Escobar je u maju svjedočio pred Komitetom višeg doma, ili Senata. Međutim, ovo je prvi put da Escobar svjedoči pred nižim domom Kongresa u skoro dvije godine.

Republikanci, koji su u opoziciji predsjedniku Bidenu, su u međuvremenu preuzeli kontrolu Zastupničkog doma i ovo će biti prvi put u više od četiri godine da će imati priliku da vode saslušanje o Zapadnom Balkanu.

Kako je najavljeno, Eskobar će pred članovima komiteta, istaći da su osnovni ciljevi politike Bidenove administracije na Zapadnom Balkanu zasnovani na jednostavnom principu - kontinuiranoj integraciji regiona u evroatlantske strukture.

Prema njegovim riječima, ova integracija jača Evropu kao geostrateškog partnera, ali jača i demokratsko upravljanje i vladavinu prava, čineći zemlje Zapadnog Balkana sigurnijim i prosperitetnijim – a samim tim i boljim sigurnosnim i trgovinskim partnerima za Sjedinjene Države.

Escobar naglašava da postoje prepreke u ovom nastojanju, poput, zaustavljenih procesa demokratizacije, korupcije, ovisnosti o ruskoj energiji, etnonacionalističkim politikama, te štetnom uticaju sa strane zajedno sa dezinformacijama.

Ipak, kako navodi, te prepreke nisu nepremostive, ali je ključno da Zapadni Balkan preduzme korake neophodne za evropsko članstvo.

U tom procesu angažman SAD je snažan, i pruža pomoć u borbi protiv korozivne korupcije, ali i dezinformacija koje podstiču podložnost zlonamjernom uticaju, kako od Rusije I Kine, tako i od negativnih aktera iznutra.

Eskobar će tokom izlaganja naglasiti da su rješavanje postojećih tenzija i postizanje regionalne stabilnosti prioriteti politike Bidenove administracije za Zapadni Balkan.

U tom kontekstu, posebno ističe angažman SAD kada je u pitanju smirivanje tenzija na relaciji Kosovo Srbija i stabilizaciji situacije u Bosni i Hercegovini.

Eskobar će u izlaganju navesti da, kako je rekao, nažalost, predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik ostaje fokusiran na demontiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnog Ustava.

On smatra da Dodikovo uporno, secesionističko i antidemokratsko djelovanje ugrožava stabilnost, sigurnost i prosperitet zemlje i šireg regiona.

“Nastavit ćemo pozivati na odgovornost svakog ko podriva Dejtonski mirovni sporazum ili ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter zemlje. Takođe, ćemo nastaviti intenzivne napore da ojačamo opredijeljenost međunarodne zajednice da podrži Dayton, uključujući podršku misiji Evropske unije EUFOR ALTHEA. Nadalje, ostajemo čvrsti u podržavanju korištenja bonskih ovlasti Ureda visokog predstavnika za suzbijanje prijetnji Dejtonskom sporazumu”, navodi se u dijelu najavljenog obraćanja, koje se tiče BiH.

Međutim, Eskobar će izlaganje započeti, kako je i sam naglasio, s teškim odnosom Srbije i Kosova, ističući da revolucionarni Sporazum o normalizaciji odnosa, iz februara i marta koji je postigla EU uz snažnu podršku SAD, pruža okvir kroz koji obje zemlje ispunjavaju svoje nezavisne obaveze.

“Štaviše, Kosovo i Srbija su se složili da priznaju međusobno dokumente i nacionalne simbole. I – što je najvažnije – prema ovom sporazumu, Srbija više neće lobirati protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama”, navodi se u pismenom obraćanju Escobara.

Međutim, od potpisivanja ovog sporazuma, kako je naveo, bilo je ozbiljnih provokacija, dizanja tenzija i neprihvatljivog nasilja srpskih demonstranata protiv KFOR-a, policije i novinara na sjeveru Kosova.

Kao odgovor, NATO je rasporedio rezervne snage da pojača misiju, a SAD su zajedno sa EU pozvale na hitnu deeskalaciju, uključujući održavanje novih opštinskih izbora i izbora za gradonačelnike u četiri opštine na sjeveru Kosova uz učešće etničkih Srba, i ponovno fokusiranje na implementaciju sporazuma postignutog u okviru Dijaloga uz podršku EU.

“Zajedno sa našim evropskim partnerima, ostajemo angažovani na pitanjima Kosova i Srbije, pozivajući obje strane da ispune sve svoje obaveze, koje su od suštinskog značaja za nastavak napretka na njihovom evropskom putu”, navodi Escobar.

Prema detaljima njegovog izlaganja, u Crnoj Gori je vidljiv obnovljeni zamah ka ostvarenju njene evropske budućnosti. Nedavni predsjednički i parlamentarni izbori bili su slobodni, mirni i biračima su nudili širok izbor. Ishod je učvrstio želju građana Crne Gore za postizanjem evropskih integracija i reformama koje će ih unaprijediti.

U nastavku dodaje da su Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile pregovore o pristupanju EU, obe su čvrsti partneri u podsticanju normalizacije između Srbije i Kosova, i obe su čvrste NATO saveznice.

Eskobar je nekoliko puta u izlaganju ponovio da su transatlantske i evropske integracije od suštinskog značaja u kontekstu smanjenja štetnog uticaja spoljnih aktera, poput Kine i Rusije, ali i korumpiranih lokalnih aktera, koji nastoje da destabilizuju region.

Kako navodi, ozbiljnu prijetnju regionalnoj sigurnosti, predstavlja činenica da je Rusija i dalje ekskluzivni dobavljač prirodnog gasa za neke zemlje Zapadnog Balkana, a dok ratuje protiv Ukrajine, ističe Eskobar, Kremlj često širi dezinformacije preko medija na srpskom jeziku – kako bi sijao podjele, nepovjerenje i međuetničke i vjerske tenzije. Kina s druge strane spaja podmukle narative sa korozivnim investicijama, koje kako navodi Escobar, zarobljavaju zemlje Zapadnog Balkana.

“Nudimo alternative koje će izgraditi otpornost na ove uticaje, uskladiti naše partnere sa standardima EU za nabavku kritične infrastrukture i strana ulaganja, zatim suzbijanje dezinformacija, te razvoj čistih, pouzdanih, pristupačnih i raznovrsnih izvora energije”, navodi Escobar.

On će članovima komiteta naglasiti da građani Zapadnog Balkana žele bolju budućnost za svoju djecu – onu u kojoj se jače, transparentnije demokratije i vlade smatraju odgovornim, gdje je podrška ljudskim pravima snažna i gdje svi imaju koristi od većeg ekonomskog prosperiteta i sigurnosti.

“Naš angažman pomaže u ostvarenju ovog sna, a nastavak dvostranačkog angažmana u Kongresu i dalje je ključ njegovog uspjeha”, zaključak je najavljenog Escobarovog obraćanja članovima Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Perlman, glomazni glumac "Hellboya" sa šljunčanim glasom, nagnuo se u kameru u video snimku uživo na Instagramu, nakon što je izbrisan, kako bi iskalio svoj bijes.

Tri godine nakon što je pandemija dovela Holivud do zastoja, filmska i TV industrija ponovo je stala. Ovaj put, međutim, industrija je uključena u ogorčenu bitku oko toga kako je streaming - nakon što je brzo napredovao tokom pandemije - preokrenuo ekonomiju zabave.

