Uz podršku senatora Rogera Wickera, Bena Cardina, Dicka Durbina i Chrisa Van Hollena, prijedlog Shaheen ima za cilj promociju saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama u oblasti cyber bezbednosti i cyber otpornosti, imajući u vidu „štetne napore Irana i Rusije da im zemlje regiona budu meta”.

Prema saopštenju na web stranici senatorice Shaheen, zakon podržava „demokratsku stabilnost i ekonomski razvoj regiona, kroz inicijative u infrastrukturi, trgovini i antikorupciji, uključujući zakonsko ozvaničenje sankcija, kako bi se odvratili akteri koji vode destabilizirajuće aktivnosti”.

Zakon je ponovo ušao u senatsku proceduru u četvrtak, neposredno pred pretres Odbora za spoljnopolitičke odnose o Zapadnom Balkanu. Gotovo ista grupa senatora predložila ga je i prošlom sazivu Senata, ali nije usvojen.

„Održavanje mira i jačanje demokratije na Balkanu od ključne je važnosti za evropsku sigurnost i stabilnost, posebno dok traje Putinov ničim izazvan rat u Ukrajini. Moj dvostranački prijedlog zakona će ojačati trgovinu i investicije između Sjedinjenih Država i Zapadnog Balkana, iskorijeniti korupciju, kodificirati sankcije protiv destabilizirajućih aktera i poslati snažan dvostranački signal da su Sjedinjene Države posvećene našim partnerima u regiji”, rekla je senatorica Shaheen, članica Demokratske stranke.

"Balkan je dom raznovrsnog i živopisnog kulturnog naslijeđa, a njegov geopolitički značaj i dalje raste", izjavio je republikanski senator Wicker. "Brutalna ruska invazija na Ukrajinu naglašava važnost naših balkanskih partnerstava. Usvajanje ovog zakona poslužilo bi kao jasna, dvostranačka izjava o posvećenosti Sjedinjenih Država jačanju naših diplomatskih partnerstava u regionu."

Između ostalog, zakon predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije itd.

Glasu Amerike je u Savjetu Evrope potvrđeno da je sistem podržala Crna Gora - dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu.

Među državama koje nisu pristupile registru su i Jermenija, Azerbejdžan, Mađarska i Turska.

U Savjetu Evrope Glasu Amerike je rečeno da su Andora, Bugarska i Švajcarska iskazale namjeru da se pridruže.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je dominantna tema sastanka u islandskoj prijestolnici Rejkjaviku, na kojem su šefovi država i vlada zemalja članica Savjeta Evrope razgovarali o tome kako ta vodeća evropska organizacija za zaštitu ljudskih prava može da podrži Kijev.

Francuska, Njemačka i Velika Britanija su među zemljama koje su potpisale jedan od najkonkretnijih ishoda samita: uspostavljanje registra za popis ratne štete koji će žrtvama rata omogućiti da prijave svu štetu koju su pretrpjele.

"Današnja odluka da se uspostavi ovaj registar je nesumnjivo istorijska. Poslije toga, trebalo bi da pripremimo neophodan pravni okvir za zaplijenu ruske imovine i uspostavljanje fonda za odštetu", rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je registar "značajnim doprinosom međunarodnim naporima da se Rusija pozove na odgovornost zbog posljedica njenih brutalnih akcija".

Deset od 46 članica Savjeta Evrope, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina, još nije formalno podržalo novu organizaciju čije će sjedište biti u Hagu, gdje se već nalazi nekoliko vodećih međunarodnih pravosudnih organizacija. Još tri zemlje planiraju da učestvuju, ali im je potrebno vrijeme da ispune nacionalne pravne uslove.

Odluci o formiranju registra pridružile su se Sjedinjene Države, Japan i Kanada koji u Savjetu Evrope imaju status posmatrača.

Scholz je rekao da preostaje da se utvrde detalji o tome kako će Rusija isplaćivati odštetu Ukrajini .

"Registar štete je upravo to, registar - to je značajno, ali ne rješava pitanje kako će odšteta biti plaćena", istakao je njemački kancelar.

Na pitanje kakve su šanse da se za isplatu odštete upotrijebe zamrznuta ruska sredstva, on je u odgovoru bio skeptičan. Poručio je da "nema mnogo dostupnih poteza koji su u skladu sa zakonom".

Registar bi mogao da se koristi za isplatu odštete koju bi odredio tribunal za krivično gonjenje zločina agresije, što je još jedan koncept koji je podržao Savjet Evrope. U obraćanju samitu u utorak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da njegova zemlja želi formiranje tog suda.

"Nema pouzdanog mira bez pravde", rekao je Zelenski u obraćanju učesnicima samita.

Generalna sekretarica Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić rekla je da to tijelo namjerava da podrži međunarodne napore da se formira sudski organ za krivično gonjenje zločina agresije - što je u suštini invazija na drugu zemlju.

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednka Vladimira Putina, optužujući ga da je lično odgovoran za otmicu ukrajnske djece. Međutim, sud nema ovlašćenje da krivično goni slučajeve agresije.

Oko 40 odsto Trumpovih napada na guvernera Floride odnosi se na politiku socijalne zaštite, vladin program zdravstvenog osiguranja Medicare, spoljnu politiku i DeSantisov učinak na vlasti.

Petero političkih analitičara, koji su imali uvid u Reutersove nalaze, kažu da ovakva strategija predstavlja veliki obrt u odnosu na Trumpovu prvu kandidaturu 2016, kada je uglavnom bazirao kampanju na ad hominem napadima na svoje rivale.

