Reporteri bez granica su ocijenili 180 zemalja tokom 2022, te ustanovili da je sloboda medija u 70 posto njih "problematična".

"U zatvorima se širom svijeta našlo 533 novinara. Uz to, rastuća nesigurnost za novinare svugdje proizlazi iz širenja dezinformacija, koje još pojačava umjetna inteligencija", kaže Clayton Weimers iz Reportera bez granica.

U martu je u Moskvi zatvoren američki novinar lista Wall Street Journal, Evan Geršković, po optužbama za špijuniranje, koje on negira.

Udar na medije u Rusiji se pojačao nakon invazije Ukrajine, što je Rusiju snizilo za još 9 mjesta, te je rangirana 164.

"Potpuni udar je na ikakvo spominjanje rata na internetu, na sposobnost novinara da izvještavaju što se zaista događa. Vidimo i da ruska vojska ima za cilj medije na fronti u Ukrajini, te je osam novinara bilo ubijeno", kaže Weimers.

Istočna Azija ima neke od najgorih rezultata prema indeksu. Vijetnam je rangiran 178. na listi zbog progona reportera i komentatora.

"U slučaju Kine i Sjeverne Koreje uopće nema slobodnih medija, jednostavno ne postoje", kaže Weimers.

Reporteri u Iranu su bili suočeni sa represijom izvještavajući o prosvjedima nakon smrti Mahse Amini, koju je uhapsila policija za održavanje moralnosti.

Sloboda medija je opala i u Africi, a u Latinskoj Americi, Reportere bez granica alarmira - kako to nazivaju - nedostatak odgovornosti za ubojstva novinara.

Sjedinjene Države su rangirane tri mjesta niže nego prethodne godine zbog ubojstva istraživačkog novinara Jeffa Germana, u septembru.

"U nekim zemljama, nekažnjivost za zločine protiv novinara je 99 posto. Svjetski prosjek je 86 posto, što znači da na svakih deset ubijenih novinara, 9 počinitelja ostaje nekažnjeno. Dakle, prvenstveno u međunarodnom sistemu trebamo konkretno primijeniti širi pogled na prevenciju, zaštitu i progon počinilaca", kaže Guilherme Canela iz UNESCO-a.

A, na digitalnom planu, UNESCO kaže da su novinarke sve više suočene sa prijetnjama, a, u nekim slučajevima, i fizičkim napadima.

Indeks objavljen na Međunarodni dan slobode medija pokazuje kako su Sjeverna Makedonija i Crna Gora prednjače na Zapadnom Balkanu po medijskim slobodama. Iza Bosne i Hercegovine nalaze se Srbija i Albanija.

„S jedne strane, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo pokazuju pravi potencijal za promjenu. One su napredovale za 19, 24, odnosno za pet pozicija. Ali i u tim zemljama medijske slobode su ugrožene zbog strukturalnih problema”, kaže za srpski servis Glasa Amerike Pavol Salaj, predstavnik organizacije Reporteri bez granica.

U odnosu na prošlogodišnji Indeks, Bosna i Hercegovina je napredovala za tri pozicije.

„Mediji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom miljeu. Novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao. Postoje velike razlike u slobodi medija i kvalitetu novinarstva širom zemlje”, stoji u opisu Reportera bez granica za Bosnu i Hercegovinu.

Slično se kaže i u izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2022. godinu. State Department se osvrće i na tužbe za klevetu, navodeći da su podnosioci uglavnom javne ličnosti, političari, pravosudni funkcioneri i direktori javnih preduzeća koji traže visoke naknade.

Generalna sekretarica Udruženja BH. novinari Borka Rudić kaže kako je u posljednjih godinu dana registrovano 99 različitih slučajeva na liniji za pomoć novinarima, prenosi Capital.ba.

„Za 40 posto je poraslo nasilje prema novinarima”, rekla je Rudić.

Rudić je govorila na događaju na kojem je predstavljeno istraživanje Medijske slobode u BiH 2023. Prema istraživanju koje je prenio Capital, više od 74 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra kako su neki napadi na novinare opravdani, dok su u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo potpuno suprotni odgovori na isto pitanje.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić je rekao: „Stvoren je ambijent u kojem novinari bukvalno strahuju za svoj život. Ovo je crveni alarm i znak za uzbunu.”

Reporteri bez granica navode kako su novinari u boljem položaju u Sarajevu, nego u entitetu Republika Srpska.

U martu ove godine, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojili izmjene krivičnog zakona prema kojima kleveta postaje krivično djelo, neprihvatajući domaće i strane kritike. Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS treba da potvrdi Vijeće naroda RS.

Napadi na novinare su nastavljeni i ovoj godini. U martu ove godine, izgrebani su automobili dvojice novinara u Banjaluci. Ovaj incident je uslijedio nakon što je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik novinare nazvao „spodobama”.

„Novinari su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, kao i povremenim fizičkim napadima”, kažu Reporteri bez granica.

