kako bi razgovarali o načinima za sprječavanje curenja informacija.

POGLED SAVEZNIKA

U drugom dokumentu, označenom kao "strogo povjerljivo" i iz ažuriranja CIA-e Intel od 1. marta, kaže se da je obavještajna agencija Mossad ohrabrivala proteste protiv planova izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pooštri kontrolu nad Vrhovnim sudom.

U dokumentu se navodi da su SAD to saznale putem obavještajnih signala, što sugerira da su Sjedinjene Države špijunirali jednog od svojih najvažnijih saveznika na Bliskom istoku.

U saopćenju u nedjelju, Netanyahuov ured opisao je tu tvrdnju kao "lažljivu i bez ikakvog temelja".

Drugi dokument iznio je detalje internih diskusija među visokim južnokorejskim dužnosnicima o pritisku SAD-a na Seul da pomogne u isporuci oružja Ukrajini, io njegovoj politici da to ne čini.

Južnokorejski predsjednički zvaničnik rekao je u nedjelju da je zemlja upoznata s vijestima o dokumentima koji su procurili i da planira razgovarati o "pokrenutim pitanjima" s Washingtonom.

Južnokorejski opozicioni poslanici izrazili su "snažno žaljenje" zbog optužbi za špijuniranje, nazvavši ih jasnim kršenjem suvereniteta zemlje i velikim sigurnosnim propustom administracije Yoon Suk Yeol-a.

"Snažno zahtijevamo detaljnu istragu i pozivamo da se slični incidenti ne dešavaju", rekli su poslanici Demokratske stranke u zajedničkom saopćenju.

Pentagon se nije bavio sadržajem nijednog konkretnog dokumenta, uključujući očigledan nadzor saveznika.

Dvojica američkih zvaničnika, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da, iako postoji zabrinutost zbog curenja informacija u Pentagonu i obavještajnim agencijama, dokumenti pokazuju vrijeme od prije više od mjesec dana, a ne novije procjene.

Dvojica zvaničnika rekli su da vojne i obavještajne agencije razmatraju svoje procese kako bi se neki od obavještajnih podataka dijelili interno.

Zvaničnici razmatraju kakve bi motive američki zvaničnik ili grupa zvaničnika imali za curenje tako osjetljivih informacija, rekao je jedan od zvaničnika koji je razgovarao za Reuters.

Zvaničnik je rekao da istražitelji razmatraju četiri ili pet teorija, od nezadovoljnog zaposlenika do insajderske prijetnje koja je aktivno željela potkopati interese nacionalne sigurnosti SAD-a.

Predsjednik Joe Biden je bio "ozbiljno sputan" uslovima koje je stvorio njegov prethodnik, predsjednik Donald Trump, kaže se u dokumentu u kojem se rezimiraju izvještaji u kojima se ispituje široko kritikovano povlačenje.

"Iako je oduvijek bila namjera predsjednika da okonča taj rat, također je nesporno da su odluke koje su donijete i nedostatak planiranja koje je izvršila prethodna administracija značajno ograničili dostupne opcije", rekao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Savjeta za nacionalnu bezbjednost, tokom brifing za novinare u četvrtak.

Dokument od 12 stranica okrivljuje Trumpa za prethodna umanjenja broja američkih trupa u Afganistanu i za pregovore sa talibanima o sporazumu iz Dohe 2020. godine, prema kojem su Sjedinjene Države pristale da povuku sve američke snage do maja 2021.

"Tokom tranzicije sa Trumpove na Bidenovu administraciju, odlazeća administracija nije dala planove o tome kako da se izvede konačno povlačenje ili kako da se evakuišu Amerikanci i afganistanske saveznici", navodi se u dokumentu.

"Kao rezultat toga, kada je predsjednik Biden preuzeo dužnost 20. januara 2021. godine, talibani su bili u najjačoj vojnoj poziciji u kojoj su bili od 2001. godine, kontrolišući ili boreći se u skoro polovini zemlje", navodi se u rezimeu.