"Ovoga puta je jasno da se Trump mijenja i da jače udara na politička pitanja", kaže analitičar David Gergen.

Otkako je Trump objavio kandidaturu za Bijelu kuću, čak 242 puta je napao proklamovane ili potencijalne rivale za tu trku, pokazuje Reutersova analiza njegovih izjava. Većina napada, 216, usmjerena je ka DeSantisu, koji još nije ozvaničio kandidaturu.

Fokus Trumpovih napada je politika socijalne zaštite, državnog penzionog sistema i Medicarea. Trump optužuje DeSantisa da želi da uništi te benefite, koje posebno koriste stariji Amerikanci. Napadi o toj temi intenzivniji su od marta ove godine.

Na mitingu u New Hampshireu, državi koja će prva održati primarne izbore, Trump je rekao da će "za razliku od DeSantisa, on uvijek štititi sistem socijalne zaštite i Medicare za starije građane".

Iako su i republikanci u Kongresu i DeSantis već rekli da se o tim programima neće pregovarati u okviru razgovora o povećanju duga sa Bijelom kućom, Trumpova kampanja se fokuisrala na to kako je DeSantis glasao kada je bio kongresmen, između 2013. i 2018. godine. Tada je podržavao pomjeranje starosne granice za uzimanje penzije sa 65 na 70 godina, kao i za izmenu Medicarea tako da se starijima daje pomoć da sami kupe polisu osiguranja.

Republikanci su vodili takvu politiku u tom periodu, ali sada se partijski lideri protive reformi socijalnih programa - jer se na njih oslanja mnogo ljudi.

Jason Miller, viši savjetnik u Trumpovoj kampanji, kaže da isticanjem političkih pitanja Trump želi da naglasi razliku između svoje i DeSantisove politike o trošenju novca.

"Pokazuje kako bismo vladali u Washingtonu. Ono što je Ron DeSantis radio je u raskoraku sa Republikanskom partijom danas", kaže Miller.

DeSantis se, za sada, bezuspješno brani od Trumpovih napada. Trump je i dalje u velikom vođstvu u odnosu na DeSantisa među republikanskim glasačima.

John Feehery, republikanski strateg, kaže da bi Trumpov pristup mogao da utiče na starije birače među republikanskim biračkim tijelom, koje se oslanja na oba programa. Na izborima 2020. oko 56 odsto republikanskih birača bilo je starije od 50 godina, što je za čak 39 odsto više nego 1996, prema podacima Pew centra.

DeSantisovi saradnici nisu odgovorili na zahtjev za komentar o napadima bivšeg predsjednika. Njegov portparol Dave Abrams je rekao da "lažni napadi demokrata" neće zaustaviti guvernera da nastavi da "niže uspjehe za konzervativni pokret".

Za sada nema jasnih pokazatelja o tome kako su Trumpovi napadi na uticali na DeSantisa. Nedavne ankete pokazuju da je Trump ispred DeSantisa za 25 do 35 odsto.

Trump nije ostavio iza sebe stari stil kampanje, koji je prozivke i uvrede na račun izgleda ili karaktera protivnika pretvorio u formu koja se dopala njegovim pristalicama.

Recimo, 2016. je teksaškog senatora Teda Cruza nazivao "lažljivi Ted", Jeba Busha je okarakterisao kao "niskoenergetskog", dok je senatora sa Floride Marca Rubijaa zvao "mali Marco".

Ostalih 60 odsto njegovih kritika protiv DeSantisa je omalovažavajuće ili lično uvredljivo, pokazala je analiza Reutersa. Bivši predsjednik je rekao da DeSantisu treba "transplantacija ličnosti".

Od 85 napada u vezi sa politikom, u više od 30 je Trump pokušao DeSantisa da prikaže kao sljedbenika bivšeg predsjednika Predstavničkog doma Paula Ryana, globalistu ili ljubitelja ratova u inostranstvu, navodi Reuters. Takođe ga prikazuje kao početnika u spoljnoj politici.

Neke od navodnih krađa, koje je Sekretarijat izdvojio, dogodile su su prije nekoliko godina, ali su američki zvaničnici sada ukazali na niz slučajeva da bi naglasili rad radne grupe formirane ove godine, čiji cilj je da poremeti transfer proizvoda u strane zemlje.

"Riješeni smo da uradimo sve što možemo da spriječimo da ova savremena sredstva padnu u ruke protivnika koji ih koriste na način koji nije samo prijetnja za našu nacionalnu bezbjednost već i za demokratske principe svugdje", rekao je pomoćnik sekretara za pravosuđe Matthew Olsen, koji se nalazi na čelu Odsjeka za nacionalnu bezbjednost.

U jednoj od optužnica, koja je u utorak otpečaćena u federalnom sudu u Los Angelesu, bivši softverski inženjer u Appleu optužen je da je prisvojio podatke o autonomnim vozilima prije poslednjeg dana na poslu 2018. godine, a zatim iz San Francisca odletio u Kinu, dok su iste večeri FBI agenti pretresali njegovu kuću.

Drugi slučajevi, objelodanjeni u utorak, rezultirali su hapšenjima. Jedan od optuženih, 64-godišnji Liming Li, uhapšen je ranije ovog mjeseca po optužbi da je ukrao hiljade osjetljivih dokumenata od svog poslodavca u Kaliforniji, uključujući i tehnologiju koja može da se koristi za razvoj nuklearnih podmornica i vojnih aviona. Li je optužen da je ukradene podatke koristio da bi pomogao konkurentskim kineskim kompanija. U pritvoru je od hapšenja.