Nakon što je prebrodio pandemiju, Hollywood je sada u potpunosti u ratu u svom dvostrukom filmu "Apokalipsa sada". Kada su deseci hiljada iz Ceha filmskih glumaca-Američka federacija televizijskih i radijskih umjetnika izašli na proteste prošle sedmice, pridruživši se 11.000 scenarista iz Ceha američkih pisaca koji štrajkuju od maja, manji sukob je postao nuklearni upravo na vrijeme kada je objavljen "Openhajmer." Dok su se upečatljivi glumci i pisci mobilizirali u pred studijima i sjedištima streamera, Puckov Matthew Belloni je napisao: "Grad gori do temelja."

"Ne možete promijeniti poslovni model onoliko koliko se promijenio i ne očekivati da će se promijeniti i ugovor", rekao je Fran Drescher, predsjednik SAG-AFTRA, na vatrenoj konferenciji za novinare na kojoj je najavljen štrajk. “Nećemo nastaviti s postepenim promjenama ugovora koji više ne poštuje ono što se trenutno dešava s ovim poslovnim modelom koji nam je nametnut.

"Šta mi radimo?" dodala je. "Kretati se oko namještaja na Titaniku?"

Katastrofa se nadvila u Holivudu i kada je COVID-19 u martu 2020. zatvorio kina, ispraznio TV studije i zatvorio svu produkciju. Oporavak je još uvijek u toku.

Tokom vikenda, jedna od prvih velikih filmskih produkcija zatvorenih zbog pandemije — „Misija: Nemoguće – Dead Reckoning Part One“ — tek je stigla u bioskope. I kao što je pokazalo njegovo veliko, ali ne i blokbaster otvaranje, dio Holivuda prije pandemije još uvijek se nije vratio. Box office ostaje oko 20% do 25% niži od tempa prije pandemije.

"Razgovarali smo o remetilačkim silama u ovom poslu i svim izazovima s kojima se suočavamo, oporavku od COVID-a koji je u toku. Nije se u potpunosti vratio", rekao je izvršni direktor Disneyja Bob Iger u četvrtak. "Ovo je najgore vrijeme na svijetu da se doda taj poremećaj."

Iako su mnogi zahtjevi SAG-AFTRA-e i WGA-e dugotrajni, veliki dio sadašnjeg spora dobio je snagu u danima pandemije. Uslijedila je digitalna jurnjava u streaming, jer su studiji u mnogim slučajevima žurili da osmisle svoje Netflix konkurente. Rast pretplatnika postao je glavni prioritet.

Rahul Telang, profesor Univerziteta Carnegie Mellon i koautor knjige "Streaming, Sharing, Stealing: Big Data and the Future of Entertainment", kaže da je čitava era promjena sažeta u dvije godine.

"Ono što se trenutno dešava moralo se dogoditi. Sa streamingom, cijeli posao je poremećen", kaže Telang. „Pa naravno, oni se žale: 'Potreban nam je naš pošten udio.' Ali kako odlučiti šta je pravičan udio? Mora postojati transparentnost o tome odakle novac dolazi i kuda ide. Dok se ovo ne riješi, ovo pitanje će se i dalje javljati."

Posljednji put kada su filmski glumci i pisci udarili istovremeno, 1960. godine, cehovi su uspostavili naknade za reprize filmova i TV epizoda, između ostalih zaštitnih znakova. Ako se taj štrajk računa zorom televizije, ovaj čini isto za eru striminga.

Ali streaming, posebno kada kompanije pažljivo čuvaju broj publike, ne nudi laku metriku kao što su gledanost na blagajnama ili TV gledanost za utvrđivanje reziduala – dugo temeljni dio načina na koji pisci i glumci zarađuju za život. SAG-AFTRA traži mali postotak prihoda pretplatnika, s podacima koje je izmjerila treća strana, Parrot Analytics.

Alijansa filmskih i televizijskih producenata, koja pregovara u ime studija, nije pristala na to, ali kaže da su studiji glumcima ponudili "istorijska povećanja plata i preostala povećanja", zajedno sa penzijskim doprinosima i drugim vrstama zaštite.

U međuvremenu, glumci dijele slike svojih neznatnih preostalih plaćanja za streaming hitove. Kimiko Glenn iz Netflixovog filma "Orange Is the New Black" objavila je snimak preostalih uplata u ukupnom iznosu od 27,30 dolara.

"Nekada si mogao da radiš na emisiji, jednoj emisiji i dobar si za godinu zbog ostataka", rekao je glumac Načajka Vanterpul na linijama za protest. "A onda dolazi streaming i dobijate 20 centi preostalih čekova. To utiče na vas."

Sve više izgleda kao da su svi izgubili u takozvanim ratovima streaminga koji su postali hiperpogon pod COVID-19. Otkako je Wall Street prošle godine počeo da se smanjuje na pretplatničkim brojevima, većina medijskih kompanija pretrpjela je pad dionica. Poruka Wall Streeta okrenuta je ka: Pokažite nam profit.

Mnogi se sada spremaju za produženu pauzu koja bi, ako se prenese u septembar, uvelike uticala na jesenji TV raspored i filmske festivale (Venecija, Telluride, Toronto) koji pokreću takmičare za sezonu. Drescher je rekla da "nije mogla vjerovati" koliko su njen sindikat i AMPTP udaljeni.

Hladnije glave bi mogle prevladati. Perlman se, sa svoje strane, kasnije izvinio što se toliko zahuktao. Molio je rukovodioce studija da pronađu "stepen humanosti".

"Ne može se sve odnositi na vaš (psovki) Porsche i vaše (psovke) cijene dionica," rekao je Perlman. "Mora postojati dostojanstvo ako želimo da podignemo ogledalo i odražavamo ljudska iskustva, što je ono što radimo kao glumci i pisci."

Radi rješavanja sve veće zabrinutosti, sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Majorkas objavio je formiranje nove radne grupe koja će istraživati načine na koje vještačka inteligencija može da pomogne da se otkrije i spriječi da roba proizvedena prisilnim radom, uđe u zemlju.

“Pokušaćemo da iskoristimo vještačku inteligenciju da bolje provjerava teret, identifikuje uvoz robe proizvedene prisilnim radom i kontroliše rizik", rekao je Majorkas.

Rješavanje problema na njegovom izvoru bilo bi od velike pomoći, kaže Tea Li, zamjenica podsekretara za međunarodne poslove Sekretarijata za rad.

“Mislim da je vještačka inteligencija izuzetno moćan alat u pokušaju da istražimo kako bismo mogli da koristimo podatke koji postoje. Na primjer, prateći kobalt koji bi mogao da bude iskopan u Demokratskoj Republici Kongo. Kako dolazi do toga da se on ugrađuje u u litijum-jonske baterije u Kini i onda se stavlja u baterije električnih vozila koje možemo naći u automobilima u Sjedinjenim Državama?", upitala je Li.

Vještačka inteligencija takođe može da se koristi na državnim granicama za otkrivanje falsifikovane robe napravljene od prisilnog rada ili dječijeg rada.

Pet Simons, bivši direktor uprave carina napominje da je najveća američka luka za ulazak te vrste robe Long Bič u Los Anđelesu i da tamo stižu milioni kontejnera godišnje svih vrsta robe.

