Izdvojeno
Plan više država u SAD: Djeca da popune radnu snagu, čak i u barovima
Članovi lokalnih skupština u nekoliko saveznih država usvajaju zakone kojima se omogućava djeci da rade opasnije poslove, duže radno vrijeme tokom školskih noći, čak i da služe alkohol u barovima i restoranima već sa 14 godina.
Napore da se značajno ukinu pravila rada uglavnom predvode republikanski zakonodavci kako bi riješili manjak radnika i u nekim slučajevima se suprotstavili federalnim propisima.
Zagovornici socijalne zaštite djece izražavaju zabrinutost da pomenute mjere predstavljaju koordinisano smanjenje zaštite maloljetnika.
"Posljedice su potencijalno katastrofalne“, izjavio je Rid Meki, direktor Koalicije protiv dečijeg rada. "Ne možete nadoknađivati nedostatak radne snage na leđima tinejdžera."
Zakonodavci su predložili ublažavanje zakona o dječijem radu u najmanje 10 saveznih država u protekle dvije godine, navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Institut za ekonomsku politiku ljevice. Neki prijedlozi su postali zakon, dok su drugi bili povučeni ili je stavljen veto.
Zakonodavci u Viskonsinu, Ohaju i Ajovi aktivno razmatraju ublažavanje zakona o dječijem radu kako bi se riješila nestašica radnika, koja doprinosi inflaciji. Poslodavci su se pokušavali da popune otvorena radna mjesta poslije odlaska sve većeg broja radnika u penziju, smrti i bolesti zbog Kovida 19, smanjenja legalne imigracije i drugih faktora.
Ekonomisti ukazuju na nekoliko strategija koje zemlja može da koristi da umanji problem nedostatka radne snage, a da ne traži od djece da rade više sati ili u opasnim uslovima.
Najočiglednija je ohrabrivanje imigracije, koja izaziva političke podjele, ali koja je bila temelj napora zemlje da se suoči sa starenjem stanovništva. Druge strategije mogle bi da uključuju podsticanje starijih radnika da odgode penziju, proširivanje mogućnosti za bivše zatvorenike i povećanje pristupačnosti čuvanja djece, kako bi roditelji imali veću fleksibilnost za rad.
U Viskonsinu, zakonodavci podržavaju prijedlog da se dozvoli 14-godišnjacima da služe alkohol u barovima i restoranima. Ako bude usvojen, Viskonsin će imati najnižu starosnu granicu za to u zemlji, navodi Nacionalni institut za borbu protiv zloupotrebe alkohola i alkoholizma.
Zakonodavstvo Ohaja je na putu da usvoji zakon kojim se omogućava učenicima od 14 do 15 godina da rade do 9 sati uveče tokom školske godine uz dozvolu roditelja. To je kasnije nego što federalni zakon dozvoljava, tako da prateća mjera traži od američkog Kongresa da izmijeni sopstvene zakone.
Prema federalnom zakonu o radu, učenici tog uzrasta mogu da rade samo do 7 sati uveče tokom školske godine. Kongres je usvojio zakon 1938. da spriječi da djeca budu izložena opasnim uslovima i zloupotrebi u rudnicima, fabrikama, farmama i uličnim trgovinama.
Republikanska guvernerka Arkanzasa Sara Hakabi Sanders je u martu potpisala zakon kojim se ukidaju zahtjevi od poslodavaca da provjere starost djeteta i pristanak roditelja. Bez zahtjeva za radnu dozvolu, kompanije koje su uhvaćene u kršenju zakona o dječijem radu mogu lakše da tvrde da nisu znale. Druge mjere za ublažavanje zakona o dječijem radu su donesene u Nju Džersiju, Nju Hempširu i Ajovi.
Republikanska guvernerka Ajove, Kim Rejnolds je potpisala zakon prošle godine koji dozvoljava tinejdžerima sa 16 i 17 godina da rade bez nadzora u centrima za čuvanje djece. Državni parlament odobrio je ovog mjeseca zakon kojim se tinejdžerima tog uzrasta dozvoljava da služe alkohol u restoranima. To bi takođe produžilo radno vrijeme maloljetnika. Rejnolds, koja je rekla u aprilu da podržava da se mladi više zapošljavaju, ima vremena do 3. juna da potpiše ili stavi veto na mjeru.
Republikanci su odbacili odredbe iz verzije zakona kojim se djeci od 14 i 15 godina dozvoljava da rade na opasnim poljima, uključujući rudarstvo, šumarstvo i pakovanje mesa. Međutim, zadržao je neke odredbe za koje Ministarstvo rada kaže da krše federalni zakon, uključujući dozvolu da djeca od 14 godina kratko rade u hladnjačama mesa kao i produžavanje radnog vremena u industrijskim perionicama i montažnim linijama.
Tinejdžerski radnici će najvjerovatnije prihvatiti nisku platu i manje će se udruživati ili težiti boljim uslovima rada, rekao je Maki iz Koalicije za dječiji rad, mreže sa sjedištem u Vašingtonu.
