Izdvojeno
Veliki broj ljudi u skloništima za migrante na meksičkoj granici
Neka skloništa za migrante duž američko-meksičke granice izvještavaju da su popunjena do kraja. U Reynosi, meksičkom gradu na granici s Teksasom, neke neprofitne organizacije pojačavaju se kako bi pomogli migrantima.
Trump na CNN-u ponovio laži o izborima, ismijavao ženu koju je zlostavljao
Za vrijeme razgovora sa biračima u organizaciji kablovske mreže CNN u srijedu, bivši predsjednik Donald Trump uporno je ponavljao svoje laži o izborima 2020, umanjio značaj nasilja 6. januara i više puta uvrijedio ženu koja je dobila sudsku parnicu protiv njega, za seksualno zlostavljanje i klevetu.
Vraćajući se na CNN poslije više godina neprijateljskog odnosa prema toj mreži, Trump je takođe odbio da odgovori da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu protiv ruske agresije, i ocijenio da bi Amerika "mogla" da ne plati svoje dugove, uprkos potencijalno teškim ekonomskim posljedicama.
Skup koji je uživo prenošen na televiziji održan je u Nju Hempširu, državi u kojoj se održava jedno od prvih glasanja u američkom izbornom ciklusu, pokazao je koliko je teško ispravljati Trumpove neistinite tvrdnje činjenicama u realnom vremenu. Bivši predsjednik je dobijao aplauz i podršku publike koju su činili republikanski i neopredeljeni birači a moderatorka, Kejtlin Kolins, ponekad nije uspijevala da dođe do reči.
Trump, koji je u jednom trenutku rekao da je Kolins "grozna, neprijatna osoba", nastavljao je da je insistira da su izbori 2020. bili "namješteni", iako su državni i federalni izborni zvaničnici, članovi njegovog sopstvenog izbornog štaba i saradnici iz Bijele kuće, kao i brojni sudovi zaključili da nema dokaza za njegove tvrdnje.
Trump je takođe branio svoje zakašnjelo reagovanje na događaje 6. januara, kada je rulja njegovih pristalica nasilno upala u Kapitol u pokušaju da zaustavi izbornu pobjedu predsjednika Joe Bidena. Trump, koji je izvukao svoje odštampane objave na Twitteru od tog dana - umjesto toga je kritikovao crnačkog policajca koji je ubio Ešli Bebit, učesnicu nereda, i rekao da je spreman da pomiluje "veliki dio" ljudi osuđenih zbog učešća u nasilju. Više od 670 ljudi je već osuđeno za različita krivična djela u vezi sa događajima 6. januara.
Trump, koji je nesumnjivi favorit u trci za republikansku nominaciju, takođe je odbacio ideju da bi trebalo da se izvini svom bivšem potpredsjedniku Majku Pensu, koga je dio rulje pokušavao da pronađe u Kongresu, nakon što je Trump netačno tvrdio da Pens ima ovlaštenje da poništi izborne rezultate.
“Nisam mislio da je u bilo kakvoj opasnosti", rekao je bivši predsjednik. Zapravo, dodao je Trump, Pens je taj koji je "uradio nešto loše."
Forum u udarnom terminu, prvi veći TV događaj u predsjedničkoj kampanji 2024. i prvo Trujmpovo pojavljivanje u formi intervjua na CNN-u od kad je izabran za predsednika 2016, probudio je sumnje sa obje strane političkog spektra kada je najavljen.
Demokrate su dovele u pitanje da li čovjek koji nastavlja da širi laži o izborima 2020. koje je izgubio - laži koje su dovele do nereda u Kapitolu - treba da dobije platformu u udarnom televizijskom terminu. Konzervativci su se pitali zbog čega bi se Trump pojavio, i potencijalno podigao rejting mreži koju je kontinuirano kritikovao i omalovažavao.
Kontroverza se još značajno pojačala kada je porota u Njujorku zaključila da je Trump seksualno zlostavljao i klevetao kolumnistkinju I. Džin Kerol, iako je odbacila njenu tvrdnju da ju je silovao prije skoro tri decenije. Porota joj je dodijelila 5 miliona dolara odštete.
Trump je u srijedu slučaj nazvao "lažnim vijestima", tvrdio je da ne poznaje Kerol, ali je i istovremeno napao na veoma ličnoj osnovi. "Ona je ludača", rekao je što je izazvalo smijeh u publici.
Mala grupa demonstranata protiv Trumpa okupila se na mjestu održavanja događaja, u koledžu Sent Anselm u Mančesteru u državi Nju Hempšir. Nosili su transparente sa porukama "Niko nije iznad zakona", i "Izbori, ne pobuna."
Na samom skupu, Trump je takođe odbio da odgovori na niz konkretnih pitanja, kao što je da li bi potpisao federalnu zabranu abortusa. Kolins mu je više puta postavila to pitanje ali je odgovorio samo da bi "pregovarao", kako bi "ljudi bili zadovoljni".
Vijeće sigurnosti UN o stanju u BiH
Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) na kojoj se raspravlja o stanju u Bosni i Hercegovini počela je u Njujorku (SAD) u srijedu, 10. maja.
Na sjednici se obratio Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) koji je predstavio svoj 63. Izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provođenja mira u BiH, kako je ranije saopšteno iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Izvještaj se odnosi na period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine.
U okviru rasprave o BiH, Savjetu bi trebalo da se obrati i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Šta je navedeno u Šmitovom izvještaju?
U izvještaju objavljenom na stranici OHR-a je između ostalog navedeno da je taj period obilježilo formiranje vlasti nakon oktobarskih opštih izbora, ali i "disruptivna retorika i djelovanja vladajuće koalicije u Republici Srpskoj".
Apstrofirao je da su vlasti u RS (jednom od dva bh. entiteta) pojačale svoje secesionističke aktivnosti u tom periodu, te je naglasio uticaj predsjednika RS, Milorada Dodika, u tome.
"Vlasti u RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i zauzimaju konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima", navodi se u izvještaju.
Podsjetio je na zajedničku izjavu članova vladajuće koalicije u RS od 24. aprila, te upozorio da se radi o opasnom razvoju događaja.
"Preusmjeravanje, ukidanje ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju na raspolaganju da odgovore na ove aktivnosti", rekao je Šmit u izvještaju.
