Miješanje u susedne države, kako se navodi, ide: u Bosni i Hercegovini (BiH) preko Republike Srpske (RS), u Crnoj Gori preko prosrpskih osjećanja u zemlji i Srpske pravoslavne crkve (SPC), i na Kosovu - eksploatacijom i zapaljivanjem postojećih sporova na sjeveru.

Dodaje se da Rusija i dalje ima značajan uticaj na Zapadnom Balkanu i moć da se miješa u regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reformi u pravcu demokratizacije.

Izvještaj o stranom uplitanju u sve demokratske procese u Evropskoj uniji (EU), uključujući i dezinformacije, naglašava potrebu da se EU proaktivno suprotstavi propagandi zlonamjernih aktera u regionu Zapadnog Balkana, "koja ima za cilj podrivanje interesa i vrednosti EU".

Za izvještaj je glasalo 27 zastupnika u Odboru za strano uplitanje, jedan je bio protiv i jedan suzdržan. U junu ovaj izvještaj će biti izglasan na plenarnoj sjednici kada dobija verziju Rezolucije Evropskog parlamenta.

Region Zapadnog Balkana se u ovom izvještaju ocjenjuje kao područje strateške i geopolitičke konkurencije te se naglašava da su neke zemlje regiona sklone destabilizaciji.

Navodi se takođe da treće zemlje iskorištavaju ranjivosti, uključujući strateška ulaganja i kampanje dezinformacija; budući da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neraskidivo povezane sa bezbjednošću, stabilnošću i demokratskom otpornošću EU.

Širenje preko medija

Uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu se prema ovom izvještaju treba shvatiti kao "dio šire strategije za promovisanje autoritarizma u Evropi".

Naglašava se da se proruski stavovi šire preko srpskih i mađarskih medija na Zapadnom Balkanu. S tim u vezi se izražava zabrinutost zbog nedavnih saznanja da je Srbija "zemlja koja je najpodložnija zlonamjernom stranom uticaju na Zapadnom Balkanu, posebno iz Rusije i Kine", te da Srbija još uvijek nije uvela sankcije Rusiji i nije se uskladila sa spoljnom politikom EU.

U izvještaju se pozdravlja usklađivanje određenih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU te se poziva Evropska komisija da bliže sarađuje sa državama članicama na uvođenju i sprovođenju sankcija.

Osuda otvaranja Russia Today Balkans

U izvještaju se posebno "najoštrije osuđuje" otvaranje kancelarije Russia Today (RT) u Beogradu i pokretanje njegovog online servisa vijesti na srpskom jeziku.

Time se "omogućava ovom zloćudnom akteru da širi svoje dezinformacije u cijelom regionu".

Vlasti Srbije pozvane su da se usklade sa odlukom Savjeta EU o obustavi emitovanja aktivnosti Sputnika i RT.

"U jasnoj suprotnosti sa sankcijama EU, Srbija, zemlja kandidat za EU ​je postala sigurno utočište za neke ruske kompanije koje žele da izbjegnu ili prebrode sankcije koje je uvela EU", podvlači se u usvojenom izvještaju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u govoru u Gradini na sjeveru BiH u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 23. aprila, ponovio je svoju želju da se Republika Srpska odcijepi od BiH i ujedini sa Srbijom.

Dodik je ponovno negirao da su srpske snage tokom rata u julu 1995. počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Također je najavio da će policija Republike Srpske izaći na "granice" prema drugom entitetu, Federaciji BiH.

Iz EUFOR-a su kazali kako ne komentiraju politička pitanja već da, u skladu s mandatom, pažljivo prate sve aktivnosti koje bi mogle utjecati na sigurnosnu situaciju.

"EUFOR pokazuje agilnu prisutnost diljem cijele zemlje i obavljat će rutinske patrole diljem BiH kako bi uvjerio sve zajednice da smo prisutni", naglasio je Kelly.

Dodao je kako, sukladno mandatu Misije EUFOR Althea, i dalje proaktivno podržavaju partnere u institucijama BiH u održavanju sigurnog okruženja u ovoj zemlji kao i da nastavljaju suradnju i kontakte s lokalnim vlastima putem mreže timova za vezu i promatranje.

Misija EUFOR Althea u BiH formirana je 2004. godine kao nasljednica prethodnih Stabilizacijskih snaga (SFOR), Implementacijskih snaga (IFOR) i Zaštitnih snaga (UNPROFOR). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija svake jeseni produžava mandat EUFOR-a za jednu godinu, a on uključuje i korištenje vojne sile.

Iz EUFOR-a su u više navrata navodili da bi uvjet za to bio da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture bile u opasnosti da se raspadnu".

Razne NATO jedinice mogu biti pozvane da podrže EUFOR trupe na terenu, a zemlje članice EU-a i NATO-a imaju i rezervne snage širom Evrope (Over-the-Horizon Reserve Forces) koje mogu u svakom trenutku rasporediti u BiH, kao što su učinile u proljeće 2022., nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Već duže od deset godina fokus ove misije je obuka Oružanih snaga BiH.

