Izdvojeno
Premještaj Wagnera u Bjelorusiju stvara nervozu baltičkim zemljama
Bilježe se prve posljedice prekinute pobune šefa Wagnera Jevgenija Prigožina koji je otišao u egzil u Bjelorusiju. Baltičke zemlje izrazile su zabrinutost. Očekuje se kako će NATO, već na sljedećem samitu koji je zakazan za juli, proširiti svoju agendu i izvan Ukrajine.
Vrhovni sud ograničio zaštitu LGBTQ prava i blokirao poništavanje studentskih kredita
Podijeljeni američki Vrhovni sud presudio je u petak da je administracija predsjednika Joea Bidena prekoračila ovlaštenja kada je pokušala da poništi studentske kredite milionima Amerikanaca.
Konzervativne sudije, koje čine većinu, su u odluci - koju je podržalo šest sudija, dok je troje bilo protiv - u suštini ukinule plan od 400 milijarde dolara, koji je Biden najavio prošle godine. To znači da će oni koji su uzeli studentske kredite morati ponovo da počnu da plaćaju rate od jeseni.
Iz Bijele kuće je saopšteno da se očekuje da Biden u petak najavi nove mjere za zaštitu primaoca studentskih kredita.
Stav većine u sudu je da je administraciji bila potrebna podrška Kongresa za tako skup program i da ne važi argument da je Biden imao ovlaštenja da poništi kredite pod dvostranačkim zakonom o studentskim kreditima iz 2003. godine (HEROES Act).
"Šest država je podnijelo tužbu, tvrdeći da zakon ne daje ovlašćenja za plan o ukidanju kredita. Mi smo s tim saglasni", napisao je glavni sudija Vrhovnog suda John Roberts.
Sutkinja Elena Kagan napisala je u suprostavljenom mišljenju, koje je podržalo još dvoje liberalnih sudija, da većina u sudu "poništava zajedničku procjenu zakonodavne i izvršne grane vlasti" i da su posljedice da neće biti oproštaja dugova za 43 miliona Amerikanaca.
Očekuje se da će se rate za kredit nastaviti da se plaćaju u oktobru, najavljeno je iz Sekretarijata za obrazovanje. Otplaćivanje kredita bilo je zaustavljeno od početka pandemije koronavirusa prije više od tri godine.
Bidenov program predviđao je poništavanje studentskih kredita u iznosu od 10.000 dolara za one koji zarađuju manje od 125.000 dolara godišnje ili domaćinstva sa prihodima manjim od 250.000 dolara. Za građane kojiima je u okviru jednog programa bila potrebna još veća finansijska pomoć, bilo je planirano poništavanje dodatnih 10.000 dolara duga.
Za poništavanje duga prijavilo se 26 miliona ljudi, a 43 miliona bi ispunjavalo uslove, saopšteno je prethodno iz administracije. Troškovi plana bili su 400 milijarde dolara tokom 30 godina.
Udarac LGBTQ pravima
Vrhovni sud je u petak također presudio da ustavno pravo na slobodu govora dozvoljava nekim firmama da odbiju da pruže usluge za istopolna vjenčanja.
Kozervativna većina, šest naprema tri, presudila je tako u korist jedne veb dizajnerke koja se pozvala na svoju hrišćansku vjeru kada je pokušala da ospori zakon protiv diskriminacije u Koloradu.
Sudije su poništile presudu nižeg suda koji je odbacio zahtjev preduzetnice iz okoline Denvera Lorie Smith da bude izuzeta iz zakona koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i drugih faktora.
Njena firma "303 Creative" dizajnira vebsajtove, a spor je bio usredsređen na zaštitu slobode govora garantovane prvim amandmanom američkog Ustava.
"Prema prvom amandmanu, Sjedinjene Države su zamišljene kao bogato i kompleksno mjesto u kojem su svi slobodni da razmišljaju i govore po volji, a ne kako to vlada zahtijeva", napisao je u mišljenju većine konzervativni sudija Neil Gorsuch.
Troje liberalnih sudija bilo je protiv odluke konzervativne većine. Sutkinja Sonia Sotomayor napisala je da je sud "prvi put u istoriji, biznisu otvorenom za javnost dao ustavno pravo da odbije da pruži uslugu pripadnicima zaštićene klase".
Predsjednik Biden izrazio je razočarenje odlukom Vrhovnog suda navodeći da je "duboko zabrinut" da bi mogla da dovede do još veće diskriminacije protiv LGBTQI+ zajednice.
"Današnja odluka slabi zakone koji su dugo na snazi, a koji štite sve Amerikance od diskriminacije na javnim mjestima - uključujući građane koji nisu bijelci, osobe sa invaliditetima, vjernike i žene", naveo je Biden u saopštenju.
Smith je evangelista koja kaže da vjeruje da brak mogu sklopiti samo muškarac i žena. Uanprijed je tužila komisiju Colorada za građanska prava i druge državne zvaničnike 2016. godine, ističući da se plašila da će biti kažnjena zato što odbija da pruža usluge za istopolna vjenčanja.
Liberalne sudije su tokom argumenata u decembru navodile da bi presuda u korist Smith mogla da omogući biznisima da diskriminišu. Smith i njeni advokati tvrdili su da ona ne diskriminiše nikoga, već da se protivi porukama suprostavljenim njenoj hrišćanskoj vjeri.
Državne vlasti, grupe za zaštitu ljudskih prava i brojni akademici upozorili su na posljedice presude u korist Smith, navodeći da će to omogućiti diskriminaciju ne samo na osnovu vjerskih uvjerenja vlasnika biznisa, već potencijalno njihovih rasističkih, šovinističkih i anti-vjerskih stavova.
Sud je i u prošlosti podržavao vjerska prava i slučajeve povezane sa slobodom govora. Međutim, sudije su podržale LGBTQ prava u odluci iz 2015. godine kojom su legalizovani istopolni brakovi širm zemlje, i u odluci iz 2020. godine da federalni zakon koji zabranjuje diskriminaciju na radnom mjestu, štiti transrodne osobe i pripadnike LGBTQ zajednice.
Izvori AP: Vjeruje se da je ruski general priveden poslije pobune
Vjeruje se da je general Sergej Surovikin, zamjenik komandanta ruskih snaga u Ukrajini, priveden nakon pobune plaćeničke grupe Wagner, prenijela je u četvrtak agencija AP pozivajući se na dva anomnimna izvora koja su se pozvala na američke i ukrajinske obavještajne procjene.
Nije poznato da li je Surovikin suočen sa nekim optužbama niti gdje se nalazi, što odražava netransparentni svijet politike u Kremlju i neizvjesnost nakon pobune.
Međutim, vijest o njegovom privođenju objavljena je nekoliko dana nakon što su Wagnerovci zauzeli vojne štabove u ruskom gradu Rostov na Donu i zaputili se ka Moskvi, da bi se na kraju povukli.
Surovikin, koji se dugo povezuje sa vođom Vagnera Jevgenijom Prigožinom, nije viđen od početka pobune kada je objavio video u kojem je tražio da se od nje odustane.