"Vještačka inteligencija može da ima značajno veliku ulogu u tome samo povezujući tačke, odakle je roba došla, gdje ide. I koristeći te napredne algoritme, oni mogu da sastave slagalicu brže nego što bi čovjek ikada mogao to da uradi", kaže Simons.

Iako vještačka inteligencija može da bude od pomoći, stručnjaci upozoravaju da još uvek nije bezbjedna i da treba da bude primjenjena oprezno.

Alen Grina, bivši zamjenik direktora uprave carina, smatra da vještačka inteligencija mora da najprije upozna okruženje:

"A kada pokušavate da upoznate okruženje kao što je Kina, i znajući koliko je teško izvući tačne informacije iz Kine, šta će spriječiti da se lažni pozitivi dogode, i ko će potvrditi da su informacije koje uči ta vještačka inteligencija, u stvari tačne?".

Ono što je potrebno pored tehnologije je volja, kaže Tea Li:

“Potrebne su nam vlade i kompanije spremne da preduzmu korake za usvajanje zakona i da ih sprovedu i regulišu."

Radna grupa za vještačku inteligenciju treba da podnese izvještaj Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost u narednim mjesecima.

Evropska svemirska agencija (ESA), čiji sateliti mjere temperaturu kopna i mora, upozorila je da se Italija, Španija, Francuska, Njemačka i Poljska suočavaju sa ekstremnim uslovima.

Temperature u Evropi bi sljedeće nedelje mogle da obore trenutni evropski rekord - 48,8 Celzijusa koliko je izmjereno na Siciliji u avgustu 2021.

Italijanski meteorolozi su nazvali sljedeću fazu evropskog vrelog talasa "Haron" - po lađaru iz Grčke mitologije koji prevozi duše mrtvih u Had. Ovonedeljni talas je bio nazvan "Kerber" po troglavom psu, čuvaru ulaza u podzemni svijet.

Svijet je prošle nedelje zabilježio najvreliji dan ikada, za šta meteorolozi krive kombinaciju dugoročnog globalnog zagrijavanja izazvanog optuštanjem štetnih gasova, uz kratkoročni efekat redovne, tople faze vremenskog fenomena El Ninjo, koja nastaje na Pacifiku.

Smrtni slučajevi, opekotine i dehidracija

U mnogim dijelovima američkog jugozapada, gdje su vrela ljeta norma, ekstremne temperature koje bi mogle da obore rekorde su najavljene za naredne dane.

Grad Finiks u Arizoni već je 15 dana zaredom imao temperature iznad 43,3 Celzijusova stepena, dok mobilne klinike pružaju pomoć beskućnicima koji su zadobili opekotine trećeg stepena i teško su dehidrirani.

U Las Vegasu je prognozirano 46 Celzijusovih stepeni za predstojeći vikend. U Dolini smrti u Kaliforniji, jednom od najvrelijih mjesta na planeti tokom ljeta, očekuje se da će temperature tokom vikenda dostići 127 Farenhajta, odnosno 52 Celzijusa. Rekordna vrućina je bila izmjerena 10. jula 1913. godine - 134 Farenhajta, ili 56,6 Celzijusa. To je ujedno i svjetski rekord za najvišu temperaturu ikada izmjerenu u prirodi.

O opasnom efektu ekstremnih ljetnjih vrućina govori i studija koja je objavljena ove nedelje, prema čijim podacima je prošlog ljeta više od 61.000 ljudi u Evropi preminula od posljedica vrelog vremena.

Džon Balester, profesor na Institutu za globalno zdravlje u Barseloni, izjavio je da je Francuska naučila pouke od smrtonosnog vrelog talasa 2003. godine, koje bi zemlje poput Italije, Grčke, Španije i Portugala mogle da slijede.

"Postoje mjere koje su relativno jednostavne, kao što je pravljenje popisa ranjivih dijelova stanovništva", navodi Balester koji je i koautor studije.

"Međutim, postoje i mnogo skuplje mjere kao što je redizajniranje gradova kako bi se popravili uslovi stanovanja", izjavio je za Rojters.

Ljekari upozoravaju da su siromašni, stariji ljudi sa već postojećim zdravstvenim problemima, najugroženiji.

Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa brojnim izazovima, među kojima su borba protiv korupcije, cyber bezbjednost, te rad na evropskoj energetskoj nezavisnosti, odnosno smanjenju ovisnosti od ruske energije.

Za suočavanje sa zajedničkim problemima regionalna saradnja je od suštinskog značaja, poručeno je sa konferencije, na kojoj je naglašeno da je stabilan region prioritet vanjske američke politike – posebno stabilizacija Bosne i Hercegovine i rješavanje pitanja Kosova i Srbije.

“Postoji mnogo izazova, kako smanjiti tenzije i normalizovati odnose Srbije i Kosova. Šta smo mi kao međunarodna zajednica i region, spremni da uradimo da bismo se usprotivili onima koji bi da probude duhove nasilja i tenzija u Bosni i Hercegovini, koji dovode u pitanje njen suverenitet i teritorijalni integritet i multietničnost. To nije nešto što SAD može sama da riješi, to je kako da pomognemo da zemlje regiona budu bliže jedna drugoj, samim tim i Evropskoj Uniji, to je naš strateški interes. Zato smo i podržali razne regionalne inicijative kao što je Otvoreni Balkan”, kaže Martin Mc Dowell, šef Ureda za Centralnu i Južnu Evropu.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH za Glas Amerike ističe prirodne potencijale BiH, posebno energetske i one za proizvodnju hrane, ali i veoma značajnu stratešku poziciju ove zemlje.

“To je srce Balkana. Međutim BiH, kao i sve zemlje regiona, ima ogroman problem infrastrukturalne povezanosti. Bitno je da sve zemlje Balkana dobiju određenu infrastrukturu, da ne moramo recimo iz Sarajave do Skoplja putovati 10 do 15 sati. Regionalne infrastrukturalne inicijative će povezati zemlje regiona i na taj način ih učiniti puno interesantnijim za potencijalne investicije.”, objašnjava Mahmuzić.

U tom smislu smatra da je saradnja sa SAD i EU od ključnog značaja.

“Kineske i ruske investicije su se pojavile onog trenutka kada je prestao aktivni interes Sjedinjenih Država za region. Rusija je, zajedno s Kinom, iskoristila taj vakum i ušli su u zemlje regiona. U tom momentu su se pokazale kao partner koji je bio zainteresovan za region. Važno je da SAD i EU pokažu više pažnje prema regionu, koji prirodno naginje ka Zapadnoj Evropi i prema atlantskim integracijama.”

Energetska tranzicija je jedno od prioritetnih pitanja, ističe Vedran Lakić, ministar industrije I energetike FBiH, koji se nada da će u narednom periodu Bosna I Hercegovina popraviti negativan omjer, koji trenutno iznosi 70 posto u korist energije proizvedene iz neprihvatljivih izvora.

Osvrnuo se i na kineske i ruske investicije u energetskom sektoru BiH.

“Kada govorimo o investicijama koje su bile u prethodnom periodu i koje se tiču termoelektrana i tog sektora, imali smo nekoliko investicija koje nisu bile dovoljno kvalitetne i sumnjam u njihov ishod za naredni period. Uključivanje EU u ovaj proces je veoma značajno. Tu bih istakao veliki angažman Evropske energetske zajednice za Zapadni Balkan, koja nas povezuje i daje upute šta je to što moramo raditi za naredni period. Svaka od država Zapadnog Balkana ima svoje obaveze i kako to bude ispunjavala tako će i imati priliku da koristi sredstva EU kada su obnovljivi izvori energije u pitanju”, kazao je Lakić.

