"Potpisivanjem zakona predsjednika Republike Srpske Dodika kojim se odbijaju ovlaštenja visokog predstavnika krši se ustav Bosne i Hercegovine i potkopava Dejtonski sporazum. SAD podržavaju OHR, BiH i njen suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter", objavljeno je na Blinkenovom twitter nalogu.

Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, potpisao je 7. jula sporni zakon o visokom predstavniku.

Radi se o zakonskim izmjenama kojima se odluke visokog predstavnika više ne objavljuju u tom entitetu.

Iz ambasade SAD saopšteno je da se radi o napadu na Ustav, Daytonski sporazum i državu.

Dodik je to uradio uprkos tome što je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak.

Ovaj zakon je usvojila Narodna skupština RS u drugoj polovini juna. Pored ovog zakona entitetski parlament je usvojio i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Escobar: Ekonomski kolaps BiH izgledniji od rata

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar govorio je o Bosni i Hercegovini prilikom posjete susjednoj Hrvatskoj.

On je rekao da ga u BiH "više zabrinjava" mogućnost ekonomskog i demografskog kolapsa od rata, dodajući da je to "puno realnija opcija.

Escobar je upozorio da u prilog tome ide što BiH ima "daleko najgori ekonomski rast u regiji", najgora je po indeksu korupcije u regiji u 2022. godini, da svake godine gubi jedan posto svog stanovništva, uglavnom mladih ljudi.

Američki izaslanik je rekao da se politička prava svih potpisnika Dejtonskog sporazuma "trebaju očuvati i zaštititi", ali je uvjeren da mlade manje opterećuju politička prava od korupcije i nepovoljnih ekonomskih prilika u zemlji.

"Ti ljudi odlaze ne zato što ne žele da žive u multietničkom društvu, odlaze jer ne mogu da pronađu posao bez korumpiranih veza", smatra Escobar.

Američki izaslanik je dodao da je ekonomija Republike Srpske "u jako, jako lošem stanju" i da se lider bosanskih Srba Milorad Dodik "više ne smatra korisnim po pitanju ekonomskog upravljanja".

Escobar je rekao da će Sjedinjene Države zaštititi Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i centralne institucije od Dodikovih napada.

Uz to će biti spremne "reagovati vrlo snažno" pravnim sredstvima poput sankcija ako se ispostavi da Dodikova najava referenduma o statusu Republike Srpske nije samo još jedna prazna prijetnja.

"Nećemo napustiti Dejtonski sporazum i nećemo napustiti naše obaveze prema toj zemlji. Nema pravnih puteva za otcjepljenje entiteta. Nadam se da je to samo politička retorika, ali ako nije, bit ćemo spremni reagovati pravnim sredstvima", naglasio je američki diplomata.

Escobar je ponovio da Sjedinjene Države podržavaju put BiH prema Evropskoj uniji koji, između ostalog, usporava ruski uticaj.

"Dodik hvali (ruskog predsjednika Vladimira) Putina više nego što to čini (bjeloruski predsjednik Aleksandar) Lukašenko", rekao je američki izaslanik, koji smatra to "zabrinjavajućim trendom".

Rekao je da ne vidi ništa pozitivno u Dodikovim odnosima s Moskvom i priznaje da su odnosi Srbije i Rusije puno komplikovaniji.

* Neke informacije u članku stigle su od Radija Slobodna Evropa

Radi se o zakonskim izmjenama kojima se odluke visokog predstavnika više ne objavljuju u tom entitetu.

Dodik je to uradio uprkos tome što je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak.

Ovaj zakon je usvojila Narodna skupština RS u drugoj polovini juna. Pored ovog zakona entitetski parlament je usvojio i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Uobičajeno je da zakoni postanu važeći osam dana nakon objavljivanja u glasniku, ali je u entitetskom parlamentu izglasano da stupe na snagu već dan nakon objave.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS je povukao svoj veto na oba akta u utorak, 4. jula, jer u skladu sa odlukom visokog predstavnika "ti zakoni više ne postoje".

Uoči potpisivanja ukaza koji zakone proglašava važećim, njih mora da odobri i Vijeće naroda, koje posjeduje mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda u BiH, Srba, Bošnjaka i Hrvata.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini brzo je stigla reakcija:

"Odluka predsjednika Republike Srpske da potpiše izmjene i dopune Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je visoki predstavnik poništio 1. jula, neustavna je i namjeran napad na Dejtonski mirovni sporazum, Ustavni poredak Bosne i Hercegovine i državu BiH.

Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i nastavit će smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornim za svoje postupke", stoji u reagovanju iz američke ambasade u Bosni i Hercegovni.

Dodik, jedan od pokretača spornih zakonskih inicijativa, ranije je rekao da ovaj bh. entitet neće prihvatiti Šmitove odluke.

Zvaničnici iz RS na čelu sa Dodikom osporavaju legitimitet Šmita od njegovog dolaska na funkciju, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.

U zahtjevu za vanrednu sjednicu koji su objavili mediji u BiH, navodi se više od 20 slučajeva nasrtaja vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i Daytonski mirovni sporazum, u zadnje dvije godine. Bećirović je u međunarodnim kontaktima više puta ponovio da Milorad Dodik i njegova politika, pogubna po sve stanovnike Bosne i Hercegovine, moraju biti zaustavljeni.

Pregled slučajeva 2021-2023.

Posebna sjednica Narodne skupštine RS, 30.7.2021. godine:

• Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske br. 89/21 od 18.10.2021.) - Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predmetni zakon je stavljen van snage jer je suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine;

• Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/21 od 18.101.2021.) kojim se dodaje član 280a. a kojim se normira povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda. U st. (4) čl. 280a. se, između ostalog, navodi: „izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti (...)“. Termin „nezavisnosti“, na način kako je upotrijebljen u navedenom stavu, suprotan je odredbama Ustava BiH. Naime, na temelju odredaba Ustava BiH, ali i odredaba međunarodnog prava, država Bosna i Hercegovina je nezavisna, a ne njene administrativno-teritorijalne jedinice;

• Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (br. 02/1-021-583/21 od 30.7.2021. godine);

Druga posebna sjednica Narodne skupštine RS, 20.10.2021. godine:

• Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske (objavljen u: „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 118/21 od 04.01.2022.) koji je Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U 17/22) prvobitno privremeno stavljen van snage, a potom i ukinut, jer je suprotan čl. I/2. i III/3.b Ustava BiH. S ciljem implementacije Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, Narodna skupština RS je, na sjednici održanoj 10.02.2022. godine usvojila i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 15/22) koji je, također, ukinut Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Dvadeset četvrta posebna sjednica Narodne Skupštine RS, 10.12.2021. godine:

• Zaključci u vezi Informacije o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH (br. 02/1-021-1030/21 od 10.12.2021.godine), kojima je, između ostalog, Narodna skupština RS zauzela stav da se „zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti“ sa RS na institucije Bosne i Hercegovine „neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske“ od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa čije donošenje je, također, predviđeno usvojenim zaključcima. Odlukom Ustavnog suda BiH (U 2/22 od 26.5.2022. godine) tačke 2. i 3. pomenutih Zaključaka su ukinute jer su suprotne članu I/2. Ustava BiH i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

• Zaključci u vezi Informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja (br. 02/1-021-1031/21 od 10.12.2021. godine), kojima je Narodna skupština RS povukla saglasnost da se nadležnost iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, kako bi se omogućilo usvajanje Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. Tačkom 6. usvojenih Zaključaka, poslanici Narodne skupštine RS su se usaglasili da se „Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Zakon o akcizama u BiH“ neće primjenjivati na teritoriji RS „od dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost u Republici Srpskoj i Zakona o akcizama Republike Srpske“. Narodna skupština RS je zadužila Vladu RS da „u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje“ Zakon o porezu na dodatu vrijednost u Republici Srpskoj i Zakon o akcizama Republike Srpske (tačka 5. usvojenih Zaključaka). Odlukom Ustavnog suda BiH (U 2/22 od 26.5.2022. godine) tačke 5. i 6. pomenutih Zaključaka su ukinute jer su suprotne članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

