Izdvojeno
Sarajevo: Studio za fotografiranje u narodnim nošnjama
Umjetnice iz Sarajeva, sestre Lejla Radović i Ajla Resić željele su unaprijediti turističku ponudu grada te su otvorile studio za fotografiranje u bosanskim narodnim nošnjama. Turisti i građani BiH u studiju mogu osjetiti čari bh. kulture kroz objektiv.
State Department: BiH otvorena za strana ulaganja, ali uz brojne izazove za ulagače
U godišnjoj analizi investitorske klime u zemljama svijeta , američki State Department ocjenjuje BiH kao zemlju s brojnim problemima, od kojih su neki takvi da bi potencijalne investitore mogli uplesti u nezakonite radnje
Oslanjajući se na metriku i rangiranje nekoliko međunarodnih organizacija, među kojima su Transparency International i njihov Index percepcije korupcije, te Svjetska Banka, i neke druge, State Department je ustvrdio da su nekoliko odlučujućih faktora koji utječu na poslovanje i ekonomiju u Bosni i Hercegovini, izuzetno nestabilni, i osnovni razlog iz kojeg sve relevantnije strane kompanije - čija bi ulaganja mogla pomoći BH ekonomiji - nevoljne da ulažu.
Korupcija - ključni problem
Prvi među tim faktorima je duboko uvriježena korupcija, koja je pervazivna, i odvija se od najnižih do najviših instanci BH društva.
Iako BiH, stoji u izvještaju State Departmenta, de jure nudi liberalan trgovinski režim, i njezina pojednostavljena porezna struktura je medju najnižima u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak) - poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose. Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor.
State Department potom objašnjava kako složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomsku klimu zemlje i odvraćaju strane ulagače.
Kao jedan od primjera je činjenica da se entitet Federacija BiH, čija je Vlada u bila tehničkom mandatu od izbora 2018. godine, i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.
Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama.
“U tom kontekstu, institucije na državnoj razini postigle su mali napredak u provođenju potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja” , kažu iz State Departmenta.
Također je naglašeno da uz ukorijenjenu korupciju na svim nivoima, politčka situacija dodatno komplicira svaku mogućnost boljih i većih ulaganja. “ Potezi entiteta RS da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti. Ove radnje, u kombinaciji s naporima RS da formira paralelne institucije na entitetskoj razini, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete ekonomiju i koče ulaganja.”
Nezdravo okruženje, opasnost za investitore
Stručnjaci iz State-a takodjer naglašavaju da “... rascjepkana vlada BiH nema niti kapacitet niti političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače. “
Što je posebno zanimljivo, State Department otvoreno upozorava u analizi potencijalne strane investitore da , kako stoji “ …izbjegavaju izlaganja pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD-a ….kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalni nezakonit i/ili neustavan aranžman.”
Jedan od zaključaka je da se, prema procjenama Svjetske banke, očekuje da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024., ali se dodaje da su sveukupni izgledi za njegov ekonomski oporavak ometeni sve lošijim vanjskim okruženjem, povišenom inflacijom i strožim komercijalnim uvjetima financiranja. State Department također kaže da “Očekivano ekonomsko usporavanje u 2023. na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko povezana s europskim lancima vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge.”
Jedan od zaključaka jest da su i američka ulaganja BiH niska, te da je većina američkih tvrtki u BiH predstavljena malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
“Bosna i Hercegovina bori se s privlačenjem stranih ulaganja….jer složeni radni i mirovinski zakoni, nepostojanje jedinstvenog gospodarskog prostora te neadekvatna sudska i regulatorna zaštita, među ostalim izazovima, odvraćaju ulaganja…..dok zemlja ne održava stalni, službeni dijalog sa stranim ulagačima….sporadično, visoki vladini dužnosnici daju medijske izjave pozivajući strana ulaganja u energetiku, transport i poljoprivredu; međutim, najave su rijetko potkrijepljene opipljivim, komercijalno isplativim mogućnostima ulaganja.”
State Department podsjeća investitore i na postojanje tzv Bijele Knjige, koju objavljuje Vijeće stranih investitora (FIC), poslovno udruženje koje zastupa interese stranih investitora prisutnih u BiH. Bijela Knjiga je dokumenat koji se bavi ključnim problemima i preprekama s kojima se investitori susreću u BiH i daje detaljne preporuke za poboljšanje investicijske klime u cilju stvaranja boljih poslovnih uvjeta za strane i domaće investitore.