Osim Lija, dva ruska državljanina - Oleg Sergejevič Patsulja i Vasilij Sergejevič Besedin - uhapšeni su ovog mjeseca u Arizoni po optužbama za zavjeru radi slanja djelova za avione ruskim avionskim kompanijama.

Sekretarijat za pravosuđe takođe je otpečatio odvojenu optužnicu u kojoj je jedan kineski državljanin optužen za zavjeru za slanje Iranu materijala koji može da se koristi za interkontinentalne rakete, čime su prekršene američke sankcije.

Sastanak je trajao nešto kraće od sat, ali je McCarhy bio optimista da je „moguće postići dogovor do kraja nedjelje” iako su pregovori, kako je naveo, bili daleko od uspješnih. McCarthy je novinarima rekao da Biden pokušava da postigne dogovor do 1. juna, kako bi se spriječila mogućnost ekonomske katastrofe.

„Moramo da obavimo mnogo za kratko vrijeme”, rekao je McCarthy, navodeći da je posljednji sastanak otvorio put za buduće razgovore.

Biden je poslije sastanka saopštio da je ostalo još da se radi na teškim pitanjima, ali da je optimističan da postoji put ka „odgovornom, dvostranačkom dogovoru o budžetu ako obje strane pregovaraju u dobroj vjeri i prepoznaju da nijedna od njih ne može dobiti sve što želi”. Biden je rekao da je sastanak bio produktivan, ali da još ima posla.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer, koji je učestvovao na sastanku, također je izrazio nadu u dogovor, ističući da su svi učesnici razumjeli da bi bilo katastrofalno ako bi SAD došle u poziciju da ne mogu da plaćaju račune. Također je najavio nastavak dvostranačkih pregovora.

Biden insistira da Kongres podigne trenutnu gornju granicu duga od 31,4 hiljada milijardi dolara, pri čemu to ne bi povlačilo dodatne uslove.

McCarthy i republikanci u Kongresu pozvali su na značajno smanjenje buduće državne potrošnje u zamjenu za podizanje granice duga na godinu dana. Taj scenario bi zahtijevao novu rundu pregovora o gornjoj granici duga tokom rane faze predsjedničkih prelimarnih izbora 2024. godine.

Zbog moguće krize, Biden je odlučio da skrati planiranu posjetu Japanu, Papui Novoj Gvineji i Australiji, koja počinje u srijedu. Biden će prisustvovati samitu G7 u Japanu, ali se onda vraća u Washington, saopšteno je iz Bijele kuće.

Iz Bijele kuće su saopštili da je predsjednik nakon sastanka naložio svojim zaposlenicima da nastave sastanke na dnevnom nivou, dodajući da bi volio da se sa liderima putem telefona čuje u toku sedmice, te da se ponovo sastanu nakon njegovog povratka.

Iako je trenutni limit duga dostignut u januaru, ministrica finansija Janet Yellen i američki finansijski zvaničnici preduzeli su ono što opisuju kao „vanredne mjere” kako bi uskladili potrošnju i nastavili plaćati vladine račune. Ona kaže da bi SAD mogle ostati bez gotovine za ispunjavanje obaveza do 1. juna.

Sjedinjene Države nikada nisu bile u poziciji da ne mogu plaćati svoje dugove. Yellen i drugi najviši vladini zvaničnici upozorili su da će to imati direktne i široko rasprostranjene posljedice, uključujući katastrofu na američkim i svjetskim berzama, masovna otpuštanja američkih radnika i odgođene isplate američkim penzionerima i zdravstvenim radnicima koji liječe starije Amerikance.

Kongres SAD je podizao gornju granicu duga 78 puta - i za vrijeme predsjednika demokrata i za vrijeme republikanaca, uključujući tri puta tokom četverogodišnjeg mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Trump, koji je ponovo jedan od republikanskih kandidata za predsjedničku nominaciju, je prošle sedmice iskazao ravnodušnost prema mogućem neplaćanju dugova.

„Kažem republikancima, kongresmenima i senatorima, ako vam [Biden i demokrate] ne daju velike [budžetske]rezove, moraćete da izaberete neplaćanje obaveza“, rekao je Trump. "Ali to je bolje od ovoga što trenutno radimo jer trošimo novac kao pijani mornari."

Prošle sedmice, Biden i kongresni lideri obje političke stranke sastali su se bez postizanja sporazuma o gornjoj granici duga, ali su njihovi predstavnici i članovi kabineta nastavili razgovore.

Iako je Biden rekao da ne bi povezivao povećanje limita zaduživanja sa budućim rezovima vladine potrošnje, naveo je da je voljan odvojeno razgovarati o ograničenjima potrošnje. Godišnji deficiti od milijardi dolara već godinama su uobičajeni za američku vladu.

Ako se postigne dogovor, u napetoj političkoj atmosferi u Washingtonu moglo bi biti pitanje terminologije da li su povećanje gornje granice duga i paralelno smanjenje buduće potrošnje povezani. I Biden i republikanci u Kongresu žele biti u mogućnosti proglasiti pobjedu.

Dvije strane diskutuju oko toga do koje mjere će gornja granica duga biti podignuta - i na koliko dugo - kao i oko zahtjeva republikanaca za smanjenje potrošnje, koje su oni nedavno usvojili u Predstavničkom domu Kongresa.