Na Indeksu slobode medija Reportera bez granica najbolje stoje skandinavske zemlje, dok Sjedinjene Države zauzimaju 45. poziciju i u padu su za tri mjesta.

Pripadnica oružanih snaga Ukrajine, Valentina, prisjeća se da je na početku ruske invazije bilo strašno ali da je onda isključila emocije i posvetila se onome što radi.

Prethodno stanovnica Kijeva, napustila je 25. februara 2022. salon ljepote gdje je radila kao manikirka i pridružila se Oružanim snagama Ukrajine kao bolničarka. Njena uloga danas je da obezbijedi da ranjeni vojnici stignu sigurno u bolnicu. Ona je provela godinu dana na prvim linijama fronta.

"Umorna sam od gubljenja prijatelja. Moj najbolji prijatelj je ubijen prošlog mjeseca, a još jedan je u zatočeništvu … Još jedna djevojka koja je radila sa nama kao bolničarka je pogođena projektilom prije nekoliko dana. Želim da napravim pauzu od svega ovoga, ali to ću da uradim tek nakon što pobijedimo", kaže Valentina.

Ona je upoznala svoju novu najbolju prijateljicu Juliju, 29-godišnju medicinsku sestru iz regiona Sumi. Također pripadnica vojske Ukrajine, Julija kaže da su njeni saborci nevjerovatni.

"Kada sam se pridružila oružanim snagama, malo sam se plašila da će biti nejednakosti, nekog pritiska, ali ne osjećam to uopšte - svi moji saborci me podržavaju", ističe Julija.

Ana, inače vodnik po činu, kaže da je tretirana na isti način kao i muškarci u vojsci.

“Žena ovdje nema posebne privilegije, naše djevojke su spremne da se bore sa momcima u rovovima, da spavaju na podu i jedu iz iste činije – to je normalno", kaže Ana.

Ona se pridružila oružanim snagama 2015. nakon što je napunila 18 godina. Napustila je vojsku 2018, udala se i dobila dijete. Ali kada je Rusija izvršila invaziju, Ana se vratila u vojsku, motivisana željom da zaštiti svog trogodišnjeg sina.

"Skočila sam iz kreveta 24. februara jer sam čula glasno granatiranje. Odmah je postalo jasno da je rat počeo. Moje dijete je spavalo pored mene, bilo je strašno, veoma teško emocionalno", kaže ona.

Valentina nema djecu, ali se bori da zaštiti svoju zemlju za svu djecu.

"Radi se o mojoj budućnosti, budućnosti moje nerođene djece, moje porodice. Rusi pokušavaju da nas unište već nekoliko vijekova. Ko će, ako ne mi sada, da zaštiti Ukrajinu", ističe Valentina.

Kada se rat završi, Valentina želi da otvori kafić, Julija sanja da otvori svoj salon za tetovaže, a Ana jedva čeka da se vrati svojoj porodici i svom malom sinu.

Primarni izbori, međutim, mogu biti indikator kako stoji predsjednik i to je dobra vijest za Bidena, jer do sada unutar Demokratske stranke nema ozbiljnog protivnika.

Evo kako su bivši američki predsjednici stajali sa rejtingom, koje je mjerio Gallup, kada su objavili kandidature i kako su na kraju završili.

Harry Truman

Truman je bio potpredsjednik kada je predsjednik Franklin Delano Roosevelt preminuo 1945. Odlučio je da se kandiduje za predsjednika i objavio kandidaturu 1948. Njegov rejting je tada bio 53 odsto. Očekivalo se da izgubi od republikanca Thomasa Deweyja, ali je uspio da pobijedi sa tijesnim rezultatom.

Ipak 1952, pošto je izgubio na primarnim izborima u New Hampshireu, objavio je da se neće kandidovati za drugi mandat. Njegov rejting je pao na 22 odsto zbog teške ekonomske situacije i Korejskog rata.

Dwight Eisenhower

Republikanac Eisenhower je imao rejting od 75 odsto prije nego što je objavio da će se kandidovati za reizbor 29. februara 1956. Nekoliko mjeseci ranije doživio je srčani udar, što je dovelo u pitanje da li će se ponovo kandidovati.

Kao nekadašnji vrhovni komandant u Drugom svjetskom ratu, Eisenhower je ubijedio Amerikance da je on lider kakav im je potreban. Porazio je demokratskog kandidata Adlaija Stevensona.

John F. Kennedy

Kennedy je ubijen 1963. prije nego što je dobio šansu da se kandiduje za drugi mandat.

Lyndon Johnson

Johnson je bio potpredsjednik kada je Kennedy ubijen. Ubrzo se kandidovao za predsjednika 1964. i poobijedio republikanca Barryja Goldwatera. Ipak, popularnost demokrate je ozbiljno pala usljed rata u Vijetnamu i unutrašnjih problema.