• Zaključci u vezi Informacije o pravosudnim institucijama BiH (br. 02/1-021-1032/21 od 10.12.2021. godine) kojima Narodna skupština RS povlači saglasnost koju je dala Vladi RS za potpisivanje Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Tačkom 4. Zaključaka, Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da „u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje“ Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske. Nadalje, tačkom 5. usvojenih Zaključaka poslanici Narodne skupštine RS su se većinom glasova usaglasili da se „Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine neće primjenjivati“ na teritoriji RS od dana stupanja na snagu entitetskog zakona o VSTS. Odlukom Ustavnog suda BiH (U 2/22 od 26.5.2022. godine) tačke 4. i 5. usvojenih Zaključaka su ukinute jer su suprotne članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

• Zaključci u vezi Informacije o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti (br. 02/1-021-1033/21 od 10.12.2021. godine) kojima Narodna skupština RS povlači saglasnost da se nadležnosti iz oblasti odbrane prenesu na institucije Bosne i Hercegovine. Usvojenim zaključcima Narodna skupština RS je zadužila Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti. U tački 5. usvojenih Zaključaka sadržana je volja većine poslanika Narodne skupštine RS da se „Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine i Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine“ neće primjenjivati na teritoriji RS od dana stupanja na snagu entitetskih zakona iz oblasti odbrane i bezbjednosti. Odlukom Ustavnog suda BiH (U 2/22 od 26.5.2022. godine) tačke 4. i 5. usvojenih Zaključaka su ukinute jer su suprotne članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

• Deklaracija o ustavnim principima (br. 02/1-021-1034/21 od 10.12.2021. godine) kojom se, između ostalog, negira ustavnopravni kontinuitet države Bosne i Hercegovine. Usvojenom Deklaracijom se negira i sam princip konstitutivnosti naroda, te se krše i odredbe Ustava RS. Naime, u tački 6. Deklaracije navedeno je da je RS „entitet srpskog naroda“. Republika Srpska nije entitet samo jednog naroda, niti je „državotvorni entitet“ nego je administrativno-teritorijalna jedinica u Bosni i Hercegovini. Riječ je o jednom od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini - entitetu Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, Ostalih i građana, koji ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju javne vlasti u RS-u. U tački 17. Deklaracije ovlašćuju se Narodna skupština i Vlada RS da „obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH“. Deklaracijom je istaknuta neophodnost promjene Ustava RS, stoga je ovim dokumentom Narodna skupština zadužila Vladu RS da, u koordinaciji sa predsjednikom RS, pripremi tekst Ustava RS kojim će se „potvrditi sve nadležnosti“ RS-a. Odlukom Ustavnog suda BiH (U 2/22 od 26.5.2022. godine) tačke 17, 18, 19 i 20. Deklaracije su ukinute jer su suprotne članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Dvadeset sedma posebna sjednica Narodne skupštine RS, 01.02.2022. godine:

• Zaključci u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini (br. 02/1-021-77/22 od 01.02.2022. godine) kojima, suprotno Ustavu BiH, Narodna skupština RS traži od Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da prije svake sjednice dostave sve materijale organima vlasti RS-a kako bi isti zauzeli stavove „u adekvatnom vremenskom roku“. Na osnovu člana III/3.b) Ustava BiH entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Dakle, iz navedene ustavne odredbe je sasvim jasno da entitetski organi nisu nadređeni državnim organima Bosne i Hercegovine, niti se važećim pravnim aktima normira obaveza pribavljanja prethodne saglasnosti Vlade i Narodne skupštine RS-a.

Trideset prva posebna sjednica Narodne skupštine RS, 06.6.2022. godine:

• Zaključci u vezi sa razmatranjem informacije o međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske (br. 02/1-021-602/22 od 06.6.2022. godine) kojima se krše odredbe Ustava BiH. Prema članu VI/4. Ustava BiH odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. U usvojenim Zaključcima se, suprotno Odluci Ustavnog suda BiH U 2/22, konstatuje da se „primjena Zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH (10.12.2021. godine) odlaže za šest mjeseci“. Odlukom Ustavnog suda BiH U 2/22 ukinuti su Zaključci iz decembra 2021. godine, stoga prolongiranje primjene ukinutih pravnih akata nije u skladu sa Ustavom BiH i općeprihvaćenim demokratskim načelima i principima.

Peta posebna sjednica Narodna skupština RS , 27. i 28. decembar 2022. godine i 07. i 08. februar 2023. godine:

• Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 16/23) koji je, u interesu pravne sigurnosti, Odlukom Ustavnog suda BiH U-5/23 Zakon privremeno stavljen van snage.

Šesta posebna sjednica Narodne skupština RS, 26.4.2023. godine:

• Zaključak o Informaciji o Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 17. februara 2020. godine u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH (br. 02/1-021-463/23 od 26.4.2023. godine) kojima se pozivaju sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavku na mjesto sudije Ustavnog suda BiH dok Narodna skupština Republike Srpske ne odluči drugačije. Naglašavam da Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine pozicioniran kao posebna samostalna i neovisna vlast koja, na osnovu Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlast. Razlozi za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda BiH su jasno i taksativno navedeni, a poziv na podnošenje ostavke, upućen od strane entitetskog zakonodavnog organa, ne predstavlja razlog za prestanak funkcije. Riječ je o svojevrsnom političkom pritisku na sudije Ustavnog suda BiH, apsolutno neprihvatljivom u demokratskoj državi koja funkcioniše u skladu sa zakonom.

• Zaključak o izmjeni Zaključka broj 02/1-021-1030/21 od 10. decembra 2021. godine (br. 02/1-021-466/23 od 26.4.2023. godine) kojim se postupa suprotno Odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U 2/22;

• Zaključak o izmjeni Zaključka broj 02/1-021-1031/21 od 10. decembra 2021. godine (br. 02/1-021-467/23 od 26.4.2023. godine) kojim se postupa suprotno Odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U 2/22;

• Zaključak o izmjeni Zaključka broj 02/1-021-1032/21 od 10. decembra 2021. godine (br. 02/1-021-468/23 od 26.4.2023. godine) kojim se postupa suprotno Odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U 2/22;

• Zaključak o izmjeni Zaključka broj 02/1-021-1033/21 od 10. decembra 2021. godine (br. 02/1-021-469/23 od 26.4.2023. godine) kojim se postupa suprotno Odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U 2/22.

Sedma posebna sjednica Narodne skupštine RS, 21.6.2023. godine:

• Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je normirano da se odluke Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ne objavljuju u službenom glasniku ovog bh. entiteta. Usvojeni zakon još uvijek nije stupio na snagu (čeka se njegovo objavljivanje u službenom glasniku i protok vacatio legisa), no sasvim je jasno koja je intencija entitetskog zakonodavnog organa vlasti. Pravna i politička ovlaštenja Visokog predstavnika normirana su međunarodnim ugovorom, a entitetski organi RS-a nisu ovlašteni da jednostrano mijenjaju i/ili onemogućavaju implementaciju potpisanog sporazuma.

• Zaključci u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH (br. 02/1-021-697/23 od 21.6.2023. godine) kojim se, između ostalog, protivustavno postavlja ultimatum Ustavnom sudu BiH, što je u demokratskim sistemima apsolutno neprihvatljivo i suprotno svim općeprihvaćenim demokratskim standardima. Ustavni sud BiH je, u odnosu na druge organe vlasti u Bosni i Hercegovini i bilo koje spoljne uticaje, samostalan i nezavisan, te je ovlašten da donosi i mijenja pravne akte kojima se normira djelovanje Ustavnog suda BiH, kao i postupci koji se pred njim vode. Svako neovlašteno zadiranje u rad Ustavnog suda BiH predstavlja kršenje Ustava BiH.