Bivši vojni zvaničnici pred Kongresom svjedočili o vanzemaljcima
Američka vlada je "apsolutno" pronašla vanzemaljske letjelice, kaže bivši borbeni oficir koji je bio član operativne grupe Ministarstva odbrane koja je istraživala neidentifikovane anomalne fenomene ili UAP.
Dave Grusch, u odgovoru na pitanja člana Doma tokom saslušanja u Kongresu u srijedu, rekao je da zna tačne lokacije takvih vanzemaljskih letjelica i da je te informacije dostavio glavnom inspektoru obavještajne zajednice.
Grusch, koji je postao zviždač i svjedočio da se suočio s odmazdom za svoja otkrića, rekao je zakonodavcima da američka vlada također posjeduje dokaze o neljudskim živim bićima. Grusch nije precizirao, navodeći da sam nije vidio vanzemaljske letjelice ili bića, ali je svoje svjedočenje bazirao na desetinama intervjua koje je vodio u američkoj obavještajnoj zajednici.
Veteran Ratnog zrakoplovstva, koji je također radio za dvije obavještajne agencije, bio je jedan od trojice bivših vojnih oficira koji su se pojavili pred pododborom za nacionalnu sigurnost Predstavničkog doma za nadzor, koji je održao 135-minutnu otvorenu televizijsku raspravu o neidentifikovanim letećim objektima.
Tehnologija "nadmašuje sve što imamo", rekao je David Fravor, koji je 2004. kao pilot američke mornarice snimio kraj obale Kalifornije let objekta koji prkosi fizici, poznat kao "Tic-Tac".
"Postoje četiri seta ljudskih očnih jabučica [koje su svjedočile incidentu], svi smo vrlo vjerodostojni", svjedoči Fravor. "To nije šala."
Treći svjedok, Ryan Graves, bio je pilot F/A-18 Super Hornet američke mornarice stacioniran u Virdžiniji 2014. godine kada je njegova eskadrila prvi put počela da nailazi na nepoznate objekte. Opisao je ono što su on i njegove kolege vidjeli kao "tamno sivu ili crnu kocku unutar čiste sfere" prečnika otprilike 1,5 do 4,5 metara. Takvi incidenti postali su toliko česti, prema Grejvsu, da bi zrakoplovne posade raspravljale o potencijalnim rizicima od objekata kao rutinski dio svojih brifinga prije leta.
Na pitanje od strane zakonodavca, Grejvs je rekao da zna da letelice ne mogu biti domaćeg porijekla jer su bile u stanju da ostanu potpuno nepomične u uraganskim vjetrovima kategorije 4, a zatim mogu da ubrzaju do nadzvučnih brzina.
Grejvs je rekao da je bilo sličnih izvještaja vojnih pilota i drugih iz gotovo svih dijelova svijeta u kojima američka mornarica djeluje.
Saslušanje je sadržavalo i druga senzacionalna svjedočenja, za koja nema nezavisne potvrde, ali su slična izjavama koje su svjedoci i drugi davali posljednjih godina u glavnim medijskim člancima, uključujući i one koje je objavio The New York Times.
Entitet Ministarstva odbrane osnovan da istražuje fenomen UAP-a, Ured za rješavanje anomalija svih domena, pobija Gruschovu tvrdnju da je pristup nekim materijalima ranijem radnom timu bio odbijen.
"AARO do danas nije otkrio nijednu provjerljivu informaciju koja bi potkrijepila tvrdnje da su bilo kakvi programi koji se tiču posjedovanja ili reverznog inženjeringa vanzemaljskih materijala postojali u prošlosti ili postoje trenutno. AARO je posvećen praćenju podataka i njihovoj istrazi kamo god to vodi, “ rekla je Sue Gough, glasnogovornica Pentagona.
Grusch je rekao dvostranačkoj grupi zakonodavaca da postoji više povjerljivih informacija, uključujući leteći objekt veličine fudbalskog terena, koje bi mogao otkriti "na zatvorenoj sjednici na pravom nivou".
Zastupnica Anna Paulina Luna, republikanka sa Floride, rekla je da je komitetu odbijen pristup Secure Classified Information Facility, ili SCIF, unutar američkog Kapitola kako bi saslušali daljnja svjedočenja svjedoka o povjerljivim stvarima.
Nekoliko članova komisije obećalo je da će raditi na tome da više informacija o ovoj temi bude javno.