Dodao je da je suspendovao zakon o nepokretnoj imovini usvojen u Narodnoj skupštini RS, jer je bio "baziran na pogrešnom razumijevanju ustavne strukture i bio u kršio ranije sudske odluke".
Upozorava da postoji jasna tendencija ka autoritarnoj politici u RS, te da predloženi zakoni – poput onih o kriminalizaciji klevete ili registrovanju organizacija koje se finansiraju iz inostranstva – smanjuju prostor manevrisanja civilnom društvu i medijima.
Istakao je da se u Federaciji BiH (drugom bh. entitetu) još nije formirala vlast, te da je zastoj na ovom putu štetan za zemlju i njene evrointegracije.
Zaključio je da mimo usvajanja budžeta na državnom i entitetskim nivoima nije mnogo učinjeno na ispunjenju ciljeva iz agende "5+2", što su uslovi koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a.
Svakih šest mjeseci, visoki predstavnik u BiH podnosi izvještaj SB UN, u kojem daje svoju ocjenu političke situacije u zemlji.
Šta poručuje RS u svom izvještaju?
Republika Srpska (RS, jedan od dva bh. entiteta) je takođe uputila svoj izvještaj SB UN, u kojem je entitetska Vlada izrazila svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH.
U njemu navode da je RS posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, "kao i suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH".
Ističu da sve strane u BiH moraju poštovati i pridržavati se Dejtonskog sporazuma.
Prema izvještaju, prisustvo OHR-a u BiH je nespojivo sa suverenitetom BiH te se radi o "stranoj sili koja prisvaja i vrši neograničenu, despotsku vlast nad građanima BiH".
U RS ističu da ekonomske sankcije Evropske unije (EU) za RS podrivaju bh. integraciju u ovaj blok, ali da je ovaj entitet i dalje posvećen sprovođenju neophodnih reformi za evropske integracije.
Takođe, naglašavaju da mir u BiH nije narušen, kao i da se RS po pitanju rata u Ukrajini "ne svrstava ni na jednu stranu".
U posljednjem od pet dijelova izvještaja, tvrde da "strano uplitanje u BiH [...] podriva razvoj i stabilnost BiH".
Izvještaj koji RS redovno šalje generalnom sekretaru UN, na sjednicama SB UN uobičajeno čita ruski ambasador pri ovoj organizaciji.
Politički predstavnici iz RS smatraju Šmita "običnim njemačkim državljaninom", te tvrde da njegov izbor na poziciju visokog predstavnika nije legitiman, u čemu u SB UN imaju podršku Rusije i Kine.
Savjet za provođenje mira (PIC) je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije, koja zajedno sa predstavnicima RS tvrdi da je ovo imenovanje morao potvrditi i SB UN - dok ostale članice PIC tvrde suprotno.
PIC je tijelo koje visokom predstavniku daje smjernice njegovog rada,
BiH: Poskupljenje struje i ulaganje u energetski sektor
U Bosni i Hercegovini će poskupjeti struja, najavili su iz Elektoprivrede BiH. USAID, EBRD i UNDP će pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. U narednom periodu je cilj ulagati u obnovljive izvore energije te izgraditi fotonaponske elektrane.
Bez dogovora lidera demokrata i republikanaca o podizanju limita zaduživanja
Američki predsjednik Joe Biden i lideri republikanca i demokrata u Kongresu sastali su se u utorak u Bijeloj kući u pokušaju da pravaziđu blokadu povodom podizanja granice zaduživanja zemlje.
Predsjedavajućem Predstavničkog doma, republikanacu Kevinu Mekartiju i lideru republikanske manjine u Senatu Miču Mekonelu pridružili su se kongresni lideri demokrata Hakim Džefris i Čak Šumer, kako bi zajedno razgovarali o predstojećem roku za uvjeravanje da vlada može da plati troškove koje je već napravila.
Mekarti je nakon sastanka izjavio da "nije vidio promjene" koje bi vodile ka okončanju višemjesečnog zastoja na rješavanju tog problema. Dodao je da će nastaviti da vrši pritisak na Bidena da smanji potrošnju vladinih institucija, kako bi zauzvrat republikanci glasali za podizanje granice zaduživanja.
Iz Bijele kuće su naveli da Biden odbija da pravi takve ustupke i da je to ponovio na današnjem sastanku.
Biden je razgovor opisao kao produktivan, dodajući da je "apsolutno siguran" da nemogućnost Amerike da ispuni svoje obaveze "nije opcija".
Republikanci insistiraju na smanjenju potrošnje prije nego što pristanu da podignu gornju granicu duga, dok je Biden rekao da Kongres ima dužnost da plati svoje račune i da ta dva pitanja treba odvojeno razmatrati.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je zakonodavcima prošle nedelje da bi Centralna banka već 1. juna mogla da ostane bez sredstava da plati vladine dugove.
Ona je za CNBC u ponedeljak rekla da postoji "veoma veliki jaz" između demokratskih i republikanskih pozicija i upozorila da bi nepodizanje granice duga izazvalo "ekonomsku katastrofu".
Naredni sastanak Bidena i kongresnih lidera zakazan je za petak.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuers i AFP.
AFP-ov novinar bosanskog porijekla poginuo u Ukrajini
Francuska međunarodna novinska agencija France-Presse objavila je da je njen ukrajinski video koordinator ubijen u utorak tokom raketnog napada u blizini grada Bakhmuta na istoku Ukrajine.
Radi se o Armanu Soldinu koji je rođen u Sarajevu.
U tvitu, AFP je naveo da su drugi novinari agencije bili sa Armanom Soldinom u vrijeme raketnog bombardiranja sistemom Grad.
Francuski mediji javili su da se kasnopopodnevni napad dogodio u blizini Časiv Jara, grada u blizini Bakhmuta.
Soldin je imao 32 godine.
AFP je rekao da je "razoren" Soldinovom smrću i da "sve naše misli uz njegovu porodicu i voljene".
Prema podacima sa njegovog profila na poslovnoj društvenoj mreži Arman Soldin je 2014. godine magistrirao kinematografiju u Sarajevu. Proveo je posljednjih 8 godina radeći za AFP i Canal+ u Londonu, Rimu i Ukrajini.