Osma posebna sjednica Narodne skupštine RS, 27.6.2023. godine:

• Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim je normirano da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS-a, te da se privremeno stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa RS-a, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Usvojeni zakon još uvijek nije stupio na snagu, ali njegovog usvajanje po hitnom postupku nedvosmisleno ukazuje na institucionalno antidejtonsko i protivustavno djelovanje entitetskih organa vlasti usmjerenih protiv ustavnopravno poretka države Bosne i Hercegovine.

• Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;

• Zaključak kojim Narodna skupština RS, između ostalog, zadužuje Vladu RS da joj podnese Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim će biti propisano posebno krivično djelo postupanja suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nadalje, tačkom 3. usvojenog Zaključka, određeno je da će prema institucijama i organima RS-a koji budu postupali suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Narodna skupština RS donijeti zakone ili druge odgovarajuće pravne akte o preduzimanju mjera i radnji prema tim institucijama i organima, uključujući i mjere njihovog ukidanja.

"Nelegalne aktivnosti entitetskih organa vlasti RS-a jasno potvrđuju opasno plansko intenziviranje antidejtonskih aktivnosti s ciljem destruiranja mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine." zaključio je Bećirović.

Ambasade zapadnih zemalja, uključujuči i Sjedinjene Američke Države, Evropska Unija i međunarodne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini više puta su upozoravali vlasti i građane entiteta Republika Srpska na destabilizirajuće djelovanje politike koju predvodi Milorad Dodik.

Test za naturalizaciju je jedan od posljednjih koraka ka državljanstvu - višemjesečni proces koji zahtijeva legalni stalni boravak godinama prije podnošenja zahtjeva.

Mnogi su i dalje potreseni nakon što je administracija bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa promijenila test 2020. godine, čineći ga dužim i težim za polaganje. U roku od nekoliko mjeseci, demokratski predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost i potpisao izvršnu uredbu čiji je cilj eliminisanje barijera za državljanstvo. U tom duhu, test državljanstva je vraćen na prethodnu verziju, koja je posljednji put ažurirana 2008. godine.

U decembru su američke vlasti rekle da se test treba ažurirati nakon 15 godina. Nova verzija se očekuje krajem sljedeće godine.

Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a predlaže da se u novi test doda govorni dio za procjenu znanja engleskog jezika. Policajac bi pokazao fotografije uobičajenih scenarija – poput dnevnih aktivnosti, vremena ili hrane – i zamolio podnosioca da usmeno opiše fotografije.

U trenutnom testu, službenik procjenjuje sposobnost govora tokom intervjua za naturalizaciju postavljajući lična pitanja na koja je podnosilac zahtjeva već odgovorio u papirologiji za naturalizaciju.

“Za mene, mislim da bi bilo teže pogledati slike i objasniti ih”, rekla je Heaven Mehreta, koji je emigrirao iz Etiopije prije 10 godina, položio test za naturalizaciju u maju i postao američki državljanin u Minnesoti u junu.

Mehreta, 32, rekla je da je naučila engleski kao odrasla osoba nakon što se preselila u SAD i da joj je izgovor bio veoma težak. Brine se da će dodavanje novog govornog odjeljka zasnovanog na fotografijama, a ne ličnim pitanjima, otežati test za druge poput nje.

Shai Avny, koji je emigrirao iz Izraela prije pet godina i postao američki državljanin prošle godine, rekao je da bi nova govorna sekcija također mogla povećati stres koji aplikanti već osjećaju tokom testa.

“Sjedeći pored nekoga iz savezne vlade i razgovarati s njima, može biti zastrašujuće. Neki ljudi ionako imaju ovaj strah. Kada vam to nije maternji jezik, može biti još teže. Možda ćete biti nervozni i nećete naći riječi da im kažete ono što trebate opisati”, rekao je Avny. “To je test koji će odrediti hoćete li biti građanin. Dakle, ima mnogo toga za izgubiti.”

Još jedna predložena promjena, učinila bi odjeljak o građanskim pitanjima o historiji SAD-a i vladi višestrukim izborom umjesto trenutnog formata usmenog kratkog odgovora.

Bill Bliss, autor udžbenika o državljanstvu u Massachusettsu, dao je primjer u blog postu kako će test postati teži jer bi zahtijevao veću bazu znanja.

Aktuelno građansko pitanje ima službenika koji traži od podnosioca predstavke da navede naziv rata koji su vodile SAD 1900-ih. Podnosilac zahtjeva treba da kaže samo jedan od pet prihvatljivih odgovora – Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Korejski rat, Vijetnamski rat ili Zalivski rat – da bi tačno odgovorio na pitanje.

Ali u predloženom formatu sa višestrukim izborom, aplikant bi pročitao to pitanje i odabrao tačan odgovor između sljedećih izbora:

A. Građanski rat

B. Meksičko-američki rat

C. Korejski rat

D. Špansko-američki rat

Kandidat mora znati svih pet ratova koje su SAD vodile 1900-ih da bi odabrao jedan tačan odgovor, rekla je Bliss, a za to je potreban "značajno viši nivo poznavanja jezika i vještine polaganja testova".

Trenutno, aplikant mora tačno odgovoriti na šest od 10 građanskih pitanja da bi prošao. Tih 10 pitanja je odabrano iz grupe od 100 građanskih pitanja. Kandidatu nije rečeno koja će pitanja biti odabrana, ali može vidjeti i proučiti 100 pitanja prije polaganja testa.

Lynne Weintraub, koordinatorica za državljanstvo u Jones Library Centru za engleski kao drugi jezik u Massachusettsu, rekla je da bi predloženi format za građansku sekciju mogao otežati test državljanstva za ljude koji se bore s engleskom pismenošću. To uključuje izbjeglice, starije imigrante i osobe s invaliditetom.

“Imamo puno učenika koji su izbjeglice, a oni dolaze iz ratom razorenih zemalja gdje možda nisu imali priliku da završe školu ili čak idu u školu”, rekla je Mechelle Perrott, koordinatorica za državljanstvo u San Diegu Community College District College of Continuous Education u Kaliforniji.

„Teže je naučiti čitati i pisati ako to ne znaš na svom maternjem jeziku. To je moja glavna briga oko testa višestrukog izbora; to je puno čitanja”, rekla je Perrott.

Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a je u najavi u decembru navela da predložene promjene "odražavaju trenutne najbolje prakse u dizajnu testova" i da će pomoći u standardizaciji testa za državljanstvo.

Prema saveznom zakonu, većina kandidata koji traže državljanstvo mora pokazati razumijevanje engleskog jezika – uključujući sposobnost govora, čitanja i pisanja riječi u uobičajenoj upotrebi – i pokazati poznavanje istorije i vlade SAD-a.

Agencija je saopštila da će 2023. godine provesti probu predloženih promjena u cijeloj zemlji uz mogućnost povratne informacije javnosti. Zatim će eksterna grupa eksperata — iz oblasti usvajanja jezika, građanskog vaspitanja i razvoja testova — pregledati rezultate suđenja i preporučiti načine za najbolju implementaciju predloženih promjena, koje bi mogle stupiti na snagu krajem sljedeće godine.

SAD trenutno imaju najlakši test za državljanstvo u poređenju sa drugim zapadnim zemljama - uključujući Njemačku, Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo - prema Sari Goodman, profesoru političkih nauka na Univerzitetu Kalifornije, Irvine.

Goodman je rekla da koristi sljedeće metrike za određivanje težine testa: broj pitanja potrebnih za polaganje i ukupni broj pitanja, postotak kandidata koji su položili test, nivo jezika na testu i da li su pitanja sa odgovorima dostupni za proučavanje prije polaganja testa, ili ne .

Na testu u SAD-u, kandidati moraju tačno odgovoriti na šest od 10 pitanja da bi položili. Prema posljednjim procjenama, oko 96% kandidata položi test. Test je na "visokom početničkom" nivou engleskog, rekao je Goodman, a banka pitanja sa odgovorima je dostupna za učenje unaprijed.

Ali na njemačkom testu, Goodman je rekao da kandidati moraju tačno odgovoriti na 17 od 33 pitanja da bi prošli. Prema posljednjim procjenama, oko 90% kandidata položi test. Prema Goodmanu, test je na "srednjem" nivou njemačkog jezika. I banka pitanja sa odgovorima je dostupna.