"Pokušavamo doći do dna stvari", rekao je poslanik Tim Burchett, republikanac iz Tennesseeja, izražavajući zahvalnost svjedocima koji su se pojavili na javnom saslušanju u Kongresu. "Želim da se zahvalim svima. Danas smo napravili istoriju."
Zakonodavac Robert Garcia, brucoš kalifornijski demokrat, rekao je svjedocima da su "imali mnogo hrabrosti" i okarakterizirao saslušanje u srijedu kao najdvostranačku diskusiju koju je doživio tokom svojih prvih sedam mjeseci u Kongresu.
"Mnogi Amerikanci su duboko zainteresovani za ovo pitanje i ne bi trebalo da koristi potencijal neljudskog porijekla da nas spoji", dodao je poslanik Jared Moskowitz, demokrata sa Floride.
Luna je nedavno optužila američku vladu da brani napore poslanika u pogledu transparentnosti, rekavši da su nju i druge zakonodavce odbili zvaničnici kada su otišli u bazu zračnih snaga na Floridi tražeći informacije o UAP-u koje su vidjeli vojni piloti.
"Oni odbijaju odgovarati na pitanja zviždača, izbjegavajući zabrinutost Amerikanaca i priznajući moguću prijetnju UAP-a za našu nacionalnu sigurnost, kao i javnu sigurnost", rekla je Luna na konferenciji za novinare prošle sedmice. "To je krajnje nepotrebno i pretjerana klasifikacija."
Tokom sjednice u srijedu, Grejvs je primijetio da ima mnogo vjerodostojnijih svedoka sa značajnim informacijama, ali koji "oklijevaju da istupe" jer se plaše ismijavanja i odmazde." On je rekao da bi centralizovana metoda za izvještavanje o viđenjima zaobišla potencijalnu odmazdu, sistem za koji su zakonodavci izrazili interesovanje u kreiranju kroz dvostranačko zakonodavstvo.
UAP su "pitanje nacionalne sigurnosti koje vrijedi razmotriti", kaže John Kirby, bivši mornarički admiral, koji je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost. Rekao je da to pitanje ozbiljno shvaćaju predsjednik Joe Biden i njegova administracija.
"U nekim slučajevima, ovi fenomeni su uticali na vojnu obuku, uticali su na vojnu spremnost", rekao je Kirby novinarima Bijele kuće nakon saslušanja u Kongresu. "Istina je da nemamo čvrste i brze odgovore na ove stvari."
SAD se, nakon 5 godina odsustva, vratile u UNESCO članstvo
Prva dama Jill Biden najavila je američki povratak u kulturno i obrazovno tijelo Ujedinjenih nacija, UNESCO, u njegovom sjedištu u Parizu, gradu koji je dugo poznat po svojim kulturnim doprinosima.
New York: Štrajk filmskih zvijezda na Times Squareu
Udruženje filmskih glumaca i američke Federacije radio i televizijskih umetnika SAG-AFTRA održalo je najveće okupljanje do sada u utorak na Tajms skveru u Njujorku, kome je prisustvovao i najveći broj filmskih zvezda.
Oni su htjeli da pokažu solidarnost sa kolegama koji su 12 dana u štrajku.
Među okupljenima su bili Brajan Krenston, Džesika Čestejn, Brendan Frejzer, Stiv Bušemi, Elen Burstin, Vendel Pirs, Rejčel Zegler, Majkl Šenon, Džejn Kurtin, Kristijan Slejter i Kloi Grejs Morec.
Oni su zauzeli cijeli jedan blok, a glumci i njihovi predstavnici održali su vatrene govore na bini u centru Tajms skvera, dok su ih turisti posmatrali, a vozila u prolazu trubila su u znak podrške.
"Imam poruku za gospodina Ajgera", naveo je Krenston, misleći na izvršnog direktora Diznija, Boba Ajgera.
"Gospodine, znam da na drugačiji način gledate na ovo. Ne očekujemo da razumijete ko smo mi, ali želimo da nas čujete, i više od toga, da slušate kada kažemo na mi nećemo dopustiti da nam se poslovi oduzmu i daju robotima. Nećemo vam dozvoliti da nam oduzmete pravo da radimo i zaradimo za pristojan život".
Skup se održao blizu brodvejskih pozorišta, a budući da je okupio mnogo talentovanih ljudi, govori na protestu su bili drugačiji.
Glumac iz "Avatara" Stiven Lang citirao je Frederika Daglasa, Vendel Pirs recitovao je Semjuela Beketa. Tajtus Burdžes nije govorio, on je pjevao pjesme Stivena Sondhajma.