Ističući da je Amerika posvećena nastavku snažnog partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana u pogledu čiste energije, ali i energetske sigurnosti, Geofrey R. Pyatt, pomoćnik američkog državnog sekretara za energetske resurse podsjetio je na globalno dramatičan uticaj invazije Rusije na Ukrajinu - posebno na energetsko tržište Evrope.

“Putin je osigurao da se Rusija nikada više neće smatrati pouzdanim dobavljačem energije, i sama ta činjenica će imati dramatičan uticaj na ponašanje globalnih energetskih tržišta u narednim godinama. To utiče na energetsku tranziciju, posebno u Evropi, gdje vlade jasnije, nego ikada prije, vide rizike ovisnosti o opskrbi fosilnim gorivom iz jednog izvora i koliko je važno udvostručiti posvećenost obnovljivoj energiji, kako iz geopolitičkih, tako i sigurnosnih razloga, koje donose kako ekonomske, tako I ekološke prednostima”, kaže Pyatt.

On je istakao da je Bidenova administracija predstavila dva vodeća principa u vođenju spoljne politike.

Prvi je rad sa saveznicima i partnerima, a drugi partnerstvo sa privatnim sektorom, koji uključuje američke energetske kompanije.

David De Falco, zamjenik pomoćnika sekretara za trgovinu Sjedinjenih Država istakao je da američke kompanije prepoznaju potencijal Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

“Imamo sve više predstavnika na terenu zaduženih za investicije, a takođe radimo i na programima privrednog razvoja. Imamo strategiju koja se zove ‘Evropa u razvoju’, s posebnim osvrtnom na region, prepoznajući da bi to doprinijelo ekonomskom rastu, kao i stabilnosti o kojoj ste danas govorili”, objasnio je De Falco.

Ovogodišnja nagrada Transatlantske mreže liderstva otišla je u BiH, direktoru Agencije za bankarstvo FBiH Jasminu Mahmuziću.

Michael Barbero, potpredsjednik ove mreže istakao je važnost poruke u kojoj lideri regiona ne žele biti taoci istorije nego partneri na putu ka budućnosti, te da je Mahmuzić prešao sa riječi na djela, ne gledajući na ovaj proces kao na problem, nego kao na rješenje.

"Njegovo nevjerovatno liderstvo i reforme koje je napravio svrstale su ovu agenciju u standard međunarodnih organizacija”, zaključio je Barbero.

U intervjuu za Glas Amerike pred odlazak u BiH, Garza je rekao da da se raduje što ne igra Ljetnu NBA ligu, pa će moći ranije otići u BiH, radi bolje aklimatizacije i upoznavanja sa saigračima.

Dvadestčetverogodišnji centar nedavno je potpisao novi jednogodišnji ugovor sa ekipom Minesota Timbervulvs za koju je u igrao i protekle sezone. Ugovor je dvosmjeran, što znači da će, kao i prošle, dio naredne godine provesti u NBA G ligi, u razvojnoj ekipi Minesote – Ajova Vulvsima.

Uprkos snažnoj konkurenciji, Garza kaže da ima mjesto i u Minesoti i u NBA, a za Glas Amerike je govorio i o iskustvu prelaska sa univerzitetske košarke – u kojoj je dominirao i pobrao sva najvažnija individualna priznanja – u najjaču košarkašku ligu na svijetu. Neizbježna tema bili su Denver Nagetsi i Nikola Jokić.

Embed share

Košarkaš Luka Garza: Impresivno je gledati dominaciju Nikole Jokića

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:05:23 0:00

Glas Amerike: Luka, kada smo razgovarali prije više od dvije godine, rekli ste da biste željeli igrati za BiH. Sada se čini da je to konačno riješeno. Možete li govoriti malo o tom procesu i šta to znači za vas, sada kada je sve gotovo?

Garza: Znači mi sve. To je nešto o čemu sam dugo sanjao i nešto za šta znam da ćemo i ja i moja porodica biti veoma ponosni što radim, a to je da predstavljam državu. Proces je bio dugačak, ali suština je bila da utvrdimo koji je najbolji trenutak da napravim taj potez i počnem svoje putovanje u predstavljanju BiH. Ova godina se činila kao savršen trenutak za to. I zaista sam uzbuđen za ovo ljeto, mislim da će to biti sjajno iskustvo za mene, ali i fenomenalna prilika da mogu da igram košarku na visokom nivou, sa vrhunskim igračima i da se takmičim za nešto specijalno.

Glas Amerike: Da li ste razgovarali sa nekim od saigrača ili sa trenerom (Adisom) Bećiragićem?

Garza: Da, bio sam u kontaktu sa mnogo ljudi. Očito, moj rođak Amar Alibegović je neko ko je već imao iskustvo da igra za nacionalni tim. Puno sam sa njim razgovarao, ali i sa Jusufom (Nurkićem) i sa drugim momcima, bio sam u kontaktu i sa trenerom. Mislim da u tom timu ima mnogo odličnih igrača. Bilo je veoma zabavno gledati ih prošle godine (na Evropskom prvenstvu u košarci) i ono što su uspjeli uraditi. Samo gledajući sve to učinilo je da osjetim da želim biti dio toga.

Glas Amerike: Spomenuli ste rođaka Amara. Vi ste obojica u kategoriji naturalizovanih igrača, što znači da ćete se na neki način međusobno takmičiti za mjesto u timu. Kako se osjećate zbog toga?

Garza: Da. Ali sve je u redu između nas, za nas je ostvarenje sna da skupa budemo na istoj strani, bilo da igramo jedan s drugim, ili da jedan podržava drugoga. Mislim da će da bude zabavno ići na trening kamp sa njim, iskusiti to i imati ga uz sebe.

Glas Amerike: Gledali ste već taj tim. Šta mislite, kakve su šanse BiH?

Garza: Mislim da ova grupa ima mnogo potencijala. Na to pitanje mi je teško dati odgovor jer nikada nisam igrao sa bilo kim od njih, osim sa mojim rođakom. Tako da će puno toga zavisiti od toga i kako ću se uklopiti u tu grupu. Ali znajući kakva je moja igra, prilično mi je lako da se uklopim uz druge. I mislim da ću brzo saznati kako se mogu uklopiti i kakva će biti moja uloga, zbog mogućnosti da odem na pripreme i budem uz tim prije nego počnemo igrati utakmice. Mislim da će nam to pomoći. Ako sve spojimo kako treba, jednostavno moramo igrati kao da se tek moramo dokazati, takmičiti se zajedno, onda će sve biti u redu.

Glas Amerike: Imali ste mnogo uspjeha u koledž košarci i onda ste prešli u NBA. Nakon dvije sezone u ligi, možete li malo govoriti o toj promjeni, kako se vidite sada u poređenju sa prije dvije godine?