Reakcija američke ambasade dolazi nakom što je Dodik tokom vikenda ponovo pozvao na uniju između Srbije i tog entiteta u BiH te ponovo negirao da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.

"Nas (Srbe) niko neće spriječiti da se ujedinimo jer je to naše pravo i naša istorija. Prošli vijek je bio vijek srpskog stradanja, a ovaj vijek srpskog ujedinjenja", rekao je Dodik u nedjelju, 23. aprila.

U nastavku Dodikovog višegodišnjeg kontinuiranog djelovanja protiv interesa države Bosne i Hercegovine, on predvodi entitetske vlasti u blokiranju rada državnih institucija.

Tako su vladajuće stranke entiteta Republika Srpska u Banja Luci, u ponedeljak, potpisale dokument za koji tvrde da ima za cilj "zaštitu Ustava BiH", a koji u praksi produbljuje blokade i političku krizu u zemlji.

"Bosna i Hercegovina je kolonija koja ne posjeduje teritoriju nego samo granicu. Sud i Tužilaštvo BiH su neustavni i nelegalni, a Republika Srpska (RS) će preuzeti sve nadležnosti prenesene na BiH koje nisu direktno određene državnim Ustavom."

Ovo su neke od 21 tvrdnje i stavova navedenih u Planu potpisanom u Banja Luci, koji se odnosi na buduće djelovanje predstavnika entiteta RS u institucijama BiH.

Dodik, i politika koju prevodi, odbacuje i ovlasti Ureda visokog predstavnika nadležnog za tumačenje i provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, kidnapujući pravo tumačenja odredbi mirovnog sporazuma koji je 1995. zaustavio rat u Bosni i Hercegovini.

Na globalnom planu Dodik i vlasti Republike Srpske javno se svrstavaju u podršku geopolitici Rusije i njenog predsjednika Vladimira Putina, dok im Rusija uzvraća podržavajući secesionističke težnje i produbljujući nestabilnost BiH, u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Nacija, gdje Rusija ima pravo veta.

POGLEDAJTE JOŠ:

Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu

Entitetske vlasti, predvođene Dodikom najavile su da će u narednim danima od sudije Ustavnog suda BiH, koji dolazi iz entiteta Republika Srpska, zatražiti ostavku na funkciju u ovoj visokoj državnoj pravosudnoj instanci, kako ne bi učestvovao i njenom radu.

Ranije je Dodik najavio da "svi kadrovi iz entiteta Republika Srpska" prekidaju saradnju sa američkim ambasadorom u Bosni i Hercegovini, ali se to, u praksi, nije desilo.

Politički sukob zapaljive retorike, eskalirao je jer Dodik i njegovi istomišljenici odbijaju da prihvate činjenicu da je država zakoniti vlasnik imovine u entitetu Republika Srpska, netačno tvrdeći da po Ustavu Bosna i Hercegovina ima samo granice ali ne i imovinu.

Milorad Dodik je pod dvostrukim sankcijama američke vlade, zbog narušavanja mira i korupcije, a na listama sankciniranih američke i drugih vlada su njegovi brojni saradnici.

Bosna i Hercegovina već godinama je zapela na evropskom putu blokirana nacionalističkim tendencijama i trvenjima između najvećih nacionalističkih stranaka u zemlji.

Iako joj je Evropska Unija nakon višegodišnje političke stagnacije poklonila status kandidata za pristupanje bloku, čini se da taj potez u praksi nije donio politički napredak.

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini ranije je najavljivala da SAD neće mirno stajati gledati "Dodikova potpirivanja".

POGLEDAJTE JOŠ:

Američka ambasada: SAD neće mirno gledati Dodikovo potpirivanje

Porast u Evropi pomogao je globalnim vojnim rashodima da dostignu osmi uzastopni rekord od 2,24 biliona dolara, ili 2,2% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

"To je potaknuto ratom u Ukrajini, (koji) podstiče potrošnju evropskog budžeta, ali i neriješenim i pogoršavajućim tenzijama u istočnoj Aziji između SAD-a i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, jedan od koautora studije.

Evropa je 2022. potrošila 13% više na svoje vojske nego u prethodnih 12 mjeseci, u godini koju je obilježila ruska invazija Ukrajine.

Brojka ne uzima u obzir oštre stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća, rekao je think tank.

To je bio najveći porast u više od 30 godina i povratak, u konstantnim dolarima, na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.

"U Evropi je to na najvišem nivou od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.

Samo Ukrajina je povećala svoju potrošnju sedam puta na 44 milijarde dolara, ili trećinu svog BDP-a. Država je dodatno imala koristi od milijarde dolara donacija oružja iz inostranstva, napominje SIPRI.

Istovremeno, ruska potrošnja je prošle godine porasla za 9,2%, pokazuju procjene.

"Bez obzira na to da li uklonite dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje prilično porasla", rekao je Tian.

Potrošnja u Evropi, koja je 2022. iznosila 480 milijardi dolara, već je porasla za trećinu u protekloj deceniji, a očekuje se da će se trend nastaviti i ubrzati u narednoj deceniji.