„Još nismo vidjeli znakove da Kina isporučuje vojno oružje kako bi pomogla Rusiji, ali znamo da su razgovori u toku” rekao je Geoana za Glas Amerike u intervjuu u petak. „Ovo će biti vrlo, vrlo ozbiljna odluka Kine koja će utjecati ne samo na njihov odnos s nama, već i na ugled Kine u ostatku svijeta.”

Rusija je „agresor” u ukrajinskom ratu, a naoružavanje Moskve je „nešto što mi vrlo, vrlo, vrlo, vrlo oštro osuđujemo”, rekao je on.

U ponedjeljak u Pentagonu, sekretar za štampu Pentagona brigadni general Pat Ryder rekao je novinarima da su SAD prenijele Kini „negativne posljedice pružanja smrtonosne pomoći Rusiji”.

„Ne samo da bi produžilo trajanje ove, ruske ilegalne okupacije Ukrajine, i rezultiralo hiljadama nevinih ubijenih u Ukrajini, [to] bi ih također direktno stavilo u tabor zemalja koje žele da eliminišu Ukrajinu kao naciju”, rekao je Ryder.

U aprilu je, odgovarajući na stalnu zabrinutost Zapada da će Peking pružiti vojnu pomoć Rusiji, kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang rekao da Kina neće prodavati oružje nijednoj strani u ratu u Ukrajini.

Geoana, koji podržava ulazak Ukrajine u NATO, rekao je za Glas Amerike da zemlje poput Ukrajine i Gruzije ne bi trebalo da „imaju pravo veta od strane spoljne sile poput Rusije na svoju sudbinu”.

„Istina [je] da nije stvar Rusije kakvu ću odluku donijeti za svoju zemlju. Na meni je, na mom narodu, na mojim izabranim liderima, da donesem odluku gdje i kako želim živjeti moj život”, rekao je.

Rusija, koja se proteže na 17 miliona kilometara i 11 vremenskih zona, nikada neće biti „okružena NATO-om”, dodao je on, nazivajući sugestije Rusije kao takve „propagandom”.

Geoana je za Glas Amerike rekao da su linije fronta u Ukrajini bile promjenjive, a NATO je vidio naznake da Ukrajina osvaja teritoriju duž zapadne strane grada Bakhmuta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na strpljenje dok Ukrajina nastavlja odlagati ofanzivu.

„Još nam treba još malo vremena”, rekao je novinarima prošle sedmice.

Geoana je za Glas Amerike rekao da vjeruje u procjenu ukrajinskog lidera.

„Znamo da Ukrajina ima kapacitet da pokrene uspješnu kontraofanzivu, ali također znamo da Rusija ima kapacitet da pruži značajan otpor“, rekao je on.

Vojni stručnjaci vjeruju da će rat u Ukrajini sve više suprotstaviti kvantitet i kvalitet u narednim mjesecima.

Holandski admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, rekao je novinarima prošle sedmice da će Rusija „morati da se fokusira” na veći broj regruta i loše obučenih mobiliziranih ljudi dok koristi starije oružje kao što je tenk T-54 iz doba hladnog rata, za koji je rekao da je još uvijek u izobilju u ruskim zalihama.

„Ukrajinci se fokusiraju na kvalitet sa zapadnim sistemima naoružanja i zapadnom obukom. To je velika razlika”, rekao je Bauer.

Ali, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za Evropu, američki general Christopher Cavoli, kaže da je Ukrajina ozbiljno degradirala ruske kopnene snage, „u drugim domenima, degradacija je bila mnogo manje primjetna”.

Lekcije naučene iz Afganistana

Ruska invazija na Ukrajinu uslijedila je samo šest mjeseci nakon povlačenja američkih i međunarodnih snaga iz Afganistana, što je rezultiralo ponovnim preuzimanjem kontrole talibana nad zemljom.

Geoana je za Glas Amerike rekao da su članice NATO-a „dužne” da izvuku pouke iz afganistanskog povlačenja, koje je nazvao „teškom” i „traumatičnom odlukom”.

„Ne treba da zatvaramo oči pred stvarima koje smo uradili dobro i stvarima koje nismo uradili dobro”, rekao je on.

Više od 120.000 ljudi evakuisano je u augustu 2021. godine, ali je na desetine hiljada afganistanskih saveznika ostavljeno. U napadu terorističke grupe Islamske države na međunarodni aerodrom u Kabulu tokom evakuacije ubijeno je više od 170 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, a američki napad dronovima koji je trebao ciljati napadača umjesto toga je ubio 10 civila.

„Imam kolege u NATO-u kojima je još uvijek teško znajući da smo ostavili toliko Afganistanaca”, rekao je on.

Od međunarodnog povlačenja, talibani su ograničili ženama pristup obrazovanju i zabranili ženama da rade s međunarodnim humanitarnim grupama. Siromaštvo je divljalo.

Armijski general Michael Kurilla, šef američke središnje komande, rekao je senatskom Komitetu za oružane snage ranije ove godine da će ogranak Islamske države u Afganistanu, poznat kao Islamska država-Khorasan, moći da izvede terorističke napade u Evropi i Aziji „za manje od šest mjeseci sa malo ili bez upozorenja”.

Izvještaj predstavlja kraj četvorogodišnje istrage pokrenute u maju 2019. godine, kada je tadašnji sekretar za pravosuđe William Barr imenovao Durhama, dugogodišnjeg tužioca, da istražuje potencijalne pogrešne poteze FBI-a tokom pokretanja istrage potencijalnih kontakata Trumpove kampanje 2016. godine i Rusije.