Garza: Mislim da bih na ovo pitanje odgovorio malo drugačije nakon moje prve godine u NBA, ali nakon prošle sezone osjećam izuzetno samopouzdanje kada je riječ o mojim mogućnostima na ovom nivou. Sa Timbervulvsima sam prošle sezone imao priliku da osjetim da mogu da izađem na teren, igram i pomognem timu da pobijedi. Znate, ne postoji sumnja u mojoj glavi u to da sam rotacioni igrač u NBA, a nadam se i više od toga u budućnosti. Prije nekoliko dana sam potpisao ugovor i uzbuđen sam što ću provesti u Minesoti još jednu godinu jer osjećam kao da mi je tamo dom. To je mjesto na kojem treneri i menadžment vjeruju u mene. Volim tu organizaciju i sve oko tog tima. Mislim da je to savršeno mjesto za mene u ovoj fazi karijere.

Glas Amerike: Da li ste razgovarali sa ljudima iz Minesote o tome kakva su njihova, pa i vaša zajednička, očekivanja od naredne sezone?

Garza: Za mene je to da ostanem konzistentan sa onim što sam radio ove godine i da to nadogradim, da budem spreman kada mi se pruži prilika. A to je nešto što sam uspio uraditi ove godine, sa povredama koje su imali Karl Entoni Tauns i Rudi Gober, bilo je mnogo prilika, posebno sredinom godine. U takvim momentima uvijek sam bio spreman da se iskažem. Mislim da je to nešto što je omogućilo treneru da se na neki način sa lakoćom osloni na mene u nekim od tih situacija. Mislim da očekuju takav stav, da budem spreman, uvijek i bez obzira na sve. Takođe, izvan terena, da pomognem u izgradnji kulture i da postavim primjer mladim momcima u smislu mog stava, načina na koji radim i na koji pristupam igri. Ako mogu da budem pozitivan uticaj u timu, shvatiću koji je način za to i radiću to najbolje kako mogu.

Glas Amerike: Čini se da je vaš tim, sa jedne strane, veoma snažan na centarskoj poziciji, tu su Gober, Tauns, (Naz) Rid, dok s druge strane nije stvar samo u borbi za mjesto u timu, nego i u učenju od igrača koji su iskusniji. Da li stvari vidite na takav način?

Garza: Sto posto. To je ono što sam bio u prilici da radim ove godine. Osjećam da sam postao mnogo bolji time što sam bio okružen takvim momcima i što sam mogao da treniram sa njima. Mislim da je moja igra dosegla novi nivo i da mi se samopouzdanje podiglo na dodatni nivo. Znate, kada sam na treningu i takmičim se sa takvim imenima na visokom nivou, to znači da sam NBA igrač. Zahvalan sam na tim momcima jer su me naučili mnogo toga, a Rudi i Karl, koji su gotovo veterani u ligi, su posebno napravili dobar posao sa mladim momcima, pomažući nam, dajući nam savjete i učeći nas, dok prolazimo kroz tranziciju da smo mi ti koji su malo stariji u ligi. To je ono što je potrebno. Kada ste okruženi takvom vrstom igrača i ljudi, samo možete da napredujete.

Glas Amerike: Da se vratimo na prelazak sa koledža u NBA. Koji vam je najteži aspekt igranja u NBA, možda nešto što niste očekivali, ili nešto što je bilo lakše nego što ste očekivali?

Garza: Mislim da je broj jedan svakako samopouzdanje. To je nešto što me je iznenadilo. Kada ste na parketu, a tamo je i neko ko zarađuje 20 ili 30 miliona godišnje, to vam se može uvući u glavu, da samo njemu dodajete loptu ili nešto slično. Ali morate ostati svoji. Ja sam skorer, to je ono što radim i što sam radio čitavu karijeru. Tako da moram da shvatim da kada sam na terenu, da bez obzira na sve, pružam nešto i u odbrani. A kada ne igram kako znam i kada nisam svoj, to se onda pretvara u nešto što ne pomaže timu. I nije tu samo davanje koševa, tu je i prijetnja od davanja koševa koja mi pomaže da uključim i druge saigrače, da postavljam skrinove, katove, da hvatam ofanzivne skokove i radim druge stvari kroz koje mogu da utičem na igru. A u odbrani sve se svodi na čvrstu igru i na to da se bude pozicioni igrač odbrane. Na tome sam mnogo radio i to sam unaprijedio otkako sam u ligi. Čitav moj način razmišljanja svodi se na usavršavanje sebe i na shvatanje šta moram da radim bolje da bih dobio minute na terenu.

Glas Amerike: Takođe ste igrali i u G ligi, gdje ste imali odličnu statistiku. Možete li malo više govoriti o G ligi i usporediti je sa NBA?

Garza: Stil igre je vrlo sličan, sve je isto u smislu pravila, tempa, načina na koji se igra. I nivo talenta u G ligi je visok. Većina igrača koji igraju u G ligi su mlađi momci iz NBA, bilo da su to izbori prve ili druge runde drafta, ili momci koji su izabrani među prvima na draftu, nevjerovatan broj momaka koji su zaista dobri. Možete izabrati tri, četiri ili pet igrača iz svakog tima koji bi mogli odmah biti u bilo kojem NBA timu. Mi smo prošlu godinu počeli sa Emanuelom Mudiejom, koji je izabran visoko na draftu i Pi Džej Dozijerom, koji je bio starter u finalu Zapadne konferencije. To što imamo takav nivo takmičenja čini sve to interesantnim, a u isto vrijeme, kada odete tamo sa pravim načinom razmišljanja, da igrate čvrsto, radite na svojoj igri i napredujete, dobre stvari se događaju. Zaista sam sretan što tamo imam dobro trenersko osoblje sa trenerom (Džef) Njutonom i drugima. A Rajan Grant je uradio sjajan posao rukovodeći svime. Tako da je to bilo bez poteškoća. To mi je pomoglo u pripremi da budem spreman za Timbervulvse.

Glas Amerike: Da li ćete i naredne godine igrati G ligu, ili je još rano govoriti o tome?

Garza: Ja sam tip koji će raditi sve što se od njega traži. Tako da ako od mene zatraže da igram u G Ligi, otići ću tamo i dati sve od sebe i pomoći timu da pobijedi. Ja nisam od onih koji će se žaliti zbog svoje situacije, veoma sam sretan tu gdje sam. Tako da mi nije važno. To mi daje priliku da popravljam svoju igru. Svaki put kada igram košarku zabavljam se, bilo da je to negdje vani, u LA fitnesu, ili bilo gdje, ja ću izaći na teren i dobro se provesti.

Glas Amerike: Još jedno pitanje o NBA, može li kratak komentar na prošlu sezonu, na osvajanje titule Denvera i (Nikole) Jokića?

Garza: Potpuno je nevjerovatno gledati nekoga ko dominira igrom na način na koji je on to uradio. To je nešto što nismo do sada vidjeli na centarskoj poziciji, sa njegovom sposobnošću dodavanja, sa vještinom koju ima, a kao neko ko nema baš atletske karakteristike u smislu skakanja i slično. Impresivno je moći ga gledati, kao i način na koji igra. On nikada ne igra sa previše emocija, uvijek je uravnotežen, uvijek je u nekom svom tempu. I to ga čini nezaustavljivim. Jer ako promaši šest šuteva na koš zaredom, on će i dalje napraviti pravi potez u narednom napadu. Ako pogodi šest šuteva u nizu i neko je slobodan, on će i dalje dodati loptu tom igraču. Samo je jedna osoba na svijetu koja je takva i to je Nikola Jokić.