Kontinent bi "potencijalno" mogao imati nivo rasta sličan onom u 2022. za nekoliko godina, rekao je Tian.

Nakon naglog pada 1990-ih, globalna vojna potrošnja je u porastu od 2000-ih.

Preokret je u početku bio rezultat velikih kineskih ulaganja u svoju vojsku, nakon čega su uslijedile nove tenzije s Rusijom nakon aneksije Krima 2014.

SAD, Kina čine polovinu

Samo na SAD otpada 39% globalne vojne potrošnje. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13%, ove dvije nacije su činile više od polovine svjetske vojne potrošnje.

Sljedeće u nizu su znatno zaostajale, sa Rusijom sa 3,9 odsto, Indijom sa 3,6 odsto i Saudijskom Arabijom sa 3,3 odsto.

"Kina sve više ulaže u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg na Tajvan, naravno, zatim dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian.

Japan, kao i Indonezija, Malezija, Vijetnam i Australija prate trend.

Britanija je najveći potrošač u Evropi, zauzimajući šesto mjesto u ukupnom poretku i čini 3,1% globalnih rashoda, ispred Njemačke sa 2,5% i Francuske sa 2,4% - brojke koje uključuju donacije Ukrajini.

Britanija, drugi najveći donator u Ukrajini iza Sjedinjenih Država, "troši više od Francuske i Njemačke. Dala je i više vojne pomoći od Francuske i Njemačke", rekao je Tian.

Zemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale svoja vojna ulaganja tokom protekle decenije.

Moderno i skupo naoružanje takođe objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena aviona F-35.

Odličan dan za obilazak Istočnog Starog Grada sa načelnikom Gašanovićem, opisuje Ambasada SAD-a na Twitteru posjetu ambasadora Michaela Murphyja.

Murphy je posjetio ovu općinu u RS-u dvije sedmice nakon što je Vlada RS donijela odluku kojom traži od zvaničnika RS-a na svim nivoima vlasti da prekinu saradnju sa Ambasadom SAD-a. Kao razlog za ovakvu odluku se navodi američko miješanje u unutrašnje stvari u BiH.

Murphy je razgovarao sa Bojom Gašanovićem, načelnikom Općine Istočni Stari Grad, koja se nalazi u sastavu Istočnog Sarajeva, o turističkim potencijalima i tehnološkoj industriji.

Općina Istočni Stari Grad u odgovoru na upit Glasa Amerike pojašnjava kako se radi o nerazvijenoj Općini i da njeguju i grade prijateljske odnose sa diplomatskim i konzularnim predstavništvima u BiH, kao i sa susjednim općinama. Kroz takvu saradnju, kako kažu, doprinijeli su razvoju Općine i boljem životu stanovnika.

Smatraju kako bi bilo neprikladno da otkažu posjete dogovorene prije odluke Vlade RS i naruše korektne odnose sa Ambasadom SAD-a u BiH, stoji u odgovoru.

Dalje navode i kako smatraju da su nacionalni interesi iznad pojedinačnih, ali da je zadržavanje stanovnika i omogućavanje boljih uslova za život u Istočnom Starom Gradu imperativ svakodnevnog rada.

Gašanović nije jedini načelnik koji se oglušio na vladinu odluku.

I Marinko Božović, načelnik Opštine Istočna Ilidža, također u sastavu Istočnog Sarajeva, ugostio je Murphyja nakon zahtjeva za prekidom saradnje sa Ambasadom SAD-a.

Murphy se zanimao za Božovićev ekonomski program i kako Sjedinjene Države mogu pomoći razvoj općine koju vodi.

Oba načelnika dolaze iz opozicionih partija. Općina Istočna Ilidža nije odgovorila na upit Glasa Amerike upućen mailom koji je naveden na stranici općine.

Dodikova nezadovoljstva američkim ambasadorima

Ambasador Murphy nije izuzetak u ponašanju Milorada Dodika, sadašnjeg predsjednika RS-a, prema američkim zvaničnicima. Njegov prethodnik, Eric Nelson, bio je također meta Dodikovih kritika nakon što je najavio sankcionisanje zvaničnika koji rade na podrivanju napretka Zapadnog Balkana.

„Dosta je Vašeg miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj ste ambasador. Dosta je Vaših lekcija koje držite svojim domaćinima”, rekao je Dodik u ljeto 2021. godine, a prenio N1.

Ništa drugačije nije bilo ni sa Nelsonovom prethodnicom, Maureen Cormack, sa kojom se Dodik jedne prilike na planini Jahorina odbio rukovati.

Za vrijeme mandata Cormack i Nelsona, Dodika su dva navrata sankcionisale Sjedinjene Države – zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i korupcije.

USAID u RS-u

Misija USAID-a u BiH kaže u pisanom odgovoru za Glas Amerike kako nastavljaju pomagati RS-u, dodajući kako trenutne aktivnosti vrijede oko 11 miliona dolara.

