Jack Douglas Teixeira u srijedu je trebalo da bude izveden pred sud u Bostonu, da bi se utvrdilo da li će ostati u pritvoru do suđenja, nakon što su federalni tužioci naveli da namjeravaju da to traže.

Međutim, dva sata pred ročište, tim javnih pravobranilaca 21-godišnjeg Teixeire zatražio je od sudije da odloži pretres za dvije nedjelje zato što im je potrebno "više vremena da razmotre pitanja iz zahtjeva vlade za produženje pritvora".

Još nije poznato da li će osumnjičeni da ospori zahtjev vlade. Texeira su prošle nedjelje, u njegovom domu, uhapsili agenti FBI-a bez incidenta.

Texeira se u srijedu kratko pojavio pred sudijom, koji je prihvatio njegov zahtjev u kojem se odriče prava na preliminarni pretres.

Procurjeli dokumenti smatraju se najozbiljnijim bezbjednosnim propustom u SAD od kako je 700.000 dokumenata, video snimaka i diplomatskih depeša objavljeno na sajtu WikiLeaksa 2010. godine. Pentagon je objavljivanje povjerljivih podataka o nizu pitanja - od Ukrajine do internih diskusija u južnokorejskoj vladi - nazvao "krivičnim djelom s predumišljajem".

Texeira je optužen za jednu tačku kršenja Zakona o špijunaži koja se odnosi na nezakonito kopiranje i objavljivanje osjetljivih informacija o odbrani, dok je druga tačka povezana sa nezakonitim prenošenjem odbrambenih materijala na neovlaštenu lokaciju.

Pravni eksperti ističu da će Texeira vjerovatno biti optužen za dodatna krivična djela kako novi dokazi budu predstavljeni velikoj poroti.

Presuda po optužbi za kršenja Zakona o špijunaži predviđa zatvorsku kaznu do 10 godina.

Lester je policiji rekao da vjeruje da neko pokušava da provali u njegovu kuću.

To uvjerenje – iako pogrešno – moglo bi da postane suština njegove odbrane, jer se Lester suočava sa optužbama za ranjavanje vatrenim oružjem 16-godišnjeg Ralpha Yarla, nagrađivanog učenika koji je otišao na pogrešnu adresu u Kansas Cityju u namjeri da pokupi mlađu braću.

Ovaj slučaj je fokus stavio na jednu od najčešćih politika samoodbrane u SAD - pravo da se branite u sopstvenom domu. Većina država dozvoljava stanovnicima da upotrebe fizičku silu ako se osjete ugroženima u svojoj kući.

Kakav je zakon o samoodbrani u Missouriju?

Zakon Missourija iz 2007. dozvoljava građanima da upotrebe silu pod određenim okolnostima, uključujući i protiv nekoga ko „pokuša da nezakonito uđe u stan, prebivalište ili vozilo”.

Zakon, koji je podržalo Nacionalno udruženje vlasnika oružja (NRA), usvojen je velikom većinom u tadašnjoj republikanskoj skupštini.

„Taj propis osigurava da stanovnici Missourija koji poštuju zakon neće biti kažnjeni kada koriste silu da brane sebe i svoju porodicu od napada u sopstvenoj kući ili vozilu“, rekao je tadašnji guverner, republinakac Matt Blunt.

Profesor Robert Spitzer sa Univerziteta u New Yorku, koji se bavi oružanim nasiljem, kaže da zakon u Missouriju dozvoljava širok spektar upotrebe sile.

Recimo, taj zakon je opravdao Marka i Patriciju McClonskey, kada su tokom protesta crnaca zbog ubistva Georgea Floyda, ispred svoje kuće demonstrantima prijetili oružjem. Oboje su se izjasnili krivima za prekršaj, ali ih je guverner pomilovao.

U slučaju Lestera, koji se predao vlastima, također se vidi da je policiji rekao da se osjećao ugroženim.

„Lester je izjavio da je otvorio unutrašnja vrata, vidio muškarca crnca visokog oko 180 cm kako pokušava da otvori spoljašnja vrata. Kazao je da vjeruje da neko pokušava da mu provali u kuću i pucao je dvaput u roku od nekoliko sekundi kako je otvorio vrata. Policiji je rekao i da se na smrt uplašio”, navodi se u izjavi.

Navodno, njih dvojica nisu razmijenili nijednu riječ prije pucnjave. Yarl je rekao policiji da je zvonio, a ne pokušavao da otvori vrata. Kazao je da ga je Lester upucao u glavu, a pošto je pao na zemlju, još jednom u ruku. Kada je krenuo da bježi, Lester mu je dobacivao „nemoj da dolaziš ovdje”.

Neki pravni eksperti kažu da bi Lester mogao da iskoristi zakon u Missouriju i tvrdi da je htio da se brani u svojoj kući, ali tužilaštvo vjeruje da nije imao osnova da vjeruje da Yarl pokušava da mu provali u dom.

„Ništa u zakonu ne dozvoljava nekome da prvo puca, a onda postavlja pitanja kada mu neko pokuca na vrata. To rade poštari svakodnevno, oni koji isporučuju raznu robu, djeca koja nešto prodaju", kaže Ari Freilich, direktor Giffords centra za prevenciju oružanog nasilja.

Slični slučajevi

Sličan zakon postoji i na Floridi, a pažnju je privukao 2012. kada je ubijen 17-godišnji crnac Trayvon Martin. U njega je pucao policajac George Zimmerman, kome je Martin djelovao sumnjivo dok je prolazio krajem kojim je Zimmerman patrolirao. Martin je bio nenaoružan. Policajac je oslobođen optužbi na osnovu zakona o samoodbrani.

Međutim, bilo je i drugačijih ishoda.