Johnson je bio u opasnosti da ne osvoji predsjedničku nominaciju unutar Demokratske stranke 1968, kada je Eugene McCarthy ubjedljivo dobio primarne izbore u New Hampshireu. Nedugo poslije toga, Johnson je objavio da se neće kandidovati za drugi mandat. Rejting mu je tada bio 36 odsto.

Richard Nixon

Nixonov rejting je bio oko 50 odsto kada je najavio kandidaturu za reizbor u januaru 1972. Provala u prostorije Demokratskog nacionalnog komiteta u kompleksu Watergate se dogodila prethodnog ljeta, ali nije dobila dovoljno pažnje u javnosti da bi srozala Nixonov rejting.

Pobijedio je demokratu Georgea McGoverna, ali nije uspio da završi drugi mandat. Podnio je ostavku 1974. kada su javnosti otkriveni detalji afere Watergate.

Gerald Ford

Republikanac Ford postao je predsjednik kada je Nixon podnio ostavku, a najavio je da će se kandidovati za svoj mandat u julu 1975. Mjesec dana pred objavu kandidature, njegov rejting je bio 52 odsto.

Suočavao se sa nezadovoljstvom zbog inflacije i kontroverzne odluke da pomiluje Nixona. Izgubio je izbore od demokrate Jimmyja Cartera.

Jimmy Carter

Carter je najavio kampanju za reizbor u decembru 1979, kada mu je rejting bio 51 odsto. Amerikanci su, međutim, bili zabrinuti zbog inflacije, energetske situacije i talačke krize u Iranu.

Carter je oslabljen na primarnim izborima u duelu sa senatorom Tedom Kennedyjem, a izbore je izgubio od republikanca Ronalda Reagana.

Ronald Reagan

Reagan je objavio kandidaturu za reizbor u januaru 1984. Njegov rejting je tada bio 52 odsto.

Bez obzira na zabrinutost birača zbog njegovih godina - a tada je imao 73 i bio najstariji predsjednik u historiji - Reagan je uspio da pobijedi demokratu Waltera Mondalea.

George Bush stariji

Bushova popularnost je naglo skočila poslije Zalivskog rata, kada su američke snage potisnule Irak iz Kuvajta. Kada je objavio kandidaturu za reizbor u oktobru 1991. rejting mu je bio 65 odsto.

Glavni rival unutar Republikanske stranke mu je bio Pat Buchanan.

Iako je Bush stariji uspio da osvoji partijsku nominaciju, predsjednička funkcija mu je izmakla zbog pogoršanja ekonomske situacije i izgubio je izbore od demokrate Billa Clintona.

Bill Clinton

Clintonov rejting je bio 47 odsto kada je najavio kandidaturu za reizbor u aprilu 1995. Demokrate su pretrpjele poraz na kongresnim izborima u jesen 1994, što je dovelo u pitanje Clintonovu ponovnu kandidaturu.

Ali, usljed rastuće ekonomije, Clinton je uspio da pobijedi republikanca Boba Dolea na predsjedničkim izborima.

George Bush mlađi

Napadi 11. septembra 2001. godine naveli su republikanca Busha da naredi invaziju na Afganistan, pa da uđe u još jedan rat u Iraku. Mjesec dana pošto su američke trupe ušle u Bagdad, Bush mlađi je najavio da će se kandidovati za rezibor u maju 2003.

Njegov rejting je tog mjeseca bio 69 odsto. Na izborima je pobijedio demokratu Johna Kerryja.

Barack Obama

Obama je imao rejting od 48 odsto kada je najavio kandidaturu za reizbor 2011. godine.

Nije mu bilo lako da ubijedi Amerikance da se ekonomska situacija poboljšava poslije finansijske krize i recesije, ali je na kraju uspio da pobedi republikanca Mitta Romneyja.

Donald Trump

Trump je najavio da će se kandidovati za reizbor još u junu 2019. godine. Tog mjeseca, njegov rejting je bio oko 41 odsto. Prošao je kroz prvi opoziv u Kongresu krajem 2019, a onda je uslijedila i pandemija Covida.

Joe Biden je pobijedio Trumpa u novembru 2020, što je Trump pokušavo da ospori i onemogući mirnu primopredaju vlasti.

Joe Biden

Biden je najavio kandidaturu za reizbor 25. aprila 2023, a njegov rejting je bio oko 40 odsto. On će imati 86 godina ako bude izabran za drugi mandat, što pojačava strahovanja da je prestar za tako zahtijevan posao.

Biden nema ozbiljnije rivale unutar stranke za sada.

Sa druge strane, Trump vodi u Republikanskoj stranci, pa je moguće da će se ponovo suočiti sa Bidenom 2024.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da su procjene, prema kojima je poginulo više od 20.000 Rusa, zasnovane na američkim obavještajnim podacima s kojih je skinuta oznaka povjerljivo. Nije međutim precizirao kako je obavještajna zajednica došla do te cifre.

Kirby je rekao da su gotovo polovina poginulih pripadnici Wagner grupe, od kojih su mnogi osuđenici koji su pušteni iz zatvora da bi se borili. Također je dodao da su plaćenici iz Wagnera "bačeni u borbu bez dovoljne obuke, liderstva ili bilo kakve organizacione komande ili kontrole".