Lideri demokrata i republikanaca sastaju se u pokušaju da riješe limit zaduživanja
Američki predsednik Joe Biden i lideri republikanca i demokrata u Kongresu trebalo bi da se sastanu u utorak u Bijeloj kući u pokušaju da pravaziđu blokadu povodom podizanja granice zaduživanja zemlje.
Predsjedavajućem Predstavničkim domom, republikanacu Kevinu Mekartiju i lideru manjine u Senatu Miču Mekonelu pridružiće se lider demokrata Hakim Džefris i lider većine u Senatu Čak Šumer, kako bi zajedno raspravljali o predstojećem roku za uvjeravanje da vlada može da plati troškove koje je već napravila.
Republikanci insistiraju na smanjenju potrošnje prije nego što pristanu da podignu gornju granicu duga, dok je Biden rekao da Kongres ima dužnost da plati svoje račune i da ta dva pitanja treba odvojeno razmatrati.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je zakonodavcima prošle nedelje da bi Centralna banka već 1. juna mogla da ostane bez sredstava da plati vladine dugove.
Ona je za CNBC u ponedeljak rekla da postoji "veoma veliki jaz" između demokratskih i republikanskih pozicija i upozorila da bi nepodizanje granice duga izazvalo "ekonomsku katastrofu".
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Zašto je globalno važan američki javni dug
Američki zvaničnici upozoravaju da bi Kina i Rusija iskoristile "haos" koji bi nastao ako Sjedinjene Države ne plate svoj dug. Upozorenja dolaze usred višemjesečnog zastoja između predsjednika Joea Bidena i republikanaca u osiguravanju odobrenja Kongresa za podizanje granice državnog duga.
SAD: Zašto toliko masovnih ubistava? Porodice, stručnjaci traže odgovore
Za Bergerove, porodice ostalih 59 žrtava u Vegasu – i rođake i prijatelje bezbroj drugih ubijenih u masovnim ubistvima širom zemlje u godinama nakon toga – pitanja su jednako velika sada kao i kada su se zločini dogodili. Ipak, pokolj se nastavlja.
Više od pet godina nakon što je njegov sin ubijen u najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u modernoj istoriji SAD-a, Richard Berger se i dalje pita zašto.
Zašto je Stephen Berger ubijen dan nakon proslave svog 44. rođendana. Zašto je napadač 2017. poslao metke nad Las Vegas Strip, pretvarajući festival kantri muzike u krvoproliće. Zašto broj mrtvih u masakru nije šokirao američke lidere da učine više kako bi spriječili da se takva vrsta nasilja ponavlja iznova.
Zašto?
"To je samo rupa u našim srcima", rekao je Berger. "Jednostavno ne znamo, i jednostavno ne znamo šta da kažemo."
Tokom prva četiri mjeseca i šest dana ove godine, 115 ljudi je umrlo u 22 masovna ubistva - u prosjeku jedno masovno ubistvo sedmično. To uključuje i krvoproliće u subotu u tržnom centru u Dalasu u kojem je smrtno stradalo osam ljudi.
Ukupan broj predstavlja najveći broj masovnih smrtnih slučajeva početkom godine od najmanje 2006. godine, pokazuje analiza podataka Associated Pressa, a smrti su se već događale rekordnom brzinom prije nego što se užas odigrao u Teksasu.
Stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora koji doprinose: opći porast svih vrsta nasilja oružjem posljednjih godina; širenje vatrenog oružja usljed labavih zakona o oružju; posljedice pandemije koronavirusa, uključujući stres dugih mjeseci u karantinu; politička klima koja nije u stanju ili ne želi da promijeni status quo na smislen način; i povećan naglasak na nasilju u američkoj kulturi.
Takva objašnjenja nisu utjeha samo za porodice razorene ubistvima, već i za Amerikance posvuda koji se povijaju od kaskadne, kolektivne traume masovnog nasilja.
Ovogodišnja ubistva dešavala su se na različite načine, od porodičnih i komšijskih sporova do pucnjava u školi i na radnom mjestu do eksplozija i pucnjava na javnim mjestima. Održali su se u ruralnim i urbanim sredinama. Ponekad su ljudi poznavali svoje ubice, ponekad nisu.
FBI definiše krvoproliće kao masovna ubistva kada događaji uključuju četiri ili više smrtnih slučajeva u roku od 24 sata, ne uključujući počinioca. Associated Press i USA Today su pratili i prikupili opsežne podatke o ovim nasilnim napadima u partnerstvu sa Univerzitetom Northeastern.
Motiv strijelca iz Las Vegasa i dalje je nepoznat. Kockar s visokim ulozima očito je bio ljut zbog toga kako se kockarnice ponašaju prema njemu uprkos njegovom statusu velikog igrača, ali FBI nikada nije otkrio definitivan razlog za pokolj, koji je završio s više izgubljenih života nego u bilo kojem pojedinačnom masovnom ubistvu u decenijama.
Doprinos stalnim bubnjevima smrti 2023.: jezivo ubistvo-samoubistvo u Juti koje je ostavilo mrtve petoro djece, njihove roditelje i baku samo nekoliko dana u novoj godini; smrtonosna pucnjava u šestoro ljudi, uključujući troje 9-godišnje djece, u osnovnoj školi u Nashvilleu; uzastopna divljanja u Kaliforniji u plesnim studijima i farmama pečuraka; i pucnjava u tržnom centru u Allenu u Teksasu u subotu, kada vlasti kažu da je naoružani muškarac izašao iz automobila i odmah počeo pucati na ljude.
Ipak, iako ovi tragični događaji privlače ogromnu pažnju medija i javnosti, oni predstavljaju samo mali dio ukupnih smrtnih slučajeva od oružja.
Daleko češće su pucnjave sa smrtnim ishodom u kojima je učestvovalo manje od četiri osobe i smrti od nasilja u porodici. A tu su i samoubistva, koja čine više od polovine od 14.000 smrtnih slučajeva od vatrenog oružja do sada ove godine, prema Arhivu nasilja nad oružjem, koji prati novinske medije i policijske izvještaje kako bi prikupio podatke.
Ipak, masovna ubistva izazivaju najdublji strah u srcima većine ljudi.
“Svi ljudi širom zemlje šalju svoju djecu u škole – i brinu se hoće li oni biti ubijeni u školi?” rekao je Daniel Webster, profesor u Johns Hopkins Centru za rješenja za nasilje nad oružjem.