Erijan Moajed, koji u seriji "Nasljednici" igra investitora Stjuia Hoseinija, uporedio je likove iz popularne serije HBO sa šefovima studija sa kojima glumci pregovaraju.
"Ovi ljudi kao da nisu gledali "Nasljednike"! To je serija o vama", naveo je Moajed.
Kristin Baranski iz serija "Dobra žena" i "Dobra borba" se takođe držala svojih likova.
"Nećemo da živimo u korporativnom feudalizmu. Vrijeme je, jednostavno je vrijeme da učinimo pravu stvar. Naš doprinos neće biti potcijenjen i nećemo biti pljačkani. Hajde da se borimo za dobru borbu", zaključila je Baranski.
Ranije ovog mjeseca, glumci su se pridružili štrajku pisaca koji je počeo u maju. Ovo je prvi put da su oba udruženja obustavila rad od 1960, što je zaustavilo skoro svu televizijsku i filmsku produkciju. Glumci navode da je revolucija streaming servisa izmijenila plaćanja, tantijeme i radne uslove. Takođe, traže zaštitu od korištenja vještačke inteligencije, ali i povećanja programa zdravstvene zaštite i penzijama.
"Naša industrija je drastično promijenila. Mi nemamo isti biznis model kao prije 10 godina. I iako priznaju da to jeste tačno u današnjoj ekonomiji, bore se kako znaju i umiju da ostanu u istom ekonomskom sistemu koji je prevaziđen. Hoće da nas vrate u prošlost. Mi ne možemo i nećemo tako. Ono što tražimo u pregovorima nije neracionalno. Nije nepošteno", rekao je Krenston.
Alijansa filmskih i televizijskih producenata, koja pregovara u ime studija, rekla je da je ponudila glumcima velkodušnu ponudu koja podrazumijeva najveći skok u rastu minimalne zarade u posljednjih 35 godina, izmedju ostalih beneficija. Od kada su pregovori propali, a SAG-AFTRA započeo štrajk, nema zakazanih novih razgovora
"Mi jesmo obustavili rad, ali sam ja njima rekao 12. jula da smo spremni da razgovaramo sutra i svaki dan dok ne postignemo dogovor. Jedini razlog zašto nismo tamo je što su te kompanije rekle da ne žele da imaju posla sa ljudima koji nisu civilizovani i zato što su te kompanije rekle da nisu spremne da razgovaraju neko vrijeme", rekao je Dankan Krebtri Ajrlend, glavni pregovarač SAG-AFTRA.
Mnogi glumci posmatraju štrajk vrlo lično. Slejter je naveo da je zdravstvena zaštita koju nudi udruženje dugo održavalo njegovog oca u životu. Njegov tata, Majkl Hokins umro je prošlog novembra.
Stručnjaci UN-a pozvali na ukidanje kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj
Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske kojim se ponovo kriminalizira kleveta.
U saopćenju se navodi da se izmjenama riskira negativan utjecaj na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinosi klimi sužavanja građanskog prostora u zemlji.
"Bosna i Hercegovina je postavila dobar primjer u regiji dekriminalizirajući klevetu prije 20 godina, koja se može i treba regulirati samo putem građanskog prava. Rekriminalizacija klevete je veliki korak nazad kada je riječ o uživanju prava na slobodu izražavanja, ne samo u entitetu Republika Srpska, već i u cijeloj zemlji", navodi se u saopćenju stručnjaka.
Vlasti Republike Srpske su pozvane na ukidanje usvojenih izmjena i osiguravanje poštivanja slobode izražavanja u saopćenju koje potpisuju: Irena Khan, specijalni izvjestilac za slobodu mišljenja i izražavanja, Clément Nyaletsossi Voulé, specijalni izvjestilac za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja i Mary Lawlor, specijalni izvjestilac za branioce ljudskih prava.
Nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta u tom bosanskohercegovačkom entitetu, iz medijske zajednice u su najavili podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti usvojenog Zakona.
Zakon je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS.
Narodna skupština RS-a prihvatila je 23. marta zakonske izmjene u formi nacrta, na inicijativu Milorada Dodika, predsjednika RS-a i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tokom javnih rasprava, koje su uslijedile, novinari su ih napuštali u znak protesta.
U konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt i iznose od 1.000 do 3.000 eura. Nacrtom zakona novčane kazne su iznosile i do 60.000 evra.