Načelnik združenog Generalštaba američke vojske, general Mark Millley, rekao je u novembru da je u prvih osam mjeseci rata u Ukrajini poginulo ili povređeno više od 100.000 Rusa. Nove cifre sugerišu da su se ruski gubici dramatično povećali proteklih mjeseci.

Najžešće borbe vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija pokušava da opkoli Bahmut. Plaćenici iz Wagner grupe i druge snage bore se sa ukrajinskim trupama da bi preuzeli kontrolu nad posljednjim putem na zapadu koji i dalje kontroliše Ukrajina, a koji je ključan za dopremu zaliha i vojnika. Obje strane tvrde da su napredovale proteklih dana.

"Ruski pokušaj ofanzive u Donbasu uglavnom kroz Bahmut nije uspio. Rusija nije uspjela da zauzme bilo kakvu zaista stratešku i značajnu teritoriju", rekao je Kirby i naglasio da su Rusi postigli određeni napredak u Bahmutu, ali uz "užasnu cijenu", te da je ukrajinska odbrana u regionu i dalje snažna.

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Sirski rekao je da Rusija nastavlja da ulaže "maksimalan napor" da zauzme grad, ali da za sada u tome ne uspijeva.

"U nekim dijelovima grada, naše jedinice su izvršile kontranapad i neprijatelj je napustio neke pozicije", rekao je Sirski.

Rusija je ispalila rakete na ciljeve širom Ukrajine u svom drugom velikom vazdušnom napadu u protekla tri dana. Udari su izazvali veliki požar u Pavlogradu na jugoistoku zemlje, u kojem su poginule dvije osobe a povrijeđeno najmanje 40, među njima i troje djece.

Ukrajina je saopštila da je 15 od 18 krstarećih raketa uspješno oboreno, štiteći Kijev i druge veće gradove u kojima su zvonile sirene za vazdušnu opasnost.

U mnogim zemljama se održavaju protesti za veće plate i bolje uslove rada.

U Francuskoj, sindikati planiraju masovne demonstracije u znak protesta protiv nedavnog poteza predsjednika Emmanuela Macrona da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Organizatori vide penzionu reformu kao prijetnju za prava radnika i socijalnu zaštitu.

Protesti u Njemačkoj počeli su mitingom „Povratite noć” koji su organizovali aktivisti uoči Prvog maja, u znak protesta protiv nasilja usmjerenog nad ženama i LGBTQ osobama.

Nekoliko hiljada ljudi učestvovalo je u maršu, koji je bio uglavnom miran uprkos povremenim sukobima između učesnika i policije.

U glavnom gradu BiH, Sarajevu, protestuje Sindikat radnika trgovine BiH, tražeći hitno povećanje minimalne plate. Predsjednica Sindikata Mersiha Ferhatović-Beširević je podsjetila kako nije zakonski regulisano da trgovački lanci trebaju biti zatvoreni za državne praznike.

U Južnoj Koreji desetine hiljada ljudi izašlo je na masovne prvomajske proteste. Očekuje se da će dva glavna skupa u glavnom gradu, Seulu, okupiti oko 30.000 ljudi. Radnici u toj zemlji traže veće plate, jer su i cijene skočile. Zahtjev je i kraće radno vrijeme.

U Tokiju, hiljade članova sindikata, opozicionih poslanika i akademika okupilo se u Jojogi parku, zahtijevajući povećanje plata kako bi se nadoknadio uticaj rastućih troškova.

U Indoneziji, učesnici mitinga su tražili od vlade da ukine zakon o otvaranju radnih mjesta za koji tvrde koristi poslodavcima, a ne radnicima.

U Sjevernoj Koreji, glavne novine u zemlji Rodong Sinmun objavile su poduži uvodnik pozivajući radnike da pruže veću podršku lideru Kim Jong Unu, budu produktivniji i poboljšaju sredstva za život.

Marcosova posjeta Washingtonu dolazi nakon što su SAD i Filipini prošle nedjelje završili svoje najveće vojne vježbe ikada, a vazdušne snage dvije zemlje održat će u ponedjeljak svoju prvu zajedničku obuku borbenih aviona na Filipinima od 1990. godine.

Filipini su ove godine pristali da SAD-u dozvole pristup za još četiri baze na ostrvima jer SAD nastoje odvratiti sve agresivnije akcije Kine prema Tajvanu i u spornom Južnom kineskom moru.

U međuvremenu, Kina neprestano uznemirava Filipine svojim obalnim stražama tjerajući ribare u vodama blizu filipinskih obala, a koje Peking smatra svojima.

Prije nego što je u nedjelju otputovao u Washington, Macros je rekao da je „odlučan u namjeri da izgradi sve jači odnos sa Sjedinjenim Državama u širokom spektru oblasti koje se ne bave samo zabrinutostima našeg vremena, već i onima koje su od ključne važnosti za unapređenje naših ključnih interesa”.