"U isto vrijeme, Sjedinjene Države su imale samo 2.500 vojnika na terenu — najmanji broj vojnika u Afganistanu od 2001. — a predsjednik Biden se suočavao sa kratkim rokom predsjednika Trumpa da povuče sve američke snage iz Afganistana do maja 2021, ili će talibani nastaviti svoje napade na američke i savezničke trupe".

U sažetku Bijele kuće navodi se procjena američke obavještajne zajednice iz maja 2021. da "Kabul vjerovatno neće biti pod ozbiljnim pritiskom do kraja 2021, nakon što ga američke trupe napuste".

Nijedna američka agencija nije predvidjela da će grupa tako brzo preuzeti vlast, rekao je Kirby, niti da se Afganistanci "neće boriti za svoju zemlju, posebno poslije 20 godina američke podrške".

Republikanci u Predstavničkom domu vejrovatno će koristiti povjerljive izvještaje da pojačaju istrage o tome kako se administracija bavila vojnim odlaskom iz Afganistana.

"Komentari Johna Kirbyja tokom današnjeg brifinga za štampu u Bijeloj kući bili su sramotni i uvredljivi", rekao je u četvrtak predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Michael McCaul, republikanski zakonodavac.

"Predsjednik Biden je donio odluku da se povuče i čak je izabrao tačan datum; on je odgovoran za ogromne propuste u planiranju i izvršenju", rekao je on.

Haos zbog nejasnoća

Veliki dio haosa tokom povlačenja proizilazi iz onoga što su grupe za pomoć i evakuisane osobe opisali kao nedosljednu politiku u vezi sa time kojim je Afganistancima bilo dozvoljeno da se ukrcaju na letove za evakuaciju iz zemlje. Neki od ovih Afganistanaca, uključujući one koji su radili kao prevodioci i u drugim sporednim ulogama za američku vojsku, bili su u opasnosti od odmazde talibana.

Snimci desetina očajnih Afganistanaca koji trče za američkim vojnim avionom koji poleće sa međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, penju se na stajni trap i neki od njih padaju u smrt, postali su definišuća slika povlačenja, izazivajući ogromne kritike spram administracije.

Kirby se nije složio sa novinarima koji su povlačenje okarakterisali kao haotično i izbjegao je odgovor na pitanje Glasa Amerike o tome kako Trumpova administracija može biti odgovorna za određivanje kome je dozvoljeno da se ukrca na letove za evakuaciju..

"Tih prvih nekoliko dana bilo je veoma teško. Bili su veoma napeti jer nismo imali prisustvo snaga na međunarodnom aerodromu Karzai", rekao je Kirby, dodajući da je ubrzo uspostavljen "izuzetan" masovni proces evakuacije.

"U jednom trenutku tokom evakuacije, svakih 48 minuta polijetao je avion pun ljudi, Amerikanaca i Afganistanaca. I nijedna misija nije propuštena", dodao je on.

Dok je više od 124.000 američkih državljana, ljudi sa stalnim boravkom i Afganistanaca na kraju evakuisano, neki avioni su ostali prazni, dok je na hiljade ljudi ostalo napušteno u Kabulu.

Humanitarne grupe koje su pomagale u evakuaciji navodile su da su problemi koji su komplikovali vazdušni transport uglavnom rezultat nedosljedne politike SAD i nedostatka koordinacije između State Departmenta i Pentagona. Kao rezultat toga, ranjivi Afganistanci su ostavljani, dok su oni koji nisu bili u opasnosti evakuisani.

"Čini se da su neki elementi State Departmenta i Sekretarijata za odbranu uradili nevjerovatan posao, uprkos nedostatku koordinacije među agencijama i ponekad nekoherentnom uputstvu Bijele kuće", rekao je Glasu Amerike Mark Jacobson, koji je pomagao u organizovanju evakuisanih iz Afganistana.

Jacobson je 2006. godine služio u Afganistanu kao mornarički obavještajac, a od 2009. do 2011. kao zamjenik predstavnika NATO i zamjenik političkog savjetnika u Međunarodnim bezbjednosnim snagama.