Istragu FBI, poznatu pod imenom "Crossfire Hurricane", kasnije je preuzeo specijalni tužilac Robert Mueller koji je u martu 2019. zaključio da nema dokaza o krivičnoj zavjeri između Trumpovog izbornog štaba i Rusije.

U dokumentu od 306 strana, Durham je zaključio da američke obavještajne službe i agencije za sprovođenje zakona nisu posjedovale "konkretne dokaze" da postoji zavjera između Trumpovog štaba i Moskve prije nego što su pokrenule istragu.

Durham je također optužio FBI da je istragu o Trumpu 2016. godine vodio drugačije u odnosu na druge politički osjetljive istrage, uključujući i one koje su se odnosile na Truampovu demokratsku protivkandidatkinju Hillary Clinton.

"Sekretarijat za pravosuđe i FBI nisu ispunili važnu misiju strogog poštovanja zakona u vezi sa određenim događajima i aktivnostima opisanim u ovom izvještaju. Nekoliko visokih službenika FBI pokazalo je ozbiljan nedostatak analitičkog pristupa informacijama koje su dobili, naročito informacijama politički povezanih osoba i entiteta", napisao je specijalni tužilac.

Durhamov izvještaj je u ponedeljak proslijeđen Kongresu, nakon što je u petak uručen sekretaru za pravosuđe Merricku Garlandu.

Trump, koji se ponovo kandidovao za predsjednika, vjerovatno će pokušati da iskoristi zaključke Durhamove istrage u svoju korist. Trump je već suočen sa optužnicom u New Yorku i dvije federalne istrage specijalnog tužioca Jacka Smitha koji istražuje pronalazak povjerljivih dokumenata na Trumpovom imanju Mar-a-Lago, kao i njegove pokušaje da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.

Trump se nadao da će Durham da objavi izvještaj uoči izbora 2020. godine i da će to predstavljati udarac za kampanju predsjednika Joea Bidena. U ponedeljak je na društvenim mrežama rekao da je zadovoljan rezultatima Durhamovog izvještaja, dok je predsjedavajući Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, republikanski kongresmen Jim Jordan na Twitteru naveo da je od specijalnog tužioca tražio da svjedoči naredne nedjelje.

Međutim, Durhamova istraga nije imala značajne rezultate, nakon što su dvije odvojene porote proglasile nevinim optužene koje je specijalni tužilac krivično gonio 2022. godine.

U jednom od tih slučajeva, porota u Washingtonu oslobodila je optužbi bivšeg advokata kampanje Hillary Clinton Michaela Sussmanna, koji je optužen da je lagao FBI-u kada je u septembru 2016. godine birou prenio informaciju o mogućim vezama Trumpovog biznisa i jedne ruske banke.

Nekoliko mjeseci kasnije, porota u Virginiji oslobodila je ruskog istraživača Igora Dančenka koji je optužen da je lagao kada ga je FBI ispitivao o izvorima za informacije koje su iznijete u dokumentu poznatom kao "Steeleov dosije".

U dokumentu, koji je napisao bivši britanski obavještajac Christopher Steele, iznijete su optužbe o vezama između Trumpove kampanje 2016. godine i Rusije, kao i detalji koji nikada nisu potkrijepljeni.

Istragom generalnog inspektora Sekretarijata za pravosuđe kasnije je utvrđeno da je FBI nepropisno nastavio da se oslanja na nepotkrijepljene optužbe u Stilovom dokumentu, kada je tražio sudski nalog za prisluškivanje Cartera Pagea, bivšeg savjetnika u Trumpovom izbornom štabu.

Durham jeste obezbijedio priznanje krivice od bivšeg advokata u FBI-u Kevina Clinesmitha, koji je pomenut u izvještaju generalnog inspektora zbog mijenjanja sadržaja mailakoji je upotrijebljen da se opravda traženje naloga za prisluškivanje Pagea.

U Durhamovom izvještaju ponavljaju se mnoge primjedbe koje je generalni inspektor prethodno iznio kada je riječ o procesu koji FBI koristi za traženje sudskog naloga za prisluškivanje. FBI je od tada sproveo brojne reforme u tom procesu.

Kokain sa navodnim supermoćima proizveden je u fabrici sakrivenoj u jednoj zabačenoj kući u Galiciji, na sjeverozapadu Španije.

Banda od osmero "kuhara" radila je danonoćno, sedam dana nedjeljno, u skoro potpunoj izolaciji, na proizvodnji 150 kilograma droge dnevno.

Međutim, policajci koji su razbili taj lanac kažu da je u tehnološki naprednoj "fabrici" moglo da se proizvede čak 200 kilograma kokaina dnevno, čija je ulična vrednost 5,4 miliona dolara.

Španska policija i kriminolozi kažu da je to najveće otkriće neke fabrike kokaina u Evropi do sada, i da ukazuje na novu taktiku kartela.

Umjesto da se droga proizvodi u džunglama Kolumbije ili Perua, a onda krijumčari preko Atlantika, karteli prave fabrike u Evropi kako bi uštedjeli novac i smanjili rizik.

"To je dio nove tendencije, koje moramo da budemo svjesni", izjavio je šef Centralne brigade španske policije za borbu protiv trgovine narkoticima, pod uslovom da ostane anoniman, što je uobičajeno u Španiji.

"Fabrika koju smo otkrili u Ponteverdi u Galiciji je najveća koju smo do sada otkrili u Evropi", kaže taj policijski zvaničnik. "Procjenjujemo da je ova banda mogla da proizvede 200 kilograma svakog dana. Druge policijske jedinice kažu da svuda ima takvih laboratorija."