"Postoje poslodavci koji imaju koristi od poslušnih tinejdžerskih radnika“, rekao je Maki, dodajući da su tinejdžeri laka meta za industrije koje se oslanjaju na ranjive populacije, kao što su imigranti i bivši zatvorenici, da bi popunjavali opasna radna mjesta.
Sekretarijat za rad saopštio je u februaru da se kršenje zakona o radu djece povećalo za gotovo 70 odsto od 2018. Agencija pooštrava primjenu zakona i traži od Kongresa da dozvoli veće kazne protiv prekršitelja.
Sekretarijat je u februaru kaznio jednog od najvećih preduzimača za pakovanje mesa u zemlji u iznosu od 1,5 miliona dolara, nakon što su istražitelji otkrili da je kompanija ilegalno zaposlila više od 100 djece na lokacijama u osam država. Djeca su čistila testere i drugu opasnu opremu u fabrikama za pakovanje mesa, često koristeći opasne hemikalije.
Nacionalni poslovni lobisti, trgovinske komore i dobro finansirane konzervativne grupe podržavaju državne nacrte zakona za povećanje učešća tinejdžera u radnoj snazi, uključujući Amerikance za prosperitet, Konzervativnu političku mrežu i Nacionalnu federaciju nezavisnog poslovanja, koja se obično povezuje sa republikancima.
Grupe i saveznički zakonodavci često kažu da su njihovi napori usmjereni na širenje roditeljskih prava i pružanje više radnog iskustva tinejdžerima.
"Nema razloga da iko treba da dobije dozvolu vlade da bi dobio posao“, rekla je republikanska kongresmenka Arkanzasa Rebeka Burks, koja je sponzorisala zakon o uklanjanju dozvola za rad djece, i koja je rekla u državnom Kongresu: "To je jednostavno eliminisanje birokratije i uklanjanje odluke roditelja da li njihovo dijete može da radi."
Margaret Vurt, istraživačica dječijih prava u Human Rights Watchu, članica Koalicije za borbu protiv dječijeg rada, opisala je nacrte zakona poput onog koji je usvojen u Arkanzasu kao "pokušaje da se podriju bezbjedne i važne zaštite na radnom mjestu i smanji moć radnika."
Sadašnji zakoni ne štite mnoge dječije radnike, rekla je Vurt.
Ona je izrazila želju da zakonodavci ukinu izuzetke za dječiji rad u poljoprivredi. Federalni zakon dozvoljava djeci od 12 i više godina da rade na farmi bilo koje vrijeme van školskog vremena, sa roditeljskom dozvolom. Poljoprivredni radnici stariji od 16 godina mogu da rade na opasnim visinama ili da upravljaju teškim mašinama, što su opasni zadaci rezervisani za odrasle radnike u drugim industrijama.
Dvadeset četvoro djece poginulo je od povreda na radu 2021. godine, saopštio je Biro za statistiku rada. Otprilike polovina smrtnih radnih incidenata dogodila se na farmama, navodi se u izvještaju vladine kancelarije za odgovornost, koji obuhvata smrt djece između 2003. i 2016. godine.
"Više djece umire radeći u poljoprivredi nego u bilo kom drugom sektoru“, rekla je Vurt. "Primjena neće mnogo pomoći dječjim poljoprivrednicima ako se standardi ne poboljšaju."
Na godišnjicu masakra u školi u Teksasu, Biden ponovo pozvao na kontrolu oružja
Predsjednik Joe Biden u srijedu je ponovo pozvao na zabranu prodaje automatskog oružja, na skupu koji su on i njegova supruga Džil održali u Bijeloj kući, na godišnjicu masakra u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu.
Tragedija 24. maja 2022, u kojoj je ubijieno 19 učenika i dvoje nastavnika, bila je najstrašnija od brojnih masovnih pucnjava koje su se dogodile u Americi protekle godine.
"Ne možemo da okončamo ovu epidemiju dok Kongres ne usvoji razumne zakone o bezbjednosti oružja, i oružje rata skloni sa naših ulica i van domašaj opasnih ljudi, i dok pojedinačne države ne učine to isto", poručio je Biden.
Vatreno oružje je usmrtilo više djece i tinejdžera u SAD nego bilo koji drugi uzročnik smrti, prema analizi istraživača Univerziteta Mičigen.
Biden je još jednom pozvao Kongres da zabrani prodaju automatskih pušaka AR-15 i magazina sa municijom visokog kapaciteta.
Policija Uvaldea i dalje pod istragom
Istraga o postupanju policije tokom masovnog ubistva u osnovnoj školi Rob u Uvaldeu, Teksasu, u toku je i godinu dana poslije zločina. Napadač je 24. maja 2022. u školi ubio 19-oro djece i dvoje nastavnika. U istrazi se do sada pokazalo da je policija oklijevala da se suprotstavi napadaču, kao i da su nadležni u danima poslije napada davali netačne i oprečne informacije o svojoj reakciji na licu mjesta.
Ubistvo u školi u Uvaldeu ponovo je izazvalo bijes u američkoj javnosti zbog oružanog nasilja, ponovo se pozivalo na donošenje strožih zakona o oružju, a u toku su i sudski procesi protiv lokalnih vlasti u tom mjestu zbog sakrivanja informaciija o pucnjavi i reagovanju policije.