Glas Amerike: Tokom ljeta ste nastavili trenirati i pripremati se. Da li trenirate samo sa ocem ili i sa Minesotom, kako to funkcioniše?

Garza: Pomalo od svega. Proveo sam u Minesoti većinu ljeta i radio sa našim timom za razvoj, sada sam nazad kod kuće, radim sa svojim ocem. Radio sam sa njim tokom ljeta, išao sam na različita mjesta, u Los Anđeles, svugdje. Pokušavam iskusiti mnogo različitih trenera. To je ono što mi pomaže da napredujem, sticanje različitih perspektiva. Ali uvijek, uvijek radim sa tatom.

Glas Amerike: Organizovali ste i ljetne kampove, vaš otac je takođe dio toga, možete li objasniti o čemu je tu riječ?

Garza: Da, to je „Akademija Luka Garza“, moj kamp u Ajovi. Bilo je veoma zabavno, bilo je puno djece koja su došla i postala bolja. Moja tata to takođe voli i uživa. To mi daje priliku da se vratim u državu Ajova, povežem se sa tim ljudima. Zapravo je došlo i troje, četvoro ili petoro djece porijeklom iz BiH, koji su nosili bosanske majice. Zaista mi je bilo zabavno vidjeti tu djecu.

Glas Amerike: Takođe se bavite i projektima koji se tiču biznisa. Ranije smo malo o tome razgovarali, da ne razmišljate samo o košarci, nego i o široj slici vas kao osobe, možete li malo pričati o tome?

Garza: Kao što sam rekao, ja sam neko ko voli da radi na sebi i popravlja se i to nije samo u košarci. Pokušavam da maksimalno iskoristim prilike koje imam u NBA, veze koje imam i ljude koje srećem dok sam tu. Do sada sam se uključio u mnogo različitih stvari, bilo da je riječ o nekretninama ili o NFT-ima prije nekoliko godina. Takođe, vraćam se u školu i radim razne takve stvari koje mi pomažu da se unaprijedim u tim oblastima i da budem bolji biznismen, da maksimalno iskoristim priliku koju imam u NBA. A zašto da to ne uradim dok sam košarkaš? Zašto da ne počnem dok sam mlad? Pa kada budem stariji mogu da pogledam unazad i budem zahvalan što sam počeo toliko mlad i da budem uspješniji na nekoliko različitih načina.

Vulin je trenutno prvi čovjek obavještajne službe Srbije i jedan od bliskih saradnika Aleksandra Vučića.

Rođen je 1972. godine u Novom Sadu je političar, diplomirani pravnik, novinar, bivši zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, bivši ministar obrane u Vladi Republike Srbije, bivši direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Vladi Republike Srbije i bivši ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja u Vladi Republike Srbije od 2014. godine, te bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije.

Tokom 2021. godine, Vulin se prometnuo u jednog od vodećih zagovaratelja kontroverzne ideje "Srpskog sveta", koju u većini država bivše Jugoslavije kao i dijelu srpske javnosti gledaju kao na rebradniranu Veliku Srbiju.

Evropski parlament je izrazio zabrinutost zbog imenovanja Aleksandra Vulina na čelo Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Sjedinjene države Vulina su uvrstile na tzv. SDN listu (Special Designated Nationals).

U obrazloženju sankcija navedeno je :

"Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) danas je sankcionisala osobu u Srbiji na osnovu Izvršnog naloga (E.O.) 14033. Sankcioniranje Aleksandra Vulina naglašava odlučnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji su angažovani u korumpiranim poslovima koji unapređuju sopstvene političke agende i lične interese nauštrb mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ovi koruptivni poslovi olakšavaju ruske zlonamjerne aktivnosti u Srbiji i regionu.

„Trezor neće oklijevati da cilja na aktere koji zloupotrebljavaju svoje položaje za ličnu korist, istovremeno potkopavajući efektivnu i demokratsku upravu na Zapadnom Balkanu“, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu, Brian E. Nelson. „Današnjom akcijom Aleksander Vulin je odgovoran za svoja koruptivna i destabilizujuća djela koja su takođe omogućila ruske zlonamjerne aktivnosti u regionu.

Aleksandar Vulin je umIJešan u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije narkotika i zloupotrebu javne funkcije. Vulin je zadržao obostrano koristan odnos sa srpskim trgovcem oružjem Slobodanom Tešićem koji je sankcionisan od strane SAD, pomažući da se Tešićeve ilegalne pošiljke oružja slobodno kreću preko granica Srbije.

Vulinovi postupci su unaprijedili korupciju u institucijama vlasti u Srbiji. Ova djela uključuju korištenje njegovog ovlaštenja za ličnu korist, uključujući umiješanost u lanac trgovine drogom. Iskoristio je svoje javne pozicije da podrži Rusiju, olakšavajući ruske zlonamjerne aktivnosti koje degradiraju sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana i pružajući Rusiji platformu za daljnji uticaj u regionu. Vulin je direktor Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, a ranije je bio ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova. Ove institucije nisu mete ovih sankcija.

OFAC sankcionira Vulina za odgovornost ili saučesništvo u korupciji vezanoj za zapadni Balkan, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu sa vladom na zapadnom Balkanu, ili za sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika, ili direktno ili indirektno uključeno u nju na bilo kom nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine radi lične koristi ili političkih ciljeva, ili podmićivanje", stoji u obrazloženju.

"Danas se navršava 28 godina od genocida u Srebrenici. Sjedinjene Države su posvećene podršci žrtvama, preživjelima i najmilijima više od 8.000 muškaraca i dječaka koji su ubijeni u Srebrenici u julu 1995. godine.

Nikada nećemo zaboraviti ovaj dan i nastavit ćemo podržavati one koji traže nestale, bore se za odgovore, brigu o preživjelima i traženje pravde za ove zločine.

Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Michael Murphy, specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma, ambasadorica Deborah Lipstadt, specijalna predstavnica za rasnu jednakost i pravdu Desirée Cormier Smith i ambasador za međunarodne vjerske slobode Rashad Hussain danas su u Srebrenici kako bi odali počast žrtvama solidarizirati se sa ožalošćenima i suprotstaviti se poricanju genocida.

Kako građani Bosne i Hercegovine gledaju u svjetliju i pravedniju budućnost, imperativ je raditi na pomirenju. Za to je potrebno prihvatiti nepobitne činjenice genocida u Srebrenici i drugih zločina.

Sjedinjene Države će nastaviti podržavati demokratsku, inkluzivnu i prosperitetnu budućnost svih građana Bosne i Hercegovine.", stoji u izjavi iz State Departmenta.

"Ambasador za međunarodne vjerske slobode Rashad Hussain, specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma Deborah Lipstadt i specijalna predstavnica za rasnu jednakost i pravdu Desirée Cormier Smith putuju u Bosnu i Hercegovinu od 9. do 13. jula.

Delegacija će 11. jula otputovati u Srebrenicu kako bi odala počast onima koji su izgubili živote 1995. godine. Pridružit će se ambasadoru SAD u Bosni i Hercegovini Michaelu J. Murphyju kako bi učestvovali na ceremoniji obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici.