„Surađujemo prvenstveno s nevladinim organizacijama, civilnim društvom i privatnim sektorom”, kaže se u odgovoru koji je mailom poslala Dražena Peranić, oficirka za komunikacije u USAID-u.

Dodik i zvaničnici koji slijede njegovu politiku nisu se odlučili za bojkot američke pomoći koja se realizuje kroz USAID projekte.

Neum, bh. gradić sa jedinim izlazom BiH na Jadransko more, bit će domaćin energetskog samita naredne sedmice. Samit je podržala i Vlada Sjedinjenih Država putem USAID-a.

U opisu samita se kaže kako se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku RS i Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH.

Staša Košarac, član SNSD-a čiji je Dodik predsjednik, vodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na nivou države.

I sam Dodik, zajedno sa drugim zvaničnicima iz RS-a, prisustvovao je otvaranju zgrade za izbjegle i raseljenje osobe, koju je, između ostalih finansirao i USAID. Zgrada u Banjaluci je otvorena nakon vladine odluke o bojkotu Američke ambasade.

„Nismo mi prekinuli saradnju sa Amerikom, nego sa Američkom ambasadom u Bosni i Hercegovini. Ako ne žele zbog toga da finansiraju, to je uredu, nikakav problem nemam s tim”, poručio je Dodik na otvaranju zgrade.

Ipak, Dodiku u posljednje vrijeme jedino smeta strana pomoć kojom se finansiraju nevladine organizacije, uključujući pomoć USAID-a.

Najavio je donošenje zakonskih propisa o nevladinim organizacijama koji bi bili označeni terminom „strani agent”. A zakon bi podrazumijevao da nevladine organizacije obavezno moraju prijaviti sve transakcije i sve što rade.

Organizacije poput Transparency Internationala u BiH, kao i malobrojni nezavisni mediji, koji se finansiraju i od USAID-a, propituju Dodikov, i rad institucija kojima rukovodi njegova politička stranka.

Dodik je naveo kako će taj zakon biti po uzoru američki, ali mu se ne vjeruje.

Direktorica USAID-a Samantha Power u rekaciji je rekla kako su takvi zakonski propisi, uključujući kriminalizaciju klevete, inspirirani Rusijom, kojima se građanima uskraćuju osnovna prava, ušutkava neslaganje i dopušta neokontrolisano cvjetanje korupcije.

Stigao je odgovor sa Dodikovog naloga na Twitteru: „Zanimljivo je da baš direktorica USAID-a reagira, znajući da se preko USAID-a financiraju mnogi 'projekti' u BiH.”

Nakon toga, Transparency International je podsjetio na Dodikovu izjavu iz januara 2022. godine: „USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac i u Republici Srpskoj i mi smo zahvalni. (…) Veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Power ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije, da će ona nastaviti podržavati projekte u i Republici Srpskoj, što je (...) bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim”.

Vanja Stokić, urednica portala E-Trafika koji također sarađuje sa USAID-om, rekla je prošlog mjeseca u razgovoru za Glas Amerike kako je mnogo dobrih stvari u zemlji poteklo upravo od nevladinih organizacija, spominjući kao primjer sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

„Naša država ne brine dovoljno o svojim građanima i onda su nevladine organizacije prisiljene da traže novac iz drugih izvora”, rekla je ona.

U odgovoru Glasu Amerike, USAID procjenjuje kako je do sada uložio u RS oko 638 miliona dolara, što je jedna trećina ukupno uloženih sredstava u BiH.

„Retorika predsjednika Republike Srpske Dodika i pokušaji izolacije Republike Srpske samo će naštetiti ljudima koji tamo žive i rade”, poručuje se u odgovoru.

USAID navodi kako su SAD do sada u rehabilitaciju infrastrukture u RS-u uložile oko 114 miliona dolara, uključujući obnovu mostova, ulaganje u sudove i slične objekte.

Između ostalog, kroz projekat Diaspora Invest, SAD su do sada podržale 39 kompanija u RS-u koje su uložile više od 25 miliona KM u BiH i otvorili više od 800 novih radnih mjesta RS-u.

*Izvještaj je izmijenjen 28. aprila. Dodat je odgovor Općine Istočni Stari Grad.

Prema anketi, ukupno 26 odsto Amerikanaca želi da se Biden ponovo kandiduje - što je manji rast u odnosu na 22 procenta u januaru. Među demokratama, 47 odsto želi da se aktuelni predsjednik kandiduje drugi put, u poređenju sa 37 procenata u januarskom istraživanju.

Biden se priprema da zvanično objavi svoju predsjedničku kandidaturu za izbore 2024. godine, moguće već naredne nedjelje, prenosi AP pozivajući se na anonimne izvore upoznate sa situacijom. Predsjednik razmatra 25. april kao datum objavljivanja kandidature - tačno četiri godine nakon što je ušao u trku za prethodne izbore - ali konačna odluka još nije donijeta.