Testovi u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu su još teži, a banka pitanja nije predviđena u potonjem, rekao je Goodman.

Elizabeth Jacobs, direktorica regulatornih poslova i politike u Centru za imigracione studije – neprofitnoj istraživačkoj organizaciji koja se zalaže za manje imigracije – rekla je da će predložene promjene mnogim ljudima učiniti test za američko državljanstvo još lakšim.

"Mislimo da je to u pogrešnom smjeru", rekao je Jacobs u ime organizacije.

Predloženi format višestrukog izbora za građanski dio stavio bi odgovor na svako pitanje pred kandidate, rekao je Jacobs, i riješio bi se izazova pamćenja koji je u trenutnom testu.

Jacobs je rekla da bi njena organizacija više voljela test koji uključuje više materijala i više naglašava američke vrijednosti, kao što su vjerska sloboda i sloboda govora.

Ona je dodala da većina ljudi koji se naturalizuju u SAD nisu u zemlji zbog zasluga ili statusa izbjeglice, već zbog porodičnog sponzorstva, gdje je neko u njihovoj porodici prije njih postao američki državljanin i zatražio od njih da se naturalizuju.

Džejkobs je rekao da će stroži test pomoći da se osigura da se novi građani integrišu u američko društvo – i privredu – uz dovoljno znanja engleskog jezika, kao i da promoviše zdravu demokratiju sa građanskim znanjem i angažovanjem.

Ne slažu se svi.

„Da li je za nas važno da uopšte imamo test iz građanskog vaspitanja? Ne znam odgovor na to pitanje”, rekla je Corleen Smith, direktorica službe za imigraciju na Međunarodnom institutu Minnesote, neprofitnoj organizaciji koja povezuje imigrante s resursima.

Smith je rekla da USCIS već procjenjuje da li kandidati imaju kriminalnu prošlost, plaćaju poreze i finansijski izdržavaju svoju djecu.

“Oni već procjenjuju taj dio vašeg iskustva. Da li je također važno znati ove informacije o historiji i vladi i biti u mogućnosti da ih zapamtite?" Smith je rekao, dodajući: “Ljudi koji su rođeni u SAD-u i prirodno su rođeni građani – mnogi od tih ljudi ne znaju mnoge od ovih odgovora na historijska pitanja vlade.”

Više od milion ljudi postalo su američki državljani u fiskalnoj 2022. – jedan od najvećih zabilježenih brojeva od 1907., najranije godine s dostupnim podacima – a USCIS je smanjio ogroman zaostatak zahtjeva za naturalizaciju za preko 60% u odnosu na godinu prije, prema izvještaju USCIS-a također objavljenom u decembru.

"U pitanju je kredibilitet EU. S obzirom na težinu situacije u Bosni i Hercegovini, Evropska unija se ne može samo verbalno uskladiti sa odlukama visokog predstavnika. Treba da ga podrži konkretnim sopstvenim inicijativama", podvlače tri vodeća evropska zastupnika Evropskog parlamenta.

Potpisnici zajedničke izjave su Dejvid Mekalister (David McAllister), predsjednik spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (EP), stalni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Paulo Ranjel (Rangel), kao i predsjedavajući delegacije Parlamenta za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Romeo Franc (Franz).

Oni najoštrije osuđuju usvajanje zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, što je, kako se kaže "predstavljalo direktan napad na ustavni poredak BiH i eklatantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Takođe pozdravljaju odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 1. jula da ukine ove zakone, kao i izmene Krivičnog zakona BiH koje relevantnim organima za sprovođenje zakona i pravosudnim organima daju instrumente za pravilno djelovanje u slučaju pokušaja da podriva ustavni poredak zemlje.

U zajedničkom saopštenju se podsjećaju države članice EU da je Evropski parlament više puta pozivao Savjet EU da se "odmakne od verbalnih izjava i preduzme konkretne, ciljane akcije protiv onih koji nastavljaju namjerno i sistematski podrivati ustavni i teritorijalni poredak BiH riječima i djelima".

Poručuju da je krajnje vrijeme da EU i njene države članice konačno uvedu ciljane sankcije Miloradu Dodiku, koji je već pod sankcijama SAD i Velike Britanije, i njegovim saveznicima, ako je potrebno i na bilateralnom nivou.

Narodna skupština Republike Srpske odlučila je 27. juna da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više neće primenjivati na teritoriji tog bh. entiteta.

Predlagači ovog zakona bili su predsednik RS Milorad Dodik, narodni poslanici i Vlada RS.

Nešto ranije, 21. juna, Narodna skupština RS odlučila je da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku, što je uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.

Manjak kontrolora i rat u Ukrajini

Ljudi koji žele da putuju avionom u narednim mjesecima upozoreni su na "izazovno" ljeto pošto se očekuje da će kontrola vazdušnog saobraćaja biti preopterećena na mnogim ključnim lokacijama, ukazuje Tajms (The Times)

Evropska organizacija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja Jurokontrol (Eurocontrol) izdala je ovo upozorenje na početku špica ljetnje sezone, uz predviđanje da će u narednih osam nedelja širom Evrope biti oko 33.000 letova dnevno, što je povećanje od oko osam odsto u odnosu na 2022.

Jurokontrol je saopštio da se očekuju "velika preopterećenja" saobraćaja većinom dana u mnogim važnim regionima za avio-saobraćaj, što može dovesti do kašnjenja i odlaganja letova, kao i korištenje dužih ruta kako bi se izbjegla zagušena područja.

Predviđa se da će broj dnevnih leta biti niži od rekordne 2019. godine, ali sada makar dva faktora utiču na preopterećenje centara za kontrolu avio-saobraćaja.

Od 2019. je smanjen broj kontrolora letenja i u mnogim dijelovima Evrope nema dovoljno osoblja. Tokom pandemije COVID-19 naglo je smanjen avio-saobraćaj pa su mnogi iskusni kontrolori leta pronašli drugi posao. U međuvremenu za taj posao nije obučeno dovoljno ljudi kako bi se zadovoljila potražnja.

Generalni direktor Jurokontrola Raul Medina, koji je rekao da je "ovo ljeto u Evropi izazovno", ukazao je na drugi problem – manje dostupnog prostora za avio-saobraćaj usljed rata u Ukrajini i vojnih potreba.

On je rekao da je povećana vojna aktivnost smanjila količinu raspoloživog vazdušnog prostora za do 20 odsto, zbog čega neki kontrolni centri upravljaju daleko većim saobraćajem usljed promijenjenih linija.

A tu je i opasnost od štrajkova, ukazuje Tajms.

Šefovi avio-kompanija rekli su da štrajkovi kontrolora leta u Francuskoj ostaje jedna od najvećih prijetnji ljetnjem vazdušnom saobraćaju, pošto ne remete saobraćaj samo u toj zemlji, već i širom Evrope, jer letovi moraju da se preusmjere ka drugim zemljama.

Beograd i Zagreb među preopterećenim aerodromima

Aviosabraćaj širom Evrope brzo se približava nivoima prije pandemije, a sudeći prema navodima Jurokontrola, ljeto bi moglo postati još haotičnije, ocjenjuje Indipendent (The Independent), ukazujući da su Beograd i Zagreb među gradovima u kojima se očekuje preopterećenje.

Evropska organizacija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja upozorila je na moguće probleme u sedam ključnih centara za kontrolu letova tokom jula.

U Atini i Remsu se velika opterećenja očekuju većinom dana, u Budimpešti četvrtkom, petkom i subotom; u Varšavi petkom, subotom i nedeljom; u Nikoziji petkom.

U Beogradu i Zagrebu, prema podacima koje navodi britanski list, velika opterećenja se očekuju u subotu 8. i 15. jula.

Kontrolori i planeri letova su posebno pod pritiskom u istočnoj Evropi, ukazuje Indipendent. Zbog rata u Ukrajini i zatvaranja vazdušnog prostora iznad Rusije i Bjelorusije za zapadne avione mnoge uobičajene rute između Evrope i Azije sada nisu dostupne.