U Sarajevu će se sastati sa vjerskim akterima, civilnim društvom i mladima kako bi razgovarali o izgradnji tolerancije oko vjere ili uvjerenja i borbi protiv sistemskog rasizma, diskriminacije, nasilja i ksenofobije kako bi se promovirao mir i prosperitet za sve", stoji u najavi iz State Departmenta.

Poštovanje srebreničkim žrtvama odao je Ambasador SAD u BiH Michael Murphy.

"Danas – i uvijek – građani Sjedinjenih Država solidarni su sa žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima i porodicama koje tuguju za svojim najmilijima. Tugujemo sa vama", stoji u u objavi Ambasade SAD u BiH.

U poruci koju je Ambasada proslijedila medijima stoji:

"U utorak ću prisustvovati obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici, mračnog istorijskog trenutka ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za cijelo čovječanstvo. Na ovaj dan – kao i uvijek – narod Sjedinjenih Država izražava solidarnost sa žrtvama, preživjelima i porodicama koje žale za svojim najmilijim. Mi žalimo s vama.

Sjedinjene Države opredjeljene su da daju podršku preživjelima i pomognu onima koji čuvaju sjećanje na žrtve i mimo 11. jula. Zato smo ponosni što dajemo podršku Memorijalnom centru Srebrenica u očuvanju i izlaganju ličnih stvari žrtava genocida u Srebrenici i u istraživanju digitalizacije iskaza preživjelih, da bi priča o srebreničkom genocidu bila lako dostupna svima u svijetu.

Čast mi je što će se specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova SAD za praćenje i borbu protiv antisemitizma, specijalni predstavnik za rasnu jednakost i pravdu, te ambasador za međunarodne vjerske slobode pridružiti delegaciji SAD u Potočarima sutra. Učešće ovih zvaničnika pokazuje da je Srebrenica i dalje u fokusu politike SAD. Oni su u posjeti Bosni i Hercegovini da bi iskazali protivljenje poricanju genocida i zapaljivoj retorici.

Činjenice o genocidu u Srebrenici nedvojbeno su utvrdili Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde, a potkrijepljene su neosporivim forenzičkim dokazima. Zvaničnici BiH na svim nivoima imaju institucionalnu i pravnu odgovornost da priznaju šta se dogodilo u Srebrenici prije 28 godina, te trajnu obavezu da podučavaju buduće generacije istini, uz poštivanje žrtava, podršku preživjelima – uključujući kulturu sjećanja, potragu za nestalima, te traganje za pravdom koz istrage i procesuiranje počinitelja od kojih su neki još uvijek slobodni i žive među nama.

Sjedinjene Države pozivaju političke lidere Bosne i Hercegovine da pokažu poštovanje prema istini, prema sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, i prema budućnosti Bosne i Hercegovine koja zavisi od njihove sposobnosti da priznaju da se genocid jeste dogodio u Srebrenici i poduzmu neophodne korake da isprave ovu i brojne druge nepravde iz rata 1992-1995.

Svi koji su izgubili svoje najmilije u Srebrenici i drugdje u ovoj zemlji prije četvrt stoljeća ne zaslužuju ništa manje od toga. Sjedinjene Države i dalje su opredjeljene da svima u Bosni i Hercegovini koji teže pomirenju, miru i pravdi daju svoju podršku", navedeno je u poruci.

Poslanik iz redova bošnjačke zajednice ispred koalicije Vakat, Bahrim Šabani, je rekao da Kosovo stoji uz narod Bosne i Hercegovine (BiH), te poručio kako se ne smije dozvoliti niti tolerisati negiranje genocida.

“Država Kosovo i bošnjaci Kosova su posvećeni očuvanju države BiH, kao suverene, nezavisne i nedjeljive”, rekao je on.

Duda Balje, poslanica u Skupštini Kosova ispred Socijaldemokratske unije, je izrazila nadu da se nikada više neće ponoviti genocid poput onog u Srebrenici, te poručila da “bol zbog tog zločina ne prestaje”, kao i da sjećanje na 11. juli nikada neće nestati.

Skupština Kosova je 2021. godine usvojila i Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocid srpskog režima u Srebrenici nad pripadnicima bošnjačkog naroda, potvrđuje masakr nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka, te oštro osuđuje negiranje genocida.

Ovom Rezolucijom se predviđa da se na Kosovu 11. jul obilježava kao “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”.

Međunarodni sud u Hagu je 2007. donio odluku da je u Srebrenici počinjen genocid.

Sudije UN-ovog tribunala potvrdile su 8. juna 2021. godine u drugostepenom postupku presudu kojom je bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u BiH od 1992. do 1995.

Još uvijek se traga za više od 1.000 posmrtnih ostataka a ove godine će biti ukopano 30 nekompletnih tijela srebreničkog genocida.

Nekompletna tijela pronađena su u nekoliko grobnica koje su pripadnici Vojske Republike Srpske više puta prekopavali i prebacivali tijela kako bi prikrili tragove zločina.

U Srbiji je donesena jedna osuđujuća presuda po sporazumu o priznanju krivnje, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu protiv nedostupne osobe.

Državno tužilaštvo je podiglo samo jednu optužnicu za genocid u Srebrenici i to protiv nedostupnog Miomira Jasikovca, čime je nastavljena praksa da se tokom godine optuži samo po jedna osoba nastanjena u Srbiji, iako bi, prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, njihov prioritet trebao biti rad na najsloženijim predmetima. Ali iz Tužilaštva BiH kažu da se trećina prioritetnih predmeta odnosi na nedostupne, dok udruženja žrtava navode da je riječ o svjesnom propuštanju procesuiranja.

Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kaže da žrtve iskazuju nezadovoljstvo dosadašnjim načinom rada Tužilaštva koje podiže optužnice protiv nedostupnih osoba, dok se počinioci sasvim normalno šeću.

“Za dio počinilaca mi iz udruženja opominjemo, šaljemo dopise, a rezultati izostaju. Institucije bi trebale profesionalno da rade svoj posao i onda bi žrtve bile zadovoljnije. Ovako se stiče dojam da je Tužilaštvo pasivno po tom pitanju, da li po sopstvenom ophođenju ili naredbama politika“, kaže Abdurahmanović.

Prije dvije godine je bivši visoki predstavnik Valentin Intzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, ali Tužilaštvo još uvijek nije podiglo niti jednu optužnicu.

Državljanina Srbije, Miomira Jasikovca, nekadašnjeg komandira čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srspke (VRS), Tužilaštvo BiH tereti da je od 13. do 15. jula 1995. svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), čiji je plan bio da zatvore i po kratkom postupku pogube vojno sposobne muškarce iz srebreničke enklave, a žene, djecu i starce prisilno premjeste i na taj ih način unište kao grupu.

Iz Suda BiH za Detektor kažu da je Jasikovcu putem međunarodne pravne pomoći upućena potvrđena optužnica i da, nakon osam mjeseci, još uvijek nemaju zaprimljenu povratnicu, zbog čega nisu stečeni uslovi za zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji.

Nekoliko dana prije potvrđivanja u BiH, protiv Jasikovca optužnicu podiže Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i istog dana, odnosno 5. decembra 2022., s njim potpisuje sporazum o priznanju krivnje, po kojem je kasnije u beogradskom Višem sudu osuđen na pet godina zatvora zbog saizvršilaštva u ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva.