Jedan ruski vojni bloger, te dnevnici "Moscow Times" i "Financial Times" objavili su prethodno da je Surovikin, koji je komandant ruskih vazduhoplovnih snaga, uhapšen.
Aleksej Venediktov, biši direktor nezavisne radio stanice "Eho Moskve" koju su vlasti ugasile nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekao je da Surovikin i njemu bliski poručnici več tri dana nisu u kontaktu sa porodicama. Nije međutim direktno naveo da su privedeni.
Na još jednom istaknutom vojnom kanalu, Rjabar, koji vodi bivši portparol Ministarstva odbrane, prenijeto je da je u toku čistka u vojnim redovima i da vlasti ispituju optužbe da su neki bili uz Prigožina.
Surovikin se povezuje sa vođom Wagnera od kako su obojica bili aktivni u Siriji, gdje Rusija vodi vojnu operaciju od 2015. godine da učvrsti poziciju sirijskog predsjednika Bašara al Asada i pomogne mu da vrati teritoriju poslije katastrofalnog građanskog rata.
Prigožin je oštro vrijeđao Šojgua i načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova prije pobune, u kojoj je tražio njihove ostavke, ali je često hvalio Surovikina. Međutim, kada je pobuna počela, Surovikin je u snimljenoj poruci tražio da se ona zaustavi.
Američki dnevnik New York Times prenio je da američki zvaničnici vjeruju da je Surovikin unaprijed znao za pobunu. Na pitanje da prokomentariše izvještaj, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su to "spekulacije i glasine".
Peskov je u četvrtak odbio da komentariše da li je Surovikin uhapšen. Na pitanje agencije AP da li Putin i dalje vjeruje Surovikinu, Peskov je odgovorio da ruski predsjednik sarađuje sa ministrom odbrane i načelnikom Generalštaba i uputio AP na Ministarstvo odbrane. Također nije odgovorio na pitanje da li Putin smatra da je neophodno otpustiti vojne zvaničnike povezane sa Prigožinom.
Surovikinu, kojeg su zapadni mediji nazvali "general Armagedon" zbog brutalnih taktika u Siriji i Ukrajini, pripisuju se zasluge da je učvrstio rusku odbranu nakon prošlogodišnjeg povlačenja ruskih vojnika sa širih djelova ukrajinske teritorije poslije brze kontraofanzive Kijeva.
Surovikina je Putin imenovao na jesen da predvodi snage u Ukrajini, a bio je zadužen za bombašku kampanju na ukrajinske elektrane i drugu ključnu infrastrukturu. Nije međutim uspio da prekine snabdijevanje strujom.
Putin je u januaru imenovao Gerasimova kao glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, a Surovikina kao njegovog zamjenika.
Nejasna je i sudbina načelnika Generalštaba poslije pobune, s obzirom na to da nije bio na nekoliko događaja na kojima su bili Putin i Šojgu.
Ako je u toku čistka, to bi moglo da destabilizuje komandni lanac i utiče na moral ruskih vojnika dok traje nova ukrajinska kontraofanziva. To bi Kijevu moglo da omogući da povrati više teritorije.
State Department: Prkos Ustavnom sudu ugrožava sigurnost BiH
Reagujući na poteze poslanika Narodne skupštine RS i entitetskog predsjednika Milorada Dodika, State Department navodi kako propisi o zabrani provođenja odluka Ustavnog suda BiH u RS-u krše Ustav BiH i protivni su Dejtonskom sporazumu.
„Prkos Ustavnom sudu ugrožava ne samo vladavinu prava već i stabilnost, sigurnost i prosperitet BiH”, kaže se u izjavi portparola State Departmenta Matthewa Millera. „U kombinaciji sa antidejtonskom retorikom nekih lidera RS-a, zakon predstavlja opasnu eskalaciju secesionističkih prijetnji.”
U saopštenju se podsjeća kako Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH.
„Nastavit ćemo smatrati pojedince uključene u aktivnosti koje su u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom odgovornim za svoje postupke”, navodi State Department.
Trump bi da zabrani "komunistima" i "marksistima" ulazak u SAD. Šta kaže zakon?
Donald Trump je objavio novi predizborni prijedlog o imigraciji, koji zabranjuje "komunistima" i "marksistima" ulazak u Sjedinjene Države.
Bivši republikanski predsjednik, koji je kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke za izbore 2024. godine, rekao je u subotu da bi mogao da upotrijebi "Paragraf 212 (f) Zakona o imigraciji i nacionalnosti" da bi "naredio svojoj vladi da odbije ulazak svim komunistima i marksistima."
Saopštenje je podsjećalo na zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja tokom Trumpovog prvog mandata, koja je oštro kritikovana kao anti-muslimanska i koju je ukinuo predsjednik Joe Biden.
"Oni koji dolaze da uživaju u našoj zemlji moraju je voljeti", rekao je Trump tokom govora na konferenciji "Koalicije za vjeru i slobodu u Washingtonu", dodajući: "Mi ćemo držati strane komuniste koji mrze hrišćane, marksiste i socijaliste izvan Amerike."
On je također rekao da treba da postoji "novi zakon" koji bi se odnosio na komuniste i marksiste koji su odrasli u Americi, ali nije detaljno opisao šta bi to uključivalo.
Trumpov prijedlog također postavlja pitanje da li bi decenijama stari zakon mogao da se upotrijebi za zabranu svih komunističkih i marksističkih imigranata u SAD-u, kako bi to funkcionisalo, i zašto je Trump toliko fokusiran na te političke teorije u zemlji u kojoj ih podržava vrlo malo stanovnika.
Šta sadašnji američki zakon kaže o tome?
Američki imigracioni zakon već zabranjuje osobama koje su članovi bilo koje Komunističke partije da postanu državljani ili dobiju dozvolu za stalni boravak (zelenu kartu), kaže Andrew Arthur, bivši sudija za imigraciju i saradnik u Centru za imigracione studije u Washingtonu, koji se zalaže za smanjenje imigracije u Sjedinjene Države.
Američki imigracioni zakon kaže da je svaki imigrant "... koji je ili bio član ili povezan sa komunističkom ili bilo kojom drugom totalitarnom strankom (ili njenom podružnicom), domaćom ili stranom, neprihvatljiv".
Porijeklo tog pravila datira iz 1918. godine, kada je američka vlada postala zabrinuta zbog "spoljnih prijetnji anarhizmom i komunizmom", navodi se u Priručniku Službe za državljanstvo i imigraciju. U to vrijeme, bio je i kraj Prvog svjetskog rata, komunizam se ukorijenjivao u Sovjetskom Savezu, a ubrzo su uvedene i stroge imigracione kvote u SAD.
Ali, ima nekih izuzetaka. Prema imigracionom zakonu, izuzeti su ljudi koji su morali da se pridruže Komunističkoj partiji da bi dobili posao ili su učlanjeni kada su bili mlađi od 16 godina. Zabrana se trenutno ne odnosi na nekoga ko želi da posjeti SAD, uz turističku vizu ili kao student.