Na primjer, avioni na liniji između Helsinkija i Singapura ranije su letjeli četiri sata iznad Rusije. Sada na toj liniji avioni prvo moraju na jug do Bugarske, gdje moraju da se bore za prostor s ljetnjim saobraćajem između zapadne Evrope i Turske.

Problemi i u Americi

Problem s avio-saobraćajem pogodio je putnike u SAD kojima je poslije prošlogodišnjih otkazivanja i kašnjenja letova obećano mirnije ljeto ove godine, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Uoči američkog praznika Dan nezavisnosti 4. jula, odloženo je ili otkazano desetine hiljada letova.

Nevrijeme sa grmljavinom izazvalo je mnoga kašnjenja letova avio-kompanija koje su već bile pod pritiskom velike potražnje.

Tokom prošle nedelje u SAD je otkazano više od 8.200 letova, a skoro 46.000 je odloženo u SAD.

Poremećaji su, kako navodi Fajnenšl tajms, bili neprijatan podsjetnik na otkazivanja i kašnjenja koja su bila široko rasprostranjena prošlog ljeta.

'Turisti su teroristi'

Turistički centri u Evropi su suočeni s masama gostiju, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući da su Italija, Španija i Grčka na putu da zabilježe rekordnu turističku sezonu, ali da nisu svi u tim zemljama sretni zbog toga – kažu "previše je".

Milioni Evropljana i Amerikanaca nadoknađuju izgubljeno vrijeme putovanja tokom pandemije od 2020. do 2022. Uz to, dodaje američki list, očekuje se da će milioni kineskih turista posjetiti Evropu ovog ljeta i jeseni poslije ukidanja ograničenja putovanja u Kini.

U Italiji će, na primjer, vjerovatno biti premašen rekordni broj turista i noćenja postavljen u 2019, prije pandemije. Predviđa se da će broj posjeta u periodu od juna do septembra biti veći za 3,7 odsto u odnosu na isti period 2019. i za 30 odsto više nego prije jedne decenije. Španski i grčki zvaničnici takođe očekuju rekordnu godinu.

Ta povećanja su dobrodošli podsticaji ekonomijama južne Evrope, koje u velikoj mjeri zavise od turizma. U Italiji je više od 10 odsto privrede povezano s putovanjima i turizmom. U Španiji je to 15 odsto, a u Grčkoj 19 odsto, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za putovanja i turizam.

Međutim, tamošnji stanovnici sve češće pitaju koliko mogu to da podnesu, ističe Volstrit džurnal, dodajući da su zbog nezadovoljstva mještana, u nekim predložene mjere kako bi se obuzdale horde turista.

U Portofinu, malom luksuznom selu na italijanskoj rivijeri popularnom među međunarodnim džet setom, policija kažnjava ljude koji blokiraju pješački saobraćaj da bi napravili selfije. Venecija planira da 2024. uvede plaćanje za ulazak u grad u najprometnijim danima u godini, saopštio je kabinet gradonačelnika.

U Barseloni stanovnici kače table na kojima piše "turisti su teroristi", dok se u Atini ljudi žale na rast cijena stanarina zbog toga što sve više njih izdaje stanove preko Airbnb-ja.

Cijena turističke navale

Povećan broj turista pored gužvi na aerodromima, plažama i morskim šetalištima, doveo je do još jednog problema - skoka cijena, ističe CNN.

Prema kompaniji Alianc partners (Allianz Partners) koja, između ostalog, pruža usluge putnog osiguranja, očekuje se da će broj Amerikanaca koji putuju u Evropu ovog ljeta porasti za 55 odsto u odnosu na prošlogodišnje brojke – koje su već bile za nevjerovatnih 600 odsto veće nego 2021.

Sva ta potražnja je izazvala skok cijena – i avionskih karata i hotela.

Prema kompaniji Prema Amerikan ekpres global biznis trevel (American Express Global Business Travel), cijene hotela u Evropi će zabilježiti najveći rast tokom 2023. godine.

Ipak, te više cijene nisu umanjile želju za putovanjima.

Ljetnje ludilo u Evropi već je počelo u junu, navodi CNN, ističući da su mnogi evropski centri bili prepuni turista s rasprodatim hotelima, prepunim muzejima i restoranima, posebno u gradovima poput Barselone, Rima i Pariza.

To je takođe područje u kojem, pozivajući se na patriotizam, jedna porodica želi da izgradi najviši jarbol za zastavu na svijetu.

Projekat koji košta milijardu dolara trebao je da ujedini ljude i podsjeti ih na zajedničke vrijednosti u vrijeme izražene polarizacije u gotovo svim sferama života. Ipak, „Park sa jarbolom slobode“, što je zvanični naziv projekta, do sada je učinio suprotno – podijelio je stanovnike Kolumbija Folsa, kojih ima ukupno 485.

"Očigledno bi to bilo veoma jedinstveno“, kaže Pit Doak, vojni veteran i pristalica projekta. „Najviši jarbol za zastavu u ovoj zemlji, možda i na svijetu. I vidjeli biste ga dok letite iz Evrope. To bi bilo prvo što biste vidjeli, ili posljednje što biste vidjeli kada odlazite, ako je nebo vedro.“

Čarli Robins, penzioner i protivnik projekta, objašnjava da je njihov gradić prilično podijeljen i da na neki način svi čekaju da vide šta će da se dogodi.

„Nisam baš pristalica jarbola za zastavu. Star sam, penzionisan, lovim i pecam na tom području i uživam u tišini i miru i u tome što mogu da idem na svoja specijalna područja za lov i pecanje, bez konkurencije. To za mene pravi veliku razliku“, kaže Robins.

Jarbol za zastavu bi bio izgrađen blizu Kolumbija Folsa i sa 445 metara visine bio bi viši od čuvene zgrade Empire State u New Yorku. Liftovi bi posjetioce nosili do vrha, odakle bi se vidjela i Kanada, a zastava na jarbolu bila bi veća od fudbalskog terena.

Idejni tvorac „Parka sa jarbolom slobode“ je Moril Vorčester, vlasnik organizacije „Vijenci širom Amerike“ i drugih lokalnih biznisa, što njegovu porodicu čini jednim od najvećih poslodavaca u tom regionu.

„Želimo povezati Amerikance, posjetiti ih na stoljeća žrtvovanja da bi naša sloboda bila zaštićena, kao i da ujedinimo podijeljenu Ameriku“, izjavio je on ranije.

Vorčester je postao poznat po svojoj kompaniji za pravljenje vijenaca. Kao dječak, posjetio je Nacionalno groblje u Arlingtonu, blizu Vašingtona, gdje leže posmrtni ostaci američkih vojnika iz raznih ratova. To je na njega ostavilo veliki utisak.

Nakon što je osnovao kompaniju, od 1992. godine je svake godine počeo ostavljati vijence na nadgrobne spomenike u Arlingtonu. To je trajalo godinama, sve dok fotografije snijegom pokrivenog groblja, sa vijencima uz spomenike, nisu postale viralne.

Projekat postavljanja vijenaca je svake godine bio toliko obiman, da je osnovao neprofitnu organizaciju „Vijenci širom Amerike“, koju sada vodi njegova supruga. Organizacija godišnje dostavi više od milion vijenaca na vojna groblja.

Sve to učinilo je i Kolumbiju Fols sinonimom za izražavanje takvih vidova patriotizma. Malo ko dovodi pitanje motive porodice Vorčester, ali oni koji su skeptični navode da je činjenica da su Vorčesteri svoj biznis povezali sa „svetom kravom“ u SAD – vojnim veteranima.

Moril Vorčester je ideju o jarbolu za zastavu otkrio prošle godine. O tome je informisao lokalne zavničnike, ali većina stanovnika je za projekat saznala tek nakon što su Vorčester i sinovi organizovali zvanično predstavljanje, sa grafikama i animacijama.