Činjenica je da se masovna ubijanja nastavljaju dešavati, iako su rjeđa od drugih ubistava iz vatrenog oružja - 20 godina nakon Columbine, 10 godina nakon Sandy Hooka, pet godina nakon Las Vegasa i manje od godinu dana nakon masakra u supermarketu u Buffalu, New York i osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu.
Što opet vodi do istog problematičnog pitanja: Zašto?
Ljudi koji proučavaju takvo nasilje također su zbunjeni neprekinutim tempom brutalnosti.
"Imamo mnogo primjera stvari koje su u ovoj zemlji na prelomnoj tački", rekla je Katherine Schweit, bivša izvršna direktorica FBI-ja koja je kreirala aktivni protokol za pucanje u agenciji nakon Sandy Hooka. “Kada su me zamolili da radim na ovome 2013., nisam ni zamišljao da ću 10 godina kasnije i dalje raditi na istoj stvari.”
Biće potrebne godine - ako je to uopšte moguće - da istraživači utvrde šta stoji iza drastičnog porasta nasilja nad oružjem. Zagovornici kažu da postoje mjere koje bi možda mogle spriječiti takve zločine - reforma vatrenog oružja i zabrana oružja među njima - ali napominju da na Capitol Hillu nema dovoljno volje da ih provede.
“Mislim da Sjedinjene Države imaju odnos s oružjem različit od bilo koje druge zemlje na svijetu”, rekla je Kelly Drane, direktorica istraživanja Pravnog centra Giffords za sprječavanje nasilja nad oružjem. “Ovi događaji su posljedica našeg neuspjeha da uvedemo mjere prevencije.”
Predsjednik Joe Biden, vatreni zagovornik jače kontrole oružja, frustriran je nespremnošću Kongresa da donese zabranu nekih poluautomatskih pušaka suočen s moćnim lobijem za oružje predvođenim Nacionalnim streljačkim savezom. NRA nije uzvratila na online zahtjev za komentar.
Zakonodavci su usvojili ono što je, za njih, označilo prekretnicu zakona o nasilju nad oružjem koji pooštrava provjeru prošlosti za najmlađe kupce, zabranjuje vatreno oružje većem broju počinitelja nasilja u porodici i pomaže državama da koriste zakone označene crvenom zastavom koji omogućavaju policiji da traži od sudova da oduzmu smrtonosno oružje od ljudi koji pokazuju znakove da bi mogli postati nasilni. Biden je potpisao zakon prošle godine.
Zakonodavstvo i druge mjere nisu učinile mnogo da se uspori tempo nasilja ili ublaži bol nacije, koji je dodatno pogoršan pandemijom, klimatskim promjenama i rasnim obračunima nakon ubistva Georgea Floyda od strane policije.
"Ove tragedije su se smjenjivale jedna za drugom, čineći ih gotovo previše za podnijeti", rekla je Roxanne Cohen Silver, profesorica psihologije na Univerzitetu Kalifornije, Irvine, koja proučava suočavanje s traumatskim životnim događajima.
Masovna ubistva, napomenuo je Silver, “su samo još jedna tragedija pored svih ovih drugih psiholoških i emocionalnih izazova”.
Otac Stephena Bergera, Richard, sada ima 80 godina. Dane provodi sa unucima - jedan je fudbalski golman koji ga podsjeća na Stevea, koji je imao strast prema košarci. Njihova porodica dodjeljuje godišnje atletske stipendije u Stephenovoj srednjoj školi.
Berger posmatra tinejdžere kako se približavaju sledećoj fazi svog mladog života, puni obećanja i puni života. Ali njegov rođeni sin je mrtav, a pet godina kasnije i dalje se pita:
Zašto?
Pucnjava u Teksasu navela Bidena da obnovi poziv za kontrolu oružja
Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u nedjelju Kongres da usvoji zakone o kontroli oružja nakon još jedne masovne pucnjave u kojoj je u subotu u trgovačkom centru u Teksasu poginulo devet ljudi, uključujući i napadača.
Demokratski predsjednik je obnovio pozive Kongresu da zabrani jurišno oružje i šaržere velikog kapaciteta, kao i da uvede univerzalne provjere prošlosti i ukine imunitet za proizvođače oružja. Male su šanse da će usko podijeljeni Dom i Senat usvojiti takav zakon, iako ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava provjeru prošlosti.
Biden, koji je ranije iznio slične molbe, rekao je da je napadač u tržnom centru Allen Premium Outlets u Allenu, sjevernom predgrađu Dallasa, nosio taktičku opremu i bio je naoružan jurišnim oružjem u stilu AR-15.
Naoružani napadač je ubio osam ljudi, uključujući djecu, i ranio najmanje sedam, prije nego što ga je ubio policajac, saopštila je policija u subotu.
Masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, s njih 199 do sada u 2023., što je najviše od 2016. godine, prema Arhivu nasilja oružjem. Neprofitna grupa definira masovnu pucnjavu kao svaku u kojoj su četiri ili više osoba ranjene ili ubijene, ne uključujući strijelca.
Tragedija u Allenu, koja se dogodila nešto više od nedelju dana nakon još jedne smrtonosne pucnjave u teksaškom gradu Clevelandu, ponovo je pokrenula žestoku debatu o kontroli oružja u Sjedinjenim Državama.
Drugi amandman Ustava SAD štiti pravo na nošenje oružja, a to je pitanje za mnoge republikance, koje podržavaju milionske donacije grupa i proizvođača za pravo na oružje.
Guverner Teksasa Greg Abot, republikanac, nazvao je pucnjavu "razornom" u nedjeljnom jutarnjem intervjuu za Fox News, ali je rekao da način da se efikasno bori protiv nasilja iz oružja leži u rješavanju mentalnog zdravlja.
"Došlo je do dramatičnog povećanja količine ljutnje i nasilja koje se dešava u Americi", rekao je. "Radimo na rješavanju tog bijesa i nasilja tako što ćemo ići na njegov osnovni uzrok, a to je rješavanje problema mentalnog zdravlja iza toga."
Lider većine u Senatu Chuck Schumer i druge demokrate naglasili su potrebu donošenja snažnijeg zakona o sigurnosti oružja kako bi se ograničilo oružano nasilje.