Sastanak u Ovalnom uredu u ponedjeljak najnovija je Bidenova diplomatija na visokoj razini s pacifičkim čelnicima dok se njegova administracija bori s povećanom vojnom i gospodarskom odlučnošću Kine i zabrinutosti oko sjevernokorejskog nuklearnog programa.

Marcosov službeni posjet Washingtonu prvi je posjet filipinskog predsjednika u više od 10 godina.

Petrović je na gol New Englanda stao prošle godine, nakon transfera iz Čukaričkog. Za Glas Amerike objašnjava da je otišao u Sjedinjene Države, a ne kao većina fudbalera iz Srbije u neku od evropskih liga, jer su mu ponudili dobru priliku za profesionalni razvoj.

„Privukao me taj projekat i plan koji je klub imao za mene, da ću po odlasku Meta Tarnera u Arsenal [američki reprezentativac koji je ranije branio za New England] - on je već potpisao pre nego što sam ja došao - dobiti šansu, da ću braniti i da ću se razvijati dalje“, kaže Petrović, dodajući da mu je kao mladom golmanu upravno najvažnije bilo da ima što više utakmica i da stiče iskustvo.

Već u prvoj sezoni bio je drugi u izboru za najboljeg golmana MLS američke fudbalske lige, a saigrači i navijači su ga izabrali za najvrednijeg igrača (MVP) Nju Inglanda.

„Mislim da ni ja, da ni ljudi iz kluba nisu očekivali to od mene da ću tako brzo da se adaptiram, i da možda pokažem neki potencijal“, kaže Petrović. „Nagrada MVP-a i da si drugi golman lige je svakako velika odgovornost. I postavio sam sebi visok nivo i podigao sebi visoku lestvicu i moram da održim taj neki nivo.“

Bajraktarević, njegov saigrač koji igra na ofanzivnim pozicijama, rođen je u Sjedinjenim Državama, ali su mu roditelji iz Bosne i Hercegovine.

„Tamo se dogodio rat, pa su na nekoliko godina otišli u Švajcarsku, gdje su rođeni moji brat i sestra. Onda su došli u Ameriku, mislim 2002. godine, a ja sam se rodio 2005. godine. Roditelji su mi iz Srebrenice“, objašnjava Bajraktarević.

Nakon igranja u nižim i omladinskim ligama, u ljeto 2021. godine Esmir se pridružio akademiji i drugom timu New Englanda, a već naredne godine je potpisao profesionalni ugovor i debitovao za prvi tim, sa 17 godina.

“Bila je to velika stvar za mene i naravno za moju porodicu. Oni su veoma ponosni na mene, posebno imajući u vidu odakle dolazimo. To je nevjerovatno“, kaže Bajraktarević i dodaje da mu je sve to bio motiv da radi još napornije.

„Bio je to sjajan osjećaj, ali kada se stvari dešavaju toliko brzo morate ostati prisebni. Kada sam došao do toga, prihvatio sam to na sekundu, rekao sam sebi ’ovo je dobro, ali sada je vrijeme za pravi rad jer to je sad moj život’“, navodi Bajraktarević. „Imam dobar sistem za podršku oko sebe. Otac mi uvijek kaže da se ne smijem opustiti i ostati na istom nivou, nego da svaki put moram biti bolji.“

U aktuelnoj sezoni je tri puta bio u prvoj postavi svoje ekipe, a paralelno nastupa za drugi tim a koji je u dvije utakmice postigao dva gola.

Pomoć u prevođenju i razgovori na „našem“ jeziku

Bajraktarević za Glas Amerike objašnjava da bavljenje fudbalom u Sjedinjenim Državama, čak i u omladinskim kategorijama, iziskuje mnogo novca, posebno da bi se treniralo u klubovima. Kao primjer navodi vlastiti slučaj.

“Sada je to uredu, ali dok sam odrastao, moja porodica, kada je tek stigla u Ameriku, nismo imali mnogo novca. Tako da moji roditelji nisu imali vremena da me voze na treninge ili da me priduže nekom timu, jer je to koštalo mnogo novca kojeg u to vrijeme nismo imali. Moj najbolji prijatelj, koji je još u Viskonsinu, on i njegov otac su plaćali za mene“, objašnjava Bajraktarević. „Njegova porodica je godinama plaćala da igram klupski fudbal u timu Vejv u Epltonu. Tako da sam im veoma zahvalan jer da nije bilo njih ne bih bio tu gdje sam danas.“

Petrović kaže da se brzo navikao na život u Sjedinjenim Državama, gdje vrijeme uglavnom posvećuje fudbalu i supruzi. Navodi da je u Čukaričkom u Srbiji imao veoma dobre uslove za rad i organizaciju na visokom nivou, ali i da ga je oduševilo ono što je doživio u Nju Inglandu.