Advokati Travisa i Grega McMicahela i Williama Bryana, koji su ubili crnca Ahmauda Arberyja dok je džogirao, tvrdili su da je to učinjeno u vjerovanju da su ugroženi i da treba da se brane. Oni su rekli da su jurili za njim jer su mislili da je provalnik, a da su pucali u njega kada su pomislili da će ih napasti. Svi su proglašeni krivim za ubistvo.

POGLEDAJTE JOŠ:

Djevojka ubijena kada se parkirala ispred pogrešne kuće u državi New York

U subotu, samo dva dana pošto je Yarl ranjen, ubijena je djevojka koja je tražila kuću prijatelja u New Yorku i parkirala se na pogrešnoj adresi.

Kaylin Gillis vozila se po ruralnom mestu Hebron i kada se parkirala na pogrešnoj adresi, vlasnik kuće Kevin Monahan, izašao je na trem i ispalio dva metka.

Optužen je za ubistvo drugog stepena. Država New York nema zakon koji dozvoljava silu u samoodbrani.

Fox će Dominionu platiti 787,5 miliona dolara, čime je izbjegnuto suđenje jednoj od najvećih svjetskih medijskih kompanija zbog načina na koji je izvještavala o lažnim tvrdnjama o namještanju izbora 2020. godine u SAD.

Nagodba je objavljena u posljednjem trenutku, prije nego što je trebalo da počne suđenje. 12-člana porota izabrana je u utorak ujutru, a suđenje je trebalo da započne u popodnevnim satima, uvodnom rječju obje strane.

Dominion je tražio odštetu od 1,6 milijardi dolara u tužbi koju je podnio 2021. godine, a sudija Višeg suda Delawarea, Eric Davis, predsjedavao je slučajem u Wilmingtonu.

Kompanija Dominion je obelodanila dogovoreni iznos poravnjanja, a njen direktor John Poulos izjavio da je Fox priznao da je iznosio laži o kompaniji. Advokat Dominiona Justin Nelson rekao je da nagodba pokazuje da su "njene tvrdnje bile opravdane", i da "laži imaju posljedice". Advokati Dominiona odbili su da odgovore na pitanja o tome da li će se Fox News javno izviniti, ili sprovesti neke reforme.

"Priznajemo odluku suda da su određene tvrdnje o kompaniji Dominion bile netačne. Ovo poravnjanje pokazuje Foxovu predanost najvišim novinarskim standardima. Nadamo se da će naša odluka da rešimo spor sa Dominionom prijateljskim putem, umjesto ogorčenog i kontroverznog suđenja, pomoći zemlji da se odmakne od tih tema", saopštio je Fox.

U centru parnice bilo je pitanje da li je Fox odgovoran zbog toga što su se u njegovom programu čule lažne tvrdnje da su kompanije za brojanje elektronskih glasova kompanije Dominion, čije je sjedište u Denveru, korištene za manipulisanje glasovima 2020. u korist demokrate Joea Bidena, a na štetu tadašnjeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Dominion je smatrao da su te tvrdnje, iznijete u programu Foxa, nanijele kompaniji "ogromnu i nenadoknadivu ekonomsku štetu".

Sudija Davis je u ponedjeljak odlučio da suđenje bude odloženo jedan dan, a uslijedilo je još jedno odlaganje u utorak, dok su dvije strane privatno pregovarale i na kraju postigle dogovor.

Poravanjanje je poštedilo Foxa opasnosti da neke od najpoznatijih ličnosti iz kompanije budu pozvane da svjedoče, i potencijalno odgovaraju na veoma neprijatna pitanja.

Odluka o pogodbi je uslijedila nakon što je sudija prošlog mjeseca odlučio da Fox ne može da se u svojoj odbrani pozove na zaštite slobode govora koje proizilaze iz američkog Ustava.

Fox News je najgledanija kablovska TV mreža u Americi, prema podacima kompanije Nilsen. Osnovno pitanje za porotnike je bilo da li je Fox svjesno širio lažne informacije ili je nesmotreno zanemario istinu, što je definicija "stvarne zle namjere" koju je Dominion morao da dokaže kako bi odnio pobjedu u procesu za klevetu.

Dominion je u februaru podnio dokumenta sudu, pozivajući se na seriju komunikacija unutar kompanije, kada su Rupert Murdoch i druge ličnosti iz Foxa privatno priznali da su tvrdnje o namještanju glasova, koje su iznošene u etru, bile netačne.

Dominion je tvrdio da je Fox prenosio i pojačavao netačne tvrdnje kako bi povećao svoju gledanost i spriječio gledaoce da pređu na suparničke, desničarske kanale među kojima je mreža One America, koju Dominion tuži u odvojenom sudskom postupku.

Za to vrijeme, još jedna kompanija za tehnologiju glasanja u SAD, Smartmatic, takođe je tužila Fox za klevetu, tražeći odštetu od 2,7 milijarde dolara pred sudom države New York. Korporacija Fox je prošle godine prijavila zaradu od 14 milijardi dolara.

Fox je naveo da su tvrdnje Trumpa i njegovih advokata o izborima bile vrijedne medijskog praćenja i zaštićene Prvim amandmanom ustava. Davis je u martu presudio da Fox ne može da koristi te argumente, navodeći da je izvještavanje o izborima bilo netačno, zapaljivo i da nije zaštićeno Prvim amandmanom.

Ističući važnost rada s Kinom na pitanjima kao što su klimatske promjene i globalna zdravstvena sigurnost, ministri su u zajedničkom priopćenju izrazili zabrinutost zbog kineskih akcija u Istočnom i Južnom kineskom moru i njenog stava prema Tajvanu.

„Ponovo potvrđujemo važnost mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza kao nezamjenjivog elementa sigurnosti i prosperiteta u međunarodnoj zajednici i pozivamo na mirno rješavanje pitanja preko tjesnaca”, rekli su ministri.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u razgovorima sa svojim kolegama iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Japana da je došlo do „izvanredne konvergencije” u pogledu zabrinutosti oko Kine i onoga što se radi na rješavanju tih zabrinutosti.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je novinarima da se saopštenje G-7 grubo miješa u kineska unutrašnja pitanja i zlonamjerno kleveta zemlju.