U svom govoru Trump je rekao da će koristiti određeni dio američkog imigracionog zakona – paragraf 212 (f) – da zabrani "sve komuniste i sve marksiste". Taj paragraf daje široko ovlaštenje da se zabrani ulazak ljudi koji nisu američki državljani u zemlju, ako bi njihov ulazak bio " štetan po interese Sjedinjenih Država."
Da li postoji presedan za to?
Trumpovi komentari o sprječavanju komunista i marksista podsjećaju na jednu od najkontroverznijih akcija njegove administracije – koju kritičari često nazivaju zabrana putovanja muslimanima. Protivnici su naveli Trumpove tvitove i retoriku tvrdeći da je zabrana putovanja diskriminisala muslimane.
Ali Vrhovni sud je presudio 5-4 u Trumpovu korist. Vrhovni sudija John Roberts je tada rekao u mišljenju većine, da se sudije ne pitaju da li je to dobra politika, već da li je to u okvirima značajnih ovlaštenja američkih predsjednika kada je riječ o imigraciji i njihove odgovornosti za bezbjednost nacije.
Arthur ističe da zbog toga slučaju misli da će Trump imate dobru pravnu osnovu ako pokuša da spriječi komuniste ili marksiste da uđu u SAD. Arthur je takođe rekao da strani državljani koji pokušavaju da uđu u SAD imaju mala ustavna prava u odnosu na Amerikance.
Trump nije bio prvi predsjednik koji je koristio tu specifičnu odredbu imigracionog zakona da ograniči ko može da uđe u SAD. U izvještaju Kongresne službe za istraživanje 2020. navode se primjeri gdje su ga koristili različiti američki predsjednici, ali se ističe da je Trump koristio ovlaštenje da nametne veća ograničenja nego njegovi prethodnici.
Kako bi to zapravo funkcionisalo?
Bill Hing, profesor na Univerzitetu San Francisca i generalni savjetnik kalifornijskog Centra za legalne resurse za imigrante, rekao je da će Trump upasti u pravne probleme ako potpuno isključi sve komuniste ili marksiste.
U zabrani putovanja koju je na kraju potvrdio Vrhovni sud, Hing je rekao da je sud obraćao posebnu pažnju na korake koje je Trumpova administracija preduzela da provjeri sa američkim ambasadama u inostranstvu da li mogu da garantuju da ljudi koji dolaze iz tih zemalja neće predstavljati prijetnju za SAD.
"Morate imati neko opravdanje", rekao je Hing.
Sličnan stav iznosti imigracioni advokat Allen Orr, bivši predsjednik Američkog udruženja imigracionih advokata sa sjedištem u Washingtonu. Orr je rekao da verzija koja je na kraju stigla do Vrhovnog suda ima "čitavu listu izuzetaka".
"To nije potpuna zabrana ako postoji gomila izuzetaka", rekao je Orr.
Ako Trump bude izabran, ko bi bio pogođen tim planom?
Analitičari ukazuju direktno na jednu zemlju: Kinu, gdje su desetine miliona ljudi članovi Komunističke partije.
Bates Gill je izvršni direktor Centra za analizu Kine u organizaciji "Azijsko društvo". On kaže da bi takva zabrana najviše uticala na Kinu i da bi trebalo da se gleda kroz taj objektiv.
Gill je rekao da je pored velikog broja članova koji su zvaničnici kineske vlade, članstvo u stranci takođe tradicionalno bilo put za napredovanje građana koji su često dobro obrazovani, urbani i međunarodno orijentisani. Od kraja devedesetih godina, rekao je Gill, u partiju su ulazili i poslovni ljudi.
"U suštini, zabranili biste eliti Kine ulazak u Sjedinjene Države", rekao je on. "To bi bilo rasprostranjeno i naravno veoma štetno za odnose sa Kinom."
Da li u Americi ima komunista i marksista?
Ima nekih, ali sudeći po članstvu u Nacionalnoj komunističkoj partiji, to je prilično mali broj.
Komunistička partija Sjedinjenih Država ima oko 15 hiljada ljudi na svojoj listi članova, rekao je kopredsjednik stranke Joe Sims. Lista se "redovno ažurira", rekao je on, dodajući da neki članovi i nisu više aktivni.
Stranka raste za oko 2 do 3 hiljade novih članova godišnje i ima neke lokalne kandidate za školski odbor i gradski savjet, dodao je Sims.
Međutim, nema nikoga na federalnoj ili državnoj izbornoj funkciji i od sredine osamdesetih nije imala kandidata za predsjednika, rekao je on.
Zašto onda Trump govori o njima?
Sijanje straha da su komunisti i marksisti spremni za preuzimanje zemlje se pokazalo kao efikasan način da bivši predsjednik oživi svoju bazu.
Iako nema stvarnog rizika da SAD uskoro postanu "marksistički režim trećeg svijeta", kao što Trump sugeriše, ti napadi su mu pomogli da koristi emocije birača u zemlji sa dugom historijom antikomunističkih osjećanja.
Taktika je takođe pomogla Trumpu da se obrati nekim imigrantima čije porodice su se suočavale sa ugnjetavanjem i političkim progonom pod komunističkim režimom u zemljama kao što su Venecuela, Kuba i Vijetnam.
Trump je također, neosnovano, u tom kontekstu kritikovao svoje demokratske rivale od kada se prvi put pojavio na političkoj sceni, ali guverner Floride Ron DeSantis i drugi republikanci nedavno su upotrijebili slične napade.
Stručnjaci kažu da je lažno sugerisati da komunisti ili marksisti vladaju glavnim američkim institucijama. Biden je, na primjer, zagovornik kapitalizma koji je preduzeo uredbu za promovisanje ekonomske konkurencije.
OHR: Pokušaj osporavanja Ustavnog suda predstavlja napad na ustavni poredak BiH
OHR u rekaciji na usvajanje Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u RS navodi kako se radi o nelegalnoj odluci za što je, prije svih, odgovoran entitetski predsjednik Milorad Dodik.
„Pokušaj Narodne skupštine RS da ospori autoritet Ustavnog suda BiH predstavlja neprihvatljivo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljnju prijetnju vladavini prava u RS, te napad na ustavni poredak BiH”, saopštava OHR putem Twitter naloga.
Entitet RS mora poštovati obaveze prema Dejtonskom sporazumu, navodi u OHR-u, te dodaju kako visoki predstavnik Christian Schmidt nudi saradnju „svim političkim akterima u RS kako bi se Narodnoj skupštini RS pomoglo da ispuni svoje zakonske obaveze, uz potpuno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
„Prvi korak je odbacivanje bizarnog i avanturističkog podrivanja Dejtona i dejtonskih institucija od strane Milorada Dodika”, kaže OHR.
Izabrana predstavnica Minnesote nastoji olakšati živote izbjeglica u Americi
Somalijka koja je emigrirala u SAD kao izbjeglica sada pomaže u planiranju budućnosti svoje države kao izabrani predstavnik. Priču o ovoj hrabroj i uspješnoj ženi donosi Mohamud Mascadde.