Izvještaj poslanika državne skupštine Teksasa pokazao je da je na mjestu pucnjave bilo oko 400 policajaca - lokalnih, državnih, federalnih. Međutim, teško naoružani policajci čekali su više od jednog sata da se suprotstave 18-godišnjem napadaču i ubiju ga.
Poslanici su konstatovali da su policajci kao prioritet shvatili svoj život u odnosu na "živote nedužne djece".
Ubijeni đaci su bili starosti od 9 do 11 godina.
Najmanje petoro policajaca povuklo se iz službe nakon što je otvorena istraga. Šef Odeljenja za javnu bezbjednost Teksasa, Stiv Mekrou, kazao je da je veliki dio odgovornosti na šefu policije Uvaldea, koji je otpušten.
Državna tužiteljka okruga Juvalde, Kristina Mičel, rekla je da teksaški rendžeri i dalje istražuju postupanje policije i da će njena kancelarija sve što je otkriveno predočiti velikoj poroti. Ali, kaže da ne zna kada će istraga biti okončana.
Gradonačelnik Uvaldea, Don Meklolin, poručuje da ga frustrira sporost istrage.
"Nemaju odgovore na jednostavna pitanja, na koja bi trebalo da ih imaju", kazao je Meklolin porodicama žrtava.
Predsjednik Joe Biden, koji je sa suprugom posjetio Uvalde neposredno posijle tragedije, mjesec dana poslije potpisao je zakon o oružju kojiim se pooštravaju određeni uslovi za kupovinu. Zakon propisuje strože bezbjednosne provjere za najmlađe kupce oružja i daje državama dodatni novac da obezbijede dostupnost programa za mentalno zdravlje i pomoć školama.
Iako sličan zakon na federalnom nivou nije donesen decenijama, on nije uključio ono što su porodice iz Uvaldea tražile - da se podigne starosna granica za kupovinu automatskog oružja.
Na nivou države Teksas, republikanska vlast odacila je sve prijedloge da se pooštre zakoni o oružju - uprkos protestima porodica i demokrata.
Guverner Greg Abot takođe je odbacio pozive da se pooštre zakoni, kao što je to učinio poslije masovnih ubistava u crkvi u Saderlend Springsu 2017. ili supermarketu u El Pasu 2018. Abot zbog toga nije trpio posljedice na izborima i osvojio je treći mandat poslije ubistva u Uvaldeu.
Uvalde u žalosti
Osnovna škola Rob je permanentno zatvorena, kao i kampus, i u planu je da se napravi nova.
Više od 10 učenika četvrtog razreda preživjelo je masakr u njihovoj učionici. Neki su se vratili na nastavu uživo prošle jeseni. Drugi su nastavili sa online nastavom, uključujući i djevojčicu koja je provela više od dva mjeseca u bolnici pošto je ranjena sa nekoliko metaka.
Veronika Mata, učiteljica u predškolskom odjeljenju u Uvaldeu, takođe se vratila na posao ove godine. Njena 10-godišnja kćerka Tes jedna je od ubijenih u školi.
Neke porodice iz Uvaldea podnijele su tužbe protiv proizvođača oružja i policije.
Dan žalosti u entitetu Federacija BiH, sjećanje na ubijenu tuzlansku mladost
U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u četvrtak, 25. maja je Dan žalosti, povodom godišnjice stradanja 71 osobe u eksploziji granate 1995. godine u Tuzli.
Granata je ispaljena 25. maja 1995. godine sa položaja Vojske Republike Srpske, a među žrtvama je najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Na Tuzlanskoj kapiji ranjeno je više od 150 osoba.
Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave BiH na pola koplja, zabranjeni su kulturno-zabavni programi na javnim mjestima, dok su mediji dužni uskladiti i prilagoditi svoje sadržaje.
Odluku o proglašenju dana žalosti u Federaciji BiH donijela je 19. maja Vlada tog bh. entiteta.
Predsjedništvo BiH je zadužilo 24. maja Vijeće ministara BiH da donese odluku da se 25. maj proglasi danom žalosti u BiH, u znak sjećanja na žrtve na Tuzlanskoj kapiji.
Taj zaključak usvojen je na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH. Za zaključak su glasali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović glasala protiv.
Američka ambasada: Prijetnja za RS je Dodik, ne Zapad i SAD
Ambasada Sjedinjenih Država u BiH ocijenila je kao apsurdne i zlonamjerne posljednje izjave predsjednika Republike Srpske (RS), koji je tokom posjete Rusiji pooštrio svoj proruski, antizapadno i antiamerički orijentisan kurs.
Dodik se sreo sa Vladimirom Putinom u Moskvi 23. maja i uz optužbe na račun Američke ambasade u BiH i ambasadora Michaela Murphya ustvrdio da im je cilj uništenje RS.
Sjedinjene Države i Zapad, naglasili su iz Ambasade, ne predstavljaju prijetnju ni Republici Srpskoj ni težnjama njenih stanovnika da imaju mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost.