Banda je sakrila 1,3 tone kokaina u obliku paste, koja se koristi za pravljenje kokaina u prahu, koji se prodaje na ulicama, u mašinama za mrvljenje kamena, koje su isporučene iz Južne Amerike. Policija navodi da je u pitanju najveća količina tog sastojka ikada otkrivena u Evropi u nekoj fabrici droge na tom kontinentu.

"Dobro sakrivena"

"Trebalo nam je 14 sati da izvučemo kokainsku pastu iz tih mašina. To vam govori koliko je dobro bila sakrivena", rekao je predstavnik jedinica za borbu protiv narkotika.

Supermenov znak bio je zalijepljen na paketićima droge namijenjene kupcima da bi se stvorio utisak da je zapakovana u Kolumbiji, u slučaju da kupci sumnjaju u kvalitet.

Policija je uhapsila 18 osumnjičenih u Pontevedri u Galiciji u martu, ali je vijest o raciji objavljena tek nedavno. Svi osumnjičeni su u zatvoru i čekaju da se odredi datum početka suđenja.

Osmero Kolumbijaca radilo je tokom cijele nedjelje u fabrici, nakon što im je banda oduzela pasoše i telefone, kako policija ne bi došla do lokacije cijele operacije. Svaki član bande dobio je nadimak kako bi se sakrio njihov pravi identitet.

Drugačija strategija

Loran Lanijel, analitičar Evropsko centra za praćenje narkotika i bolesti zavisnosti, organizacije Evropske unije sa sjedištem u Lisabonu, kaže da je španska fabrika najnovija u nizu otkrivenih operacija proizvodnje droge na tlu Evrope.

"Mislim da je to drugačija strategija. Ova moda neće zamijeniti tradicionalni trafiking već napravljenog kokaina u Evropu. Ali definitivno postoji trend da se velike količine kokaina prave u samoj Evropi. Ovo nije izolovani incident", izjavio je za Glas Amerike.

Kako je dodao, holandska policija je izvršila racije u deset laboratorija između 2018. i 2021. U svakoj je proizvođeno više od 100 kilograma kokaina dnevno. Također su izvršene racije u manjim fabrikama u Belgiji i Španiji.

"Čini se da se velika količina kokainske paste krijumčari u materijalima kao što su plastika, drvo, ugalj, cement i asfalt, zbog čega je policiji nemoguće da je locira", kaže Lanijel.

"Verovatno je jeftinije i manje rizično imati velike laboratorije u Evropi nego da se droga krijumčari iz Kolumbije".

Lanijel ističe da vlasti treba da otežaju kriminalcima pristup hemikalijama ključnim za proizvodnju kokaina.

2021. godine, Ujedinjene nacije su procijenile da je na svijetu svake godine proizevedeno oko 2.000 tona čistog kokaina, u vrednosti od 5,4 milijarde dolara. Tu procjenu je, međutim, nemoguće provjeriti.

Lanijel dodaje da je trgovina kokainom u porastu, pošto je proces izvlačenja iz biljke koke sada unaprijeđen u odnosu na prije deset godina, što znači da postoji veći profit za narko-bande.

"To je veoma profitabilan biznis. Koristi se za kupovinu oružja, i izazivanje nasilja i korupcije u Evropi", kaže evropski analitičar.

Iz državne izborne komisije je saopšteno da je ostalo da se prebroji oko 35.000 glasova, ali da prema sadašnjim rezultatima Erdogan ima 48,51 odsto, a Kiličdaroglu 44,88 odsto glasova.

Predsjednički izbori će odlučiti ne samo ko vodi Tursku, već i da li će se ona vratiti na sekularniji, demokratskiji put, kako će se nositi sa teškom krizom troškova života i upravljati ključnim odnosima sa Rusijom, Bliskim istokom i Zapadom.

Kiličdaroglu, koji je rekao da će pobijediti u drugom krugu, pozvao je svoje pristalice na strpljenje i optužio Erdoganovu stranku da se miješa u prebrojavanje glasova.

Erdogan je ostvario bolji rezultat nego što su mu pokazale predizborne ankete i samouvjereno se obratio svojim pristalicama u nedjelju.

"Vodimo za 2,6 miliona glasova u odnosu na najbližeg rivala. Očekujemo da će se ova cifra povećati sa zvaničnim rezultatima", rekao je Erdogan.

Hiljade Erdoganovih glasača okupilo se u sjedištu stranke u Ankari, puštajući partijske pesme i mašući zastavama.

"Znamo da nije još vreme za slavlje, ali se nadamo da ćemo uskoro proslaviti njegovu pobedu. Erdogan je najbolji lider kojeg smo imali i volimo ga", rekao je Jalčin Jildrim, vlasnik tekstilne fabrike.

Rezultati predsjedničkih izbora odražavaju duboku polarizaciju u zemlji koja se nalazi na političkoj raskrsnici. Očekuje se da bi Erdoganova vladajuća koalicija mogla da dobije većinu u parlamentu, dajući mu potencijalnu prednost u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Predizborna istraživanja javnog mnijenja ukazivala su na veoma tijesnu trku, ali su Kiličdarogluu, koji je na čelu koalicije šest stranaka, davala blagu prednost.

Treći nacionalistički predsjednički kandidat, Sinan Ogan bi mogao da bude jezičak na vagi u drugom krugu, u zavisnosti od toga kojeg kandidata podržava, kažu analitičari.