„Znao sam da dolazim u klub koji ima nov sportski centar i mislim da je centar izgrađen pre dve ili tri godine. I znao sam da su uslovi fenomenalni“, navodi Petrović. „Ali nisam bio upoznat sa organizacijom, putovanja, hoteli, tako te neke stvari, kako je podređeno sve igračima i da je bukvalno tvoje samo da razmišljaš o fudbalu i da uživaš u tome što radiš i da budeš vredan svaki dan i to je to.“

Prisjetio se da mu je po dolasku pomagao upravo Bajraktarević:

„Pomogao mi je, ajd da kažem, u tim nekim mojim prvim, kad sam došao ovde, kad sam stigao, jer moj engleski tad i nije bio baš nešto, nije bio perfektan i onda ako mi baš nešto zatreba, sa njim... A opet i on ne zna da kaže baš najbolje naš, da kažem balkanski, mislim pričamo, ali ne zna ono perfektno, pa me neke reči pita, tako, otprilike šta znači, kad pričamo nas dvojica.“

Bajraktarević kaže da mu prija to što u timu ima nekoga ko ima porijeklo iz istog dijela svijeta:

„Osjećam se više kod kuće. Ja jesam odrastao u Americi, ali kod kuće u Viskonsinu, sa roditeljima sam pričao na bosanskom. Super je što imam nekoga sa kim mogu pričati na bosanskom svakog dana, što možemo govoriti o stvarima koje nas povezuju u smislu odrastanja jer smo sa istog područja.“

Oba mlada fudbalera imaju riječi hvale jedan za drugog.

„On je veoma dobar golman, prirodno je talentovan, visok je ali je brz, može brzo da se baci. Ima svijetlu budućnost“, kaže Bajraktarević.

„Esmir ima veliki potencijal i baš je talentovan igrač. Mislim da s pravim radom i da nastavi da se razvija kao što je do sad, može da napravi velike stvari“, kaže Petrović.

Porodične veze sa fudbalom

Očevi su imali važnu ulogu u tome da obojica mladih sportista izaberu baš fudbal. Petrović je počeo sa sedam godina kao igrač, a na gol je stao igrom slučaja jer je njegovoj ekipi na jednom od turnira falio golman.

„Moj tata je, pošto je bio golman pre, kako je mene dovodio na treninge, tako je sa tim trenerom iz te fudbalske škole, radio tamo s golmanima ono čisto, ajd da kažem, da ubije sat vremena. I mene je u jednom trenutku, kada nam je falio golman, pitao - jel hoćeš ti da budeš golman“, objašnjava Petrović. „I ja rekao ’hoću’ i eto tako je krenulo. Onda me on trenirao, trenirao, s njim sam se razvijao i onda kad nije više imao šta da mi da, onda je bilo – idemo negde drugde.“

“Fudbal je uvijek bio u mojoj porodici. Moj otac i svi u porodici su igrali. Ja igram otkako sam naučio hodati“, kaže Bajraktarević. „Sjećam se da mi je otac pokazivao video snimke Edina Džeke i mnogo sam ga gledao kako igra. Često sam igrao sa starijim bratom, sa njegovim vršnjacima, tako da sam čitavog života igrao sa starijim od sebe.“

Sagovornici Glasa Amerike opisali su kakav se fudbal igra u MLS-u.

„Igra se dosta otvoreno i nema puno taktike, ili nekog taktiziranja. Bukvalno igra se na gol više. I naravno, ovde su bolji tereni i uslovi za fudbal su na nekom najvišem mogućem nivou“, kaže Petrović i dodaje: „Dok s druge strane u Srbiji, možda negde neke ekipe koje bi želele da igraju neki lep, lepršav fudbal, nemaju te uslove. Mislim da je to jedino neka razlika i samim tim neki tempo utakmice, mnogo ima ovde tranzicije, mnogo trčanja.“

„Rekao bih da je fizički zahtjevno. Morate biti brzi i snažni, za razliku od mnogih drugih liga na svijetu, u kojima tehnika ima veću ulogu, iako i MLS ima dobre tehničare“, naovdi Bajraktarević. „Ima mnogo iskusnih igrača, mnogi klubovi potpisuju starije igrače iz Evrope, tako da je to definitivno dobra liga.“

New England je nakon devet odigranih kola na prvom mjestu Istočne konferencije MLS-a. Obojica fudbalera kažu da imaju visoke ambicije u karijeri, ali da im je u prvom planu upravo aktuelni klub i sezona.

„Povezuju me sa nekim velikim klubovima iz Evrope, ali to je još jedan motiv više da radim još bolje. To je neko, ajd da kažem, priznanje za mene“, objašnjava Petrović. „Trenutno sam fokusiran na ovo ovde što se dešava. Stvarno smo počeli, otvorili smo lepo sezonu, sve ide kako treba. O tim nekim drugim stvarima, o transferu i to, svakako imamo ljude van terena koji će da rade to i to je to.“

Tokom prošle zime Bajraktarević je trenirao sa holandskim AZ Alkmarom: „Još kad sam bio mlađi gledao sam evropski fudbal i svakako želim igrati na najvišem nivou, jer vjerujem da mogu igrati na visokom nivou kao što je u Evropi. Ali sada mi je jedini fokus da igram gdje sam sada i da se fokusiram na Nju Ingland.“

„Prošla sezona je bila razočaravajuća jer nismo ušli u doigravanje. Tako da je cilj da uđemo u doigravanje i odemo što dalje. A za mene lično, cilj je da postanem bolji. Mlad sam igrač i moram da nastavim naporno raditi jer mogu da budem još mnogo bolji“, navodi Bajraktarević.