"Te prijetnje dolaze od Milorada Dodika i onih u vlasti Republike Srpske koji teže da oduzmu osnovna prava i slobode stanovnicima ovog entiteta, bogateći se umjesto da rade na prosperitetu onih za koje tvrde da ih predstavljaju, podrivajući državu Bosnu i Hercegovinu i Daytonski mirovni sporazum, te dajući destabilizirajuća, iluzorna i opasna obećanja o nezavisnosti Republike Srpske", navode iz Ambasade na Twitteru.
Sjedinjene Države su bile i jesu, kažu iz Ambasade, prijatelj i partner svih građana Bosne i Hercegovine.
"Naša politika ovdje je jasna i direktna i takva je već 28 godina: Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije", naveli su iz Ambasade SAD u BiH.
Aćimović, bivši ambasador: Zašto međunarodna zajednica ne zaustavi Dodikov secesionizam?
Bivši ambasador Bosne i Hercegovine Draško Aćimović za Glas Amerike govori o posjeti entitetskog predsjednika Milorada Dodika Rusiji. On upozorava da Dodikove secesionističke namjere treba shvatiti ozbiljno i pita se zašto međunarodna zajednica ne zaustavi Dodikov secesionizam.
State Department o susretu Putin-Dodik: Kratkovid i štetan potez
Susret Putin-Dodik za Glas Amerike komentirao je i State Department.
“Niti jedna vlada , ni na kojem nivou, ne bi trebala u ovomtrenutku proširivati suradnju sa Rusijom, dok ta zemlja provodi agresiju protiv Ukraine, kazao je za Glas Amerike Glasnogovornik State Departmenta komentirajuući današnji susret predsjednika RS Milorada Dodika s ruskim liderom Putinom:
Odluka predsjednika RS-a, Milorada Dodika, da se sastane s Vladimirom Putinom , dok Rusija u isto vrijeme otvoreno krši osnove i zakone medjunardonog poretka, kao i Dodikova odluka da odlikuje Putina ranije – su kratkovidi potezi koji ne služe interesima gradjana RS-a. Staza koja vodi demokratskoj, prosperitetnoj i bezbjednoj budućnosti, što svi gradjani BiH žele, uključujući stanovnike Ra, prolazi kroz Brisel, a ne kroz Moskvu. Stoga smatramo Dodikov put kontra-produktivnim i nadasve štetnim, kažu iz State Departmenta.
Dodik kod Putina, Zapad nezadovoljan
Predsjednik bh entiteta Milorad Dodik susreo se u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javlja RTRS, entitetska TV stanica bliska Dodiku.
Susret s Putinom je izazvao oštre kritike prvenstveno od strane Evropske Unije, ali i Washingtona, a kako je za Glas Amerike ranije rekao Gabriel Escobar, visoki zvaničnik State Departmenta zadužen za Balkan, "… svaka zemlja koja čvrsto vjeruje da će joj Rusija biti dugoročni strateški partner, pravi veliku grešku. U Evropi, uključujući Balkan, vidimo da je većina zemalja u ovoj situaciji na pravoj strani, ….i bismo voljeli da se tako i nastavi. U ovom povijesnom trenutku trend pokazuje da je većina na pravoj strani, bez obzira na individualne izjave, i individualne akcije i poteze", rekao je Escobar.
Radio Slobodna Evropa prenosi poziv njemačkog europarlamentarca na evropske sankcije Dodiku.
“Sramota je da će se Milorad Dodik ponovo sresti s Putinom. Od početka ruskog rata protiv Ukrajine susreli su se već dva puta. To je pogrešan signal prema članstvu BiH u EU. Time sebi čini pravu "medvjeđu uslugu".
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) odlazak predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika u Moskvu, 23. maja komentira Dietmar Köster, zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke u Evropskom parlamentu.
On je sudjelovao u izradi izvještaja i rezolucije o napretku BiH za 2022. godinu. Ovaj evropski parlamentarac je u raspravama pred Evropskim parlamentom zagovarao sankcije EU za Milorada Dodika.
Dodik se susreo isti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na marginama skupa "na kojem je bilo više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja".
To je Dodikova treća posjeta Moskvi za godinu dana. Dolazi nakon izjave zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška koji je polovinom maja najavio da će Rusija nastaviti da ulaže u Republiku Srpsku(RS).
To je, istovremeno, i drugi put u ovom mjesecu da Kremlj otvoreno govori o podršci vlastima ovog bh. entiteta, čiji lider Milorad Dodik zagovara otcjepljenje RS od države Bosne i Hercegovine. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov 11. maja je najavio jačanje veza Rusije i RS.
Dodika su sankcionirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zbog koruptivnih aktivnosti, pokušaja urušavanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja stabilnosti BiH i cijele regije. Zbog protivljenja, prije svih Mađarske, EU nije sankcionirala Dodika.
Ovo je osmi susret Dodika i Putina od 2014. godine u Rusiji.