Blinken je rekao novinarima da u vezi sa zaustavljenim američko-kineskim diskusijama, Sjedinjene Države vjeruju da je „važno imati linije komunikacije, mogućnost uključivanja u širok spektar pitanja koja animiraju odnos”.

„Očekujem da ćemo biti u mogućnosti da krenemo naprijed, ali to zahtijeva da Kina jasno pokaže svoje namjere u tome”, rekao je Blinken.

Ministri G-7 rekli su u svom saopćenju da su posvećeni „pojačavanju sankcija Rusiji”, a istovremeno koordiniraju kako bi osigurali da Rusija i drugi ne izbjegnu te mjere. Također su upozorili Rusiju na upotrebu nuklearnog ili hemijskog oružja i osudili rusku okupaciju nuklearne elektrane Zaporožja.

„Rusija mora odmah i bezuslovno povući sve snage i opremu iz Ukrajine”, poručili su ministri. „Ponovo smo se danas obavezali da ćemo podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je to potrebno i pružanju održive sigurnosne, ekonomske i institucionalne podrške kako bismo pomogli Ukrajini da se odbrani, osigura svoju slobodnu i demokratsku budućnost i odvrati buduću rusku agresiju.”

Blinken je rekao da će članice G-7 „podsjetiti svijet ko je agresor, a ko žrtva” u sukobu koji je Rusija započela svojom invazijom na Ukrajinu prošle godine. On je također rekao da Rusija krši svoja obećanja blokirajući ukrajinski izvoz žitarica da stigne do područja svijeta u kojima je preko potrebna.

Što se tiče Irana, ministri G-7 izrazili su zabrinutost zbog, kako su nazvali, iranskih „kontinuiranih destabilizirajućih aktivnosti” i pozvali Iran da prestane isporučivati bespilotne letjelice ruskim snagama koje ih koriste za izvođenje napada u Ukrajini.

„I dalje smo duboko zabrinuti zbog iranske nesmanjene eskalacije svog nuklearnog programa, koji nema vjerodostojno civilno opravdanje i opasno ga približava stvarnim aktivnostima vezanim za oružje”, rekli su ministri dok su pozvali Iran da ispuni svoje obveze u pogledu nuklearnog neširenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

Lu Jianwang i Chen Jinping suočavaju se sa optužbama da su počinili zavjeru, djelujući kao agenti kineske vlade, o čemu nisu obavijestili američke vlasti, kao i da su, kako je navedeno, opstruisali primjenu pravde.

Kako je saopštio Sekretarijat za pravoduđe, dvojica uhapšenih radili su pod kontrolom i po naredbama zvaničnika kineske vlade, a obrisali su komunikaciju sa njim sa svojih telefona, kad su saznali da FBI vodi istragu.

"Ovim krivičnim gonjenjem razotkriveno je ozbiljno kršenje suvereniteta naše nacije koje su počinile kineske vlasti - uspostavljanjem tajne policijske stanice usred New Yorka", rekao je tužilac Breon Peace.

Svrha takvih poteza je, kako se navodi, zastrašivanje kritičara i političkih protivnika kineskih i iranskih vlasti nastanjenih u Sjedinjenim Državama.

Tužioci su saopštili da je osumnjičeni Lu 2018. pokušao da ubijedi osobu koju Kina smatra bjeguncem da se vrati kući. Ta osoba prijavila je da je bila maltretirana i da joj je bilo prećeno naveli su tužioci.

Prema navodima tužilaca, uhapšeni su agentima FBI priznali da su uništili tragove komunikacije sa zvaničnikom kineske vlade nakon što su saznali da su pod istragom.

Tajna policijska stanica se bavila nekim osnovim uslugama, kao što je pomaganje kineskim državljanima da obnove svoju kinesku vozačku dozvolu, ali je imala i mnogo druge zastrašujuće funkcije.

Zvaničnici su utvrdili da su kineske vlasti 2022. tražile od Lua pomoć u lociranju osobe koja živi u Kaliforniji, za koju se smatralo da je prodemokratski aktivista.

Informacija o hapšenju objelodanjena je u momentu kada je Sekretarijat za pravosuđe intenzivirao istrage o, kako ih definiše, pokušajima transnacionalne represije koju sprovode američki protivnici poput Kine i Irana.

Američke federalne vlasti do sada su optužile više od deset kineskih i državljana drugih zemalja za nadzor i uznemiravanje disidenata koji žive u Sjedinjenim Državama. Tu spadaju i pokušaji nasilne repatrijacije građana koje je Kina smatrala beguncima.

Inače, direktor FBI Christopher Wray je u novembru 2022, tokom pretresa u američkom Senatu, izrazio zabrinutost zbog postojanja tajnih kineskih policijskih stanica američkim gradovima.

Tom prilikom je rekao da uspostavljanjem policijskog prisustva u Sjedinjenim Državama kineske vlasti krše suverenitet i zaobilaze saradnju sa američkim agencijama za primjenu zakona.

Kara-Murza, otac troje djece i opozicioni političar koji posjeduje i ruski i britanski pasoš, godinama je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina i lobirao kod zapadnih vlada da uvedu sankcije Rusiji i pojedinim Rusima zbog navodnih kršenja ljudskih prava.

Državni tužioci, koji su tražili da ga sud zatvori na 25 godina, optužili su ga za izdaju i diskreditaciju ruske vojske nakon što je kritikovao ono što Moskva naziva svojom „specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

U intervjuu za CNN koji je emitovan nekoliko sati prije nego što je uhapšen, Kara-Murza je naveo da Rusijom upravlja „režim ubica”. Također je, u svojim govorima u SAD i širom Evrope, optuživao Rusiju za bombardovanje civilnih ciljeva u Ukrajini, optužbu koju je Moskva odbacila.

Kara-Murza je mirno slušao presudu iza stakla, i nakon izricanja poručio da će Rusija biti slobodna - što je dobro poznati slogan opozicije.

U svom posljednjem obraćanju sudu, Kara-Murza je suđenje iza zatvorenih vrata uporedio sa pokaznim suđenjima Josifu Staljinu 1930-ih. On je odbio da traži od suda da ga oslobodi, rekavši da se ponosi svime što je rekao.

„Zločinci bi trebalo da se pokaju za ono što su uradili. Ja sam, pak, u zatvoru zbog svojih političkih stavova. Takođe znam da će doći dan kada će mrak nad našom zemljom nestati”, rekao je on.

Njegov pravni tim uložiće žalbu na ovu presudu.

Protivljenje Zapada

Ispred suda u Moskvi, britanska ambasadorica Deborah Bronnert rekla je da je Kara-Murza kažnjen jer je hrabro govorio protiv ruskog rata u Ukrajini i zahtijevala da bude odmah pušten.

Američka ambasadorica Lynne Tracy, govoreći pored nje, rekla je da je Kara-Murzina osuda pokušaj da se ušutka neslaganje.

„Kriminalizacija kritike vlade je znak slabosti, a ne snage“, rekla je Tracy

Ubrzo nakon što je u februaru prošle godine poslala desetine hiljada vojnika u Ukrajinu, Rusija je donijela sveobuhvatne zakone o cenzuri tokom rata, koji su korišcteni da ušutkaju glasove neslaganja.

"Dikreditacija" vojske trenutno može biti kažnjena kaznom do pet godina zatvora, dok širenje namjerno lažnih informacija o tome može da donese kaznu od 15 godina zatvora.

Kara Murza se u dva navrata, 2015. i 2017. godine, iznenanda razbolio i tvrdio da su ga vlasti u Rusiji otrovale - što je Moskva negirala i tvrdila da mu je pozlilo zbog neurološkog poremećaja od kojeg boluje.

Istraga o tom slučaju je u toku, a iz Discorda su naveli da sarađuju sa policijom. Vjeruje se da je curenje podataka počelo upravo na toj stranici.

Pripadnik Nacionalne garde Massachusettsa ​Jack Teixeira, koji je uhapšen i u petak prvi put izveden pred sud, navodno je godinama na Discordu pisao o oružju, igrama, omiljenim mimovima i - prema nekima od onih koji su sa njim komunicirali - pomno čuvanim tajnama Sjedinjenih Država.

Šta je Discord?

Discord je osnovan 2015. godine, kao štrebersko okupljalište za igrače video igara i imao je problema u potrazi za širim uspjehom. Rast mreže se ubrzao tokom pandemije Covida-19, te je ona postala forum na kojem uglavnom mlađi korisnici tračaju ili čak pomažu jedni drugima oko domaće zadaće.

"Svakog mjeseca više od 150 miliona ljudi dolazi na Discord kako bi se družili sa porodicom, prijateljima i zajednicama", rekao je njegov suosnivač i izvršni direktor, Jason Citron, prošlog mjeseca na konferenciji za novinare. "To je postalo mjesto gdje se oni zabavljaju i rade stvari zajedno."

Korisnici Discorda su uglavnom mladi — oko 38% njegovih veb korisnika i gotovo polovica korisnika njegovih Android aplikacija je u dobi između 18 i 24 godine, podaci su digitalne platforme "Similarweb". Gotovo 75% korisnika čine muškarci.

Nedavno se aplikacija također pokušala predstaviti i kao pristupni put za alate vještačke inteligencije kao što je "Midjourney", koji kreira nove fotografije na osnovu naredbi iz u Discord čatova.

Discord je u januaru objavio da kupuje još jednu društvenu mrežu za tinejdžere pod nazivom "Gas", koja omogućava ljudima da dijele onlajn ankete i daju komplimente.

Kupovina je bila dio većeg pokušaja da se dođe i do zajednica koje nisu fokusirane na video igre, navodi analitičar kompanije "Insider Intelligence", Jeremy Goldman.

On kaže da je Discord također imao korist od previranja oko preuzimanja Twittera od Elona Muska jer je "ne beznačajan broj" gejmera stavio nazive svojih Discord naloga na Twitter profile kako bi pokazali da odustaju.

Kako Discord funkcioniše?

Discordu se može pristupiti putem desktopa, pametnih telefona ili igraćih konzola kao što su XBox i PlayStation. On korisnicima omogućava da kreiraju "servere" kojima mogu da pristupe samo osobe sa pozivnicom.

Serveri, koji podsjećaju na profesionalnu platformu za razmjenu poruka Slack, omogućavaju korisnicima da kreiraju podkanale na kojima mogu komunicirati putem tekstualnih, glasovnih ili video četova.

Neki korisnici mogu imati "prijateljske servere" od nekoliko desetina ljudi koje poznaju u stvarnom životu, dok se drugi pridružuju većim serverima posvećenim onlajn zajednici ljudi zainteresovanih za određenu temu.

Kompanija ima skoro 21.000 servera, od kojih je velika većina posvećena igrama. Drugi su fokusirani na teme kao što su generativna vještačka inteligencija, zabava ili muzika.

Da li je Discord umiješan u druge istrage?

Bijeli naoružani napadač koji je ubio 10 crnih kupaca i radnika prošle godine u supermarketu u Bufallu, New York, podijelio je detaljne planove sa malom grupom ljudi na Discordu oko pola sata prije napada.

Njegov dnevnik, pohranjen na privatnom serveru kojem se moglo pristupiti samo sa pozivnicom, sadržavao je mjesece rasističkih, antisemitskih unosa, zajedno sa detaljnim opisima planova za napad, detaljnim izvještajem o njegovom izviđanju lokacije, kao i ručno nacrtane mape prodavnice. Napadač je svoju pucnjavu prenosio uživo na drugoj platformi – Twitch.