U svom rezimeu, Bijela kuća piše da je jedna od lekcija naučenih iz povlačenja "davanje prioriteta ranoj evakuaciji, kada se suočavate sa pogoršavajućom bezbjednosnom situacijom". Navedeno je da su zvaničnici iskoristili lekcije iz Afganistana da poboljšaju procedure evakuacije u Etiopiji i Ukrajini.

"Ako postoji ikakva prednost, onda je to što su oni barem priznali kakav je Afganistan bio haos i radili su mnogo više na razmatranju potencijalnih pravaca djelovanja u Ukrajini", rekao je Jacobson.

"Ono što ostaje uznemirujuće je da uprkos uspješnim naporima da se ukrajinske izbjeglice dovedu u SAD, previše hrabrih Afganistanaca još uvijek čami u kampovima u UAE i drugim zemljama, bez nade da će stići u Sjedinjene Države, a da ne spominjemo porodice koje su ostavljene u Afganistanu."

Bez kajanja

Biden je više puta rekao da ne žali zbog svoje odluke da povuče snage iz Afganistana, tvrdeći da su SAD potrošile oko dvije milijarde dolara, te da je u toj zemlji izgubljeno oko 2.400 američkih života tokom dvije decenije.

Sekretar za odbranu Lloyd Austin je takođe rekao da se "ne kaje" zbog povlačenja, prilikom kojeg je 13 američkih vojnika i 169 Afganistanaca ubijeno u samoubilačkom bombaškom napadu na aerodromu u Kabulu za koji je odgovornost preuzela Islamska država pokrajine Horasan.

Kirby je rekao da je Biden "veoma ponosan na način" na koji je njegova administracija sprovela povlačenje, a revizije koje su sekretarijati dobrovoljno uradili pokazuju "koliko se predsjednik ozbiljno osjećao o izvlačenju pouka iz ovog povlačenja".

Zabrinuta zbog vjerovatnog revanša između Joea Bidena i Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. - uprkos činjenici da ankete pokazuju da većina Amerikanaca navodi da bi radije da se nijedan od njih ne kandiduje - jedna grupa u Washingtonu spremna je potrošiti 70 miliona dolara kako bi otvorila put za ulazak kandidata treće stranke u izbornu trku.

Grupa nazvana "Bez oznake" (eng. No Labels) sebe opisuje kao "nacionalni pokret zdravorazumskih Amerikanaca" i već godinama radi na stvaranju dvostranačkih kompromisa u Kongresu. U proteklih godinu dana, usmjerili su pažnju prema predsjedničkoj politici, vjerujući da je većina Amerikanaca nezadovoljna dvostranačkim sistemom kojim dominira sukob između demokrata i republikanaca.

Iz ove organizacije kažu da nisu zvanično odlučili predložiti kandidata, te da će to učiniti samo ako dvije stranke ne nominuju osobe koje se sviđaju širem krugu Amerikanaca orjentisanih prema političkom centru.

U ovom trenutku, prema riječima njihovog glavnog stratega Ryana Clancyja, taj bi zahtjev isključio i Bidena i Trumpa. On se pozvao na nedavna istraživanja njegove organizacije i drugih nacionalnih anketara, koja pokazuju da značajna većina Amerikanaca kaže da bi radije da se nijedan od njih ne kandiduje 2024. godine.

"Naša namjera od početka nije bila razoriti dvostranački sistem. Naša je namjera bila da taj sistem uspije", kaže Clancy za Glas Amerike. "Problem s 2024. godinom je da smo sada, nažalost, došli u poziciju gdje se čini da bi obje stranke mogle biti blizu nominovanja kandidata za koje velika većina Amerikanaca ne želi glasati."

Dvostranačke tendencije

Organizaciju "Bez oznake" osnovala je Nancy Jacobson, koja je ranije radila na prikupljanju sredstava za Demokratsku stranku. Povezani su sa brojnim uticajnim osobama iz obje stranke, uključujući demokratskog senatora Joea Manchina i republikansku senatoricu Susan Collins.

Grupa je odgovorna za stvaranje Kokusa za rješavanje problema u Predstavničom domu Kongresa, dvostranačkog kluba zakonodavaca koji nastoji da poveže članove obje strane po pitanjima o kojima se mogu složiti.