Uprkos oklijevanju mnogih demokrata kada je riječ o još jednom Bidenovom mandatu, 78 odsto podržava način na koji on obavlja posao predsjednika. I ukupno 81 procenat pristalica Demokratske stranke kaže da bi vjerovatno podržalo Bidena na predsjedničkim izborima ako bi bio kandidat - od toga 41 odsto je naveo da bi ga definitivno podržao, a 40 vjerovatno.

Rezultati istraživanja javnog mnijenja odražavaju zabrinutost u pogledu Bidenovih godina, ali i stavove mlađe generacije demokrata koji navode da žele lidere koji zastupaju njihove vrijednosti. Biden (80) bi imao 82. godine na dan izbora odnosno 86 na kraju drugog mandata. On je najstariji predsjednik u američkoj istoriji.

Jenipher Lagana kaže da voli Bidena, da je "interesantan čovjek" sa "nevjerovatnom političkom karijerom" i da podržava način na koji obavlja posao predsjednika.

Lagana (59), koja je penzionisana i živi u Kaliforniji, međutim smatra da je Biden "prestar" da se ponovo kandiduje i voljela bi da vidi nekog mlađeg, kao što je sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, ili guverner Kalifornije Gevin Newsom.

Bidenove godine problematične su i za 48-godišnju Donnu Stewart iz New Yorka.

"Glasala sam za njega. Sviđa mi se kao osoba. Kao lider zemlje. Međutim, imam osjećaj da i dalje nije u toku sa onim što bi trebalo uraditi".

Tokom predsjedničke kampanje 2020. godine, Biden je nagovještavao da će obavljati samo jedan mandat u Bijeloj kući, a svoju kandidaturu je opisivao kao most za novu generaciju demokratskih lidera. Međutim, nakon što je stupio na položaj, stavio je do znanja da će se kandidovati za drugi mandat. Tokom nedavne posjete Irskoj rekao je da je već "napravio računicu" i da će objava uslijediti "relativno brzo".

Također je odbacio pitanja u pogledu godina, navodeći da birači jednostavno treba da ga "gledaju" da bi utvrdili da li može da obavlja položaj predsjednika.

Bidena trenutno podržava 42 odsto Amerikanaca, što je rast u odnosu na 38 procenata u martu. Također, 30 odsto građana smatra da je ekonomija u dobrom stanju, što je poboljšanje u odnosu na 25 procenata prije jednog mjeseca.

Mlade demokrate i dalje nisu sigurne u pogledu Bidenove kandidature - samo 25 odsto mlađih od 45 godina navelo je da bi definitivno podržalo Bidena na predsjedničkim izborima, u poređenju sa 56 odsto starijih demokrata. Ipak, dodatnih 51 odsto mladih demokrata bi vjerovatno glasao za aktuelnog predsjednika 2024.

Poruku Bidenovih prenosimo u cijelosti:

"Jill i ja upućujemo naše najbolje želje muslimanskim zajednicama širom zemlje i svijeta dok slavite Ramazanski bajram i zaključujete sveti mjesec Ramazan. Ramazanski bajram je svečana proslava koju muslimani slave nakon svetog mjeseca posta, ukrašavaju svoje domove, daruju voljene osobe, oblače se u novu odjeću i posjećuju porodicu i prijatelje.

"Dirnut sam velikodušnošću koju pokazuju porodice koje mogu obezbijediti hranu i dati milostinju onima kojima je potrebna kroz davanje zekata. Ramazanski bajram označava završetak svetog mjeseca posvećenog odanosti, dobročinstvu i razmišljanju – vrijeme kada se također prisjećamo muslimanskih zajednica širom svijeta koje trpe sukobe, siromaštvo, glad i bolesti, i onih koje su prognane iz svojih domovi.

"Dok slavimo naše blagoslove ovog Bajrama, također se posvećujemo bezvremenskom radu na izgradnji mira i zalaganju za prava i dostojanstvo svih ljudi. Moja administracija je također posvećena rješavanju svih oblika mržnje, uključujući islamofobiju. Zbog toga sam osnovao međuagencijsku radnu grupu sa visokim državnim dužnosnicima kako bi se pozabavili ovim i povezanim izazovima i ohrabrili svakog Amerikanca da izgradi inkluzivniju naciju.

"Ponosni smo što ove godine slavimo Ramazanski bajram u Bijeloj kući u čast inspirativnih Amerikanaca muslimana koji daju doprinose širom naše zemlje. Oni su u laboratorijama i fabrikama, rade na stvaranju i proizvodnji vrhunskih tehnologija i inicijativa za izgradnju budućnosti napravljene u Americi. Oni su umjetnici i negovatelji, koji doprinose prekrasnom mozaiku kreativnosti i suosjećanja naše nacije. Oni su nastavnici i vatrogasci i članovi zajednice, pionirski su u naporima da se izgradi veće razumijevanje i jedinstvo širom naše zemlje. Oni su sportisti, novinari, komičari, akademici, ponosni pripadnici naše vojske – i mnogi drugi dijelovi onoga što čini američko tkivo. Svima koji slave, Jil i ja želimo vama i vašim najmilijima sretan i blagoslovljen Ramazanski bajram.