Discord je saopštio da je 15 korisnika kliknulo na pozivnicu i da su mogli imati pristup njegovim zapisima prije napada. Nije bilo dokaza da ih je neko vidio prije toga.

Iz Discorda su naveli da su uklonili dnevnik i ugasili nalog napadača čim su saznali za to. Kompanija je također rekla da je preduzela korake kako bi spriječila širenje sadržaja u vezi sa napadom.

Od 2020. godine Discord je dio Globalnog internet foruma za borbu protiv terorizma, grupe koju su osnovale tehnološke kompanije poput Microsofta, Facebooka i Youtubea, a koja radi na suzbijanju širenja snimaka masovnih pucnjava koje njihovi počinioci prenose uživo.

Borbe su izbile u subotu između vojnih jedinica lojalnih generalu Abdelu Fatahu al-Burhanu, šefu prelaznog vladajućeg Suverenog vijeća Sudana, i paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), predvođenih generalom Mohamedom Hamdanom Dagalom, zamjenikom šefa Vijeća, prenosi Reuters.

Evo nekoliko činjenica o glavnoj sudanskoj paravojnoj grupi, Snagama za brzu podršku (RSF). Optužili su vojsku da je prva napala; vojska je rekla da je uzvraćala.

• RSF-om komanduje general Mohamed Hamdan Dagalo, koji trenutno zauzima poziciju zamjenika šefa vladajućeg Sudanskog Suverenog vijeća, a koji je opšte poznat kao Hemedti. Analitičari procjenjuju da snage broje oko 100.000 ljudi, sa bazama i raspoređivanjem širom zemlje.
• RSF se razvio se od takozvanih jandžavid milicija koje su se borile u sukobu 2000-ih u regiji Darfur, gdje ih je koristila vlada dugo vladajućeg predsjednika Omara al-Bashira da pomognu vojsci da uguši pobunu. Procjenjuje se da je 2,5 miliona ljudi raseljeno, a 300.000 ubijeno u sukobu. Tužioci Međunarodnog krivičnog suda optužili su vladine zvaničnike i komandante džandžavida za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Darfuru.
• Vremenom su snage rasle i korištene su kao graničari, posebno za suzbijanje neregularnih migracija. U tandemu, Hemedtijevi poslovni interesi su rasli uz pomoć Bashira, a njegova porodica je proširila posjede u rudarstvu zlata, stočarstvu i infrastrukturi.
• Počevši od 2015. godine, RSF je, zajedno sa sudanskom vojskom, počeo da šalje trupe da se bore u ratu u Jemenu zajedno sa saudijskim i emiračkim trupama, omogućavajući Hemedtiju da uspostavi veze sa zaljevskim silama.
• 2017. godine donesen je zakon kojim se RSF legitimira kao nezavisna snaga sigurnosti. Vojni izvori rekli su da je rukovodstvo vojske dugo izražavalo zabrinutost zbog razvoja Hemedtijevih snaga.
• U aprilu 2019. godine, RSF je učestvovao u vojnom udaru kojim je svrgnut Bashir. Kasnije te godine Hemedti je potpisao sporazum o podjeli vlasti koji ga je učinio zamjenikom vladajućeg vijeća na čelu s vojnim generalom Abdelom Fatahom al-Burhanom.
• Prije potpisivanja 2019. godine, aktivisti su optužili RSF za učešće u ubijanju desetina prodemokratskih demonstranata. Grupe za ljudska prava su također optužile vojnike RSF-a za plemensko nasilje. Hemedti je nekima ukinuo imunitet i omogućio njihovo krivično gonjenje. Prošle godine se izvinio za zločine koje je počinila država nad Sudanskim narodom, bez detaljnijeg objašnjenja.
• RSF je učestvovao u puču u oktobru 2021. koji je zaustavio prelazak na izbore. Hemedti je od tada rekao da žali zbog puča i izrazio je odobrenje za novi sporazum o obnavljanju pune civilne vlade.
• Sudanska vojska, kao i prodemokratske grupe, zahtijevale su integraciju RSF-a u regularne oružane snage.

Pregovori o tome bili su izvor napetosti koje su odložile konačno potpisivanje sporazuma, prvobitno zakazano za 1. april, o novoj vladi i prelasku na izbore.

Ideja da se radi osam sati dnevno, četiri dana, za istu platu, veoma se dopada zubarki Ajriji Ondo.

“Ako imate neki drugi posao, mogli biste da radite to ili se odmarate kod kuće i provedete vrijeme sa porodicom”.

Međutim, Džejms Rodžers, vlasnik građevinske firme u Južnoj Dakoti, ne vidi kako ta formula može da funkcioniše za njega.

“Nama je potrebna duža radna nedelja samo da bismo na vrijeme obavili posao koji nas čeka ove sezone”.

2022. godine, neprofitna organizacija 4 Day Week Global i njeni partneri pokrenuli su nekoliko šestomjesečnih pilot programa u SAD i Velikoj Britaniji. Primijetili su nekoliko prednosti smanjenog broja radnih sati: između ostalog radnici su bili manje umorni, manje patili od nesanice, a izostanci sa posla su smanjeni za 65%, kaže Šarlot Lokhart, su-osnivačica organizacije.

“Statistike o dobrobiti radnika su u centru pažnje, ali ono što smo takođe utvrdili jeste da je produktivnost u kompanijama koje su primijenile program ili ostala na istom nivou ili se čak povećala”.

Demokratski kongresmen Mark Takano nedavno je ponovo predstavio prijedlog da se na nacionalnom nivou uvede radna nedelja od 32 sata, bez smanjenja plate. U ovom trenutku, nema podršku republikanaca potrebnu da bi se glasalo o prijedlogu, i priznaje da neki detalji još treba da se razrade.