Igranje za reprezentacije

Petrović je do sada dva puta igrao za reprezentaciju Srbije, uključujući i januarsku prijateljsku utakmicu protiv Sjedinjenih Država u Los Anđelesu. Uz njega su u sastavu bili Dejan Joveljić i Marko Veselinović koji takođe igraju u MLS-u.

„Predstavljati svoju državu i igrati za nacionalni tim, to je za mene neka najviša lestvica, stvarno jedna velika odgovornost i jedna velika privilegija igrati za reprezentaciju“, kaže Petrović. „Ostvarili smo pozitivan rezultat, pobedili 2-1 i onda ono, ajd da kažem, vratili se nas trojica negde ponosni u svoje klubove.“

Bajraktarević je igrao za mladu reprezentaciju Sjedinjenih Država i kaže da mu je to mnogo pomoglo u razvoju, ali je zainteresovan da u budućnosti igra za Bosnu i Hercegovinu:

„Da, sto posto. Rođen sam u Americi, ali sam i Bosanac, odrastao sam uz bosansku kulturu, u bosanskom domaćinstvu, moji roditelji su Bosanci i to je veliki dio onoga što ja jesam. Tako da je to definitivno nešto što bih razmotrio, nešto za šta sam zainteresovan. Ali u smislu kontakta, još se nije ništa dogodilo zvanično, nadam se da hoće uskoro. Definitivno bih razmotrio.“

Za kraj razgovora, obojica su objasnili zašto nose nekarakteristične brojeve na dresovima.

„Možda eto broj godišta, to me asociralo eto, 99. Nemam neku povezanost s brojevima ili da imam neki svoj omiljeni broj“, kaže Petrović.

„To je slučajnost jer kada sam debitovao za drugi tim, kada sam postigao gol, nosio sam broj 47, a i moj otac je tada imao 47 godina“, kaže Bajraktarević.

Za imenovanje novih entitetskih ministara i predsjednika Vlade glasao je 51 zastupnik, sedam je bilo protiv, a jedan suzdržan.

Zasjedanje su prethodno napustili zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte, opozicijskih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

"Zaustaviti odlaske iz BiH"

Planove buduće vlade zastupnicima je predstavio Nermin Nikšić (SDP), kandidat za entitetskog premijera, koji je istaknuo da je suočavanje s rastućom inflacijom jedan od ključnih izazova.

Nikšić je istaknuo da se ekonomija BiH sporije i teže oporavlja od pandemijske krize te je dodatno pogođena situacijom zbog ruske invazije na Ukrajinu.

"Federacija treba biti bolja sa svakom novom Vladom. Vjerujem da ćemo postati primjer dobre političke praske", kazao je najavljujući, među ostalim, programe stimulacije za izvoznike, olakšice za registraciju novih firmi, te privlačenje stranih investitora.

Nikšić je, također, naveo da će Vlada raditi na osiguravanju kvalitetnijeg zdravstva, uvođenju kategorije socijalnih penzija, te jačanju institucija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Jedan od zadatak će biti i zaustavljanje odlazaka iz BiH koju je, kako je kazao, u proteklih osam godina, "napustilo 500.000 ljudi".

"Cilj mjera je povratak građana koji su napustili BiH u migracijskom valu u poslijeratnom periodu. Ljudi su se raselili i izgubili nadu. Moramo pokazati da možemo biti bolji", naglasio je.

Potvrđivanje imenovanja novog saziva Vlade Federacije BiH jedina je tačka dnevnog reda vanredne sjednice Zastupničkog doma. Dnevni red je podržao 51 zastupnik, 39 ih je bilo protiv, a dva su bila suzdržana.

Zastupnički dom ima 98 članova, a za potvrđivanje novog saziva Vlade potrebna je podrška od najmanje 50 zastupnika.

Entitetska vlada ima predsjednika i 16 ministara, a predsjednica Federacije Lidija Bradara je, sukladno ustavnim odredbama, dostavila Zastupničkom domu odluku sa imenima budućih članova.

Novi saziv Vlade Federacije BiH

Za predsjednika Vlade Federacije BiH imenovan je Nermin Nikšić, lider SDP-a BiH. Toni Kraljević iz HDZ-a BiH je za ministar financija koji je i zamjenik predsjednika entitetske Vlade.

Vojin Mijatović iz SDP-a BiH je za ministar razvoja, poduzetništva i obrta, i drugi zamjenik entitetskog premijera.