I Blinkenovu poruku prenosimo u cijelosti:

"U ime State Departmenta i američkog naroda, upućujemo naše najtoplije želje muslimanima u Sjedinjenim Državama i onima širom svijeta koji slave Ramazanski bajram.

"Ovom radosnom prilikom, zajednice slave duboku duhovnu, zajedničku i humanitarnu dobrobit koju mogu naći u završetku Ramazana, mjeseca posta, razmišljanja, služenja i djela dobročinstva. Kako se porodice i zajednice okupljaju kako bi se uključile u molitvu, podijelile svečane obroke i razmijenile poklone, to je prilika da se prepozna snaga i otpornost koja se nalazi u raznolikosti muslimanskih kultura i tradicija širom svijeta. Ramazanski bajram nas podsjeća na važnost suosjećanja, empatije i jedinstva, vrijednosti koje nadilaze vjere i nacionalnosti.

"Ovaj dan nudi priliku da razmislimo o našoj zajedničkoj posvećenosti izgradnji mirnih i prosperitetnih zajednica. Dok slavimo, ne zaboravimo one koji to nisu u mogućnosti da učine u sigurnosti i udobnosti svojih domova, zbog sukoba, nasilja, progona ili humanitarne krize. Sjedinjene Države ostaju nepokolebljive u svojoj posvećenosti promicanju mira, pravde i vjerske slobode za sve. Želimo vam blagoslovljen i radostan Ramazanski bajram."

Prema njihovim navodima, SAD se suočavaju sa "prelomnom tačkom" u pokušaju da se odupru transnacionalnoj represiji, dok zemlje poput Kine i Irana sve više i smjelije targetiraju disidente i manjinske grupe.

„Promjena koju pokušavamo da istaknemo je svojevrsno povećanje nivoa pretnji, prijetnji nasiljem, prijetnji zastrašivanjem, koje prelaze granice i do sada ih nismo viđali” rekao je novinarima visoki zvaničnik kontraobaveštajne službe FBI-aja, čiji identitet nije objavljen, u skladu sa smjernicama njegove agencije.

Ovo upozorenje se dogodilo samo nekoliko dana nakon što je FBI uhapsio dvojicu stanovnika New Yorka, optužujući ih za upravljanje tajnom i ilegalnom policijskom stanicom u ime kineskog ministarstva javne bezbednosti.

„Ne možemo i nećemo da tolerišemo progon kineske vlade protiv prodemokratskih aktivista koji su potražili utočište u ovoj zemlji”, rekao je američki tužilac Breon Peace najavljujući optužnice u ponedjeljak.

"Ostajemo odlučni i nepokolebljivi u borbi protiv bilo kakvih napora Komunističke partije Kine da ugnjetava i zastrašuje naše stanovnike”, dodao je.

Zvaničnici FBI-aja odbili su da podijele detalje o tome koliko je zemalja uključeno u transnacionalnu represiju, koja obuhvata taktike poput uhođenja, zastrašivanja ili izvođenja napada protiv ljudi koji žive u SAD.

Višestruke prijetnje

Osim na Iran i Kinu, američki zvaničnici obično upozoravaju na Rusiju, ali i zemlje poput Bjelorusije, Egipta i Saudijske Arabije. Bez obzira na to koja država stoji iza represije, organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava upozoravaju da su prijetnje u porastu.

Baza podataka američke organizacije Freedom House sadrži 854 fizička incidenta transnacionalne represije, koje su u 91 zemlji počinile vlade 38 država od 2014. godine. Samo u 2022. godini dogodilo se 79 incidenata.

Kina je učestvovala u čak 253 incidenta u proteklih devet godina, što Fridom haus označava kao „direktnu, fizičku transnacionalnu represiju”. Slijede Turska, Tadžikistan, Rusija, Egipat, Turkmenistan, Uzbekistan, Bjelorusija, Iran i Ruanda.

FBI i drugi zvaničnici službi za sprovođenje zakona takođe upozoravaju da mnoge od ovih zemalja postaju sve sofisticiranije i drskije u naporima da ućutkaju kritičare u SAD.

U Procjeni prijetnji u svijetu, objavljenoj ranije ove godine, američke obavještajne agencije su navele da kineska vlada aktivno prati kineske studente u inostranstvu, mobilizujući kineska studentska udruženja da pomognu u gušenju neslaganja. Takođe, Peking koristi i „pomoć komercijalnih preduzeća sa sjedištem u Kini”, radi pomoći u nadziranju i cenzurisanju kritičara.

Kada je riječ o Iranu, u tom izvještaju se upozorava da Teheran „ostaje posvećen razvoju surogat mreža unutar Sjedinjenih Država, što je cilj kojem teži više od jedne decenije”.

Neki od pokušaja Irana dospjeli su na naslovnice američkih medija, uključujući višestruke zavjere protiv Masih Alinejad, iransko-američke aktiviskinje za ljudska prava i voditeljke persijskog programa Glasa Amerike.

Ranije ove godine, Sekretarijat za pravosuđe SAD je optužio tri člana istočnoevropske kriminalne bande u vezi sa zavjerom za ubistvo Alinejad ispred njenog doma u New Yorku.