„Većina ljudi je bila, hajde da kažem, šokirana da je to toliko veliko“, kaže Džef Grin, jedan od tri gradska vijećnika.

Region Kolumbija Folsa poznat je po očuvanoj prirodi, bogatim šumama, lovu na jastoge i branju borovnica. To je istovremeno jedan od najsiromašnijih regiona u državi Mejn.

Projekat je trebao da ujedini ljude i donese nove izvore prihoda, ali mještani su zabrinuti da bi mogao bespovratno promijeniti jednu od rijetkih netaknutih zajednica na istočnoj američkoj obali.

„Jednostavno ne želim uništiti nešto što je već dobro, ovdašnju ljepotu, razvojem na ovom području. Neodlučna sam, zaista jesam. Želim da vidim razvoj, želim da vidim održiv razvoj, ali želim da vidim i očuvanje ovih stvari koje su nam bliske i drage“, kaže Meri Emerson, koja se protivi projektu, ali razmatra i benefite koje bi donio zajednici.

Izgradnja najvećeg jarbola donijela bi velike promjene u živote lokalnog stanovništva. Ali obim projekta je mnogo veći - osim jarbola i zastave, predlagači planiraju izgradnju sela, muzeja istorije, restorana i auditorija sa 4.000 mjesta.

Takođe, bili bi izgrađeni memorijalni zidovi sa imenima svih američkih veterana koji su umrli još od američke revolucije. To bi bilo više od 24 miliona imena.

Sve to bi podrazumijevalo izgradnju puteva, parkinga i smještaja za stotine, pa i hiljade radnika, a kasnije i posjetilaca. Bio bi otvoren i veliki broj suvenirnica, restorana brze hrane i svih drugih sadržaja koji postoje na velikim turističkim lokacijama.

„Ako se ruralna zajednica prebrzo proširi, ne biste više mogli da tu živite. Cijene bi u nekim slučajevima bile previsoke“, kaže vijećnik Grin.

Porodica Vorčester nije pristala da razgovara sa novinarima AP-a, ali Morilov sin, Majk Vorčester, naveo je u izjavi da planiraju nastaviti sa projektom, ostavljajući prostor za eventualne promjene.

Naveo je da porodica dobija puno podrške, kao i donacije – što je jedan od načina finansiranja izgradnje – ali i da poštuju želje lokalne zajednica koja želi još vremena da prouči projekat.

U ovom trenutku, projekat je u fazi rješavanja administrativnih prepreka. Lokacija izgradnje tehnički nije u Kolumbija Folsu, nego na području nad kojim nadzor ima državna agencija, pa Vorčesteri planiraju da preko zakonodavne procedure omoguće mještanima da glasaju za pripajanje te zemlje.

Takođe, Služba za zaštitu životne sredine države Mejn optužila je tvorce projekta da su organizovali izgradnju koliba bez potrebnih dozvola.

U martu, stanovnici su izglasali šestomjesečnu zabranu gradnje velikih projekata, kako bi sebi i gradu obezbijedili više vremena za kreiranje neophodne regulative i pravila.

Neki od mještana kažu da Vorčester radi nešto dobro i da će donijeti nove poslove. Drugi navode da je riječ o biznismenu koji je naučio da stvari idu u njegovu korist i da svoju verziju Amerike nastoji da nametne drugima, dodajući da se veličina patriotizma ne može mjeriti visinom jarbola.

„To je drugačije od moje vizije“, kaže Čarli Robins, dodajući da bi to bilo kao da neko u divljini postavi Ajfelov toranj.

Robins ne dovodi u pitanje motive za izgradnju: „Lovim i pecam na tom području. Ne volim gužve. To je na neki način sebično, ali tako se osjećam.“

Ipak, kritikovanje bilo čega što ima veze sa zastavom može da dovede do delikatnih situacija. Na jednom od sastanaka mještana, stanovnica je rekla da joj se ne sviđa ideja da se svako jutro probudi i kroz prozor ugleda veliki jarbol.

„To mi nije baš leglo“, kaže Pit Doak, koji svog prijatelja Vorčestera opisuje kao vizionara.

„Možda ćemo se jednog dana probuditi i ugledati zastavu sa srpom i čekićem“, aludira Doak na zastavu Sovjetskog saveza. „Reći da jarbol sa američkom zastavom bode oči, to mi se ne sviđa. Ali ne smeta im da kroz prozor gledaju tornjeve za telefone i vjetrenjače“.

„Jarbol sa zastavom jednostavno želi da oda počast svim veteranima koji su pali u ratovima. To je u osnovi suština“, kaže Doak.

Ukoliko projekat bude odobren, izgradnja bi trajala 10 godina.

Riječ je o organizacijama okupljenim oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju (EU) i NATO savez, piše agencija FENA.

"Nastavak Dodikovog djelovanja može samo donijeti daljnju nestabilnost, nefunkcionalnost i što je najstrašnije, može ugroziti mir u Bosni i Hercegovini", izjavio je na pres-konferenciji Vladimir Andrle u ulozi predsjedavajućeg Vijeća organizacija.

Vijeće čine: Forum parlamentaraca 1990, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko narodno vijeće, La Benevolencija i Hrvatsko narodno vijeće. Njihovim stavovima pridružio se i Centar za promociju civilnog društva.

Šta je prethodilo?

Povod za pres-konferenciju je, kako se navodi, nedavni nasrtaj Milorada Dodika i Narodne skupštine RS-a na ustavno-pravni poredak BiH time što je ta entitetska skupština prihvatila predloženi zakon o ignorisanju odluka državnog Ustavnog suda i visokog predstavnika u BiH.

Uslijedila je odluka visokog predstavnika Schmidta koji je suspendovao odluke Skupštine RS-a. On je još izmijenio i dopunio Krivični zakon BiH, tako da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.

Navedene asocijacije očekuju od državnog Tužilaštva i Suda da promptno reaguju prema svima koji budu djelovali suprotno izmijenjenom Krivičnom zakonu.

Ako to ne budu činili, Ured visokog predstavnika u BiH treba da poduzme mjere prema pravosudnim institucijama:

"Pozivamo sve progresivne snage u BiH, političke stranke, organizacije civilnog društva, predstavnike akademske zajednice, javne i kulturne radnike, medije, da u fokus javnih politika bude stavljena Rezolucija Skupštine Vijeća Evrope iz 2006. godine, bazirana na mišljenju Venecijanske komisije iz 2005.", rekao je Vladimir Andrle u ime navedenih nevladinih asocijacija.

Miro Lazović, predsjednik jedne od njih, Foruma parlamentaraca 1990, pozvao je evropsku i američku administraciju da aktueliziraju principe iz navedene Rezolucije.

Šta stoji u Rezoluciji Vijeća Evrope?

Tom Rezolucijom je Skupština Vijeća Evrope pozvala vlasti BiH da najkasnije do oktobra 2010. godine usvoje novi državni ustav da bi mehanizam etničke zastupljenosti bio zamijenjen građanskim principom pri izboru predstavnika u institucije.

Tražilo se da se to prvenstveno sprovede ukidanjem ustavne kategorije "ostalih", građana BiH koji ne pripadaju bošnjačkoj, srpskoj ili hrvatskoj nacionalnosti.

Vlasti BiH su tada također pozvane da revidiraju teritorijalnu organizaciju države i njenu podjelu na entitete, kantone i općine te preraspodijele nadležnosti između države i nižih nivoa s ciljem povećanja efikasnosti i održivosti.

"Možda nisu visoki tri metra, ali sigurno nisu visoki pola metra. Dakle, nikada ne treba da potcijenjujemo Ruse i njihovu sposobnost da se oporave", rekao je Bauer novinarima u Briselu.

Očekuje se da lideri članica NATO-a podrže veliku promjenu sistema planiranja Alijanse na samitu u glavnom gradu Litvanije Vilnjusu 11. i 12. jula.