Uhapšen ambasador BiH u Kataru i bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka
Sarajevska policija uhapsila je u utorak, 23. maja bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skaku, trenutnog ambasadora BiH u Kataru, potvrđeno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za Radio Slobodna Evropa.
Od jutra traju pretresi na više lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine na više lokacija zbog sumnje u počinjenje krivičnih dijela, a pretresena je i Skakina kuća.
"Na području više opština u Kantonu Sarajevo su u toku privođenja i saslušanja osumnjičenih", potvrđeno je za RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).
Dodaje se da se policijska akcija provodi zbog sumnje u počinjenje više krivičnih djela, između ostalog, zloupotreba položaja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanje dara i drugih oblika koristi.
Policijsku akciju provodi policajci iz Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a KS-a.
Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo.
SAD: Promjena u nacionalnostima migranata
Nacionalnost migranata koji žele ući u Sjedinjene Države na američko-meksičkoj granici promijenila se u posljednjih nekoliko mjeseci. Iz oblasti doline Rio Grande u Teksasu, izvještava dopisnica VOA za imigraciju Aline Barros.
SAD: Bez dogovora o smanjenju vanjskog duga
Još nije postignut dogovor o vanjskom dugu SAD. Veronika Balderas Iglesijas iz Glasa Amerike ima rezime o tome na čemu trenutno stoje demokrate i republikanci u pogledu podizanja granice duga.
Novi sastanak radi razgovora o plafonu duga
Američki predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy sastat će se u ponedjeljak u Bijeloj kući da pregovaraju o podizanju vladinog limita za zaduživanje.
Pregovarači dvije strane sastali su se na više od dva sata u nedjelju, dok su Biden i Makarti razgovarali telefonom u razgovoru koji je svaki pozitivno opisao.
"Prošlo je dobro, razgovaraćemo sutra", rekao je Biden novinarima po povratku u Washington sa samita Grupe sedam u Japanu.
McCarthy je rekao da je telefonski poziv bio "produktivan".
"Mislim da možemo riješiti neke od ovih problema ako on razumije u šta gledamo", rekao je McCarthy. "Ali bio sam mu jasan od samog početka. Moramo da potrošimo manje novca nego što smo potrošili prošle godine."
Vlada bi mogla upasti u zastoj i biti nesposobna da izmiri svoje finansijske obaveze već 1. juna.
Biden je ranije u nedjelju rekao da se republikanci u Predstavničkom domu moraju odmaknuti od svoje "ekstremne pozicije" o vladinoj potrošnji i da neće biti dogovora samo o republikanskim uslovima.
“Vrijeme je da republikanci prihvate da ne postoji dvostranački dogovor koji bi bio sklopljen isključivo pod njihovim stranačkim uslovima”, rekao je Biden na kraju samita G-7.
Biden je rekao da je učinio svoj dio ponude nudeći načine za podizanje limita zaduživanja zemlje od 31,4 biliona dolara kako bi američka vlada mogla nastaviti plaćati svoje račune, kao što su kamate na državne obveznice, stipendije američkim penzionerima i isplate zdravstvenim radnicima i plate za državne službenike i izvođače radova.
Republikanci u Predstavničkom domu pozvali su na oštro smanjenje državne potrošnje, odbacujući alternative koje je predložila Bijela kuća, koja je pozvala na zatvaranje poreskih rupa i ograničenije smanjenje potrošnje. Prethodni predsjednici i čelnici Kongresa postigli su dogovore o podizanju granice duga zemlje 78 puta u pregovorima o davanju i uzimanju u kojima nijedna strana nije dobila sve što je na listi želja.
Ovoga puta republikanci žele povećane radne zahtjeve za radno sposobne siromašne ljude koji primaju pomoć vlade, ali demokrate kažu da bi prema takvom prijedlogu nekoliko stotina hiljada ljudi moglo izgubiti beneficije koje sada primaju. Republikanci također traže smanjenje sredstava za državnu agenciju za naplatu poreza i traže od Bijele kuće da prihvati odredbe iz njihovog predloženog remonta imigracije kako bi zaustavili val migranata koji pokušavaju ući u SAD na meksičkoj granici.
Bijela kuća se suprotstavila tako što je zadržala potrošnju na odbranu i ne-odbrambenu potrošnju na istom nivou tokom naredne budžetske godine koja počinje 1. oktobra, čime bi se uštedjelo 90 milijardi dolara u 2024. i 1 bilion dolara tokom 10 godina.
Ministarka finansija Janet Yellen rekla je u emisiji "Meet the Press" na NBC-u da je datum kada vladi ponestane gotovine da plati svoje tekuće račune i dalje neizvjestan, ali da očekivana infuzija poreza 15. juna možda neće doći dovoljno brzo da izbjegne neizvršenje obaveza.
"Uvijek postoji neizvjesnost u vezi sa poreznim primanjima i potrošnjom", rekla je Yellen. “I tako, teško je biti potpuno siguran u ovo, ali moja procjena je da su šanse da stignemo do 15. juna, a da budemo u mogućnosti da platimo sve naše račune, prilično niske.”
Ona je rekla da nisu donesene odluke o tome koji računi će ostati neplaćeni.
„Rekla bih da smo fokusirani na podizanje gornje granice duga i da će biti teških izbora ako se to ne dogodi“, rekla je Yellen. “Ne može biti prihvatljivih ishoda ako se gornja granica duga ne podigne, bez obzira na odluke koje donosimo.”
Neke informacije za ovu priču stigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Kako se Wall Street priprema za moguće neplaćanje američkog vanjskog duga
Dok razgovori o podizanju gornje granice duga američke vlade od 31,4 triliona dolara ne uspijevaju, banke s Wall Streeta i upravitelji imovinom pripremaju se za posljedice potencijalnog bankrota.
Finansijska industrija već se pripremala za takvu krizu, posljednju u septembru 2021. No ovaj put, relativno kratak vremenski okvir za postizanje kompromisa iznervirao je bankare, rekao je jedan visoki dužnosnik industrije.
Manje od dvije sedmice ostalo je do 1. juna, kada je Ministarstvo finansija upozorilo da savezna vlada možda neće moći platiti sve svoje dugove, rok koji je u nedjelju potvrdila američka ministarka finansija Janet Yellen.
Izvršna direktorica Citigroupa Jane Fraser rekla je da je ova debata o gornjoj granici duga "više zabrinjavajuća" od prethodnih. Izvršni direktor JPMorgan Chase & CO Jamie Dimon rekao je da banka saziva nedjeljne sastanke o implikacijama.
ŠTA BI SE DOGODILO?
Državne obveznice SAD-a podupiru globalni finansijski sistem, tako da je teško u potpunosti procijeniti štetu koju bi prouzrokovao neizvršenje obaveza, ali rukovodioci očekuju ogromnu volatilnost na tržištu kapitala, duga i drugim tržištima.
Sposobnost trgovanja u i van Trezorskih pozicija na sekundarnom tržištu bila bi ozbiljno narušena.
Rukovodioci Wall Streeta koji su savjetovali dužničke operacije Trezora upozorili su da će se disfunkcija tržišta trezora brzo proširiti na tržišta derivata, hipoteka i roba, jer bi investitori doveli u pitanje valjanost trezora koji se naširoko koriste kao kolateral za osiguranje trgovanja i zajmova. Finansijske institucije bi mogle tražiti od drugih ugovornih strana da zamijene obveznice pogođene propuštenim plaćanjima, kažu analitičari.
Čak i kratko prekoračenje limita duga moglo bi dovesti do skoka kamatnih stopa, pada cijena dionica i kršenja ugovora u dokumentaciji o zajmu i ugovorima o zaduženju.
Tržišta kratkoročnog finansiranja će se vjerovatno također zamrznuti, navodi Moody's Analytics.
KAKO SE PRIPREMAJU INSTITUCIJE?
Banke, brokeri i platforme za trgovanje se pripremaju za poremećaj.
Ovo generalno uključuje planiranje načina na koji bi se vršila plaćanja po hartijama od vrijednosti Trezora; kako će reagovati kritična tržišta finansiranja; osiguranje dovoljne tehnologije, kadrovskih kapaciteta i gotovine za rukovanje velikim obimom trgovanja; i provjera potencijalnog uticaja na ugovore sa klijentima.
Veliki ulagači u obveznice su upozorili da je održavanje visokog nivoa likvidnosti važno kako bi se izdržala potencijalna nasilna kretanja cijena imovine i kako bi se izbjegla prodaja u najgorem mogućem trenutku.
Platforma za trgovanje obveznicama Tradeweb saopštila je da je u razgovorima sa klijentima, industrijskim grupama i drugim učesnicima na tržištu o planovima za vanredne situacije.
KOJI SCENARIJI SE RAZMATRAJU?
Udruženje industrije vrijednosnih papira i finansijskih tržišta (SIFMA), vodeća grupacija u industriji, ima priručnik koji detaljno opisuje kako će dionice tržišta trezora - Banka federalnih rezervi New Yorka, klirinška korporacija s fiksnim prihodima (FICC), klirinške banke i dileri trezora - komunicirati prije i tokom dana potencijalnih propuštenih plaćanja Trezora.
SIFMA je razmotrila nekoliko scenarija. Veća je vjerovatnoća da će Trezor kupiti vrijeme za otplatu vlasnicima obveznica tako što će prije plaćanja objaviti da će odgoditi te hartije od vrijednosti koje dospijevaju, produžavajući ih dan po dan.
To bi omogućilo tržištu da nastavi funkcionisanje, ali se vjerovatno neće obračunati kamata za odloženo plaćanje.
U scenariju koji najviše remeti, Trezor ne isplati ni glavnicu ni kamatu, i ne produžava rokove dospijeća. Neplaćenim obveznicama se više ne može trgovati i ne bi se više mogle prenositi na Fedwire Securities Service, koji se koriste za držanje, prijenos i poravnanje trezora.
Svaki scenario bi vjerovatno doveo do značajnih operativnih problema i zahtijevao ručna dnevna prilagođavanja u procesima trgovanja i poravnanja.
"To je teško jer je ovo bez presedana, ali sve što pokušavamo učiniti je osigurati da razvijemo plan s našim članovima kako bismo im pomogli da se snađu kroz situaciju koja bi bila ometajuća", rekao je Rob Toomey, izvršni direktor SIFMA-e i pomoćnik glavnog savjetnika za tržišta kapitala.
Grupa Treasury Market Practices Group - industrijska grupa koju sponzorira njujorške Federalne rezerve - također ima plan za trgovanje neplaćenim trezorima, koji je pregledala krajem 2022., prema zapisniku sastanka na svojoj web stranici od 29. novembra. York Fed je odbio dalje komentarisati.
Osim toga, u prošlim zastojima oko gornje granice duga - 2011. i 2013. - osoblje Fed-a i kreatori politike razvili su priručnik koji bi vjerovatno pružio početnu tačku, a posljednji i najosetljiviji korak bio je potpuno uklanjanje hartija od vrijednosti koje su neisplaćene sa tržišta .
Depository Trust & Clearing Corporation, koja je vlasnik FICC-a, rekla je da prati situaciju i da je modelira različite scenarije na osnovu SIFMA-e.
"Također radimo s našim industrijskim partnerima, regulatorima i učesnicima kako bismo osigurali koordinaciju aktivnosti", navodi se.
Mladi bh. političari u posjeti Washingtonu
Dok je retorika u fokusu dugogodišnjih političkih lidera u BiH, Klub mladih bh. parlamentaraca gradi jake međustranačke i međuentitetske veze, fokusirajući se na realne probleme građana BiH. U sklopu razmjene koju podržava Nacionalni demokratski institut stigli su ove sedmice i u Washington.
Senatorica Shaheen: Prijedlog o Balkanu podrška ekonomiji, reformama i sankcijama za korupciju
U Spoljnopolitičkom odboru američkog Senata, u četvrtak su se čule poruke o tome koliko je Zapadni Balkan važan, kao i dodatni američki angažman u regionu, rekla je demokratska članica odbora, senatorica iz New Hampshirea Jeanne Shaheen u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike po okončanju pretresa na kojem se razmatrala američka politika na Balkanu.
Senatorica Shaheen, predsjedavajuća Pododbora za Evropu, dan uoči pretresa o američkoj politici na Balkanu, ponovo je podnijela zakonski prijedlog o regionu, pod nazivom „Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana”. Za Glas Amerike ističe da je riječ o prijedlogu koji ima podršku obje stranke i administracije.
Glas Amerike: Učestvovali ste na pretresu Spoljnopolitičkog odbora američkog Senata o američkoj politici na Zapadnom Balkanu. Koliko je važno da američki Kongres i administracija i dalje obraćanju pažnju na region?
Shaheen: Veoma je važno. I od savjetnika (u State Departmentu Derecka) Cholleta i zamjenika pomoćnika državnog sekretara (Gabriela) Escobara smo čuli koliko je region ključan, kao i posvećenost Sjedinjenih Država da se osigura da je Evropa na kraju cjelovita, slobodna i u miru. I Zapadni Balkan je važan za to.
Glas Amerike: Da li ste bili zadovoljni onim što ste čuli od zvaničnika State Departmenta? Da li želite da vidite još veći američki angažman?
Shaheen: Zadovoljna sam zbog dodatnog američkog angažmana. To je veoma važno. Također je važno da sarađujemo sa evropskim partnerima. Važno je, to sam čula od građana u Srbiji, na Kosovu, od drugih širom Zapadnog Balkana, njihov interes je da se pridruže Evropskoj uniji i ostatku Evrope. I mi želimo da to nastavimo da ohrabrujemo. I da podržimo EU, Kosovo i Srbiju u tom naporu.
Glas Amerike: Uoči pretresa ste sa kolegama u Senatu podnijeli dvostranački prijedlog zakona o Zapadnom Balkanu. Možete li mi reći šta je suština prijedloga i kakve su šanse da bude usvojen?
Shaheen: Da, riječ je o dvostranačkom zakonskom prijedlogu i mislim da ima podršku administracije. Sponzor prijedloga je, uz mene, i senator Roger Wicker, vodeći republikanski član Odbora za oružane snage u Senatu. Prijedlogom se podržavaju ekonomske inicijative zato što je ključno osigurati prosperitet u regionu i da ljudi imaju poslove. Podržava demokratske reforme u regionu, a bavi se i sankcijama koje su uvedene. Predsjednik je donio dvije uredbe o sankcionisanju pojedinaca zbog koruptivnog ponašanja, i ovim prijedlogom bi se kodifikovale te sankcije što mislim da je važno. Čuli smo na pretresu kako korupcija utiče na ono što se događa u regionu i veoma je važno da ohrabrimo podršku za vladavinu prava i obezbijedimo podsticaje za rešavanje korupcije.
Glas Amerike: Senatori su na pretresu ispitivali zvaničnike State Departmenta o više pitanja na Balkanu, između ostalog i o Srbiji. Kao što znamo, Srbija je samo jedna od dvije evropske zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Koliko je važno da Srbija to uradi?