State Department nakon Kavazovićevog intervjua za VOA: Amerika je predani partner BiH
Iz State Departmenta stiže komentar na intervju reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića za bosanski servis Glasa Amerike (VOA).
Reakciju prenosimo u cjelosti:
„Sjedinjene Države su čvrsto opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Budućnost Zapadnog Balkana je u potpunosti unutar euroatlantskih institucija. Euroatlantske integracije promoviraju dugoročni mir, stabilnost i prosperitet za građane Bosne i Hercegovine i cijelog regiona. Sjedinjene Države ostaju duboko angažirane na pitanjima koja se odnose na zapadni Balkan i ostaju predani partner Bosni i Hercegovini i njenom narodu dok grade budućnost u euroatlantskoj zajednici naroda”, kaže se se u odgovoru portparola State Departmenta.
Kavazović je u intervju rekao kako je potrebno da se Sjedinjene Države više angažiraju u Bosni i Hercegovini.
„Zahvalni smo na svemu što su Sjedinjene Američke Države učinile u Bosni i Hercegovini, ali u jednom momentu su se povukli i prepustili državu Europskoj uniji koja nije sposobna rješavati teška pitanja na Balkanu, a posebno u BiH”, rekao je Kavazović. „Sjedinjene Države su do sada bile najvažniji faktor stabilnosti u Bosni i Hercegovini, bez obzira na sve slabosti.”
Putin se obratio naciji: Organizatori pobune su izdajnici
U govoru ruskoj naciji, ruski predsjednik Vladimir Putin je osudio organizatore Wagnerove pobune nazivajući ih "izdajnicima".
Ruski lider je rekao da su organizatori lagali svoj narod i "gurali ih na smrt, pod vatrom, da pucaju u svoje", odbacujući krivicu Wagnerovih boraca za juriš na južni grad Rostov, koji su privremeno zauzeli na putu prema Moskvi.
Putin je pozvao Wagnerove vojnike i njihove komandante, koje je nazvao "patriotima", da se pridruže ruskoj vojsci potpisivanjem ugovora s ruskim Ministarstvom odbrane ili drugim agencijama za provođenje zakona.
Također im je dao mogućnost da se vrate svojim porodicama i prijateljima ili da se presele u Bjelorusiju ako žele.
Ruski lider nije spomenuo vođu Wagnera Jevgenija Prigožina, koji je predvodio pobunu. Međutim, rekao je da su organizatori ove pobune izdali "svoju zemlju, svoj narod, izdali one koji su uvučeni u zločin".
Također je rekao da su organizatori ovom pobunom ruskim neprijateljima dali ono što su željeli — "ruski vojnici da se međusobno ubijaju, da vojna lica i civili ginu, da bi na kraju Rusija izgubila... zagušila se u krvavom građanskom sukobu".
Putin je također rekao da je namjerno pustio da subotnja 24-časovna pobuna Wagnerove grupe traje onoliko dugo koliko je trajala kako bi izbjegao krvoproliće i da je ojačao nacionalno jedinstvo.
"Vrijeme je, između ostalog, bilo potrebno da se onima koji su pogriješili da se pruži prilika da se opamete, da shvate da su njihovi postupci čvrsto odbačeni od društva i da je avantura u koju su bili uključeni bila tragična i destruktivna sa posljedicama po Rusiju i našu državu", rekao je on.
Prigožin: Nismo namjeravali da zbacimo vladu
Lider plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin, koji je predvodio kratkotrajnu pobunu koja je gotovo stigla do Moskve, u ponedjeljak je poručio da njegove snage nisu planirale da zbace rusku vladu, ali nije iznio mnogo detalja o svojim planovima.
U prvom obraćanju od kada je posljednji put viđen u subotu veče, kako se u automobilu povlači iz grada koji su okupirali plaćenici, Prigožin je rekao da su njegovi borci prekinuli akciju da bi izbjegli krvoproliće.
"Otišli smo u znak protesta, a ne da bi zbacili vladu. Naš marš je ukazao na mnoge stvari o kojima smo ranije razgovarali: ozbiljne probleme sa bezbjednošću u našoj zemlji", rekao je Prigožin u audio snimku od 11 minuta koji je objavljen na Telegramu i naglasio da je marš "pokrenut zbog nepravde".
Prigožin nije naveo kakvi su mu budući planovi niti gdje se nalazi, dva dana nakon što je rekao da ide u Bjelorusiju. Istakao je da je njegov cilj bio da se spriječi uništenje Wagnera i da se pozovu na odgovornost komandanti zbog neuspješne ruske vojne kampanje u Ukrajini.
Ponovio je često iznesene tvrdnje da Wagner ima najefikasnije borce u Rusiji i "čak u svijetu" što prema njegovom mišljenju pokazuje i činjenica da su bile u stanju da osvoje Rostov na Donu bez krvoprolića i da pošalju oružani konvoj na 200 kilometara od Moskve.
Ponovo je, i bez dokaza, iznio optužbe da je ruska vojska napala Wagnerov kamp raketama i helikopterima i ubila 30 njegovih boraca i dodao da je to bio hitni povod za "marš pravde".
Ruski mediji prethodno su prenijeli da krivični postupak protiv Prigožina u Rusiji, pokrenut zbog pobune, ostaje otvoren i još se istražuje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao je da će ugušiti "izdajničku pobunu" nakon što je Prigožin rekao da su borci Wagner grupe preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom i krenuli ka Moskvi na "marš za pravdu" čiji je cilj da ukloni korupciju i nesposobne ruske vojne komandante.
U skladu sa sporazumom uz posredovanje bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka koji je smirio krizu, Kremlj je rekao da će krivični postupak protiv Prigožina biti obustavljen i da će se on preseliti u Bjelorusiju.
Prema dogovoru, Wagnerovi borci će se vratiti u bazu i također se neće suočiti sa pravnim postupcima, saopštio je Kremlj.
Međutim, ruski list Komersant objavio je u ponedjeljak da je krivični slučaj ostao otvoren i da Federalna služba bezbednosti (FSB) nastavlja istragu u okviru slučaja. List se poziva se na neimenovani izvor koji tvrdi da nije bilo dovoljno vremena da se slučaj zatvori.
Tri glavne ruske novinske agencije - TASS, RIA i Interfaks - također su javile da je krivični postupak protiv Prigožina ostao otvoren i da se istraga nastavlja.
"Krivični postupak protiv Prigožina nije zaustavljen. Istraga je u toku“, rekao je za TASS izvor blizak tužilaštvu.
Prema zakonima u Rusiji, zaprijećena kazna za pobunu je od 12 do 20 godina zatvora.
Nekada blizak Putinov saradnik, čija je Wagner grupa predvodila veći dio borbi u Ukrajini, pokrenuo je pobunu u petak nakon tvrdnji da je ruska vojska ubila neke od njegovih ljudi u vazdušnom napadu.
Ministarstvo odbrane Rusije je odbacilo Prigožinovu tvrdnju.
Kavazović za Glas Amerike: EU nije sposobna rješavati teška pitanja u BiH, SAD moraju biti više prisutne
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husen ef. Kavazović u intervjuu za Glas Amerike je izjavio da je BiH, pod europskim patronatom, pretvorena u vreću za udaranje. Kavazović smatra da BiH napadaju susjedi potpomognuti silama iz Europske unije.