NATO, kao organizacija, ne isporučuje Ukrajini oružje i municiju. NATO nastoji da izbjegne biti uvučen u širi rat sa nuklearno naoružanom Rusijom, dok istovremeno izrazito jača sigurnost svojih članica u blizini Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Oko 40.000 vojnika je u pripravnosti od Estonije na sjeveru do Rumunije na Crnom moru. Oko 100 aviona NATO-a svakog dana poleti na tom prostoru, a na Baltičkom i Sredozemnom moru djeluje ukupno 27 ratnih brodova.

Cilj novih planova NATO-a je da ima do 300.000 vojnika spremnih da pređu na istočno krilo Alijanse u roku od 30 dana. Planovi dijele teritoriju NATO-a na tri zone, na krajnji sjever i Atlantik, na zonu sjeverno od Alpa i na drugu u južnoj Evropi.

Bauer je rekao da se novo planiranje NATO-a zasniva na snazi ruske vojske prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo rat protiv Ukrajine u februaru prošle godine.

Zvaničnik NATO-a je kazao da je rat iscrpio rusku kopnenu vojsku, ali ne i njenu mornaricu ili zrakoplovstvo.

"Ono što generalno vidimo jeste da su Rusi oprezni oko NATO-a. Oni nisu za traženje sukoba sa NATO-om. Mislim da je to znak da su veoma, veoma zauzeti. U kopnenom domenu, mislim da nemaju puno snaga na raspolaganju da bilo šta urade bilo kome drugom", naveo je Bauer.

On je, međutim, izrazio uvjerenje da će se Rusi oporaviti i dodao da će NATO "nastaviti da ih posmatra kao ozbiljnu prijetnju".

"Uklonićemo oko 1.200 ovih jedan po jedan", kaže menadžer lokacije Mika Hakkarainen, držeći zakovicu.

Do februara 2022. godine, elektrifikacija ovog kratkog dijela željeznice – jedine željezničke veze između Švedske i Finske – vrijedna 37 miliona eura je obećavala lokalnom stanovništvu jednostavnu priliku da uhvati noćni voz do jarkih svjetala Stockholma.

Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, to se promijenilo.

Sada je Finska dio NATO-a, a Švedska se nada da će se uskoro pridružiti.

Dok alijansa preoblikuje svoju strategiju kao odgovor na rusku kampanju, pristup ovim novim teritorijama i njihovoj infrastrukturi otvara puteve saveznicima da posmatraju i obuzdaju Moskvu, kao i šansu bez presedana da se čitava sjeverozapadna Evropa tretira kao jedan blok, skoro dvadesetak diplomata i vojni i sigurnosni stručnjaci rekli su Reutersu.

"IZLOŽITI RUSIJU"

Poboljšanja finske željeznice oko Tornija na švedskoj granici je jedan primjer. Predviđena za završetak sljedeće godine, saveznicima će olakšati slanje pojačanja i opreme s druge strane Atlantika u Kemijarvi, sat vremena vožnje od ruske granice i sedam sati od ruskog nuklearnog bastiona i vojnih baza u blizini Murmanska na poluostrvu Kola.

Među snagama koje se tamo nalaze, ruska Sjeverna flota uključuje 27 podmornica, više od 40 ratnih brodova, oko 80 borbenih aviona i zalihe nuklearnih bojevih glava i projektila, pokazuju podaci koje je prikupio Finski institut za međunarodne poslove (FIIA).

U vojnom sukobu s NATO-om, glavni zadatak flote bio bi da osigura kontrolu nad Barencovim morem i zaustavi brodove koji dovoze pojačanja iz Sjeverne Amerike u Evropu kroz vode između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije.

To je nešto u čemu Finska može pomoći NATO-u da se odupre.

"Sve se radi zbog obuzdavanju te vrste sposobnosti sa sjevera", rekao je za Reuters penzionisani američki general-major Gordon B. Davis Jr.

Osim što otvara svoju teritoriju, Helsinki kupuje pravu imovinu, posebno borbene avione, "kako bi dodao vrijednost (sjeveroistočnoj) odbrani i, iskreno, u sukobu doveo Rusiju u opasnost", rekao je on.

Doprinos Švedske će do 2028. uključiti novu generaciju podmornica u Baltičkom moru za koje Fredrik Linden, komandant Prve švedske flotile podmornica, kaže da će napraviti veliku razliku u zaštiti ranjive infrastrukture morskog dna i očuvanju pristupa – trenutno velike sigurnosne glavobolje, što je u septembru 2022. godine pokazalo uništenje gasovoda Sjeverni tok.

"Sa pet podmornica možemo zatvoriti Baltičko more", rekao je Linden za Reuters. "Dijelove koji su zanimljivi pokrivat ćemo našim senzorima i našim oružjem."

Analitičari kažu da promjena nije prije vremena. Rusija aktivno razvija svoje vojne i hibridne sposobnosti na Arktiku protiv Zapada, dijelom pod okriljem međunarodne ekološke i ekonomske saradnje, rekao je za Reuters zamjenik direktora FIIA-e Samu Paukkunen. Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Paukkunenov institut procjenjuje da zapadne oružane snage vojno zaostaju oko 10 godina za Rusijom na Arktiku.

Čak i uz gubitke koje je Rusija pretrpjela u Ukrajini, pomorska komponenta Sjeverne flote i strateški bombarderi ostaju netaknuti, rekao je Paukkunen.

Danska, članica NATO-a, postupno je ukinula svoju podmorničku flotu 2004. godine, kao dio koraka da smanji svoje vojne kapacitete nakon završetka Hladnog rata, i tek treba da odluči o budućim ulaganjima. Norveška takođe naručuje četiri nove podmornice, a isporuka prve je 2029. godine.

"Čini mi se da moramo nešto da nadoknadimo, jer to nismo radili kako treba u posljednjih 25 godina", rekao je Sebastian Bruns, viši istraživač pomorske sigurnosti na Institutu za sigurnosnu politiku Univerziteta Kiel.

"CIJELI SJEVER"

Oba događaja pokazuju kako će prošireni savez preoblikovati evropsku sigurnosnu mapu. Region od Baltika na jugu do visokog sjevera mogao bi postati gotovo integrirano operativno područje NATO-a.

„Za NATO je veoma važno da sada imamo cijelio sjeverni dio, da ga vidimo kao cjelinu“, rekao je potpukovnik Majkl Maus iz NATO-ove Savezničke komande za transformaciju za Reuters. Predsjedavao je radnom grupom koja je vodila vojnu integraciju Finske u NATO.

"Sa (postojećim) NATO državama Norveškom i Danskom, sada imamo cijeli blok. I razmišljajući o potencijalnim odbrambenim planovima, za nas je ogroman korak naprijed, da to sada posmatramo kao čitavo područje."

To je postalo jasno u maju, kada je Finska bila domaćin svoje prve arktičke vojne vježbe kao članica NATO-a na jednom od najvećih europskih poligona za artiljeriju, 25 km iznad Arktičkog kruga.

Obližnji grad Rovaniemi, poznat turistima kao dom Djeda Mraza, također je baza finskih arktičkih zračnih snaga i služio bi kao vojno središte regije u slučaju sukoba. Finska ulaže oko 150 miliona eura u obnovu baze kako bi mogla primiti polovinu nove flote od 64 borbena aviona F-35, koji bi trebali stići od 2026.

Za majske manevre, skoro 1.000 savezničkih snaga iz Sjedinjenih Država, Britanije, Norveške i Švedske ispunilo je rijetke autoputeve dok se pridružilo oko 6.500 finskih vojnika i 1.000 vozila.

Kapetan Kurt Rossi, terenski artiljerijski oficir američke vojske, predvodio je bateriju koja je donijela višecevni raketni bacač M270.

Prvo je dopremljen iz Njemačke preko Baltičkog mora, a zatim kamionom prevezen skoro 900 km na sjever.

"Nismo bili ovako blizu (Rusiji) i ranije smo mogli da treniramo u Finskoj", rekao je Rosi.