U subotu su TV stanice prikazale stotine ljudi kako mirno izlaze iz tržnog centra, koji se nalazi oko 40 kilometara sjeveroistočno od Dalasa, nakon što se nasilje desilo, od kojih su mnogi podignuli ruke dok je mnoštvo policajaca stajalo na straži.
Jedan neidentifikovani očevidac rekao je lokalnoj ABC filijali WFAA TV da je napadač "šetao pločnikom ... i pucao iz pištolja".
Istražitelji ispituju ideologiju teksaškog napadača
Federalni zvaničnici istražuju da li je napadač koji je ubio osam ljudi u trgovačkom centru u Dallasu u nedjelju imao interes za ideologiju nadmoći bijele rase, dok rade na otkrivanju motiva napada, rekao je službenik za provođenje zakona za Associated Press.
Zvaničnik je upozorio da je istraga u ranoj fazi.
Federalni agenti pregledavaju račune na društvenim mrežama za koje vjeruju da ih je koristio Mauricio Garcia (33) i postove u kojima se izražava zanimanje za bjelačke suprematističke i neonacističke stavove, rekao je zvaničnik, koji nije mogao javno razgovarati o detaljima istrage i razgovarao je sa AP pod uslovom anonimnosti.
Garcia je na grudima kada ga je ubila policija imao amblem na kojem je pisalo "RWDS", akronim za frazu "Desničarski odred smrti", koja je popularna među desničarskim ekstremistima i grupama za nadmoć bijelih, rekao je zvaničnik.
Osim pregleda postova na društvenim mrežama, federalni agenti su intervjuisali članove porodice i Garsijeve saradnike kako bi ih pitali o njegovim ideološkim uvjerenjima, rekao je zvaničnik. Istražitelji također pregledavaju finansijsku evidenciju, druge postove na internetu za koje vjeruju da ih je Garcia napravio i druge elektronske medije, prema zvaničniku.
Šef Allenove policije Brian Harvey odbio je u nedjelju uveče da odgovara na pitanja AP-a, rekavši o istrazi: "mi zapravo nemamo puno toga".
Teksaško odjeljenje za javnu sigurnost identificiralo je Garsiju osumnjičenog za ubistvo osam ljudi u trgovačkom centru u Teksasu, dan nakon što je napad pretvorio popodnevne kupovine u masakr.
Garsiju je u subotu ubio policajac koji se zatekao u blizini tržnog centra u predgrađu Dallasa.
Zvaničnik za provođenje zakona rekao je da su istražitelji pretraživali motel u Dallasu u blizini međudržavne magistrale u kojoj je Garcia boravio. Zvaničnik je rekao da je policija također pronašla više oružja na mjestu događaja nakon što je Garcia ubijen, uključujući pušku u AR-15 i pištolj.
Dva službenika za provođenje zakona rekla su da su istražitelji također pretražili kuću u Dallasu koja je povezana sa osumnjičenim. Zvaničnici su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni kako bi razgovarali o detaljima istrage koja je u toku.
Žena koja živi tri kuće od niske kuće od cigle rekla je da je vidjela veliku grupu uniformisanih policajaca kako ulazi u kuću u subotu između 18 i 19 sati.
"Ušli su vrlo brzo, a vidjela sam ih da to rade dvaput", rekla je Marsha Alexander, koja je rekla da su policajci još uvijek bili u tom području kada je otišla u krevet oko 21 sat. Otišli su u nedjelju ujutro.
U nedjelju popodne, žena po imenu Julie sjedila je na trijemu svoje kuće, pored one koja je pretresena dan ranije. Ona je odbila da da svoje prezime novinaru AP-a, ali je rekla da se probudila iz drijemanja oko 18 sati i vidjela četiri policijska automobila i veliku grupu policajaca ispred kuće njenog susjeda.
Rekla je da su ušli u kuću i da su im se oko sat vremena kasnije pridružili agenti FBI-a i drugi ljudi u civilu, za koje je takođe smatrala da su pripadnici zakona.
Žena je rekla da ne poznaje dobro svoje komšije, ali je znala da su „veoma ljubazni, veoma fini ljudi“. Rekla je da je čovjek za kojeg sada zna da je bio napadač uvijek bio prijateljski nastrojen i da bi mahnuo ili trubio dok bi dolazio i odlazio.
U izjavi, predsjednik Joe Biden rekao je da je napadač nosio taktičku opremu i pucao iz oružja u stilu AR-15. Pozvao je Kongres da uvede stroža ograničenja na vatreno oružje i municiju.
“Takav napad je previše šokantan i tako poznat. Američke zajednice su pretrpjele otprilike 200 masovnih pucnjava već ove godine, prema trenutnim procjenama”, rekao je Biden, koji je naredio da se zastave spuste na pola koplja.
Republikanci u Kongresu, rekao je, "ne mogu nastaviti da se suočavaju s ovom epidemijom slijeganjem ramenima".
Pucnjava je bio najnoviji napad koji je doprinio neviđenom tempu masovnih ubistava ove godine u SAD-u. Jedva nedelju dana ranije, pet osoba je smrtno stradalo u Klivlendu u Teksasu, nakon što je komšija zamolio čoveka da prestane da puca iz oružja dok beba spava , saopštile su vlasti.
Ove godine je u prosjeku zabilježeno jedno masovno ubistvo sedmično, prema bazi podataka koju održavaju The Associated Press i USA Today u partnerstvu sa Northeastern University.
Informacije o napadaču u Allenu su se pojavile dok je zajednica oplakivala mrtve i čekala vijest o sedam ranjenih ljudi. Vlasti nisu javno identifikovale one koji su ubijeni.
Ranjeni su u nedjelju hospitalizirani, troje u kritičnom stanju, a četvero u dobrom stanju, navodi se u saopštenju Policijske uprave Allen.
John Mark Caton, stariji pastor u crkvi Cottonwood Creek oko dvije milje od tržnog centra, molio se tokom redovne nedjeljne jutarnje službe za žrtve, osobe koje prve odgovore i kupce i zaposlene koji su “prošli pored stvari koje nikada nisu trebali vidjeti”.