Govorio je i o problemu državne i vakufske imovine, položaju Bošnjaka u BiH, a u kontekstu bajramske poruke naglasio očuvanje vrijednosti- vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira.
Glas Amerike: Komentirajući posljednja procesuiranja za zloupotrebe položaja u organima vlasti u Sarajevu, izjavili ste da nema pravde uz primjenu različitih mjerila te aludirajući na političke procese, postavili pitanje – da li su samo Bošnjaci najveći i jedini kriminalci ili se drugima gleda kroz prste? Zašto mislite da politika utječe na to ko se i kada procesuira?
Kavazović: Hapšenja sam komentarisao na osnovu statistike koja pokazuje da je u prošloj godini u BiH podignuto 205 optužnica - 31 u entitetu Republika Srpska, a 158 u Federaciji BiH. Od toga je, po kantonima, s hrvatskom većinom pet, a sve druge optužnice su podignute u kantonima s bošnjačkom većinom ili mješovitim stanovništvom. Zato se postavlja pitanje jesu li Bošnjaci kriminalci i jesu li jedini korumpirani narod u BiH, a svi drugi nebeski anđeli koji su nevini?
Glas Amerike: Podržali ste odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da suspendira zakon o imovini bh. entiteta Republika Srpska. Nedavno ste i izjavili da se Bošnjaci u RS-u žele uništiti kao narod, a dijelovi BiH pripojiti Srbiji. Koliko je za sve narode važno da imovina BiH ostane u njenom vlasništvu?
Kavazović: To je najvažnije pitanje za BiH, jer je državna imovina samo državna. BiH nastavlja kontinuitetom Daytonskog sporazuma i sve što joj pripada od imovine, treba ostati u njenoj nadležnosti. Državna imovina se može stepenovati na različitim nivoima (općine, kantoni, entiteti, itd.), ali ne može biti imovina navedenih. Podržavamo presude Ustavnog suda BiH i stavove OHR-a, iako nam u posljednje vrijeme njihove pojedine odluke nisu jasne. OHR je oformio komisiju o kojoj ne znamo mnogo, ne znamo članove niti njene ovlasti. Da li je to komisija koja će predlagati rješenja parlamentu ili će visoki predstavnik sam donijeti odluku? Također postoji i pitanje restitucije. Pitanje državne imovine se ne bi trebalo rješavati bez restitucije o vjerskim zajednicama, ali i privatnih lica od kojih je oduzimana imovina. Ako taj zakon ne bi bio ispravan, vjerske zajednice i privatna lica od kojih je oduzimana imovina, bi bili oštećeni.
Glas Amerike: Kako komentirate nedavni proces formiranja vlasti u Federaciji BiH koji je okončan odlukom visokog predstavnika o izmjenama Izbornog zakona? Kazali ste da ste vjerovali u nepristrasnu odluku. Zašto mislite da su Bošnjaci oštećeni u tom procesu?
Kavazović: Visoki predstavnik je radio na izmjenama propisa na način koji ugrožava vladavinu prava. On je suspendirao Ustav FBiH na jedan dan, tako što je oduzeo ovlasti Refiku Lendi da njegov potpis ne važi jedan dan. To je najveća povreda propisa u BiH i smatram da nije dobra praksa, pogotovo ako dolazi od visokog predstavnika. Političari trebaju reći da li su Bošnjaci oštećeni, jer postoji opći dojam da je tako. Ima i naznaka da su tome kumovale komšije sa zapada. Smatram to dugoročno štetnim, jer narušava vladavinu prava državi koja teži europskim standardima i integracijama.
Glas Amerike: Kako, iz trenutne perspektive, gledate na Vašu izjavu da institucije BiH i državu treba braniti svim sredstvima, pa i oružjem? Pojedini američki zvaničnici su Vam zamjerili i izjavu ocijenili preoštrom.
Kavazović: Zahvalni smo na svemu što su Sjedinjene Američke Države učinile u BiH, ali u jednom momentu su se povukli i prepustili državu Europskoj uniji koja nije sposobna rješavati teška pitanja na Balkanu, a posebno u BiH. Ne možete nekome ko nema kapacitet da rješava probleme (agresija, zločini, genocid) i stalne težnje ka secesiji, prepustiti posao. Iako je Slobodan Milošević procesuiran u Hagu, politički projekat nije završio u Hagu, on i dalje živi ovdje. BiH je pod europskim patronatom pretvorena u vreću za udaranje, ko god je želio nešto probati na BiH - mogao je to učiniti. Najčešće su to činile Srbija, Hrvatska, Rusij i Mađarska. Svako može doći ovdje i osokoliti snage koje žele razbiti BiH. SAD su napravile veliku grešku kada su povukle trupe iz BiH. Trebalo je ostaviti makar jedan dio, pa i simboličan, te tako poslati poruku da je BiH država koja je pod američkom protekcijom. SAD su se opredijelile za crnu listu koja nije dovela do rezultata. BiH je lokomotiva koja je na velikoj nizbrdici i ide prema ambisu. Plašim se da će crna lista u crno zaviti BiH zbog nepravovremenog reagovanja prema onima koji razbijaju BiH, tako da se uklone s političke scene. U protivnom, to bi moglo dovesti do nove tragedije. Ne može BiH biti žrtva odnosa Srbije i Kosova, jer bošnjački narod to osjeća. Bošnjaci su doživjeli velike zločine i genocid i to treba prestati. Smatramo da se politika predsjednika Bidena treba popraviti, da se više jača stabilnost te da se susjedima jasno stavi do znanja da je BiH suverena zemlja i pod protekcijom SAD-a.
Glas Amerike: Koliko su, prema Vašem mišljenju, Sjedinjene Američke Države važan faktor u procesu pomirenja, vladavine prava i ključnih reformi u BiH?
Kavazović: Sjedinjene Države su do sada bile najvažniji faktor stabilnosti u BiH, bez obzira na sve slabosti. Najviše su pomogle BiH, ali trebaju biti mnogo više prisutne. Govorio sam to mnogo puta senatorima u SAD-u. Oni su 2006. godine prepustili primat Europskoj uniji. Da su ostali još desetak godina s diplomatskim i vojnim pritiscima, BiH bi možda danas bila članica EU.
Glas Amerike: Nedavno je presuđeni ratni zločinac Dario Kordić izjavio da bi sve ponovo radio kao i ratnih godina te da se ne kaje za učinjeno. Koliko ovakve izjavu izazivaju strah među Bošnjacima?
Kavazović: Izjava je sramna i ne mislim da je prijetnja. Problem je u pozadini naših susjeda koji veličaju ratne zločince, odlikuju ih, daju imena važnim ustanovama po ratnih zločincima te tretiraju Darija Kordića kao nekoga ko se pokajao i dobio oreal sveca. Dočekuju ga političari visokog ranga i određeni biskupi iz Katoličke crkve. Ratnim zločincima to daje nova krila da se nikada ne pokaju za nedjela. Društvo griješi odnosom prema njima. Oni ne mogu biti heroji, oni su ratni zločinci i do smrti trebaju okajavati grijehe. Ne trebaju biti model na kojem ćemo odgajati nove generacije.