“Situacija će biti drugačija za vodoinstalatere i stolare i radnike u fabrikama. Kako će to sve da se uklopi u ravnotežu sa platama, još nemam sve odgovore na to pitanje”.
Uveren je da je ovo pravi trenutak da se ideja uvede u društvo.

“Zbog pandemije, kada su ljudi osetili novu fleksibilnost na radnom mestu, i isprobali nove načine rada zato što su bili prinuđeni, sada sve više uviđamo da ljudi ne žele da se vrate na staro. Žele novu normalu”.

Firma za digitalni marketing “Liquefide Creative” nekoliko godina je eksperimentalno primjenjivala četvorodnevnu radnu nedelju, počevši od 2020. Direktor Šon Noratel kaže da je bilo problema.

“To je bilo veoma stresno za zaposlene, jer su pokušavali da sabiju 40 sati rada u nedelju od 32 sata. I bilo je veoma teško odgovarati na pitanja klijenata”.

Pošto još nema dovoljno čvrstih podataka, novi pilot programi pokrenuće se u Sjedinjenim Državama kasnije ove godine da bi se dalje istražile prednosti i nedostaci kraće radne nedelje. 4 Day Week Global takođe planira da pokrene pilot programe u Australiji, Novom Zelandu i Brazilu.

Gradska supština Mineapolisa u četvrtak je jednoglasno odlučila da izmijeni gradski ukaz o buci, koji je sprječavao da se ezan pušta preko zvučnika u zoru i kasno uveče, u određeno doba godine, zbog restrikcija koje se odnose na buku, objavio je dnevnik Mineapolis Star Tribune. Glasanje je održano za vrijeme muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.

“Ustav ne spava noću", izjavio je Džejlani Husein, izvršni direktor Savjeta za američko-islamske odnose u Minesoti, poslije glasanja u skupštini. On je ocijenio da odluka grada Mineapolisa pokazuje svijetu da "nacija zasnovana na slobodi religije ostvaruje svoja obećanja."

Populacija doseljenika iz Istočne Afrike u Mineapolisu je značajno porasla tokom 1990-ih i kasnije, a u gradu ima mnogo džamija. Troje od 13 članova gradske skupštine se izjašnjavaju kao muslimani. Odluka nije izazvala nikakvo organizovano protivljenje lokalne zajednice, a gradonačelnik Džejkob Frej treba da je potpiše naredne nedelje.

Mineapolis je postao grad svih religija - izjavio je imam Mohamed Dukuli iz džamije Masdžid An-Nur u Mineapolisu, koji je bio među nekoliko muslimanskih lidera koji su prisustvovali glasanju.

Prije tri godine, gradski zvaničnici su u saradnji sa džamijom Dar Al-Hidžra dozvolili da se ezan emituje napolju pet puta dnevno tokom Ramazana. Muslimani se mole kada izađe sunce, u podne, sredinom popodneva, tokom zalaska sunca i kada potpuno padne mrak. U Minesoti, zora nekad sviće pre 5:30, dok na najduži dan godine sunce zađe posle 9 sati uveče.

Grad je prošle godine dozvolio da se poziv na molitvu emituje tokom cijele godine, ali samo između 7 ujutru i 10 uveče - što je obično isključivalo ranu jutarnju molitvu, a ponekad i večernju.

Na nedavnom javnom pretresu, hrišćanski i jevrejski lideri podržali su produženje sati za ezan.

Članica gradske skupštihne Lisa Gudman, koja je u četvrtak obilježila posljednji dan Pesaha, izjavila je da jevrejski poziv na molitvu - koji se obično upućuje usmeno, a ne preko razglasa - nije podložan pravnim ograničenjima. Neki komentatori primjećuju da crkvena zvona redovno zvone za hrišćane.

“To je nešto sa čim sam odrastao, ali ne i moja djeca", izjavio je član gradske skupštine Džamal Osman, dodajući da poziv na molitvu sa lokalnih džamija u njemu izaziva osjećanje radosti.

Mekohi, za koga su tužioci tražili zatvorsku kaznu od petnaest godina, osuđen je po optužbi da je ukradenim policijskim štitom udario policajca koji se nalazio u dovratku zdanja Kongresa.

U obrazloženju presude, okružni sudija Trevor Mekfaden ukazao je da je Mekohi bio primjer opasnosti i užasa nereda počinjenih 6. januara 2021.

“Počinili ste neke od najtežih krivičih djela tog mračnog dana”, rekao je sudija osuđenom Mekohiju.

Osuđeni, čije je prebivalište u Ridžvelu, u državi Konetikat, izrazio je žaljenje što se pridružio rulji pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji su nasilno upali u zdanje Kapitola.

„Žao mi je što sam se tog dana ponašao kao životinja, a ne kao građanin”, rekao je osuđeni Mekohi.

Osuđen je po devet tačaka optužnice – uključujući i krivično djelo napada.

U tom procesu bilo je optuženo ukupno devet osoba. Izgrednici su u sukobu sa policijom nastojali da preuzmu kontrolu nad jednim od ulaza u zgradu Kongresa. Tu se Mekohi sukobio sa policajcem Danijelom Hodžisom koga je štitom pritisao uz metalni dovratak.

Policajac Hodžis svjedočio je na suđenju Mekohiju i obratio se tokom ročišta na kom je izgredniku izrečena presuda.

“Svakog dana razmišljam o užasima 6. januara. Ne mislim da će se to uskoro promijeniti. Mekohi je bio jedan od onih koji su predvodili napad”, rekao je policajac Hodžis.

U sudskom podnesku pomoćnica okružnog tužioca Kimberli Pašal napisala je da je tokom napada policajac Hodžis dozivao pomoć. Tada mu je prišao drugi izgrednik, oteo mu pendrek, i udario ga njime u lice.