“Neki naši ljudi su bili tamo. Neki možda u ovoj prostoriji. Neki od naših studenata su radili u tim prodavnicama i to će ih zauvijek promijeniti”, rekao je Caton.
Caton je iznio slična osjećanja tokom bdjenja u nedjelju uveče u crkvi kojoj je prisustvovao republikanski guverner Greg Abbott, koji je potpisao zakone o ublažavanju ograničenja vatrenog oružja nakon prošlih masovnih pucnjava u Teksasu, i drugi izabrani lideri. Ranije tog dana, Abbott je za Fox News rekao da Teksas sada neće uvesti kontrolu oružja.
"Ljudi žele brzo rješenje", rekao je Abbott. “Dugoročno rješenje ovdje je rješavanje problema mentalnog zdravlja.”
Napad se odigrao u Allen Premium Outlets, velikom trgovačkom centru na otvorenom. Svjedoci su izjavili da su među žrtvama vidjeli djecu. Neki su rekli da su vidjeli i nešto što je izgledalo kao policajac i zaštitar tržnog centra bez svijesti na zemlji.
Andria Gaither, pomoćnica direktora u prodavnici odjeće Tommy Hilfiger, rekla je u nedjelju da je bila u stražnjem dijelu radnje u subotu popodne kada je vidjela dvije mlade djevojke kako se pokušavaju sakriti u garderobi. U početku je mislila da se igraju. Onda je čula da je jedna rekla da se puca.
Gaither je pogledala oko sebe i vidjela kupce i upravitelja radnje kako trče u stražnji dio radnje. Na kraju su Gaither i ostali istrčali na stražnja vrata.
„Čim sam izašla iz zadnjeg dela prodavnice, mogla sam da čujem pucnjavu“, rekla je Gaither u nedelju. “Bilo je tako glasno. Nikada u životu nisam čula ništa slično. Bilo je zaglušujuće.”
Allen, oko 40 kilometara sjeverno od centra Dallasa i sa populacijom od oko 105.000 stanovnika, spada među raznolika predgrađa područja Dallas-Fort Worth. Područje je zabilježilo najveću stopu rasta u azijsko-američkim zemljama od bilo koje veće metro oblasti u SAD-u, prema podacima američkog popisa stanovništva. Te statistike pokazuju da je populacija oko 19% Azijata, 10% crnaca i 11% Hispanoamerikanca.
Alen je također povezan s još jednim nedavnim masovnim pucnjavom u Teksasu. Patrick Crusius je tamo živio 2019. prije nego što je objavio rasističku verziju na internetu u kojoj je upozoravao na "hispansku invaziju" i odvezao se u El Paso, gdje je otvorio vatru na Walmart, ubivši 23 osobe. Crusius, 24, izjasnio se krivim za savezni zločin iz mržnje u februaru.
Meteorolozi: El Ninjo će utjecati na rast globalnih temperatura
Globalne temperature će vjerovatno dostići novi vrhunac ove godine sa predviđenim nastankom El Ninja, prirodnog fenomena koji je obično povezan sa zagrijavanjem planete.
"Razvoj El Ninja vjerovatno će dovesti do novog povećanja globalnog zagrijavanja i povećati šanse za obaranje rekorda kada je riječ o temperaturama", saopštio je Petteri Taalas, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
To je loša vijest za globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Tsalas je napomenuo da je početak El Ninja uslijedio poslije osam najtoplijih godina u istoriji "iako smo imali hladnu La Ninju protekle tri godine i to je djelovalo kao privremena kočnica u globalnom porastu temperature".
El Ninjo je klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih temperatura okeana u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Sa druge strane, La Ninja se odnosi na periodično hlađenje temperature površine okeana.
Nedavni neobično dugotrajni period La Ninje, koji je počeo 2020, sada je završen.
Wilfran Moufouma Okia, šef regionalnog odjeljenja SMO pitanja klime, rekao je da naučni modeli pokazuju da je La Ninja trenutno u neutralnom stanju i da se kreće u drugu fazu.
"U narednih nekoliko mjeseci od maja do jula, imamo 60 odsto šansi da uđemo u El Ninjo fazu. Ta vjerovatnoća će se povećati na 70 odsto u periodu od jula do augusta, pa čak i na 80 odsto ako prođemo august", rekao je on. "Ali, naravno, osim toga, ne možemo mnogo da kažemo."
On je rekao da će evolucija El Ninja ove godine promijeniti vremenski i klimatski obrazac širom svijeta, u poređenju sa onim što je postojalo u posljednje tri godine La Ninje.
"Ako razmišljamo o La Ninji kao o nekoj vrsti prekida u zagrijavanju jer odgovara hlađenju okeana, što bi normalno trebalo da uspori porast temperature, El Ninjo će podstaći rast temperature globalno", rekao je Okia."Očekujemo da ćemo u naredne dve godine imati ozbiljno povećanje globalne temperature."
Naučnici podsjećaju da se koncentracije dva važna gasa koji izazivaju efekat staklene bašte - metana i ugljen-dioksida koji vode globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama - znatno povećavaju tokom El Ninja.
SMO kaže da se efekat na globalne temperature obično javlja godinu dana poslije pojave El Ninja i vjerovatno će postati očigledan 2024.
"Svijet treba da se pripremi za razvoj El Ninja, koji je često povezan sa povećanom vrućinom, sušom ili kišama u različitim dijelovima sveta", rekao je Tsalas.
"To bi moglo da donese predah od suše u Afričkom rogu i drugih uticaja vezanih za La Ninju, ali bi također moglo da izazove ekstremnije vremenske i klimatske događaje."
Na primjer, SMO kaže da će El Ninjo vjerovatno izazvati jake padavine u dijelovima Južne Amerike, južnih Sjedinjenih Država, Afričkog roga i centralne Azije.
Nasuprot tome, El Ninjo može da izazove i ozbiljne suše u Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Azije.
Pošto dvije El Ninjo manifestacije nisu iste i efekti dijelom zavise od vremena u godini, meteorolozi kažu da će SMO i Nacionalna meteorološka i hidrološka služba pažljivo pratiti razvoj događaja.
Putin "vjerovatno" smanjuje ciljeve u Ukrajini, kažu američki obavještajni zvaničnici
Nekada samouvjereni Vladimir Putin možda konačno odustaje od svojih planova da brzo pokori Kijev i osvoji Ukrajinu, prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih zvaničnika.