Glas Amerike: Kakvi su izazovi pred Bošnjacima, BiH i Islamskom zajednicom u narednom periodu? Na koji način IZ može utjecati na prevazilaženje slabosti?
Kavazović: Bošnjaci su uvijek pred najvećim sigurnosnim izazovom - prijetnje državi secesijom, blokade vlasti od stranaka iz reda Hrvata i Srba. Država se treba demokratizirati i građani biti ravnopravni. Sve suprotno, ugrožava bošnjački narod. Trebamo raditi na izgradnji i jačanju institucija. Narodna skupština Republike Srpske zaključcima nastoji destruirati OHR i Ustavni sud BiH. Islamska zajednica će nastaviti apelirati i buditi svijest o potrebi institucionalnog jačanja države, ali da one rade svoj posao. Da ne spavaju kada se narušava red i mir, prijeti secesijom i kada cvjeta korupcija. Da li je moguće da se za jednu godinu podigne samo jedna optužnica u Zapadno-hercegovačkom kantonu? Tražimo da se to efikasno mijenja.
Glas Amerike: Prije nekoliko dana u Mostaru su održani protesti zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema, a u Tuzli se također vodi spor zbog gradnje na imovini za koju IZ tvrdi da je u njenom vlasništvu. Kako će biti okončani navedeni procesi i kakvo je stanje s vakufskom imovinom?
Kavazović: Vakufska imovina je pod velikim udarom, a vlast najbrže krči nacionaliziranu imovinu. Primjere imamo u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, gdje smo vodili procese do Ustavnog suda BiH koji je kazao da ne može ništa učiniti zbog nepostojanja zakona o restituciji. U Mostaru imamo problem s Lakišića haremom koji je ekshumiran 1884. godine, a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala. Ne dozvoljavaju gradnju džamije niti bošnjačkog kulturnog centra. To pokazuje u kakvoj smo poziciji i kako se odnose prema muslimanima i njihovoj imovini na tom prostoru. Ako se ovako nastavi, svi Bošnjaci će moći stati pod jednu šljivu u BiH. I u Banjoj Luci i Tuzli je prometovano vakufskom imovinom i ona je otuđena. Na to sam ukazivao visokom predstavniku, tražio od njega da se uključi. Ovo je najočitiji primjer kako BiH ne ide ka EU, već da je okrenuta u suprotnom smjeru. Vladavina prava u BiH je ozbiljno ugrožena, postoji nesigurnost.
Glas Amerike: Kada kažete prijetnje, je li mislite da dolaze unutar BiH ili sa strane?
Kavazović: Očito je da BiH napadaju susjedi potpomognuti silama iz EU. Mađarska i Rusija su perjanice. One destruiraju odnose u BiH i upozoravamo naše prijatelje iz SAD-a na četiri države koje se prema BiH odnose kako ne treba – Srbija, Hrvatska, Rusija i Mađarska. Hrvatska ima veliki broj imovine BiH u svojim rukama. Pitanje zajedničke imovine Hrvatska nije željela raspravljati na zajedničkoj sjednici vlada
Glas Amerike: Da li se i s kakvim poteškoćama susreću mještani u povratnička mjesta?
Kavazović: Napada je mnogo manje nego prije, ali ih ima na svih stranama - i na crkve i džamije. Prije nekoliko dana smo imali slučaj pucnjave na mesdžid u Čapljini. Obradovalo me što su roditelji te djece reagovali i pokazali veću odgovornost nego Općina Neum prema malom mesdžidu u Rabranima kod Stoca. Oni su činili sve da se ne obnovi vjerski objekat i da muslimani nemaju mogućnost da obavljanja obreda. Stanje možemo poboljšati ako svi djelujemo i ukažemo na probleme.
Glas Amerike: Bajramska poruka povodom predstojećeg Kurban-bajrama...
Kavazović: Muslimani dijele iste vrijednosti i svi im trebamo biti posvećeni - zalagati se za njih u porodici i društvu. Prije svega, to su vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira. Razmirice koje postoje u društvu, rješavaju se na civiliziran način, kako to vjera i nalaže - kroz dijalog. Muslimani u sebi uvijek trebaju nositi svijest da postoji hak ili pravo prema Bogu, drugome i sebi. Ove obaveze ne smijemo povrjeđivati. Svim muslimanima u BiH, regionu i svijetu čestitam Kurban-bajram.
"Vlasti stvaraju negativnu atmosferu za ljudska prava i život u entitetu RS"
Uprkos negativnim reakcijama stručne javnosti, vlast bh. entiteta Republika Srpska ne odustaje od namjere da kriminalizuje klevetu. Uz najavu posebnog registra neprofitnih organizacija, stručnjaci smatraju da se stvara negativna atmosfera za ljudska prava i život svih građana ovog entiteta.
BiH: Upozorenja Evrope i međunarodne zajednice entitetu Republika Srpska zbog ultimatuma i neustavnih poteza
Nakon ambasada SAD i Velike Britanije upozorenja za entitet Republika Srpska zbog pritisaka na Ustavni sud BiH stigla su i iz Misije EU i Ureda Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
"Bilo kakav pritisak na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neprihvatljiv, njegov integritet kao najviše sudske instance u zemlji treba biti zaštićen, a njegove odluke treba poštovati", poručeno je iz Kancelarije Evropske unije u BiH.
"EU poziva entitetska zakonodavna tijela da bez odlaganja imenuju sudije na upraženjena mjesta u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kako bi se osigurao njegov nesmetan rad", navodi se u saopštenju Kancelarije EU u BiH objavljenom 23. juna.
Iz Kancelarije EU ističu da je odluka da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU "donesena uz razumijevanje da se preduzimaju konkretni koraci, naročito u pogledu jačanja vladavine prava".
Osvrnuli su se i na nedavno doneseni zakon u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prema kojem ovaj bh. entitet u svom Službenom glasniku neće više objavljivati odluke visokog predstavnika, što je za Kancelariju "neustavno i pravno neutemeljeno".
"Svaki zakon kojim bi se onemogućilo izvršenje odluka Ustavnog suda u Republici Srpskoj bi jednako tako bio neustavan i pravno neutemeljen", upozorili su.
Narodna skupština RS će u ponedjeljak, 26. juna na kolegijumu odlučiti o datumu posebne sjednice na kojoj će biti riječi o Ustavnom sudu BiH, saopšteno je iz ovog zakonodavnog tijela.
Entitetski parlament je 21. juna usvojio set zaključaka kojima, između ostalog, traže usvajanje Zakona o Ustavnom sudu u državnom parlamentu, te da se poslanici iz RS povuku iz tog parlamenta ako do toga ne dođe.
OHR: Odluke NSRS ne oslobađaju RS obaveza
"Ured visokog predstavnika osuđuje najnovije pokušaje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da potkopa integritet Bosne i Hercegovine i onesposobi njene ključne institucije. Ovakvi napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine predstavljaju ozbiljno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, a time i samog mira i stabilnosti.