Opozicija je saopštila da Erdoganova stranka odlaže proglašenje konačnih rezultata ulažući prigovore. Kiličdaroglu je rekao da Erdoganova stranka time "poništava izbornu volju Turske".

"Ne možete prigovorima spriječiti ono što će se desiti. Nikada nećemo dozvoliti da ovo postane svršen čin", rekao je on.

Izbor predsjednika Turske jedna je od najvažnijih političkih odluka u posljednjih 100 godina i imaće odjek i izvan granica Turske.

Pobjeda Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Rusije Vladimira Putina, vjerovatno će obradovati Kremlj, ali uznemiriti administraciju Joea Bidena, kao i mnoge evropske i bliskoistočne lidere koji su imali problematične odnose sa Erdoganom.

Turski lider sa najdužim stažom pretvorio je članicu NATO-a i drugu po veličini državu u Evropi u globalnog igrača, modernizovao je kroz megaprojekte kao što su novi mostovi i aerodromi, i izgradio industriju oružja koju traže strane države.

Ali, nestabilna ekonomska politika koja je izazvala porast troškova života i inflacije, ostavila ga je na udaru gnjeva birača. Također, sporo reagovanje njegove vlade na razorni zemljotres na jugoistoku zemlje, u kojem je ranije ove godine poginulo 50.000 ljudi, dodatno je uznemirilo birače.

Parlamentarni izbori

Na parlamentarnim izborima, Narodna alijansa Erdoganove partije AKP, nacionalistička MHP i drugi prošli su bolje nego što se očekivalo i krenuli su prema većini.

Kritičari strahuju da će Erdogan vladati sve autokratskije ako osvoji još jedan mandat.

Opozirionar Kiličdaroglu obećao je da će revitalizovati demokratiju nakon godina državne represije, vratiti se ortodoksnoj ekonomskoj politici, osnažiti institucije koje su izgubile autonomiju pod Erdoganom i obnoviti slabe veze sa Zapadom.

Hiljade političkih zatvorenika i aktivista moglo bi da bude oslobođeno ako opozicija pobijedi.

Obraćajući se novinarima u Delawareu, Biden je rekao da ostaje optimista u pogledu dogovora.

Očekuje se da će se Biden sastati s predsjedavajućim republikanskog Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem i drugim čelnicima Kongresa kako bi nastavio pregovore o budžetu i riješio nadolazeće neplaćanje državnog duga, rekla je u petak glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Pomoćnici Bidena i McCarthyja počeli su raspravljaju o načinima za ograničavanje federalne potrošnje, dok se razgovara o podizanju gornje granice državnog duga od 31,4 milijardi dolara kako bi se izbjeglo katastrofalno neplaćanje obaveza, prenosi Reuters.

Ministarstvo finansija kaže da bi moglo ostati bez novca do 1. juna ukoliko zakonodavci ne uklone gornju granicu državnog duga, a očekuje se da će Biden iduće sedmice otići na samit G7. Biden je prvobitno rekao da može otkazati putovanje ako bude potrebno, ali je Jean-Pierre u petak rekao da planira otići.

Bidenov zahtjev za fiskalni budžet za 2024. oslanja se na povećanje poreza kako bi se smanjili deficiti, dok se predlaže povećanje diskrecione potrošnje za 5 posto sljedeće godine. To predstavlja razliku od više od 200 milijardi dolara u odnosu na republikance u Predstavničkom domu, koji žele smanjiti budžet agencija u prosjeku za 8 posto uz povećanje potrošnje za odbranu i veterane - što znači da bi se drugi programi suočili sa oštrijim rezovima.

"Samo ću reći da svaka zemlja koja čvrsto vjeruje da će joj Rusija biti dugoročni strateški partner, pravi veliku grešku. Igraju na pogrešnu kartu, kako se to kaže...

U Evropi, uključujući Balkan, vidimo da je većina zemalja u ovoj situaciji na pravoj strani, vidimo da su otvorili svoja vrata Ukrajinskim izbjeglicama, da su u odredjenim forumima glasali na pravilan način.

Mi bismo voljeli da se tako i nastavi. U ovom povijesnom trenutku trend pokazuje da je većina na pravoj strani, bez obzira na individualne izjave, i individualne akcije i poteze", rekao je za Glas Amerike Gabriel Escobar.

POGLEDAJTE JOŠ:

State Department o najavi zbližavanja Rusije i entiteta Republika Srpska: Nijedna vlada ne bi trebala to da radi

Embed share

BiH: Ruska podrška entitetu Republika Srpska

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

BEOGRAD -Prometna ulica zvanično ne nosi ime generala, bosanskog Srbina optuženog za genocid u Međunarodnom sudu za ratne zločine koji su počinile njegove trupe tokom ratova na Balkanu devedesetih. Naprotiv, ona nosi ime prvog srpskog prozapadnog premijera Zorana Đinđića, koji je ubijen snajperskim metkom ispred ulaza u zgradu svoje vlade, 12. marta 2003.

Ovo je zemlja gde je javni život, ali i privatni isprepletan nasiljem.

Kada su se u Srbiji dogodila dva masovna ubistva, u kojima je ubijeno 17 ljudi i 21 osoba povrijeđena, od čega je osmoro đaka ubio dječak od 13 godina, ljudi su bili šokirani, ali mnogi nisu bili iznenađeni. Srbija je zemlja koja je prošla kroz mnoge ratove devedesetih, gdje su ratni zločinci veličani, gdje se nasilje otvoreno prikazuje na vodećim medijima koje kontroliše država i gdje svako drugo domaćinstvo ima najmanje jedan pištolj u kredencu.