Američke obavještajne agencije ranije su tvrdile da ruski predsjednik vjeruje da je potrebno da osvoji Ukrajinu kako bi ispunio svoju sudbinu.
Ali dok rat ulazi u svoju drugu godinu, američke obavještajne agencije vjeruju da je ruski lider donekle popustio prema stvarnosti na terenu.
"Ocjenjujemo da je Putin vjerojatno smanjio svoje neposredne ambicije, da konsolidira kontrolu nad okupiranim teritorijem u istočnoj i južnoj Ukrajini i osigura da Ukrajina nikada neće postati saveznik NATO-a", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines Komitetu za oružane Senata u četvrtak.
"Ruske snage stekle su manje teritorija u aprilu nego tokom bilo kojeg od prethodna tri mjeseca jer se činilo da prelaze s ofanzivnih na odbrambene operacije duž prve linije", rekla je Haines.
"Ruske snage suočavaju se sa značajnim nedostatkom streljiva i pod velikim su ograničenjima osoblja", dodala je. "Ako Rusija ne pokrene obveznu mobilizaciju i ne osigura značajne zalihe streljiva treće strane, osim postojećih isporuka iz Irana i drugih, bit će joj sve veći izazov održati čak i skromne ofanzivne operacije."
Haines je, ponavljajući upozorenje iz svog svjedočenja pred Kongresom u martu, rekla da su Rusija i Ukrajina ostale zarobljene u "brutalno teškom ratu iscrpljivanja u kojem nijedna vojska nema konačnu prednost".
Ukrajina se, rekla je, i dalje oslanja na zapadnu vojnu pomoć kako bi se suprotstavila prednosti Rusije u ljudstvu, dok je Kremlj prisiljen više se oslanjati na asimetrične prijetnje i taktike zbog degradacije svojih kopnenih snaga.
Ruske kopnene snage se "oslanjaju na rezerve i rezervnu opremu", rekao je general-pukovnik Scott Berrier, direktor Odbrambene obavještajne agencije.
"Biće im potrebno neko vrijeme da se vrate", rekao je zakonodavcima dok je svjedočio zajedno s Hainesom. "Procjene idu od pet do 10 godina na osnovu toga kako sankcije utiču na njih i njihovu sposobnost da tehnologiju vrate u svoje snage."
Nuklearna opcija
Berrier je, međutim, upozorio da degradaciju ruskih kopnenih snaga ne treba posmatrati kao pokazatelj sveukupne slabosti.
"Iako su njihove kopnene snage trenutno degradirane, oni će ih brzo obnoviti", rekao je on, opisujući Moskvu kao "još uvijek egzistencijalnu prijetnju" zbog svojih nuklearnih snaga, koje još nisu testirane.
Ali o tome da li je Putin možda sklon upotrebi nuklearnog oružja da promijeni tok rata u Ukrajini, čelnici američkih obavještajnih službi rekli su, za sada, ne toliko.
"Postoji niz scenarija o kojima smo razmišljali", rekao je Berrier zakonodavcima. "U ovom trenutku, rekao bih da mislimo da je to malo vjerovatno."
"Iz perspektive IC [obavještajne zajednice], to je vrlo malo vjerovatno", dodala je Haines.
Koliko bankarska kriza može još da se pogorša?
Neizvjesnost i dalje opterećuje bankarski sektor u Americi, uprkos uvjeravanjima finansijskih regulatora i bankara da je najgore prošlo i da je sistem i dalje snažan.
Vrijednost akcija banaka pala je na Wall Streetu ove nedelje nakon što je vlada preuzela kontrolu nad bankom Prva republika (First Republic Bank), a zatim je prodala JPMorgan. Riječ je o drugom najvećem krahu banke u američkoj istoriji i ukupno trećem jedne finansijske institucije u SAD za dva mjeseca.
Dok mnogi smatraju da će prodaja banke Prva republika zaustaviti raspravu o tome ko je sledeći, investitori nastavljaju da se fokusiraju na preostale institucije koje se smatraju najslabijim, napisali su analitičari investicione kompanije UBS.
Najviše se strahuje da će krah možda dovesti do toga da građani počnu da sumnjaju u relativno zdrave banke, što bi se proširilo u finansijskom sistemu i moguće pogodilo širi ekonomski sektor. Sprečavanje tog scenarija bio je i razlog što su SAD uvele oštrije regulative velikim bankama poslije finansijske krize prije 15 godina.
Teško je ignorisati osjećaj nesigurnosti u bankarskom sistemu, ali zvaničnici i eksperti navode da nema potrebe za strahovanja ako je novac osiguran preko Federalne korporacije za osiguranje depozita i ako je riječ o sumi manjoj od 250.000 dolara, što pokriva većinu računa.
Ipak, tržišta nisu umirila uvjerovanja istaknutih ličnosti u finansijskom sektoru koje navode da se nestabilnost u bankama okončala odlukom o prodaji banke Prva republike.
Prvi čovjek JP Morgana rekao je u ponedeljak da vjeruje da je "ovaj dio" bankarske krize završen. Šef Federalnih rezervi (američke Centralne banke) Jerome Powell garantovao je u srijedu za zdravlje finansijskog sistema.
Bez obzira na ta uvjeravanja, u četvrtak je nastavljena rasprodaja akcija dvije manje regionalne banke PacWest Bancorp i Western Alliance Bancorp, koje su pod pritiskom od kraha Banke Silicijumske doline sredinom marta koji je izazvao trenutnu krizu. Akcije banke PacWest pale su za 38 odsto, nakon što je ta kompanija priznala da razmatra prodaju.
Međutim, pale su i vrijednosti akcija drugih brojnih regionalnih banaka, dok je PacWest pod naročitim pritiskom zbog velike koncentracije velikih, neosiguranih depozita klijenata iz tehnološke industrije, sličnih onima koji su izazvali povlačenje uloga iz Banke Silicijumske doline i Prve republike.
PacWest, sa sjedištem u Los Anegelesu, i Western Alliance, iz Phoenixa, u saopštenjima su naveli da nije došlo do neuobičajenog povlačenja depozita nakon prodaje Prve republike. Iz obje su povučeni značajni ulozi poslije kraha Banke Silicijumske doline, ali su se povećali od 31. marta.