Politički pritisak iz RS na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta. Sud je krajnji arbitar Ustava BiH. Entiteti nemaju ni pravo niti ovlaštenje da ga ucjenjuju ili kontroliraju njegov rad.
OHR poziva na povratak poštivanju ustavnih obaveza u tom pogledu i brzo imenovanje sudija u Ustavni sud BiH.
Pored toga, nedavnim glasanjem u Narodnoj skupštini RS kojim se pokušava spriječiti objavljivanje odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS jasno se ide protiv Općeg okvirnog sporazuma za mir. U skladu sa zakonskim okvirom Bosne i Hercegovine, sve odluke koje donosi visoki predstavnik su obavezujuće i kao takve će biti objavljivane u službenim glasilima.
Nepostupanje na taj način predstavlja kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, a osim toga nema ni pravnu snagu. Također, Aneks X Općeg okvirnog sporazuma za mir obavezuje sve potpisnice, uključujući i RS, da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom. Nedavne odluke NSRS ni na koji način ne oslobađaju Republiku Srpsku ovih obaveza. Zvaničnici koji zanemare svoje zakonske dužnosti i obaveze snose ličnu odgovornost za takve odluke i za posljedice tih odluka.
Uspostava vladavine prava jedan je od ciljeva Programa 5+2, a ove aktivnosti udaljavaju vlasti u BiH od ispunjavanja njihovih dugogodišnjih obaveza i ostvarivanja prioritetnih reformi za članstvo u EU. Ovi posljednji potezi RS predstavljaju opasan presedan i neće donijeti veći prosperitet, stabilnost i napredak na evroatlantskom putu. Visoki predstavnik će ostati posvećen odbrani provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH," stoji u reagovanju iz Ureda Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.
SAD: Sudija Vrhovnog suda išao na putovanje koje su platili republikanski donatori
Sudija Vrhovnog suda SAD Semjuel Alito prihvatio je 2008. godine putovanje u luksuznu ribarsku kolibu na Aljasci od dva bogata republikanska donatora, od kojih je jedan više puta imao interese pred Vrhovnim sudom. Sudija Alito nije prijavio ta putovanja u svom finansijskom izvještaju.
U priči neprofitne organizacije za istraživačko novinarstvo ProPublica navodi se da je Alito u julu 2008. odletio u udaljeni dio Aljaske privatnim avionom biznismena i republikanskog donatora Pola Singera. Hedge fond koji je osnovao ovaj milijarder od tada je pred sudom iznio desetak slučajeva, a Alito se nije izuzeo ni u jednom od tih slučajeva, prenosi Propublica.
Alitov trodnevni boravak u kolibi „King Salmon“ platio je drugi bogati donator, Robin Arkli II, vlasnik kompanije za hipoteke, koja se tada nalazila u Kaliforniji. Leonard Lio, tada vođa konzervativne pravne grupe „The Federalist Society“, pomogao je u organizaciji putovanja, uključujući obezbjeđivanje mjesta za Alita u Singerovom avionu. To bi Alita koštalo najmanje 100.000 dolara da je sam iznajmio avion, prenosi Propablika.
Sudije Vrhovnog suda, kao i druge američke federalne sudije, imaju obavezu da podnose godišnje finansijske izvještaje, u kojima se od njih traži da navedu poklone koje su dobili. Međutim, viši sud ne podliježe obavezujućem kodeksu ponašanja koji se primjenjuje na sudije nižih sudova, dajući sudijama slobodu da pišu i sprovode vlastita pravila.
Alito je osporio nalaze u kolumni u The Wall Street Journalu, koja je objavljena prije nego što je Propublica objavila svoju priču, navodeći da nije imao obavezu da otkrije detalje putovanja ili da se izuzme iz slučajeva koji uključuju Singerov hedge fond.
„Sjećam se da sam razgovarao sa gospodinom Singerom u samo nekoliko navrata, a svi su se (osim kratkog razgovora na pecanju prije 15 godina) sastojali od kratkih i neobaveznih komentara na događajima kojima su prisustvovale velike grupe”, napisao je Alito. “Ni u jednoj prilici nismo diskutovali o aktivnostima njegovih biznisa i nikada nismo razgovarali ni o jednom predmetu ili pitanju pred Sudom.”
„Što se tiče ljeta, gospodin Singer i drugi su se već dogovorili da lete za Aljasku kada sam bio pozvan, neposredno prije tog događaja, a pitali su me da li bih volio da odletim tamo na mjestu koje bi, koliko sam upoznat, inače bilo upražnjeno. Koliko sam shvatio, to nije nametnulo nikakve dodatne troškove gospodinu Singeru”, naveo je Alito.
Otkriće o Alitovom prihvatanju putovanja dolazi nakon što se Vrhovni sud suočava sa nizom pitanja o etici, uključujući obavezu sudija da otkrivaju detalje o putovanjima koja se plaćaju. To je navelo demokrate u Kongresu da traže zakon koji bi Sudu nametnuo obavezujuća etička pravila.
U aprilu, Propublica je izvijestila da je još jedan sudija Vrhovnog suda, Klarens Tomas, tokom protekle dvije decenije prihvatao luksuzna putovanja od republikanskog donatora Harlana Kroua, a da ih nije prijavljivao na formularima za transparentnost finansijskih podataka. Takođe, Krou je od njega kupio nekretninu i plaćao školovanje za dijete koje je Tomas odgajao.
Od usvajanja zakona iz vremena Watergate afere, sudije bi trebalo da prijavljuju poklone koje dobiju. Ali i Tomas i Alito tvrde da ih zakonska odredba o „ličnom gostoprimstvu” izuzima od te obaveze.
U martu je federalno pravosuđe proširilo obavezu prijavljivanja za sve sudije, uključujući i sudije visokih sudova, iako su noćenja u privatnim kućama za odmor u vlasništvu prijatelja i dalje izuzeta od toga.
Koliba u kojoj je Alito boravio često je privlačila poznate ličnosti i bogate biznismene - i obično je koštala 1.000 dolara po noći.
Propublica je u tekstu navela da je Alitova grupa večerala krakove kraljevskog raka ili koubi govedinu, dok se jedan član hvalio da vino koje su pili košta 1.000 dolara po flaši.
Alito je napisao da je smještaj bio manje raskošan, dodajući da se ne sjeća da li je grupi od oko 20 ljudi služeno vino: „ali ako je bilo vina, to sigurno nije bilo vino koje košta 1.000 dolara“.
Istraga o uzrocima katastrofe plovila Titan, koja je odnijela 5 života
Potraga za nestalom podmornicom za Titanic pretvorila se u istragu koja će trajati neodređeno dugo, rekli su dužnosnici, dok iz cijeloga svijeta pristižu počasti za petero ljudi koji su poginuli kada je plovilo implodiralo duboko u Sjevernom Atlantiku.