Iz Ambasade Kine u Washingtonu odbacili su optužbe FBI-aja.

„Kineska policija ne učestvuje u 'transnacionalnoj represiji i prisili' protiv takozvanih 'disidenata' i 'neistomišljenika''”, naveo je portparol ambasade Liu Pengyu u imejlu Glasu Amerike. "

Penguu je američke vlasti optužio da nastoje oklevetati kineski ugled, dodajući: „Kineska vlada se striktno pridržava međunarodnog prava i u potpunosti poštuje suverenitet drugih zemalja u sprovođenju zakona”.

Druge zemlje o kojima su američki zvaničnici govorili u kontekstu transnacionalne represije, poput Irana, Bjelorusije, Egipa i Saudijske Arabije, nisu odgovorile na pitanja Glasa Amerike o toj temi.

Odgovor SAD

„Ovi drski akti transnacionalne represije krše zakone SAD, oni narušavaju naš suverenitet i možda najvažnije, oni su napad na naše osnovne vrijednosti”, rekla je zamjenica američkog državnog tužioca Lisa Monaco tokom govora prošlog mjeseca u Vašingtonu.

„Koristićemo svaki alat da razotkrijemo represivnu taktiku autokratskih režima i prisilimo njihove agente da odgovaraju za svoje nezakonito ponašanje“, izjavila je Monaco. „Podržaćemo naše saveznike i partnere da učine to isto.”

Tokom protekle dvije godine, FBI je pojačao obuku svojih analitičara i agenata na terenu, uključujući i one koji blisko sarađuju sa aerodromima i drugim transportnim čvorištima, kako bi im pomogao da bolje prepoznaju aktivnosti koje mogu da upute na zavjere transnacionalne represije.

Istovremeno, vlade koje se bave transnacionalnom represijom pronalaze sve sofisticiranije načine da ućutkaju one koji im se ne sviđaju, uključujući i to što Kina i Iran sve češće koriste privatne istražitelje - koji nisu uvijek svjesni šta se dešava.

„Viđali smo da privatni istražitelji ne znaju šta se dešava i gdje, u stvari, subjekti koriste neku vrstu izdvojene kompanije da maskiraju ko stoji iza toga”, rekao je zvaničnik FBI-aja za Glas Amerike.

Takođe, bilo je i slučajeva da Kina pokušava da djeluje preko lokalne policije.

Policija ima tendenciju da vjeruje drugoj policiji, rekao je zvaničnik Glasu Amerike „pa kada dobiju zahtjev od, na primjer, kineske policije, oni će to da prihvate zdravo za gotovo”.

Iz FBI-aja navode da pokušavaju da upozore i edukuju udruženja privatnih istražitelja o pokušajima da se istražitelji zloupotrebljavaju u svrhu transnacionalne represije.

„Isto važi i za lokalne policijske uprave”, dodao je zvaničnik. „Dio informisanja je i objašnjavanje da neke od ovih zemalja koriste stvari poput potjernica iz političkih razloga, gdje idu za nekim ko se ne slaže s njima, a optužbe su izmišljene”.

FBI također radi i na boljoj komunikaciji sa imigrantskim zajednicama koje su u prošlosti već bile meta, ili su potencijalna meta u budućnosti.

Zvaničnici kažu da autokratski režimi često dobro koriste cyber prostor za zastrašivanje i ućutkivanje onih koji im se ne sviđaju.

„To je svakako jedan od načina koji to omogućavaju”, rekao je jedan od zvaničnika FBI-aja za Glas Amerike. „Svaka zemlja, čak i sa ograničenim resursima, može se sigurno upustiti barem u onlajn uznemiravanje, uz vrlo malo ulaganja ili stručnosti.”

Neki autokratski režimi čak su koristili prijetnje i novac kako bi prisilili ljude da im pomognu ućutkati druge osobe.

„To je skoro područje potencijalne dvostruke viktimizacije”, rekao je zvaničnik FBI-aja za Glas Amerike. „Osobi bi se moglo prijetiti posljedicama na njene najmilije u autokratskoj zemlji ako ne podnosi izvještaje o drugima ovdje u SAD”.

Masud Farivar je pomogao u radu na ovom tekstu.

Komanda američkih snaga u Africi nadgleda situaciju u Sudanu i sprema opsežan plan za svaki mogući scenario, navodi se u saopštenju Sekretarijata za odbranu.

"Zbog bezbjednosnih uslova, ne možemo da spekulišemo o mogućim budućim operacijama", dodaje se u saopštenju.

Najmanje 330 ljudi je ubijeno a oko 3.200 je ranjeno od kada su 15. aprila počele borbe između vladinih i naoružanih opozicionih snaga u Sudanu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Washington je pozvao obje strane da obustave nasilje i vrate se pregovorima, navodeći da su dva najviša generala u državi dužna da obezbijede zaštitu civila i osoba koje ne učestvuju u bitkama.