Njihova ideja o potencijalnoj podršci trećem kandidatu već je dobila kritke.

William Galston, stručnjak za javne politike i suosnivač grupe, javno je usprotivio toj ideji, navodeći da je zabrinut da bi dodavanje trećeg kandidata u tijesnu trku 2024. oduzelo podršku Bidenu i dovelo do ponovnog izbora Trumpa, čija su nastojanja da poništi rezultate izbora 2020. i dalje predmet istrage Ministarstvo pravde.

“Nema znaka jednakosti između predsjednika Bidena i bivšeg predsjednika, koji prijeti opstanku našeg ustavnog poretka. I što je najvažnije, u današnjoj usko podijeljenoj politici, bilo kakva podjela glasova koji su protiv Trampa bi otvorila vrata njegovom ponovnom izboru”, izjavio je Galston za Washington Post.

Iz grupe insistiraju da su sproveli opsežna ispitivanja javnog mnijenja koja su pokazala da bi centristički kandidat treće stranke u jednakoj mjeri odvukao glasove republikanaca i demokrata.

Clancy je za Glas Amerike rekao da njegova organizacija očekuje da će do kraja 2023. osigurati mogućnost stavljanja predsjedničkih kandidata na glasanje u 28 saveznih država, dodajući da je uvjeren da će do 2024. biti u poziciji da prijave kandidate u svih 50 država.

Grupa je objavila da će najvjerojatnije tražiti jednog republikanca i jednog demokratu da popune predsjedničku i potpredsjedničku poziciju, stvarajući "izborni listić jedinstva".

Kandidata bi birao poseban odbor za nominacije, čiji sastav bi bio javan, ali razmatranja bi ostala povjerljiva, naveo je Clancy, dodajući da bi ga činila "raznolika i ugledna grupa Amerikanaca (...) etabliranih osoba iz cijelog političkog spektra, različitih spolova, etničkih pripadnosti" koja što je više moguće izgleda kao Amerika u cjelini.

Prema njegovim riječima, "Bez oznake" već planira konvenciju u Dallasu za proljeće 2024. godine, te regrutuje delegate koji bi birali kandidate.

Tajni donatori

"Bez oznake" trenutno ima status organizacije za socijalnu skrb, nevladine organizacije, koja po zakonu ne mora otkrivati imena donatora. Prema poreskoj dokumentaciji, u 2021. godini su dobili 11,3 milliona dolara.

Clancy navodi da 70 miliona dolara koje sada planiraju investirati u nominaciju trećeg kandidata dolazi od "donatora širom zemlje, širom političkog spektra", te da čak i ako uspiju postići uspjeh u nominaciji kandidata za 2024. - neće objaviti izvore novca koji to omogućili: "Nikad nismo i nikada nećemo objaviti imena pojedinačnih donatora".

Na svojoj web stranici, organizacija ima prezentaciju u kojoj navodi da bi hipotetički 2024. godine, u trci sa tri kandidata, Biden pobijedio u samo dvije države - Californiji i Connecticutu - dok bi Trump pobijedio u devet tradicionalnih republikanskih država, uključujući Louisianu i Alabamu. Njihov kandidat najviše glasova bi osvojio u svim preostalim državama.

Analitičari kažu da takve projekcije nisu realistične.

"Ovo je krajnje smiješno", rekao je za Glas Amerike Larry Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Virginia. "Ako žele da ih se shvati ozbiljno, to se ne radi tako."

Prema njegovim riječima, treći kandidat bi pomogao Trampu, a odmogao Bajdenu. Izrazio je i zabrinutost zbog netransparentnih finansija.

Seth Masket, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetu Denver, naveo je za Glas Amerike da ne očekuje da će ijedan pokušaj treće stranke imati veliku ulogu 2024.

"Čini se kao da gotovo tokom svakih izbora... neko uspije nagovoriti neke milionere da doniraju novac za pokušaj da se napravi lista jedinstva", rekao je Masket. "Nešto interesa postoji na početku, ali to zapravo nikuda ne vodi."