Objava u četvrtak da su svi na brodu poginuli kada je podmornica implodirala u blizini mjesta legendarnog brodoloma dovela je do tragičnog kraja petodnevne sage koja je uključivala hitnu danonoćnu potragu i svjetsko bdijenje za brodom poznatim kao Titan.
Istraga o tome što se dogodilo već je u toku i nastavit će se u području oko Titanica gdje su pronađeni ostaci podmornice, rekao je kontraadmiral John Mauger, iz Prvog okruga obalne straže.
“Znam da postoji i mnogo pitanja o tome kako, zašto i kada se to dogodilo. To su pitanja o kojima ćemo sada prikupiti što više informacija", rekao je Mauger, dodajući da je riječ o "složenom slučaju" koji se dogodio u udaljenom dijelu oceana i uključuje ljude iz nekoliko različitih zemalja.
Prvi nagovještaj došao je u četvrtak navečer kada je viši dužnosnik američke mornarice rekao da se nakon što je u nedjelju prijavljen nestanak Titana, mornarica vratila i analizirala njegove akustične podatke i pronašla "anomaliju" koja je bila u skladu s implozijom ili eksplozijom u blizini mjesta gdje je plovilo radilo kada je komunikacija izgubljena. Službenik je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivom sistemu akustične detekcije.
Poginili su Stockton Rush, izvršni direktor OceanGate Expeditions, firme koja je posjedovala i upravljala podmornicom; dva člana ugledne pakistanske obitelji, Shahzada Dawood i njegov sin Suleman Dawood; britanski pustolov Hamish Harding; i stručnjak za Titanic Paul-Henri Nargeolet.
OceanGate, koji bilježi propadanje Titanica i podvodni ekosistem oko njega putem godišnjih putovanja od 2021. koja su uključivala turiste koji plaćaju, objavio je izjavu u kojoj svih pet ubijenih ljudi naziva "pravim istraživačima koji su dijelili poseban duh avanture i duboku strast za istraživanjem i zaštiti svjetskih oceana.”
Odavanja počasti ubijenima i pohvale tragačima koji su ih pokušali spasiti stizale su sa svih strana svijeta. Bijela kuća zahvalila je Obalnoj straži, zajedno s kanadskim, britanskim i francuskim partnerima koji su pomogli u naporima potrage i spašavanja.
“Naša srca su uz obitelji i voljene osobe onih koji su izgubili živote na Titanu. Prošli su kroz potresno iskušenje proteklih nekoliko dana, a mi ih držimo u našim mislima i molitvama”, stoji u priopćenju.
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova napisalo je na Twitteru da cijeni "multinacionalne napore u posljednjih nekoliko dana u potrazi za brodom". Obitelj Dawood također je zahvalila svima koji su sudjelovali u potrazi.
"Njihovi neumorni napori bili su izvor snage za nas tokom ovog vremena", rekla je obitelj u izjavi. “Također smo zahvalni našim prijateljima, obitelji, kolegama i dobronamjernicima iz cijelog svijeta koji su bili uz nas u našoj potrebi.”
Titan je lansiran u nedjelju u 6 ujutro, a prijavljeno je da je kasnio u nedjelju popodne oko 700 kilometara južno od St. John'sa, Newfoundland. Spasioci su dovezli brodove, avione i drugu opremu na mjesto nestanka.
Vlasti su se nadale da bi podvodni zvukovi otkriveni u utorak i srijedu mogli pomoći suziti njihovu potragu, čije je područje pokrivenosti prošireno na hiljade milja - i u vodama dubokim 4 kilometra.
Svaki tračak nade da će se posada pronaći živa nestao je rano u četvrtak, kada se očekivalo da će ponestati 96-satne zalihe zraka za podmornicu, a Obalna straža objavila da je polje krhotina pronađeno na otprilike 488 metara od Titanica.
"Krhotine su u skladu s katastrofalnim gubitkom tlačne komore", rekao je Mauger.
Obalna straža rekla je u četvrtak da je zvukove koji su se čuli prethodnih dana vjerojatno generiralo nešto drugo, a ne Titan.
"Čini se da nema nikakve veze između zvukova i lokacije (krhotina) na morskom dnu", rekao je Mauger.
Mornarički dužnosnik koji je govorio o "anomaliji" koju smo čuli u nedjelju rekao je da je mornarica proslijedila informacije Obalnoj straži, koja je nastavila potragu jer mornarica nije smatrala da su podaci konačni.
Najmanje 46 ljudi uspješno je putovalo OceanGateovom podmornicom do mjesta olupine Titanica 2021. i 2022., prema pismima koje je firma podnijela Okružnom sudu SAD-a u Norfolku, Virginia, koji nadzire pitanja koja uključuju olupinu Titanica. Ali pitanja o sigurnosti podmornice postavili su i bivši zaposlenik firme i bivši putnici.
David Lochridge, bivši direktor pomorskih operacija tvrtke OceanGate, ustvrdio je 2018. da je metoda koju je firma osmislila za osiguranje čvrstoće trupa — oslanjajući se na akustički nadzor koji bi mogao detektirati pukotine i pucanje dok se trup napreže pod pritiskom — neadekvatna i da bi mogla “izložiti putnike u potencijalnu ekstremnu opasnost u eksperimentalnoj podmornici."
"To je bilo problematično jer bi ova vrsta akustične analize pokazala samo kada je komponenta pred kvarom - često milisekunde prije implozije - i ne bi otkrila nikakve postojeće nedostatke prije pritiska na trup", napisali su Lochridgeovi odvjetnici.
OceanGate se nije složio. Lochridge "nije inženjer i nije bio angažiran niti je od njega traženo da obavlja inženjerske usluge na Titanu", rečeno je i istaknuto da je otpušten nakon što je odbio prihvatiti uvjeravanja vodećeg inženjera firme da je protokol akustičnog praćenja i testiranja bio, u zapravo, prikladniji za otkrivanje bilo kakvih nedostataka nego metoda koju je predložio Lochridge.
Jedan od prvih kupaca firme usporedio je ronjenje koje je napravio prije dvije godine sa samoubilačkom misijom.
“Zamislite metalnu cijev dugu nekoliko metara s limenim podom. Ne možete stajati. Ne možete kleknuti. Svi sjede blizu ili jedan na drugome”, rekao je Arthur Loibl, umirovljeni poslovni čovjek i avanturist iz Njemačke. “Ne možeš ne biti klaustrofobičan.”
Tokom 2 1/2 sata spuštanja i uspona, svjetla su bila ugašena kako bi se uštedjela energija, rekao je, a jedino osvjetljenje dolazilo je od fluorescentnog svjetlećeg štapa.
Ronjenje je više puta odgađano kako bi se riješio problem s baterijom i utezima za balansiranje. Ukupno je putovanje trajalo 10 1/2 sati.
Nicolai Roterman, ekolog dubokog mora i predavač morske biologije na Sveučilištu Portsmouth u Engleskoj, rekao je da nestanak Titana naglašava opasnosti i nepoznanice dubokomorskog turizma.
“Čak i najpouzdanija tehnologija može zakazati i stoga će se dogoditi nesreće. S porastom dubinskog turizma, moramo očekivati više ovakvih incidenata.”