U presudi se navodi da je Jasikovac, zajedno s njemu podređenim pripadnicima čete Vojne policije Zvorničke brigade i drugim jedinicama Vojske Republike Srpske, držao prethodno zarobljene pripadnike Armije BiH i civile muškarce koje su sproveli do obližnjih lokacija, gdje su ova lica, upotrebom vatrenog oružja, lišili života nepoznati pripadnici VRS-a.

Detektor je u istraživanju prije tri godine pokazao da je Jasikovac jedan od komandira i komandanata Vojne policije koji su, prema haškim dokumentima, nalazima vještaka i iskazima svjedoka, izbjegli procesuiranje za učešće u genocidu.

Godinu ranije, optužnica je podignuta protiv nedostupnog nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Milenka Živanovića, protiv kojeg je u toku postupak u beogradskom Višem sudu zbog zločina u Srebrenici, a prije toga je podignuta i potvrđena optužnica protiv nekadašnjeg komandanta bataljona Vojne policije 65. zaštitnog puka pri Glavnom štabu VRS-a, Zorana Malinića, i kasnije je donesena naredba za raspisivanjem potjernice.

Haški tribunal, Sud BiH, te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine u Srebrenici tokom jula 1995. godine.

Dugogodišnje razočaranje žrtava

Iz Tužilaštva BiH u odgovoru Detektoru navode da su za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice u julu 1995., od početka rada Posebnog odjela za ratne zločine, podignute optužnice protiv oko 50 osoba, dok je jedan dio u bjekstvu i protiv njih su na snazi međunarodne potjernice.

Na upit koliko je konkretno predmeta i osoba obuhvaćeno istragama za događaje u i nakon jula 1995., iz Tužilaštva nisu dali odgovor, uz obrazloženje da “o njima ne mogu iznositi detalje“. Naveli su da u svim predmetima ratnih zločina tragaju za preko 360 nedostupnih osoba.

Tužilaštvo je ranije potvrdilo da u fazi istrage vode 17 predmeta sa 67 osumnjičenih za genocid i ratne zločine na području Srebrenice tokom i nakon jula 1995. godine.

Žrtve smatraju da bi danas bilo manje nedostupnih da je Tužilaštvo prioritetnije radilo na predmetima ustupljenim iz Tribunala, navodi predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

“Optužnice za genocid su, pored ‘A’ liste predmeta, jedan od ključnih pokazatelja nerada pravosuđa u BiH. Ne postoji volja, a imamo činjenice i dokaze iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju“, dodaje Tahirović.

Ustupanje predmeta Srbiji

Iz Tužilaštva BiH kažu da su manji broj predmeta, poput “Kravice“, zbog nedostupnosti proslijedili u Srbiju, dok predstavnici žrtava kažu da je taj slučaj ogledalo srbijanskog pravosuđa zbog trajanja i konstantnih odgađanja suđenja.

Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Vidosav Vasić, Jovan Petrović i Bora Miletić su optuženi da su, kao pripadnici Centra za obuku “Jahorina“ Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), učestvovali u ubistvu bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice na zemljoradničkoj zadruzi u Kravici. S njima je bio optužen i Dragomir Parović, čiji je predmet, zbog zdravstvenih problema, odvojen i odbačena je optužnica protiv njega.

Nenad Golčevski iz Fonda za humanitarno pravo podsjeća da je suđenje u ovom predmetu počelo prije sedam godina i da su višestruki razlozi zbog čega ovoliko dugo traje.

“Proces je odlagan više puta zbog bolesti optuženih, a zatim i njihovih branilaca. Takođe, sud je tražio i vještačenje nakon koga je jedan od optuženih proglašen za procesno nesposobnog. Zatim, ročište je dva puta odlagano jer Apelacioni sud, koji je odlučivao o procesnim pitanjima, nije na vreme doneo odluke neophodne da se proces nastavi“, objašnjava on i navodi da ovakvo postupanje izaziva sumnju u namjere pravosudnih organa Republike Srbije da suđenje privedu kraju i izreknu pravičnu presudu.

Tahirović napominje da su oštećeni dali saglasnost da se ovaj predmet ustupi Srbiji, svjesni situacije da optuženi nikada neće biti procesuirani u BiH, ali ne kriju nezadovoljstvo načinom na koji se postupa s ovim predmetom.

“Kao žrtve i oštećeni, u zadnje vrijeme se bojimo da pravosuđe u BiH ne slijedi primjer Srbije“, ustvrdio je Tahirović.

Golčevski se pribojava da se i u drugom predmetu u beogradskom Višem sudu, koji se vodi protiv bivšeg komandanta Drinskog korpusa Milenka Živanovića, može očekivati odlaganje iz istog razloga kao i u predmetu za ubistva u Kravici jer će, nakon promjene člana Sudskog vijeća, izvođenje dokaza i saslušavanje svjedoka djelimično ili u potpunosti biti ponovljeno.

Za Živanovićem Sud BiH nije raspisao potjernicu, ali je odredio pritvor. Državni sud navodi da su zatražili od Tužilaštva relevantnu dokumentaciju za raspisivanje potjernice.

Trenutno je sedam osoba za kojima je Sud BiH raspisao međunarodne potjernice za genocid i druge zločine na području Srebrenice.

Ubistva u Vlasenici i Trnovu

MMKS je krajam maja na po 15 godina zatvora osudio nekadašnje čelnike srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovicu Stanišića i Franka Simatoviča, koji su pored zločina počinjenih Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Zvorniku i Doboju, proglašeni odgovornim i za ubistva Srebreničana na području Trnova, čiji su egzekuciju izvršili pripadnici paravojne jedinice “Škorpioni“.

U Srbiji su ranije osuđena četvorica nekadašnjih pripadnika “Škorpiona” – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – na 53 godine zatvora za ubistva Srebreničana počinjena oko Trnova. U Hrvatskoj su također bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović, zbog zločina kod Trnova, osuđeni na po 15 godina zatvora.

Sud BiH je u proteklih 12 mjeseci najveću kaznu – 18 godina zatvora – izrekao bivšem pripadniku Vlaseničke brigade VRS-a Momčilu Tešiću zbog učešća u strijeljanju 17 muškaraca s područja Srebrenice 13. na 14. juli 1995. u mjestu Mršići (opština Vlasenica).

Prvostepeno vijeće je podsjetilo na svjedočenje preživjelog sa strijeljanja, koji je kazao da je u Lukama izdvojen u grupi od 22 muškarca i da su nakon zlostavljanja u školi odvezeni na lokaciju na kojoj su vojnici, upalivši svjetla i otvorivši stranicu kamiona, prebacivali muškarce i ubijali ih.

Sa Tešićem se sudilo i bivšem komandantu Vlaseničke brigade Miletu Kosoriću u odnosu na kojeg je predmet razdvojen zbog zdravstvenog stanja, dok bivši pripadnici brigade Borislav Stojišić i Rajko Drakulić nisu bili dostupni u trenutku optuživanja.

U nedostatku dokaza da su počinili genocid, odnosno učestvovali u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne, pravomoćno su krivnje oslobođeni nekadašnji policijski rukovodioci Miodrag Josipović, Branimir Tešić, Dragomir Vasić, Danilo Zoljić i Radomir Pantić.

Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bratuncu, Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić načelnik zvorničkog Centra javne bezbjednosti, Zoljić komandant Posebnih jedinica policije (PIP), a Pantić bivši komandir Prve čete PJP-a.