Ministar pravde je Vedran Škobić iz HDZ-a BiH.

Nediljko Rimac, član HDZ-a 1990, je ministar zdravstva.

Sanja Vlaisavljević, kandidatkinja HDZ-a BiH, je ministrica kulture i sporta. Članica HDZ-a BiH Andrijana Katić, je ministrica prometa i komunikacija.

Željko Nedić, iz HDZ-a BiH, je ministar prostornog uređenja. Ramo Isak je ministar unutrašnjih poslova.

Ministar raseljenih osoba i izbjeglica je Nerin Dizdar iz SDP-a BiH. Jasna Duraković, također iz SDP-a BiH, je ministrica obrazovanja i nauke.

Vedran Lakić, kadar SDP-a BiH, je na čelnoj poziciji u Ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata izabran je Nedžad Lokmić, iz SDP-a BiH.

Poziciju ministra trgovine preuzima Amir Hasičević, član Naše stranke. Za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izabran je Kemal Hrnjić, član stranke Narod i pravda.

Za ministra rada i socijalne politike izabran je Adnan Delić, iz stranke Narod i pravda.Nasiha Pozder, iz Naše stranke, kandidatkinja je ministrica okoliša i turizma.

"Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju današnje akcije visokog predstavnika kako bi pomogle Bosni i Hercegovini da krene ka euroatlantskim integracijama. Narod Bosne i Hercegovine treba i zaslužuje funkcionalnu, efikasnu i odgovornu vlast ", navedeno je u tvitu na zvaničnom profilu najvišeg američkog diplomate.

Na proteste su pozvali i iz Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke stranke u BiH, iz koje Schmidtove odluke o formiranju vlade ocjenjuju kao "nedopustive" i "protuustavne", a zbog činjenice da ova stranka neće biti dio vlasti.

Protesti su organizirani u vrijeme kad Zastupnički dom Parlamenta FBiH treba glasati o novoj vladi, što je omogućila Schmidtova odluka.

Ispred zgrade Parlamenta prisutan je veliki broj policajaca.

Nekoliko minuta nakon što je počela sjednica entitetskog parlamenta proglašena je pauza od 30 minuta, koju je zatražio Klub zastupnika Stranke demokratske akcije.

Vlada Federacije BiH nije potvrđena sedam mjeseci nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) nije imala suglasnost oba potpredsjednika, odnosno potpredsjednika Refika Lende iz SDA. Svoj potpis Lendo je uvjetovao ulaskom njegove stranke u vlast.

Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao potpredsjednik Igor Stojanović (Socijaldemokratska partija), bez Lendinog potpisa.

Zadužio je predsjedavajuću Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od općih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu".

Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.

Schmidt je prije tri sedmice upozorio da je to njegov zadnji poziv političarima da se dogovore o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH.

27. aprila Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je odluku kojom je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH. Schmidt je iskoristio Bonske ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovom odlukom je omogućeno da se vlast u ovom bosanskohercegovačkom entitetu formira bez saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH iz reda bošnjačkog naroda, Refika Lende.

Prema novim izmjenama Ustava Federacije BiH, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, prijedlog se dostavlja Parlamentu Federacije.
Za imenovanje je potrebno da za imenovanje vlade glasa većina u Zastupničkom domu, a potom o imenovanju glasa drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Dodatni uvjet je da protiv imenovanja nove vlade ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Vlada Federacije BiH nije formirana šest mjeseci nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta nije imala saglasnost oba potpredsjednika, kako je propisano Ustavom Federacije BiH.

"Mojom odlukom se poziva parlament da nastavi proces izmjene Ustava kako bi se spriječili budući zastoji u ovom entitetu", rekao je Schmidt. "Ovaj sistemski mehanizam koji ću predstaviti stupit će na snagu samo onda kada parlament ne postigne dogovor oko ustavnih amandmana u roku od godinu dana. Ovaj mehanizam podrazumijeva transparentan proces predlaganja premijera, rješava zastoj u punom poštivanju prava svih konstitutivnih naroda kao i uz ukidanje diskriminacije Ostalih. Trebamo pozvati i predstavnike civilnog društva i organizacija da i oni dostave svoje prijedloge."

Aktuelna Vlada FBiH, u kojoj nedostaju tri ministra, imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih izbora održanih u oktobru 2014. godine.

Prema izmjenama koje je nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.

Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.

Schmidt je dopunio i krivični zakon kada su u pitanju izborne i postizborne prevare.

"Još mnogo toga treba uraditi kako bi se zaštitio izborni proces i pozivam sve političke lidere da hitno počnu rješavati ova pitanja i da to učine na vrijeme uzevši u obzir lokalne izbore. Ne smijemo imati u budućnosti situaciju da glasači sumnjaju da li su njihovi glasovi prebrojani kako treba", rekao je Schmidt u obraćanju iz OHR-a.

Ambasada SAD: Žalosno je što je Schmidt morao intevenirati

U povodu novih odluka OHR-a oglasila se i Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini.