"Srbi su sastavni dio multietničke BiH i imaju ključnu ulogu u oblikovanju institucija i budućnosti zemlje. To je sadržano u Daytonskom mirovnom sporazumu, kojeg Milorad Dodik aktivno nastoji potkopati, između ostalog, pokušavajući spriječiti Srbe da učestvuju u donošenju odluka na državnom nivou.

Dodik blokira donošenje odluka na državnom nivou, odbija učešće u procesima na državnom nivou i vrši pritisak na dužnosnike da se povuku iz državnih institucija. A onda se žali da Srbi nisu dio procesa donošenja odluka. Ovo je licemjerno i destabilizirajuće.

Nečuvena je njegova izjava u kojoj implicira da su uslovi koje stvara vlastitim destabilizirajućim djelovanjem i retorikom analogni predratnom razdoblju devedesetih.

Gospodin Dodik ima izbor – može ili pomoći u konstruktivnom oblikovanju budućnosti BiH ili može nastaviti blokirati napredak za građane RS. Građani RS zaslužuju bolju budućnost za sebe i svoje porodice, što podrazumijeva funkcionalne, efikasne i odgovorne institucije – na svim nivoima – koje poštuju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter zemlje" naveli su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

U sličnom tonu reagirali su i iz Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zaključke u kojima, između ostalog, pozivaju predstavnike ovog bh. entiteta da se povuku iz rada državnog Parlamenta ukoliko ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH).

Među zaključcima usvojenim na sjednici 21. juna u Banjaluci je i usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, ukoliko se, kako navode, nastavi njegovo "neustavno djelovanje".

Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila jei zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) više neće objavljivati u službenom glasniku, što je u RS uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.

“Morate biti pomalo ludi da biste radili ovakve stvari”, rekao je Arthur Loibl, 61-godišnji penzionisani biznismen i avanturista iz Njemačke.

Loibl je u srijedu za AP rekao da je prvi put imao ideju da vidi olupinu Titanika dok je bio na putovanju na Južni pol 2016. godine. U to vrijeme, ruska kompanija je nudila ronjenje za pola miliona dolara.

Nakon što je OceanGate sa sjedištem u državi Washington najavio vlastitu operaciju godinu dana kasnije, on je iskoristio priliku, plativši 110.000 dolara za zaron 2019. koji je propao kada prva podmornica nije preživjela testiranje.

Dvije godine kasnije krenuo je na uspješno putovanje, zajedno sa izvršnim direktorom OceanGatea Stocktonom Rushom, francuskim roniocem i stručnjakom za Titanik Paul-Henri Nargeoletom i dvojicom muškaraca iz Engleske.

“Zamislite metalnu cijev dugu nekoliko metara sa metalnim podom. Ne možeš stajati. Ne možeš kleknuti. Svi sjede blizu ili jedan na drugome”, rekao je Loibl. "Ne možete ne biti klaustrofobični."

Tokom 2,5-satnog spuštanja i uspona, svjetla su isključena radi uštede energije, rekao je, a jedino osvjetljenje dolazilo je od fluorescentnog svjetlećeg štapa.

Ronjenje je više puta odlagano kako bi se riješio problem s baterijom i utezima za balansiranje. Ukupno je putovanje trajalo 10,5 sati.

Grupa je imala sreće i uživala je u nevjerovatnom pogledu na olupinu, rekao je Loibl, za razliku od posjetilaca na drugim ronjenjima koji su mogli da vide samo polje krhotina ili u nekim slučajevima uopšte ništa. Neki kupci su izgubili bespovratna plaćanja nakon što je loše vrijeme onemogućilo spuštanje.

Opisao je Rusha kao majstora koji je pokušao da se zadovolji onim što je bilo na raspolaganju za izvođenje ronjenja, ali gledajući unazad, rekao je, "to je bilo pomalo sumnjivo."

„Bio sam malo naivan, sada gledajući unazad“, rekao je Loibl. “To je bila kamikaza operacija.”

Podmornica OceanGate u kojoj su Rush, Nargeolet, britanski avanturista i dva člana pakistanske poslovne porodice nestala je u nedjelju nakon što je krenula prema olupini slavnog broda, koji je udario u santu leda i potonuo 1912., ubivši svih osim oko 700 od otprilike 2.200 putnika i posade.

Novootkrivene tvrdnje sugeriraju da su u toku razvoja podmornice, nazvane Titan, davana značajna upozorenja o sigurnosti.

Potragu vodi američka obalska straža. Avioni su u utorak i srijedu otkrili podvodne buke, ali zvaničnici nisu bili sigurni šta ih je izazvalo.

"Ovo je važna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, koja omogućava direktnu saradnju između Europola i svih agencija za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini, kao i postavljanje oficira za vezu BiH pri Europolu u Hagu. To će značajno doprinijeti naporima BiH za jačanje borbe i suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije, što je jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.", navode iz Misije Evropske Unije u Bosni i Hercegovni.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je izjavio: „Ovaj proces trajao je 10 godina, ali ipak, ovo je velika pobjeda svih nas. Svi mi zajedno, uz pomoć i podršku Delegacije Evropske unije ovim postignućem učinili smo mnogo za BiH, kako u sferi bezbjednosti, tako i kao kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. To pokazuje da svi imamo i igramo važnu ulogu u realizaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevima Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Očekujemo da će ispunjenje ovoga prioriteta biti snažan podstrek za dalje napredovanje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, najznačajnijem cilju kome težimo. Međunarodnom policijskom saradnjom, koja je prioritet naše zemlje, putem kontakt tačke, gdje su svi nadležni organi i institucije „vidljivi“ i imaju svoju ulogu, jačamo, kako unutrašnje povjerenje, tako i povjerenje i saradnju sa drugim nacijama i državama.“

Zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije Evropske komisije za migracije i unutrašnje poslove Olivier Onidi je rekao: „Danas smo svjedoci jednog važnog koraka u jačanju naše zajedničke sigurnosti, BiH i EU prave još jedan korak ka objedinjavanju odgovora na terorizam i kriminalno djelovanje“.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler je izjavio: „Drago mi je što su se agencije za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini pridružile Europolovoj porodici! Svijet je danas sve više povezan, a to uključuje i kriminalno djelovanje. Zato je međudržavna saradnja na provođenju zakona toliko važna. Pošto je sada kontakt tačka sa Europolom potpuno spremna za rad, to će ubrzati dijeljenje ključnih informacija koje će dovesti do jače borbe protiv ekonomskog kriminala, terorizma, kibernetičkog kriminala, trgovine ljudima i drogama i eksploatacije djece.“

Pošto su uspostavile potpunu saradnju sa Europolom, tijela BiH za provođenje zakona imat će potpuni pristup Europolovim analitičkim alatima i bazama podataka, što će agencijama za provođenje zakona u EU i BiH olakšati razmjenu vrijednih operativnih podataka.

Zamjenik izvršnog direktora operacija pri Europolu, Jean-Philippe Lecouffe, rekao je: „Bosna i Hercegovina je ključni partner u borbi protiv prekograničnog kriminala i tijesno sarađujemo kako bismo se pozabavili ozbiljnim kriminalnim prijetnjama, a Bosna i Hercegovina i Europol će imati zajedničku korist od uspostave Nacionalne kontakt tačke. Radujemo se dolasku oficira za vezu iz Bosne i Hercegovine, koji će se pridružiti velikoj mreži nacionalnih tijela zastupljenih u sjedištu Europola. Ovaj napredak omogućava Bosni i Hercegovini i Europolu da usko sarađuju u borbi protiv međunarodnog kriminala i izgradnji bezbjednog i sigurnog društva za sve naše građane.“

Koordinatorica Nacionalne/Zajedničke kontakt tačke BiH za saradnju sa Europolom Irena Marelja je rekla: „Kontakt tačku čini 16 policijskih službenika, dakle, predstavnici svih policijskih agencija Bosne i Hercegovine su na jednom mjestu. Svi dijelimo jednu zajedničku novinu, po prvi put radimo u ovakvoj radnoj sredini, i istini za volju, to nam stvara osjećaj uspjeha, imati sve policijske agencije dostupne na jednom mjestu. Zajedno smo prevazišli početne izazove uspostave ovog najmlađeg i državnog a i policijskog tijela, dok su novi tek na pomolu. No, da bismo nastavili ovaj proces i ispunili zadata očekivanja, potrebna nam je kontinuirana saradnja i potpora u osnaženju ovoga tijela, da efikasno odgovorimo izazovima modernoga svijeta i upravljamo sigurnosnim rizicima, kao čvorište pravodobne razmjene informacija sa Uredom evropske policije.”

EU se kontinuirano zalaže i podržava operacionalizaciju kontakt tačke, uključujući pomoć u pisanju poslovnika, opremanje novih prostorija i doniranje IT opreme neophodne za rad ovog tijela, naveli su iz Misije EU u BiH.

Među zaključcima usvojenim na sjednici 21. juna u Banjaluci je i usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, ukoliko se, kako navode, nastavi njegovo "neustavno djelovanje".

Deset zaključaka koje su usvojili poslanici u parlamentu ovog bh. entiteta prenosimo u cijelosti:

• RS je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje njen ustavnopravni položaj, kao jednog od dva entiteta u sastavu BiH.
• Osuđujemo neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se erodira ustavnopravna pozicija RS, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana.
• Ukoliko Ustavni sud BiH nastavi svoje neustavno djelovanje Narodna skupština RS će biti primorana da donosi odgovarajuće zakone kojim se takvo postupanje neutrališe.
• Tražimo od svih predstavnika RS u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština RS.
• Ukoliko se Parlamentarna skupština BiH ogluši o zahtjeve predstavnika RS da se pristupi usvajanju Zakona o Ustavnom sudu BiH i Zakona o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pozivamo sve predstavnike RS da se povuku iz njihovog rada dok se ovi zakoni ne usvoje.
• Zadužuje se Vlada i Ministarstvo pravde RS da pripreme Nacrt zakona o Ustavnom sudu BiH, sa posebnim osvrtom na izbor sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koji će poslužiti predstavnicima RS u institucijama BiH kao osnove za pokretanje postupka njihovog usvajanja.
• Pozivamo Ustavni sud BiH da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH. Zadužuje se Vlada i Ministarstvo pravde RS da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS i da ga upute u skupštinsku proceduru ukoliko se nastavi neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH. Ovim zakonom se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.
• Pozivamo Ustavni sud RS da obavijesti najviše ustavne organe RS o problemu neustavnog djelovanja Ustavnog suda BiH i da pripremi mišljenja i prijedloge za donošenje potrebnih zakona i za preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana.
• Ovi zaključci će biti upućeni Predsjedniku, Vladi i Ustavnom sudu RS, Parlamentarnoj skupštini, Predsjedništvu, Savjetu ministara i Ustavnom sudu BiH i predstavnicima RS u institucijama BiH.
• Ovi zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.

Zaključke koji stupaju na snagu 22. juna je izglasala skupštinska većina, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke na čijem je čelu Milorad Dodik.

Dan ranije, predstavnici te iste većine su na konferenciji za novinare prijetili bojkotom Ustavnog suda BiH, nakon što je ova pravosudna institucija odlukom od 19. juna svojom odlukom spriječila moguće blokade iz RS.

Tada je Milorad Dodik dao rok Ustavnom sudu BiH do 23. juna u podne da povuče izmjene pravilnika, te da će u suprotnom pokrenuti proceduru usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda u RS.

On je istakao da je ovaj sud promjenom načina odlučivanja narušio konstitutivnost naroda i ravnopravnost entiteta.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) više neće objavljivati u službenom glasniku, što je u RS uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.

Glas Amerike: - Šta je najznačanije što su bosanskohercegovačka armija i Nacionalna garda Marylanda do sada realizirale? Na čemu se zasniva saradnja?

Birckhead: Saradnja i zajednički trud su veoma uspješni. Imamo sjajno partnerstvo koje smo gradili više od 20 godina te zajedno, kao partneri, održavamo Program državnog partnerstva. Ove odnose smo razvili vremenom od vojnika, čete do oficira na višim nivoima koji zajedno rade. Imamo istinsko prijateljstvo i kolege. Radeći zajedno, razvijamo kako Oružane snage BiH, tako mlade oficire i vođe.

Glas Amerike: Nedavno smo na bh. nebu imali priliku vidjeti američke borbene avione kao znak podrške našoj zemlji, a nakon toga i vojnu vježbu u Tuzli. Šta možemo očekivati od nastavka saradnje bh. armije i Nacionalne garde Marylanda?

Birckhead: To je bilo vrlo zapaženo i nadamo se da će Nacionalna garda Marylanda, kao partner, i dalje podržavati uspjehe. Imali smo prilično robustan raspored treninga i nastavit ćemo tako. Jedan od vrhunaca je naše takmičenje vojnika u kojem BiH nastavlja nadmašivati naše vojnike u Marylandu. Ali to je u redu. To je vrsta takmičenja i partnerstva koju želimo vidjeti. Nastavit ćemo takvim tempom i rasporedom za obuku na lokalnom, taktičkom i strateškom nivou. Govorim o operacijama i načinu na koji možemo biti interoperabilni i raditi zajedno kako bismo osigurali da, vojnici iz BiH i Marylanda, izvlače najbolje iz saradnje.

Glas Amerike: Šta BiH može učiniti kako bi unaprijedila vojsku, kakvi su njeni vojni standardi?

Birckhead: Bosna ima čvrste vojne standarde. Pošto radim na Programu državnog partnerstva u BiH posljednjih 15-ak godina, vidjela sam razvoj i rast OSBiH. Kada govorimo o radu s podoficirima i vođama, oni dolaze u Sjedinjene Američke Države i pohađaju američke škole kao što su War College ili Univerzitet nacionalne odbrane. Takva vrsta razvoja je zaista važna i ja sam zadovoljna što BiH razumije tu važnost i daje sve od sebe. Tako da se radujemo nastavku takvih odnosa i izgradnji tog tipa vojnika za vašu zemlju.

Glas Amerike: Koliko je važno pristupanje BiH NATO savezu u kontekstu sigurnosti u zemlji i na Zapadnom Balkanu?

Birckhead: To je najbolje za državu. Ono što možemo učiniti u Marylandu je nastaviti nadograđivati te odnose i planove i raditi zajedno na razvoju BiH. Želimo nastaviti s partnerstvom u oblastima poput medicine, trgovine, obrazovanja... Sve dijelove pokušavamo spojiti kako bi BiH bila spremna ući u NATO, a Maryland je uključen u proces i podržava ga.

Glas Amerike: Kakvu vrstu podršku Oružane snage BiH mogu u budućnosti očekivati od Nacionalne garde Marylanda?

Birckhead: Želimo dovesti tim koji će vidjeti gdje se trenutno nalazimo i izraditi planove kako bismo bili sigurni da zadovoljavamo potrebe BiH i njenih oružanih snaga. Nema ništa gore nego nastaviti raditi istu stvar i ne razvijati je i ne prepoznavati problem. Kada završimo s procjenom, vratit ćemo se sa snažnim planovima koji će nastaviti razvijati vojsku i oružane snage.

"Ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne povuče svoju posljednju odluku o radu te institucije do 23. juna u 12 sati, u Republici Srpskoj (RS) biće usvojen zakon o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH u RS, poručio je predsjednik RS Milorad Dodik, nakon sastanka s predstavnicima parlamentarnih stranaka u tom bh. entitetu u utorak, 20. juna.

Sastanku nisu prisustvovale opozicione partije.

Zakonski će biti definisana i "bezbjednosna zaštita osoba od krivičnog gonjenja za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH", najavio je Dodik.

Najavio je da će, ako Ustavni sud BiH ne ispoštuje ultimatum, zakoni biti usvojeni na posebnoj sjednici Skupštine RS koja bi se održala 27. juna.

Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda 19. juna izbrisan je član kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati ''najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije''.

Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).

Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.

Dodik, koji sa svojim Savezom nezavisnih socijaldemokrata godinama pokušava da ospori i opstruiše rad Ustavnog suda BiH, tvrdi da je to tijelo promjenom načina odlučivanja, narušilo konstitutivnost naroda, te ravnopravnost entiteta.

On ističe da Ustavni sud nije ni mogao usvojiti odluku, jer na sjednici nije bio prisutan jedini sudija iz RS Zlatko Knežević.

"Predsjednik RS će zatražiti već danas savjetodavno mišljenje Ustavnog suda RS o nastaloj situaciji i položaju RS i svojim savjetodavno pravnim mišljenjem preporučiti pravni slijed ponašanja", najavio je Dodik.

Dodaje da se od Ustavnog suda BiH traži ne samo da poništi svoju posljednju odluku, već i da usvoji odluku prema kojoj da najviša pravna instanca u zemlji neće odlučivati sve dok se ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Opstrukcije u imenovanju sudija Ustavnog suda BiH

Narodna skupština Republike Srpske sedam mjeseci odgađa imenovati novog sudiju koji bi zamijenio sudiju Miodraga Simovića koji je otišao u penziju.

Ustavni sud BiH stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.

Narodna skupština RS je nakon toga u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala drugog sudiju iz RS, Zlatka M. Kneževića da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju. Mandat sudiji traje do 70. godine.

Istovremeno i Predstavnički dom Federacije nije imenovao nedostajućeg sudiju nakon što je prije deset mjeseci u penziju otišao Mato Tadić. Imenovanje bi se trebalo naći na dnevnom redu 21. juna i predmet je političkih sporenja između različitih stranaka u ovom entitetu.

Stranke iz RS-a na čelu sa Dodikovim SNSD-om, ali i Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića u Federaciji BiH, godinama se zalažu za odlazak trojice stranih sudaca umjesto kojih bi se izabrali domaći.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH od 19. juna da promijeni svoj pravilnik o radu, plenarne sjednice moći će se održati i ako u sudu ne bude nijednog suca iz Republike Srpske.

Odlaskom Kneževića u penziju, ako ne bude imenovano dvoje sudija iz RS-a i jedan iz Federacije BiH, u sudu će ostati šest sudija. Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo pet sudija.

Da bi se usvojila neka odluka potrebno je da za nju glasa pet sudija.

Organizatori su ovu bijenalnu manifestaciju najavili kao "aeromiting za oporavak" nakon što je korona virus poharao sektor i događaj je otkazan 2021.

Ovogodišnji aeromiting ima novi fokus na odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu, zajedno sa naporima industrije da smanji svoj ugljični otisak, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je stigao helikopterom koji je dijelom koristio održivo avio gorivo (SAF).

Ogromne saobraćajne gužve oko aerodroma Le Bourget izvan Pariza svjedočile su o interesovanju za ovogodišnju izložbu, jer proizvođači aviona predaju stotine narudžbi, a aviokompanije se pripremaju za skoro rekordan broj putnika ove godine.

Sukob u Ukrajini je također podstakao zemlje da pojačaju vojnu potrošnju, što bi moglo biti od koristi kompanijama za zračno-svemirsku odbranu.

Dok je Rusija isključena iz događaja, ukrajinski vojni zvaničnici obišli su ogroman izložbeni prostor na aerodromu Paris-Le Bourget, a neki su fotografisali izložene projektile.

Le Bourget nudi forum za objavu ugovora sa oko 2.500 firmi koje se spremaju da pokažu svoje najnovije avione, dronove, helikoptere i prototipove poput letećih taksija.

Izvršni direktor Airbusa Guillaume Faury, koji je na čelu francuske asocijacije avio industrije GIFAS, nazvao je to "povratkom dobrih starih vremena uzbuđenja".

Macron je dočekan dok je otvorio događaj izlaganjem iz zraka uključujući Airbusov najnoviji avion A321 XLR, civilne i vojne helikoptere i mlazni lovac.

Poslovni ljudi i uniformisani vojni posjetioci iz cijelog svijeta gledali su akciju ili su se uputili u čuvane privatne prostore štandova velikih firmi.

Sa 125.000 kvadratnih metara izložbenog prostora - što je ekvivalent skoro 18 fudbalskih terena - očekuje se oko 320.000 posetilaca tokom cjelonedeljnog događaja.

Veliki poslovi

Uz aeromiting u Farnboroughu u Engleskoj, koji se održava u parnim godinama, Le Bourget je ključni prodajni događaj za civilnu i odbrambenu industriju.

Airbus i rival Boeing žestoko se takmiče u objavljivanju narudžbi za avione koji se kreću u milijardama dolara.

Obje velike industrije također se bore za učvršćivanje lanaca nabavke dok povećavaju proizvodnju kako bi zadovoljili rastuću potražnju.

Izloženo je najmanje 158 aviona, helikoptera i dronova, od najnovijih dugolinijskih komercijalnih aviona do F-35, američkog stealth lovca.

Sjedinjene Države imaju snažno prisustvo sa 425 izlagača, podržano obnovljenim interesom za vojnu opremu nakon rata u Ukrajini.

Prisutne su firme iz 46 drugih zemalja.

Predstavljena je i Kina, koja je tek početkom ove godine ukinula Covid ograničenja.

Međutim, Peking ne prikazuje svoj prvi domaći putnički mlaznjak za srednje relacije, C919, napravljen da se takmiči sa Airbusom A320neo i Boeingom 737 MAX.

Leteći taksiji

Avio-sajam se takođe nada da će otvoriti prozor u budućnost jer ima mnogo projekata za leteće taksije i druge avione sa vertikalnim polijetanjem.

Nekoliko prototipova će biti izloženo u sklopu izložbe "Paris Air Mobility" kako bi se predstavile najnovije inovacije za koje se programeri nadaju da će promijeniti način na koji ljudi putuju.

Proizvođač motora Safran najavio je rano u ponedjeljak da će otvoriti četiri proizvodne linije u Francuskoj i Britaniji za proizvodnju električnih motora za male avione.

Sa svoje strane, Macron je stigao najnovijim Airbusovim helikopterom, H160, u letu sa 30% SAF-a prije nego što je posjetio štand evropske grupe na kojoj je izložio svoj plan za nulu otiska do 2050. godine.

Macron je u petak najavio 2,2 milijarde dolara za pomoć u razvoju tehnologija za smanjenje emisija iz aviona.

Putovanje avionom čini skoro 3% globalne emisije CO2, ali služi samo maloj manjini svjetske populacije.

S obzirom da industrija cilja na neto nultu emisiju do sredine stoljeća, kompanije ulažu napore da to postignu.

Početni fokus je na SAF-u, napravljenom od izvora kao što su komunalni otpad, ostaci iz poljoprivredne i šumarske industrije, usjevi i biljke, pa čak i vodonik.

Ali kompanije takođe rade na razvoju aviona na baterije i vodonik.

Za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, nekadašnji honorarni saradnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) nije porekao da je imao dokumenta i priznao je da je to što je uradio "pogrešno i nezakonito". Ipak, priznanje krivice nije bilo dovoljno da izbjegne zatvorsku kaznu od 9 godina.

Ovaj slučaj je aktuelizovan zbog bivšeg predsjednika Trumpa, optuženog po 37 tačaka zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata koje je trebalo da preda Nacionalnom arhivu. U vezi sa Zakonom o špijunaži je 31 tačka optužnice, a taj zakon služio je za krivično gonjenje Martina i drugih koji su nezakonito prisvajali povjerljiva dokumenta.

"Kada tužilaštvo podigne optužnicu za svjesno kršenje zakona, onda to šalje jednu poruku: Slučaj shvatamo veoma ozbiljno. I skoro uvijek traži zatvorsku kaznu", kaže Michael Zweiback, nekadašnji tužilac u Sekretarijatu za pravosuđe.

Koliko bi godina zatvora mogao da dobije bivši predsjednik ako bude proglašen krivim, zavisiće u krajnjoj instanci od sudije - a u ovom slučaju nju je postavio Trump.

Kršenje Zakona o špijunaži nosi sa sobom do 10 godina zatvora, iako oni koji prvi put počine to krivčno djelo, uglavnom ne dobiju maksimalnu kaznu. Tužilaštvo također tereti Trumpa za laganje u istrazi i opstrukciju pravde - a za to krivično djelo zaprećeno je i do 20 godina zatvora.

Sekretarijat za pravosuđe je prethodnih godina na osnovu Zakona o špiijunaži gonio i Elizabeth Jo Shirley iz Zapadne Virginije koja je zadržala povjerljiva dokumenta Nacionalne obavještajne agencije. Ona je 2020. priznala krivicu i osuđena je na osam godina zatvora.

Nekadašnji obavještajac američkog vazduhoplovstva Robert Birchum osuđen je na tri godine zatvora pošto je priznao da je kod kuće držao povjerljiva dokumeta.

Može li Trump da ospori optužbe?

Bivši predsjednik se pred sudom u Miamiju izjasnio da nije kriv i ne djeluje da je spreman da uđe u dogovor o priznaju krivice. Trump ima nekoliko opcija da pokuša da ospori optužbe.

Na prvom mestu, sudija Aileen Cannon, koju je Trump postavio, već je jednom presudila u njegovu korist. U narednim mjesecima, ona će donositi odluke koje će znatno uticati na suđenje, tempo kojim se odvija i da li će neki dokazi biti izuzeti.

Izazov za tužilaštvo je i to što se proces odvija na Floridi - gdje se očekuje da porota bude više naklonjena Trumpu, jer se republikanci u toj državi bolje kotiraju od demokrata.

Stručnjaci očekuju i da Trump u obraćanjima javnosti pokuša da obori slučaj, i da tvrdi kako je imao pravo da zadrži ta dokumenta. Očekuje se i da bivši predsjednik blokira pokušaje tužilaštva da dođu do detalja razgovora sa njegovim advokatom.

Ako slučaj dođe do suđenja, očekuje se da Trumpovi advokati pokušaju da ubijede porotu da bivšeg predsjednika ne proglasi krivim, iako je prekršio zakon, zato što nije bilo dovoljno materijala za podizanje optužnice ili je tužilac bio pristrasan i selektivan.

Robert Kelner, advokat iz Washingtona, kaže da je malo vjerovatno da Trump bude oslobođen ako se uzme u obzir količina dokaza, ali da postoji opcija da se suđenje vrati na početak - ako Trumpovi advokati uspiju da ubijede najmanje jednog porotnika da je bivši predsjednik imao ovlaštenja da sa dokumenata skine oznaku povjerljivosti.

Konačno, očekuje se da Trumpova odbrana potegne za taktikom odugovlačenja.

"Njegova najbolja odbrana je možda da odlaže početak suđenja do poslije izbornog ciklusa, i ako bude izabran - Sekretarijat za pravosuđe biće u njegovoj nadležnosti, pa će moći da odbaci cijeli slučaj", kaže Cheryl Bader, bivša federalna tužiteljica.

Milenijalci, osobe u dobi od 27 do 42 godine, prva su generacija koja kaže da više voli meksičku nego italijansku hranu. Generacija Z, oni koji imaju od osam do 23 godine, imaju još veću žudnju za tacosima i drugom meksičkom hranom, pokazuje nedavni izvještaj.

"Ovo je bio prvi put otkad proučavamo potrošače, da smo vidjeli da se ova promjena događa u generaciji", kaže Mike Kostyo, trendolog i pomoćni direktor kompanije "Datassential" za istraživanje tržišta, sa sjedištem u Chicagu, koja je objavila izvještaj.

"Mislim da je najveće iznenađenje bilo to koliko je strastvena sklonost generacije Z prema meksičkoj kuhinji... I vidjeti da se to dogodilo u relativno kratkom vremenu. To je bilo ogromno", dodaje Kostyo.

Osamdeset i dva odsto svih Amerikanaca još uvijek kaže da im se sviđa ili da vole italijansku hranu, pokazuje izvještaj kompanije "Datassential". Ali milenijalci su odabrali meksičku kao svoju omiljenu etničku kuhinju, a slijede italijanska, te kineska. U međuvremenu, osobe mlađe od 23 godine, pozicionirale su italijansku hranu na treće mjesto, iza meksičke i kineske.

"Bilo je stvarno zanimljivo vidjeti koju su to hranu mlađi potrošači osjećali kao nostalgičnu i utješnu", kaže Kostyo. “Dva najbolja primjera za to su takosi i ramen (japanska supa sa nudlama). Dakle, to su dvije stvari za koje su mlađe generacije rekle: 'Vrlo su mi utješne. Volim ih.'"

Generacija Z može lako zadovoljiti svoj rastući ukus za azijsku hranu jer 12% svih restorana u Sjedinjenim Državama poslužuje neku vrstu takve hrane, pokazala je studija organizacije "Pew Research". Ona je također otkrila da sedam od 10 azijskih restorana u zemlji poslužuje kinesku, japansku ili tajlandsku hranu.

"Kineski restorani bili su najpopularniji, pa ih ima u svakoj državi i u 70% svih okruga", kaže Sono Shah, glavni autor studije. "Svaka država i trećina ili više svih okruga također ima barem jedan japanski ili tajlandski restoran."

Demografske promjene jedna su od sila koje stoje iza promjene američkog ukusa.

Podaci popisa stanovništva u SAD pokazuju da je latinoamerička populacija porasla za 23% u prošloj deceniji. Popis iz 2020. također pokazuje da Azijati čine 6,2% američkog stanovništva.

Međutim, dio porasta popularnosti azijske kuhinje mogao bi biti rezultat namjernih nastojanja.

"Hrana često predstavlja jedan od glavnih načina na koje ljudi dolaze u kontakt, doživljavaju različite kulture ili su im izloženi", kaže Shah. "Tajlandska vlada je sponzorisala programe u inostranstvu za povećanje broja tajlandskih restorana u cijelom svijetu kao oblik diplomatije."

Drugi glavni pokretač promjena su društvene mreže, gdje mladi ljudi sa pratiocima i prijateljima često dijele ono što jedu.

"Ranije smo govorili da je trebalo desetak godina da bi se neki potpuno novi trend kod potrošača pokrenuo iz vrlo ranih faza, pa sve do onoga što zovemo sveprisutnost, trend koji je svugdje. A sada treba otprilike pola tog vremena”, kaže Kostyo. “A to je tako prevashodno zbog tehnologije i društvenih mreža - i jednostavno zbog brzine komunikacije."

Italijanski favoriti kao što su pizza i lazanje sve su manje bili na jelovnicima u protekloj deceniji, dok tacosi, ramen i druga jela inspirisana Azijom i dalje imaju veće prisustvo, navodi kompanija "Datassential". Kostyo očekuje da će se te promjene odraziti na narednih 10 do 20 godina.

"Dok je u prošlosti možda kao ugodna hrana ili kao klasična tradicionalna stavka na meniju mogla biti pizza, ako ste otvarali klasičan restoran koji svi vole ... to bi bila pizzeria", kaže Kostyo. “Mislim da će to u budućnosti biti restoran sa tacosima. To će biti izbor.”

Američka Agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturu (CISA) trenutno pruža podršku nekoliko vladinih agencija kojima su hakeri upali u sistem, koristeći slabost u zaštiti softwarea, izjavio je za CNN Eric Goldstein, pomoćnik direktora CISA-e za cyber bezbjednost.

Naziv pogođenog softwarea nije naveden, kao ni više detalja o tome koja je navodna slabosti dentifikovana. CISA nije odmah odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar. FBI i američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) također nisu još odgovorili na novinarska pitanja upućena mailom.

Ranjivosti nekih od popularnih software proizvoda su u više navrata dovodile do upada hakera u sisteme brojnih organizacija širom svijeta. Najnoviji je bio slučaj kada je slabost u softwareu za prenos podataka MOVEit dovela do toga da su ugroženi podaci organizacija među kojima su BBC i British Airways.

Još se ne zna da li novo hakovanje ima veze sa upadom u sisteme američke vlade koji je nedavno objelodanjen.

Online "ucjenjivačka" grupa C10p - koja je preuzela odgovornost za hakovanje softwarea MOVEit - prethodno je saopštila da neće eksploatisati nikakve podatke dobijene od vladinih agencija.

"Ako ste vlada, grad ili policijska lsužba, ne brinite, obrisali smo sve vaše podatke", saopštila je grupa na svom websiteu.

Cl0p nije odmah odgovorila na poruku sa pitanjem novinara da prokomentariše incident. Proizvođač softwarea MOVEit - Progress Software Corp - također još nije odgovorila na Reutersov upit.

Američki senator iznio je taj stav u danu novih pojačanih napetosti između Kosova i Srbije - iniciranih nakon hapšenja trojice kosovskih policajaca za koje srpske vlasti tvrde da su prešli na teritoriju centralne Srbije, što Kosovo negira, tvrdeći da su policajci oteti u blizini granice sa Srbijom.

"Dvije strane imaju jedinstvenu priliku da riješe međusobne razlike koje sežu u historiju. Da žive u miru jedna pored druge - uključujući etnička stanovništva koja se nalaze sa obje strane granice", podvlači u razgovoru Cardin - koji građane države Maryland u gornjem domu američkog Kongresa predstavlja od 2007. godine.

On ukazuje i da su Sjedinjene Države svjesne problema na sjeveru Kosova nakon lokalnih izbora, koje su bojkotovali lokalni Srbi, što je uticalo na veoma malu izlaznost i potonju krizu kada su nesrpski gradonačelnici u srpskim sredinama, u prisustvu policije, pokušali da pristupe opštinskim zgradama.

"Jasno je da kosovske vlasti treba da spreče takve provokativne poteze. Nedavni izbori ukazali su na zanemarivanje etničkih Srba na Kosovu, a to nije način na koji Kosovo trebalo da djeluje. Toliko puta smo slične scenarije viđali u Srbiji. Kosovsko rukovodstvo, međutim, sada znatno otežava priznanje legitimiteta Kosova i dovodi u pitanje njegovo učešće u međunarodnim organizacijama. Svjedoci smo ranijih agresivnih akcija koje je Srbija preduzimala protiv nezavisnosti Kosova. Potrebno je da obje strane prekinu sa takvim ponašanjem i stvore klimu za potpuno priznavanje nezavisnosti i suvereniteta", kaže Cardin - uz napomenu da je u tom procesu potrebno posebno obratiti pažnju na zaštitu pripadnika manjina.

Glas Amerike: Da li bi trebalo, ili možda očekujete, da bi Sjedinjene Države i Evropska unija trebalo da promene pristup prema Kosovu i Srbiji i učine ga oštrijim nego što je sada?

Cardin: Veoma smo jasno izrazili stav povodom tog pitanja. Postoji granica strpljenja Evrope i Sjedinjenih Država. Mi čvrsto podržavamo suverenitet Kosova i često smo jasno ukazivali na poteze koje bi Srbija trebalo da povuče. Međutim, podjednako smo zabrinuti zbog nedavnih akcija preduzetih na Kosovu koje otežavaju mogućnosti rješavanja razlika koje postoje među njima. Veoma smo jasni u pogledu naših očekivanja i, ukoliko obe zemlje žele harmonizovaniji odnos sa Evropom, biće potrebno da preduzmu korake kako bi to pokazale.

Glas Amerike: Bilo je pomena o nekakvim ograničenjima za Kosovo koje bi inicirala Evropska unija. Kosovo je prethodno isključeno sa vojne vježbe u organizaciji Sjedinjenih Država. Šta bi i kako moglo da se primijeni na Kosovo, ali i na Srbiju – ukoliko se nastavi blokada dijaloga i normalizacije?

Cardin: Raspolažemo i koristimo brojne alate u namjeri da ohrabrimo dvije strane u saradnji. Neke od njih možemo svrstati u šargarepe, a druge pak u štapove. Dakle, biće razmotreni svi koji su na raspolaganju. Podvlačimo da Sjedinjene Države snažno podržavaju nezavisnost Kosova i veoma su zainteresovane za reforme koje je neophodno sprovesti u Srbiji. Želimo da obje zemlje imaju što je moguće više normalizaovaniji odnos sa Evropom.

Glas Amerike: Ko se trenutno može smatrati bližim partnerom Zapada – Vučić ili Kurti… i zašto? Posljednjih dana se govorilo o tome u javnosti…

Cardin: Ne znam da li je bilo pokušaja da se ocijeni kvalitet naših odnosa u tom smislu. Vjerujemo da je potrebno da Sjedinjene Države gaje dobre odnose sa liderima obje zemlje – ali je potrebno da se to odvija u okviru priznatih vrijednosti. Kada su one prekršene, glasno ćemo na to ukazati – bez obzira o kojoj se zemlji radi.

Glas Amerike: Da li ste uočili neke manjkavosti politike koju Amerika primjenjuje u ovom procesu?

Cardin: Mislim da su Sjedinjene Države iskazale veliko interesovanje i dale znatan priotitet cijelom regionu. I svjedoci smo znatnih uspjeha, napretka postignutog na nedavnim izborima u Crnoj Gori – koji su bili pokazatelj demokratije. Posvećeno radimo na reformskim procesima u Bosni – kako bi bila spremna za puno integrisanje u Evropu. Sjedinjene Države su veoma angažovane – podsjećam na veliki uspjeh Hrvatske, jednog od naših ključnih saveznika. Dakle, u region se ulaže i sa time će se nastaviti.

Glas Amerike: Preformulisaću pitanje: da li strane diplomate, mislim ovdje prevashodno na američke koje su uključene u proces Kosova i Srbije, imaju jasnu predstavu šta je potrebno učiniti kako bi se ostvario napredak?

Cardin: Veoma smo jasni i direktno pristupamo. Očekujemo od lidera regiona da poštuju prava svih svojih građana. Njihova osnovna prava da učestvuju u vlasti, glasaju, izraze svoje stavove, kao i da na miran način izražavaju neslaganje sa svojim vlastima. Očekujemo da zaštite prava manjina, kao i da svaka država razvije demokratske institucije koje odražavaju volju njihovog naroda. Važno je postojanje slobodnih i poštenih izbora, kao i demokratskih principa koji štite od korupcije i erozije slobode. Na to su naše diplomate vrlo usredsređene. Želimo punu integraciju država u Evropu i proširenje zajedničkih bezbjednosnih aranžmana.

Glas Amerike: Koliko dugo mislite da će Zapad tolerisati oklijevanje vlasti Srbije da sankcionišu Rusiju?

Cardin: Uočio sam u posljednje vrijeme promjenu izvjesnih stavova u Srbiji. Zainteresovani smo za želje i potrebe Srbije. Ukoliko želi da se potpuno integriše u Evropu, biće potrebno da to pokaže i kroz zaštitu prava sopstvenih građana i poštovanjem svojih susjeda.

Glas Amerike: Javnost Srbije prilično je oštro reagovala povodom slučajeva masovnih ubistava u Srbiji početkom maja. Svake nedjelje se održavaju okupljanja građana. Vlasti Srbije tvrde da ti događaju imaju političku pozadinu i da proteste podržava Zapad. Kako vi to vidite?

Cardin: Prije svega – izražavam iskreno saučešće porodicama koje su izgubile svoje najmilije i da poželim oporavak povrijeđenima. Vlasti Srbije treba da prepoznaju potrebu da demokratske države pružaju prostor onima koji se ne slažu sa njenom politikom – da bezbjedno protestuju. Odgovornost vlasti je da se pobrine da takvi događaji proteknu mirno. Srbija nije uvijek ispunjavala taj kriterijum. Tako da ćemo biti vrlo jasni kada budemo smatrali da Srbija nije u mogućnosti da zaštiti demokratske principe i prava svojih građana. Uvjeravam vas da su Sjedinjene Države angažovane u slučajevima kada je potrebno pomoći u izgradnji demokratije i zaštiti ljudskih prava.

Glas Amerike: Kako ste protumačili članak New York Timesa o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću? Može li državnik o kome ugledan medij iznosi takve navode biti pouzdan partner Amerike i drugih država?

Cardin: Srbija je država koja se suočava sa teškoćama u oblasti borbe protiv korupcije. Važno je da država bude sposobna da odgovori na očekivanja svojih građana, a članak New York Timesa je upravo ukazao na manjkavosti u tom smislu. Svaka zemlja se suočava sa izazovima u borbi protiv korupcije. Mislim da Srbija treba da učini mnogo više na tom polju.

Glas Amerike: U Crnoj Gori su nedavno održani parlamentarni izbori. Kakva bi mogla biti očekivanja od budućih vlasti kada budu formirane?

Cardin: Prije svega, radi se o demokratskoj državi, mladoj demokratiji u kojoj su održani slobodni i fer izbori. Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) je posmatrala izbore i proglasila ih slobodnim i poštenim. Mislim da su rezultati pokazali da će biti uspostavljena raznolikost u parlamentu – što je uvijek dobro. To je snaga jedne države i vjesnik promjena. Može se donekle dogoditi i da bude promijenjen njen politički smjer, ali to je nešto što se događa u demokratijama: prolaze kroz različite faze. Drago nam je što su građani Crne Gore na slobodnim i fer izborima – izabrali svoje lidere.

Glas Amerike: Ima naznaka da bi vladu mogla formirati šira koalicija stranaka. Postoji li mogućnost da Rusija bude uključena u taj process – s obzirom na to da su neki od političkih aktera u Crnoj Gori blisko povezani za njom?

Cardin: Rusija je aktivna u regionu – nismo naivni u vezi sa tim. Naravno, trenutno je prilično usredređena na izazove u vezi sa agresijom koju je izvela u Ukrajini. Mislim da nas to sve ujedinjuje - kako bismo obezbijedili da se uticaj Rusije minimizira. Želimo da budemo sigurni da smo uspostavili jedinstven front za zaštitu suvereniteta Ukrajine. I da budemo saglasni da ćemo se odupreti svim vidovima ruskog uticaja – dok ne povuče sve svoje trupe i prizna odgovornost za agresivno djelovanje u Ukrajini.

Glas Amerike: Koji su najvažniji preduslovi da Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, postane funkcionalnija država i napreduje u procesu integracija u Evropsku uniju?

Cardin: To je problem koji je veoma dugo aktuelan. Dejtonski sporazum trebalo je da bude samo privremeni most ka uspostavljanju efikasne vlasti koja bi poštovala sve etničke zajednice i bila funkcionalni partner u regionu. Međutim, to se nije desilo. Potrebno je primijeniti fundamentalne reforme u načinu upravljanja – kako bi bila uspostavljena funkcionalna vlada. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa značajnim izazovima u zaštiti ljudskih prava svih etničkih zajednica. Zatim, prisutan je kao što znamo jak spoljni uticaj – posebno u Republici Srpskoj. A to predstavlja dodatne izazove za funkcionisanje efikasne i konsolidovane zemlje.

U okviru programa privremenog zaštićenog statusa, Bidenova administracija će dozvoliti migrantima iz ove četiri zemlje da nastave svoj zakoniti boravak i zaposlenje u Sjedinjenim Državama.

Sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas rekao je u izjavi da kroz produženje statusa privremeno zaštićenog "možemo ponuditi kontinuiranu sigurnost i zaštitu trenutnim korisnicima koji su državljani El Salvadora, Hondurasa, Nepala i Nikaragve koji su već prisutni u Sjedinjenim Državama i ne mogu se vratiti zbog utjecaja ekoloških katastrofa."

Program TPS ne vodi do stalnog boravka u SAD-u, ali pruža pravni status u SAD-u i zaštitu od deportacije do 18 mjeseci. Također daje radne dozvole ljudima da legalno rade u zemlji. I može se produžiti.

Kongres je osnovao TPS 1990. godine kada je rekao da migranti čije se matične zemlje smatraju nesigurnim mogu živjeti i raditi u SAD-u neko vrijeme ako ispunjavaju zahtjeve koje je postavila američka vlada.

Trenutno 16 zemalja ima oznake TPS: Afganistan, Kamerun, El Salvador, Etiopija, Haiti, Honduras, Mjanmar, Nepal, Nikaragva, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Ukrajina, Venecuela i Jemen.

Trumpova administracija nastojala je ukinuti većinu TPS programa, tvrdeći da su ih prethodne administracije zloupotrijebile. Međutim, ovi pokušaji su zaustavljeni na saveznom sudu.

Prema saopćenju Ministarstva domovovinske sigurnosti (DHS), očekuje se da će obavještenja koja će uskoro biti objavljena u Federalnom registru sadržavati više informacija o kriterijima i svemu onome što je potrebno trenutnim korisnicima da se ponovo registruju za TPS i obnove svoje radne dozvole.

Kada obavještenja budu objavljena, postojeći korisnici TPS-a iz četiri zemlje "moći će se ponovo registrovati kako bi nastavili svoj TPS tokom 18-mjesečnog produžetka", rekao je DHS.

Zagovornici imigracije nazvali su ovaj potez "teško izborenom pobjedom za nosioce TPS-a", ali su pozvali Kongres da obezbijedi trajnu pomoć za nosioce TPS-a koji godinama žive i rade u SAD-u bez dugoročnog rješenja.

Uprkos pritiscima demokratskih zakonodavaca i zagovornika migranata, administracija je odlučila da ne nastavi sa proširenjem ili redizajniranjem TPS programa za ove zemlje, što znači da program neće biti otvoren za nove kandidate, čime se isključuju noviji dolasci iz uslova za TPS.

Oko 239.000 Salvadoraca koji žive u Sjedinjenim Državama od 2001. godine, i oko 76.000 Honduranaca i 4.000 Nikaragvaca koji su u SAD-u od 1998. te oko 14.500 Nepalaca koji su u zemlji od 2015. godine, imat će pravo na produženje.