"Problem, naročito u ovim bankama, je što kombinacija imovine i depozita nije održiva. Depoziti se i dalje povlače ili banka mora da plaća velike troškove za njih", kaže ekspert Chris Caulfield koji je radio sa mnogim problematičnim regionalnim bankama.
Borba protiv inflacije, koju vode Federalne rezerve, ima jednu od ključnih uloga u bankarskoj krizi. Centralna banka je u srijedu podigla osnovnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, na najviši nivo za 16 godina, što je 10 uzastopno povećanje.
Veće kamatne stope podstakle su štediše da novac prebace na unosnija tržišta. Powell je najavio da će Federalne rezerve pratiti nekoliko faktora, uključujući bankarsku krizu, prije narednog poteza u vezi sa kamatnim stopama.
Powell vjeruje i da će kolaps tri banke vjerovatno podstaći ostale da manje odobravaju kredite, što bi moglo da pomogne u borbi protiv inflacije. Povećanje kamatnih stopa u međuvremenu je usporilo ekonomiju, a mnogi ekonomisti očekuju recesiju krajem 2023. ili početkom 2024. godine.
Direktorica USAGM zakonodavcima SAD: Globalni rat informacijama je na prekretnici
Izvršna direktorica Američke agencije za globalne medije (USAGM) rekla je u srijedu da agencija koju ona vodi igra ključnu ulogu na globalnom nivou u omogućavanju publici da pristupi vjerodostojnim i nepristrasnim vijestima koje se suprotstavljaju medijima koje vode autoritarni režimi.
"Nalazimo se na prekretnici", rekla je Amanda Bennett u pripremljenom svjedočenju za pododbor Senata za spoljne poslove koji nadgleda State Department i druge međunarodne aktivnosti.
"Autoritarni režimi koriste zlonamjerni uticaj, dezinformacije, propagandu i manipulaciju informacijama kako bi zatvorili protok informacija i podrili one koji traže informacije zasnovane na činjenicama o svijetu oko sebe. Vlade [Narodne Republike Kine], Irana i Rusije često rade zajedno na pojačavanju svog zloćudnog uticaja", nastavila je ona.
USAGM procjenjuje da 394 miliona ljudi pristupa njenim programima svake nedjelje. Federalno finansirana agencija koju nadgleda Kongres SAD sastoji se od dva federalna entiteta — Glasa Amerike (VOA) i Kancelarije za emitovanje na Kubi — i četiri neprofitne organizacije: Radija Slobodne Evrope/Radija Slobode (RFE/RL), Radija Slobodne Azije, Bliskoistočne mreže za emitovanje i Fonda za otvorenu tehnologiju (OTF).
Bennett je rekla da je USAGM izgrađena za ovaj trenutak sa više od 4.000 medijskih partnera širom svijeta koji se suprotstavljaju uticaju državnih medija.
Prema USAGM, programi RFE i VOA su pregledavani osam milijardi puta na ruskom i ukrajinskom jeziku u godini nakon početka ruske invazije, a jedna od četiri odrasle osobe u Iranu koristile su alate za zaobilaženje koje je podržavao OTF za pristup informacijama.
"Ovo je najvažnije vrijeme za ovu agenciju od Hladnog rata, a možda i od Drugog svjetskog rata", rekla je Bennett. "USAGM mora biti pozicionirana tako da bude dosljedno konkurentna u današnjem opasnom svijetu manipulacije informacijama i velikih ulaganja autoritarnih režima i drugih loših aktera", rekla je Bennett.
Agencija traži 944 miliona dolara
USAGM je zatražila 944 miliona dolara za fiskalnu 2024. godinu, što je povećanje od 59 miliona dolara u odnosu na tekuću godinu. Neki zakonodavci postavljaju pitanje da li Agencija dobro koristi sredstva poreskih obveznika.
"Imamo veoma otvoren sistem", rekao je demokratski senator Ben Cardin, upoređujući mreže USAGM sa medijima koje finansiraju države. "Vrlo pažljivo čuvamo novinarsku nezavisnost vaše agencije i to ćemo i dalje činiti. Ali mi kao kreatori politike želimo da budemo sigurni da svoje resurse i prioritete stavljamo u one dijelove svijeta gdje smo najranjiviji."
USAGM je posljednjih godina prošla kroz strukturne promjene koje je režirao Senat kako bi se pozabavila različitim prioritetima u entitetima, tehnološkim preprekama, vladinom birokratijom i niskim finansiranjem u poređenju sa medijima koje finansira država u drugim zemljama.
Ranije ove godine, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za spoljne poslove Michael McCaul izrazio je zabrinutost zbog prakse zapošljavanja i moguće cenzure na Glasu Amerike, napisavši u pismu Bennettovoj: "Kao javno finansirana medijska organizacija, imperativ je da USAGM i VOA budu u skladu sa ovim strogim zahtjevima za integritet i nepristrasnost, držeći rukovodstvo USAGM podalje od procesa donošenja uredničke odluke".
USAGM cijenjen u inostranstvu
Stručnjaci za javnu diplomatiju rekli su zakonodavcima da USAGM ne bi trebalo da pokušava da primjeni svaku platformu i pogodi svaku metu s obzirom na izazove u pogledu resursa.
"Washington bi trebalo da preduzima usaglašene kampanje zasnovane na istinitosti kako bi razotkrio neuspjehe i lažna obećanja diktatura", rekla je Jessica Brandt, direktorica politike Inicijative za vještačku inteligenciju i tehnologiju u razvoju pri Institutu Brookings.
"Također bi trebalo da primjeni te informacije širom svijeta, ne samo zato što je u skladu sa demokratskim principima, već zato što Rusiju i Kinu stavlja u odbrambenu poziciju", rekla je ona.
Brandt je primijetila da publika u inostranstvu cijeni izvještavanje USAGM-a zbog njegove istinitosti.
"Glas Amerike u svom izvještavanju o Sjedinjenim Državama ne bi trebalo da oklijeva da predstavi američko iskustvo u njegovoj punoj složenosti", argumentuje ona. "To je znak snage, a ne slabosti, da se entitet koji finansira vlada pošteno analizira svoje izazove. Mislim da bi to moglo da imati odjeka kod onih koji se bore da neguju sopstvene demokratije."