"Tek tada je Mekohi popustio poslije čega je Hodžis ušao u zgradu Kapitola nakon čega je prebačen u bolnicu. Zatim je osuđeni Mekohi štitom udario i drugog policajca. U međuvrenu, poprskan je hemijskim iritantom što je uticalo da odstupi”, navedeno je u podnesku.

U tekstu podneska precizirano je da su postupci policajaca uticali na očuvanje života drugih ljudi – uključujući i članova Kongresa.

Ranije tokom godine osuđena su četvorica Mekohijevih saučesnika i to na zatvorske kazne u rasponu od četrnaest meseci do pet godina.

Više od 1.000 ljudi optuženo je za federalna krivična djela u vezi sa neredima 6. januara 2021. Njih više od 600 priznalo je krivicu ili je osuđeno u sudskim procesima.

Od te brojke 450 izgrednika osuđeno je na zatvorske kazne u rasponu od sedam dana do deset godina.

• Milan Nešić

Pristalice odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa upale su u zgradu Kongresa u trenutku dok je trajalo zasedanje o potvrdi glasanja Elektorskog koledža o pobedi demokratskog kandidata Džozefa Bajdena na predsedničkim izborima.

Neredi su se dogodili nakon protesta u centru Washingtona pod nazivom “Spriječimo krađu”, povodom netačnih tvrdnji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je izbore 2020. izgubio zbog neregularnosti.

U nasilju i neredima, koje je dio njegovih pristalica izazvao pred Kongresom tokom potvrde pobjede demokratskog kandidata Joe Bidena, poginulo je pet osoba.

Materijalna šteta na zdanju Kongresa je jula 2022. procijenjena na više od 2,7 miliona dolara.

DeSantis je zakon potpisao nakon što ga je Predstavnički dom u kome većinu imaju republikanci odobrio sa 70 prema 40 glasova. Zakon je prošao u Senatu Floride 3. aprila većinom od 26 prema 13 glasova.

"Ponosni smo što možemo da podržimo život i porodicu u državi Floridi", naveo je DeSantis u izjavi.

Prema zakonu, moguća su izuzeća u slučaju silovanja, incesta ili kada je život ili zdravlje majke u ozbiljnom riziku. Uvođenje ozbiljnijih restrikcija može da nosi politički rizik za DeSantisa, za koga se očekuje da će se u Republikanskoj stranci kandidovati za predsjednika 2024.

Abortus je postao potencijalni politički problem, od kada je Vrhovni sud ukinuo presudu Rou protiv Vejda prošle godine, jer istraživanja pokazuju da je podrška pravu na abortus pomogla demokratama da zabilježe bolji rezultat od republikanaca na novembarskim izborima na sredini predsjedničkog mandata.

Istraživanje Reutersa i Ipsosa koje je trajalo do srijede, pokazalo je da se 50 odsto Amerikanaca jako ili nekako protivi nacionalnoj zabrani abortusa 6 nedelja od začeća, među njima 44 odsto republikanaca. Isto istraživanje pokazalo je da 43 odsto republikanaca kaže da je manje vjerovatno da bi glasali za političara koji podržava limitirano pravo na abortus.

"Zabrana je udarac u lice osnovnim slobodana i nije u skladu sa stavovima većine ljudi na Floridi i u celim Sjedinjenim Američkim Državama", rekla je predstavnica za medije Bijele kuće Karin Žan Pjer.

Rasprava o abortusu na Floridi trajala je nekoliko sati u četvrtak. Republikanci koji podržavaju zakon rekli su da će to obezbijediti zdravlje žena, tako što će biti izuzeća za opasne trudnoće i naveli su da doktori ne treba da izbjegavaju da rade abortuse kojim se spasava život majke, kako zakon i odobrava.

"Imamo mogućnost da vodimo nacionalnu debatu o važnosti zaštite života i pružanju šanse svakom djetetu da bude rođeno", rekla je republikanska poslanica Džena Persons Mulika, koja je predložila zakon.

Demokrate navode da će zakon nanijeti štetu ženama i da republikanci kao prioritet stavljaju svoja relogiozna uvjerenja i političku korist ispred zdravlja svojih glasača.

"Bacamo političku agendu na leđa žena i ljudi koje rađaju", rekla je demokratska poslanica Mišel Rajner Gulsbi.

Sudbina zabrane će zavisiti od sudske odluke o zabrani abortusa 15 nedelja poslije začeća, za koju su zastupnici abortusa naveli da krši ustavom zagarantovano pravo na privatnost. Ako Vrhovni sud Floride kaže da jeste po Ustavu, zabrana abortusa 6 nedelja poslije začeća počela bi da se primjenjuje 30 dana kasnije.

Pacijenti sa jugoistoka Amerike putovali su na Floridu da prekinu trudnoće od kada je američki Vrhovni sud ukinuo federalno pravo na abortus. Većina ostalih država u regionu je već zabranila abortus u ranim fazama trudnoće.

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) objavila je u srijedu predloženo pravilo koje bi postavilo stroža ograničenja na prosječnu emisiju gasova vozila proizvedenih u Sjedinjenim Državama. Prijedlog bi smanjio dozvoljenu granicu za toliko da proizvođači automobila ne bi imali načina da se povinuju osim ako oko dvije trećine vozila koja proizvode do 2032. ne budu električna vozila - bez emisije štetnih gasova.

Proizvođači automobila su generalno prepoznali da električna vozila predstavljaju budućnost industrije, ali prijedlog od srijede bi uveliko ubrzao trend. Prijedlog, koji će biti otvoren za komentare javnosti prije nego što bude finalizovan, uveliko bi smanjio vodeći uzrok zagađenja vazduha u SAD, kao i gasove staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju.