Borbe dvije strane su počele u subotu nakon rastućih tenzija oko političke budućnosti države i planova da se naoružana opozicija integriše u državnu vojsku.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je zbog bitaka zabranjeno kretanje u glavnom gradu, što je problem za ljekare i ostale zdravstvene radnike.

Kompanija milijardera Elona Muska planirala je da raketu dugu gotovo 120 metara lansira iz južnog Texasa, blizu granice sa Meksikom, na put oko svijeta. Nije imala ljudsku posadu, niti je nosila satelite.

Bilo je planirano da se "booster" odvoji od letjelice nekoliko minuta nakon lansiranja, ali se to nije dogodilo. Raketa je počela da pada i zatim eksplodirala četiri minuta od početka leta i pala u zaliv.

Da se pad nije dogodio tako brzo, letjelica je nakon odvajanja trebalo da nastavi put prema istoku, prije rušenja u Pacifik blizu Havaja.

Lansiranje su gledali brojni građani sa ostrva South Padre, nekoliko kilometara udaljenog od poligona u Boca Chica.

Kompanija je planirala da Starshipom pošalje posadu i teret na Mjesec i na kraju na Mars. NASA je rezervisala raketu za slanje svoje posade na površinu Mjeseca, a bogati turisti već su bukirali lunarne prelete.

Raketa je prvobitno trebalo da bude lansirana u ponedjeljak, što je odloženo zbog zaglavljenog ventila u "boosteru".

Ranije verzije gornjeg dijela rakete su prije nekoliko godina lansirane u stratosferu u više navrata i srušile su se četiri puta prije uspješnog leta i slijetanja 2021.

Starship je značajno veći od NASA-inih raketa za Mjesec - Saturn 5 iz ranije ere Apolo misija, kao i sistema za svemirsko lansiranje iz programa Artemis, koji je krajem prošle godine obavio svoj prvi let do Mjeseca.

Veći je i od rakete N1 bivšeg Sovjetskog Saveza, planirane za putovanja do Mjeseca, koja je eksplodirala minut poslije poletanja. U njoj nije bilo posade.

Lansiranje su gledali brojni građani sa ostrva South Padre, nekoliko kilometara udaljenog od poligona u Boca Chica.

Srpski poslanici u četvrtak su napustili sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta, što je bio odgovor na izjavu o državnoj imovini koju su potpisale bošnjačke i probosanske stranke.

„Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima”, stoji između ostalogu izjavi.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić za BHRT je rekao kako će, zbog izjave o državnom imovini, srpski zvaničnici državnog nivoa vlasti razgovarati sa Dodikom, poslije čega će biti poznat „pravi i konkretan odgovor”.

Embed share

Srpski zastupnici napuštaju sjednicu Parlamenta BiH

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:00:16 0:00

Link

• 240p | 924,1kB
• 360p | 1,5MB
• 480p | 2,3MB
• 720p | 4,6MB
• 1080p | 7,6MB

Mediji su prenijeli izjavu zastupnika Čedomira Stojanovića, predsjednika Kluba Srba – Srpski klub u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, koji je poručio kako Klub do daljnjeg neće učestovati u parlamentarnim aktivnostima.

Zastupnički dom Parlamenta BiH broji 42 člana – dvije trećine dolazi iz FBiH, jedna trećina iz RS-a. Za donošenje odluka je potrebna i opća i entitetska većina. Ako se srpski zastupnici odluče za bojkot, a što su činili i ranijih godina, Parlament BiH neće moći funkcionisati.

Vlast na državnom nivou BiH su formirali HDZ, takozvana „Osmorka” i SNSD.

Zvaničnici u RS-u, predvođeni Dodikom, nastoje na sve načine državnu imovinu prebaciti na nivo entiteta.

Visoki predstavnik u BiH Christhian Schmidt je suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a, obrazlažući kako je Parlament BiH institucija za rješenje tog problema. Ustavni sud BiH je privremeno van snage stavio sporni entitetski zakon u martu ove godine.

Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy također je prošlog mjeseca ponovio američki stav o državnoj imovini – BiH je vlasnik državne imovine.

Sredinom prošlog mjeseca, SAD su sanckionisale direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Dragana Stankovića, obrazlažući kako se njegovi stavovi o državnoj imovini podudaraju sa Dodikovim učestalim izjavama o po tom pitanju.

U daljnjem obrzaloženju se kaže kako je Stanković, kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz aprila 2022. godine koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejtonski mirovni sporazum.

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, pozivaju Tužilaštvo BiH da reaguje na navode o knjiženju državne imovine na enitet, prenio je u četvrtak Radio Slobodna Evropa.

„lzjave pojedinih funkcionera iz entiteta RS o tome da će nezakonito knjižiti državnu imovinu BiH predstavljaju nastavak opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u njihovoj izjavi.

Govoreći na RTRS prošle sedmice, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je rekao je da ako Ustavni sud BiH „donese rješenje i dostavi Tužilaštvu BiH da je nekome zabranio određene aktivnosti, da taj neko, bez obzira na takvu mjeru, se ogluši na odluku Ustavnu suda, Tužilaštvo će reagovati”.