Ako bi došlo do sukoba s Rusijom u području Baltičkog mora – gdje Rusija ima značajne vojne kapacitete u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu – brodski put koji je NATO koristio za tu vježbu bio bi ranjiv. Finska se u velikoj mjeri oslanja na pomorski teret za sve svoje zalihe – carinski podaci pokazuju da se gotovo 96% njene vanjske trgovine odvija preko Baltika.

Željeznička veza istok-zapad preko visokog sjevera otvorit će alternativu, koja bi se mogla pokazati ključnom.

"Mislim da Rusi mogu prilično lako prekinuti transport tereta morem, tako da je u osnovi ova sjeverna ruta jedina dostupna ruta nakon toga", rekao je Tuomo Lamberg, menadžer za prekogranične operacije u Sweco, švedskoj kompaniji koja projektuje elektrifikaciju.

"BEZ POMOĆI"

Ali i taj rizik bi se mogao povući kada Švedska uđe u NATO.

Dolje ispod vodene linije Baltičkog mora, zapovjednik podmornice Linden pokazuje reporteru kapetansku odaju Gotlanda, jedne od četiri podmornice koje se trenutno nalaze u švedskoj floti, čime će ukupan broj NATO-a u baltičkim zemljama biti 12 do 2028.

Institut Kiel očekuje da će Rusija dodati jednu do tri podmornice u narednim godinama, kako bi svoje baltičke podmornice povećale na četiri, zajedno sa svojom flotom od oko šest modernih ratnih brodova. Njihove mogućnosti u Kalinjingradu takođe uključuju balističke rakete srednjeg dometa.

"Ovo može biti najusamljenije mjesto na svijetu", kaže Linden, koji je bio kapetan broda dugi niz godina. U tipičnoj misiji, koja traje dvije do tri sedmice, nema komunikacije sa štabom, rekao je.

Gotlands, poput modernih njemačkih podmornica tipa 212, bit će među najnaprednijim nenuklearnim podmornicama NATO-a i moći će ostati izvan luke znatno duže od većine drugih konvencionalnih modela, rekao je istraživač Bruns pročitajte više.

„Rekao bih, bez sumnje, da su Gotland klase i njemački Tip 212 najsposobnije nenuklearne podmornice na svijetu“, rekao je Bruns.

"Ne postoji ništa što bi ih moglo nadmašiti, bukvalno. U smislu koliko su tihi, motora koje koriste, oni su posebno tihi i vrlo upravljivi."

U podmorničkom ratu, rekao je Linden, primarno pitanje je gdje je protivnik. Ako nepažljivi član posade ispusti ključ ili zalupi vratima ormara može dovesti do otkrivanja.

"Tiho razgovaramo na brodu", rekao je Linden. "Ne treba vjerovati... filmovima u kojima se izvikuju naređenja."

Gotland se nalazi u Karlskroni, oko 350 km preko Baltika od Kalinjingrada. Sa prosječno 1.500 brodova dnevno koji prometuju Baltikom prema Komisiji za sigurnost i saradnju u Evropi, to je jedan od najprometnijih morskih puteva na svijetu – i zapravo postoji samo jedan izlaz, Kattegatt more između Danske i Švedske.

Plitkoj i prenapučenoj morskoj vodi može se pristupiti samo kroz tri uska tjesnaca kroz koja podmornice ne mogu proći, a da budu otkrivene.

SLUŠANJE

Ako bi bilo koji od tjesnaca bio zatvoren, pomorski teretni saobraćaj prema Švedskoj i Finskoj bio bi teško pogođen, a baltičke države potpuno bi prekinute. Ali sa Švedskom u alijansi, to postaje lakše spriječiti, jer će švedske podmornice povećati NATO moći slušanja.

Linden kaže da posada Gotlanda ponekad može čuti ruske brodove. Opseg zvuka varira djelimično u zavisnosti od godišnjih doba. Zimi, rekao je, možete čuti čak do ostrva Oeland – malo dalje od udaljenosti između Londona i Birmingema u Velikoj Britaniji.

"Možete ležati izvan Stokholma i čuti kako lanac zvecka na Oelandovoj sjevernoj bovi", rekao je Linden. "Ljeti možete čuti možda 3.000 metara."

Do 2028., kada Švedska preuzme novi dizajn plovila, ovaj kapacitet će se povećati. Novi dizajn, poznat kao A26, omogućit će posadama podmornica da rasporede vozila na daljinsko upravljanje (ROV), borbene ronioce ili neke vrste autonomnih sistema bez dovođenja podmornice ili posade u opasnost, rekao je Bruns.

"U zavisnosti od misije, to može biti ROV koji štiti cjevovod ili podatkovni kabel, to mogu biti borbeni ronioci koji izlaze na obalu u mraku, može biti gotovo bilo šta."

Taj kapacitet će povećati obim Švedske da kontroliše dolaske i odlaske kroz Baltik.

"Ako računate sve snage, s Njemačkom na čelu i Švedskom i Finskom koji dolaze na brod, sve one su zaista značajno pomjerile ravnotežu u Baltičkom moru", rekao je Nick Childs, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku sigurnost u Međunarodni institut za strateške studije.

„To bi veoma otežalo ruskoj floti Baltičkog mora da funkcioniše na slobodan način“, rekao je on. "Ali to bi moglo... i dalje predstavljati izazov za NATO."

„Pojedince koji se bave aktivnostima koje su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom smatrat ćemo odgovornim za svoje postupke”, stoji u objavi Matthewa Millera, portparola State Departmenta.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt posegnuo je za bonskim ovlastima i poništio Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji entiteta Republika Srpska.

Schmidt je poništio i zakonske izmjene Narodne skupštine Republike Srpske prema kojim se neće objavljivati odluke visokog predstavnika u tom entitetu.

Također je odlučio izmijeniti Krivični zakon Bosne i Hercegovine, na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će, kako je rekao Schmidt, osigurati pravni osnov za tužioce da poduzmu aktivnosti.

Profesor međunarodnog prava na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić za Glas Amerike ocijenio najnovije odluke Schmidta kao „relativno blage”.

„Međunarodna zajednica je rekla da toleriše mnoge stvari od različitih aktera i politčkih elita. Kada je došlo do kraja, reagiraju. Današnja reakcija se može činiti kao relativno blaga s obzirom na radikalne mjere, ali se najavljuju promjene krivičnog zakona. Možemo očekivati pravne akcije domaćeg tužilaštva ka akterima koji su do sada bili zaštićeni parlamentarnim imunitetima”, rekao je Anđelić

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je rekao jučer kako se odluke visokog predstavnika neće poštovati u tom entitetu.

Anđelić smatra da bi međunarodna zajednica, s obzirom na složenu političku situaciju u BiH, morala donositi radikalnije odluke te očekuje reakciju Tužilaštva BiH.

„Međunarodna zajednica je rekla da toleriše mnoge stvari od različitih aktera i politčkih elita. Kada je došlo do kraja, reagiraju. Današnja reakcija se može činiti kao relativno blaga s obzirom na radikalne mjere, ali se najavljuju promjene krivičnog zakona. Možemo očekivati pravne akcije domaćeg tužilaštva ka akterima koji su do sada bili zaštićeni parlamentarnim imunitetima”, smatra professor s Univerziteta u Londonu.

Navodi da je međunarodna zajednica shvatila da u BiH nema istinske demokratije, već da se političari služe kvazi demokratskim metodama da bi se ostvarili nacionalističke interese.

„Bonske ovlasti postoje dugo, koristio ih je i prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko, iako vrlo rijetko. Schmidt ima arsenal mogućnosti, a manje je bojažljiv nego prethodnik. Zbog trenutnog stanja i složene političke situacije u BiH, morati donositi radikalnije odluke. Kada je tek počela djelovati Daytonska BiH, članovi Predsjedništva su bili uklinjani ako su njihove akcije dovodile državu i institucije u opasnost. Međunarodna zajednica niz godina tolerira slična ponašanja i nadam se da je tome kraj”, zaključio je Anđelić.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, u subotu je, poništio i zakon koje je usvojila NSRS u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika. Također je donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH kojom će se narušavanje ustavnog poretka tretirati kao krivično djelo.