"Predlažući najambicioznije standarde zagađenja ikada za automobile i kamione, ispunjavamo obećanje administracije Biden-Harris da ćemo zaštititi ljude i planetu, obezbjeđujući kritično smanjenje opasnog zagađenja vazduha i uticaja na klimu i osiguravajući značajne ekonomske koristi kao što su jeftinije gorivo i manji troškovi održavanja za porodice", rekao je administrator EPA Majkl Regan.

Prijedlog, koji bi se odnosio na nova laka vozila proizvedena 2027. godine i kasnije, bio bi najstroži ekološki standard koji je federalna vlada ikada primijenila na automobile. Ako primora industriju da učini da električna vozila čine dvije trećine proizvodnje, to bi takođe moglo da premaši prethodno najavljeni cilj predsjednika Joe Bidena da do 2030. godine napravi 50 odsto novih automobila bilo plug-in hibrida ili potpuno bez emisije štetnih gasova.

Pitanja u vezi sa lancem snabdijevanja

Mnogo prije nego što je EPA objavila svoje predloženo pravilo u srijedu, Bidenova administracija je krenula u ojačavanje tržišta električnih vozila u SAD i u izgradnju lanca za nabavljanje sirovina koji bi smanjio oslanjanje automobilske industrije na Kinu, kada je riječ o ključnim sirovinama.

Postizanje tog smanjenja neće biti mali zadatak. Prema analizi Međunarodne agencije za energiju (IEA) prošle godine, Kina je proizvela tri četvrtine svjetskih litijum-jonskih baterija, ključnu komponentu većine električnih vozila.

Kina takođe ima dominantno držanje na većem dijelu tržišta za komponente tih baterija, uključujući litijum, kobalt i grafit. Prema IEA, više od polovine svjetskog kapaciteta za preradu i rafinisanje tih materijala nalazi se u Kini.

Prema IEA, od prošle godine, SAD su činile samo 10 odsto proizvodnje električnih vozila širom svijeta i samo sedam odsto proizvodnog kapaciteta za baterije.

Infrastrukturni projekti

Prošlogodišnje usvajanje Zakona o smanjenju inflacije, koji je sadržao stotine milijardi dolara potrošnje u vezi sa klimom, uključivalo je stvaranje velikih poreskih olakšica ograničenih na električna vozila napravljena barem djelimično u SAD. Poreske olakšice treba da se produže na nekoliko godina, ali ograničenja postaju stroža kako vrijeme odmiče, stvarajući podsticaje za proizvođače da proizvode na teritoriji SAD.

Poreske olakšice specifične za baterije koje se koriste u električnim vozilima zahtijevaju da sirovine koje se koriste za njihovo sklapanje dolaze iz domaćih izvora ili iz zemalja sa kojima SAD imaju postojeće trgovinske sporazume.

Drugi dijelovi zakona čiji je cilj da podstaknu ulaganja u SAD, uključujući veliki dvopartijski zakon o infrastrukturi i CHIPS, kao i Zakon o nauci, takođe sadrže novac i podsticaje koji će pomoći u izgradnji električne infrastrukture u SAD.

Ostvarljivi ciljevi

Luk Tonačel, viši direktor za čista vozila i zgrade u Savjetu za odbranu prirodnih resursa, rekao je za Glas Amerike da je izgradnja lanca snabdijevanja za električna vozila usredsređenog na domaću proizvodnju i uvoz iz prijateljskih zemalja ambiciozna, ali ostvariva.

Tonačel je rekao da su neophodne sirovine dostupne od saveznika SAD, ali da kapacitete za njihovu preradu treba izgraditi u zemlji. On je rekao da je stvaranje tog kapaciteta već u toku.

"Postoje snažni podsticaji za izgradnju tog lanca proizvodnje i snabdijevanja baterija ovdje u SAD", rekao je on, dodajući da vjeruje da je vremenski okvir administracije izvodljiv, posebno sada kada su novi standardi stvorili sigurnost o budućoj potražnji za električnim vozilima.

"To je realno", rekao je on. "To su tehnologije koje su poznate. Svakako možemo postići veću ekonomiju obima dok povećavamo proizvodnju".

Proizvođači automobila o preduslovima uspjeha

Predstavnici industrije rekli su da će postizanje cilja administracije zahtijevati da mnogo različitih napora bude uspešno u isto vrijeme, od kojih svi nisu pod njihovom kontrolom. Na primjer, mreža stanica za punjenje širom zemlje i povećani kapaciteti za zadovoljavanje nove potražnje za električnom energijom biće od suštinskog značaja za podsticanje potražnje kupaca.

"Agresivno je i mnogi dijelovi moraju savršeno da funkcionišu zajedno", rekla je za Glas Amerike Dženeviv Kalen, predsjednica Udruženja za transport na električni pogon. "Pored tehnološkog dijela, tržište mora da funkcioniše, a brzina lanca snabdijevanja je dio toga. Podsticaji potrošača rade tako što im pomažemo da se dovedu u jednačinu, a mi moramo da nastavimo da širimo infrastrukturu tempom koji zadovoljava, a možda i prevazilazi potrebe u početku, tako da ljudi osjećaju samopouzdanje da treba da pređu na električne baterije".

Džon Bozela, predsjednik trgovinske grupe Alijansa za automobilske inovacije, rekao je u blog postu u sredu da je plan administracije "agresivan po svakoj mjeri" i da će uspjeh zavisiti više od toga da li će proizvođači automobila moći da povećaju proizvodnju.

"U određenoj mjeri, osnovni politički okvir za tranziciju je došao u fokus", rekao je Bozela. "Ali ostaje da se vidi da li su podsticaji za infrastrukturu za dopunu goriva i odredbe Zakona o smanjenju inflacije, dvopartijskog zakona o infrastrukturi i CHIPS i zakona o nauci dovoljne da podrže elektrifikaciju na nivoima predviđenim predloženim standardima u narednim godinama".