Shaheen: Nadam se da Srbija prepoznaje da joj budućnost nije sa Rusijom, već sa ostatkom Evrope i Zapadom. I ono što smo vidjeli u ovom ratu, koji ničim nije izazvan, i okrutne zločine koji su počinjeni, sve to trebalo bi da pošalje veoma zabrinjavajuću poruku Srbima o tome šta mi moglo da se dogodi ako Rusija bude uspješna u Ukrajini.
Glas Amerike: Predsjedavajući odbora, demokratki senator Bob Menendez je na pretresu oštro kritikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Između ostalog se osvrnuo na nedavni članak u Njujork tajmsu o navodnoj povezanosti predsjednika Vučića sa kriminalnim klanovima u Srbiji. Da li ste imali priliku da pročitate taj članak i kako ga komentarišete?
Shaheen: Pročitala sam ga. Navodi u toj priči su veoma zabrinjavajući. I ja sam na pretresu između ostalog poručila da sada imamo ogromnu šansu na Zapadnom Balkanu. Lideri tamo imaju šansu, naročito predsjednik Vučić i premijer (Aljbin) Kurti na Kosovu. Postoji preliminarni sporazum i mogu da ga primijene. Mogu da usmjere svoje zemlje na drugačiji put. To je put mira i prosperiteta. I nadam se da će iskoristiti tu šansu.
Glas Amerike: Da li smatrate da je američka administracije previše popustljiva prema predsjedniku Srbije, kao što to neki smatraju, i da nije dovoljno oštra imajući u vidu probleme sa vladavinom prava i demokratijom u Srbiji?
Shaheen: Mislim da bi trebalo da pokušamo da stavimo do znanja gdje su te šanse za budućnost i da podržimo demokratske reforme da bi se riješila korupcija. I to bi trebalo da uradimo u Srbiji, i drugim zemljama na Zapadnom Balkanu, koje i dalje pokušavaju da se demokratizuju.
Glas Amerike: U Srbiji se protestuje poslije dvije masovne pucnjave, građani su nezadovoljni reakcijom vlade i žele promjene. Vučić je organizovao kontraproteste. Kako komentarišete događaje u Srbiji?
Shaheen: Važno je odgovoriti na masovne pucnjave. Potrebno je da po tom pitanju uradimo više u Sjedinjenim Državama. I pozdravljam sve napore da se to riješi u Srbiji.
Glas Amerike: Jedno od pitanja o kojem se govorilo na pretresu su odnosi Srbije i Kosova. Kao što znamo, dvije zemlje su postigle sporazum u čijoj primjeni postoje prepreke. Šta bi američka administracija trebalo da uradi da podstakne dvije strane da primijene ono što su dogovorile?
Shaheen: Na pretresu smo čuli da želimo da podržimo napore da se primijeni preliminarni sporazum. Formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom je jedan od načina da se to uradi. Još jedna stvar koja je veoma važna je da se pokušaju podstaći one evropske zemlje, koje to još nisu radile, da priznaju Kosovo. Znači, kada je riječ o objema stranama, postoji mnogo načina na koje možemo da podržimo njihove napore da primijene ovaj sporazum.
Glas Amerike: Premijer Kosova Kurti oklijeva da formira ZSO, navodeći da strahuje od uspostavljanja nove Republike Srpske na Balkanu. Kako vi komentarišete ta strahovanja?
Jeanne Shaheen: Ne želimo da imamo još jednu situaciju gdje imamo nezavisnu republiku koja bi mogla da nastavi da izaziva probleme u zemlji, kontroverzu i konflikt. Međutim, mislim da postoje način da se (ZSO) formira na način koji bi je podržali i građani Srbije i Kosova, i kojim bi se riješila ta pitanja.
Glas Amerike: U Crnoj Gori će u subotu biti inagurisan novi predsjednik Jakov Milatović i kao što smo čuli na pretresu, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar prisustvuje inauguraciji. Šta očekujete od novog predsjednika i nove vlade koja će biti formirana poslije prijevremenih parlamentarnih izbora 11. juna?
Shaheen: U suštini ono što smo rekli o cijelom Zapadnom Balkanu. Nadamo se da će nastaviti da se kreću ka EU. Crna Gora je naravno članica NATO-a što je od velike pomoći. Zatim, očekujemo da se nastavi rešavanje pitanja korupcije u zemlji i organizovanog kriminala. Čuli smo da je na pretresu, senator Kejn postavio pitanje o zabrinutosti u Latinskoj Americi zbog učešća nekih bandi sa Zapadnog Balkana u trgovini drogom u Južnoj Americi. Nadamo se da možemo da nastavimo da podržavamo Crnu Goru na njenom putu ka punoj integraciji sa Zapadom.
Ukrajinci nemaju iluzija o mirovnoj ulozi Kine
U Kijev je ovog tjedna stigao specijalni kineski izaslanik Li Hui na razgovore o nastojanjima njegove vlade da posreduje između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski analitičari kažu da Kijev nema iluzija o sposobnosti Kine da postigne mirovni sporazum, ali je za Ukrajinu važno da održi dijalog s Kinom.