"U Srbiji, nikada nije bilo ozbiljne debate o ratovima i zločinima devedesetih. O tome zašto su se ti ratovi dogodili, koliko je ko odgovoran, kako smo uspjeli da odemo u rat četiri puta. Nema pominjanja kako smo došli do potpune dehumanizacije, da budemo toliko indiferentni prema zločinima, bez ikakve empatije za žrtve", navela je poznata istoričarka, univerzitetska profesorka Dubravka Stojanović.

Stručnjaci kažu da je istorija ove balkanske države ostavila dubok trag na cijelom društvu. Iako Srbija želi članstvo u EU, nikad se nije nije skroz suočila sa svojom ulogom u konfliktu u bivšoj Jugoslaviji i ratnim zločinima koje su počinile srpske trupe u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, navode analitičari.

Srpski nacionalistički vođa Slobodan Milošević je devedesetih bio često optuživan za početak raspada Jugoslavije, kada je započeo ratove kako bi dijelove Bosne i Hrvatske u kojima je živjelo srpsko stanovništvo ujedinio u jednu državu. Dok je srpski juriš ostavljao gradove pod opsadama i u ruševinama, oni koji nisu Srbi ubijani ili istjerivani iz svojih kuća, srpska državna propaganda prikazivala je Srbe kao najveće žrtve jugoslovenskog konflikta, a sankcije UN kao zavjeru protiv Srba. To je narativ koji i dalje postoji sad u Srbiji, kojom autokratski vlada proruski predsednik Aleksandar Vučić, koji je bio Miloševićev ministar informisanja tokom rata na Kosovu 1998-1999.

Devedesetih se povećalo siromaštvo, kriminal i korupcija su cvetali, a ubistva nalik mafijaškim su preplavila ulice. Inflacija je bila najveća na svijetu, obični ljudi su izgubili svoje ušteđevine i poslove dok su šefovi podzemlja i fudbalski navijači postajali poznati.

Mnogi ljudi, među njima bivši predsjednik, bivši ministar odbrane, viši policijski oficiri, novinari i političari, ubijeni su tokom tih godina, i mnoga ubistva i dalje nisu razriješena.

Era je kulmimirala 1999, kada je NATO započeo vazdušne napade da zaustavi konflikt na Kosovu i prinudi Srbiju da prekine represiju nad separatističkim etničkim albanskim pobunjenicima. Sjedinjene Američke Države i saveznici plašili su se da bi Milošević mogao da ponovi ubistva iz 1995, kada su trupe bosanskih Srba ubile više od 8.000 ljudi i dječaka u Srebrenici u vojnoj operaciji koju je vodio Mladić.

Bombardovanje koje je trajalo 78 dana bacilo je Miloševića na koljena, a Srbiju ostavilo u ruševinama. Godinu dana kasnije, pobuna građana predvođenih opozicijom zbacila je Miloševića sa vlasti i na vlast je dovela Đinđićevu vladu, prvu demokratsku u Srbiji od Drugog svjetskog rata. Demokratski nastrojeni demonstranti osjetili su olakšanje, ali to nije trajalo dugo.

Dvije godine nakon što je izveo Miloševićevo izručenje Haškom sudu, Đinđića je 2003. ubila specijalna paravojna jedinica koja je ratovala u Bosni i Hrvatskoj. Taj događaj otvorio je put za pad njegove vlade i postepenu dezintegraciju srpske krhke demokratije.

Dekadu kasnije, koaliciona vlada partija koje su vodile ratove devedesetih je ponovo na vlasti. I još dekadu kasnije, Vučić sada vlada zemljom skoro sam. Dok se predstavlja kao reformator koji će da uvede Srbiju u EU, on kontroliše sve poluge vlasti i pod strogom kontrolom drži vodeće medije koji promovišu govor mržnje prema njegovim kritičarima.

Ljudima kojima je dosta Vučićevog populizma, desetine hiljada njih, prošetali su kroz Beograd i druge srpske gradove u tišini u znak sjećanja na žrtve masovnih ubistava. To je bio najveći protest protiv vlasti u posljednje vrijeme.

Organizatori protesta zahtijevali su ostavke ministara u vladi i oduzimanje licenci za emitovanje dvjema televizijskim stanicama koje kontroliše država, koje promovišu nasilje i često u gostovanja u emisije zovu osuđene ratne zločince i osobe iz kriminalnog miljea. Nakon što se protest zvanično završio, neki od demonstranata su uzvikivali parole protiv Vučića tražeći njegovu ostavku. Sljedeći protest opozicije zakazan je za petak.

Vučić je reagovao bjesno, tvrdeći da opozicija želi da obori njegovu vladu, i pozvao je na "najveće okupljanje u srpskoj istoriji" 26. maja, čime stvara mogućnost za sukobe između njegovih i pristalica opozicije.

"Njihov jedini cilj je da nasilno preuzmu vlast i da vode Srbiju u haos, nestabilnost i nemir", rekao je Vučić, aludirajući na opoziciju i njihove pristalice.

Njegovi protivnici kažu da Vučić treba da preuzme odgovornost za stvaranje atmosfere nesigurnosti i beznađa u zemlji, za koju kažu da je dovela do masovnih ubistava.

"Oružje kojim su djeca pobijena punilo se zlom već deceniju. Neće nas izliječiti ni kad bi sve oružje oduzeli i sve sociopate smjestili iza brave, dok god nam sudbinu kroji onaj ko je otključao i zajahao zlo", tvitovao je jedan od lidera opozicije Zdravko Ponoš.