Više novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
BiH: Odlična turistička sezona
U Banjaluci su održani tradicionalni skokovi sa gradskog mosta u rijeku Vrbas dok je na Jahorini održana trka izdržljivosti Ultra trail. Ovakve i slične manifestacije, poručuju nadležni ,doprinose povećanju broja turista u BiH kojih je u predsezoni za petinu bilo više nego prošle godine.
Još jedna godina suša i požara za Evropu
Evropa se bori sa efektima vrelog vremena, a juni je bio najtopliji mjesec u istoriji u 174-godišnjoj istoriji praćenja temperature.
Prošle godine, toplotni talasi su doveli do preko 61.600 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom u 35 evropskih zemalja i izazvali razorne požare. Ove godine bi temperature mogle premašiti trenutni evropski rekord od 48,8 Celzijusa, zabilježen na Siciliji u avgustu 2021.
HRVATSKA
Šumski požar u blizini primorskog grada Šibenika brzo se proširio 13. jula, podstaknut jakim južnim vjetrom. Požar je bilo teško obuzdati, uprkos naporima 56 vatrogasaca, uz 20 vozila i tri aviona. Selo Grebaštica je pretrpjelo značajnu štetu, uključujući uništenje automobila i kuća.
FRANCUSKA
Oko šest požara manjih razmjera zabilježeno je u regijama Nouvelle-Aquitaine, Occitanie, Grand Est, Bouches-Du-Rhone i na ostrvu Korzika. Sredinom aprila francuska geološka služba BRGM saopćila je da je vrlo nizak nivo podzemnih voda doveo Francusku na kurs za goru ljetnu sušu nego prošle godine, uglavnom u južnom dijelu zemlje.
GRČKA
Požari koji gore od srijede na ostrvu Rodos primorali su evakuaciju 19.000 ljudi tokom vikenda jer je pakao stigao do obalnih odmarališta na jugoistoku ostrva. Turoperatori su odvezli kući skoro 1.500 turista na početku masovne evakuacije u ponedjeljak, a zvaničnici su rekli da je opasnost od daljnjih požara velika u gotovo svim regijama zemlje.
Šumski požar takođe je tokom vikenda primorao na evakuaciju sa ostrva Krf. Gotovo 2.500 ljudi dobilo je sklonište, uključujući i stadione, iako su se mnogi vratili u svoje hotele u ponedjeljak.
Službe hitne pomoći su se bavile i požarima na ostrvu Evia, istočno od Atine, i Aigio, jugozapadno od Atine.
Šumski požar zapadno od Atine gori od 17. jula. Više od 100 kuća i poslovnih objekata oštećeno je u ovom požaru u još jednom u blizini Atine koji je ugašen prošle sedmice. Vatrogasci, uz podršku kanadera i pojačanja nekoliko zemalja, uključujući Kipar, Francusku, Izrael i Italiju, pokušavaju da kontrolišu požar. Plamen je podržao jak vjetar i toplotni talasi, javilo je više medija.
ITALIJA
Požari su gorjeli u šumama i vegetaciji u raznim dijelovima Kalabrije, najjužnijeg dijela italijanskog kopna.
Agencija za civilnu zaštitu Sicilije saopćila je da je temperatura u nekim područjima na istoku Sicilije u nedjelju porasla na 47 Celzijusa, blizu rekordnog evropskog maksimuma od 48,8 Celzijusa od prije dvije godine. Imanja na ostrvu pretrpjela su nestanak struje zbog toplotnog vala.
Ministarstvo zdravlja je 18. jula izdalo crvena meteorološka upozorenja za 20 od 27 glavnih gradova u zemlji. Rim je registrovao novu rekordnu temperaturu od 41,8, javila je meteorološka služba lokalne regije Lacio.
PORTUGAL
Kopneni Portugal se suočava sa široko rasprostranjenom sušom, sa pogođenm oko 90% zemlje. Suša se proširila tokom nenormalno toplog i sušnog aprila, kako je izvijestila meteorološka agencija IPMA u maju.
RUSIJA
U centralnom ruskom regionu Urala, u malom selu Šajdurikha u blizini Jekaterinburga, požari su se proširili 12. jula i izazvali značajnu štetu. Jedna žena je preminula, dvije osobe su hospitalizirane s opekotinama, a 41 kuća je izgorjela jer se vatra brzo širila. Jačenju požara doprinijeli su suhi i vjetroviti vremenski uslovi.
ŠPANIJA
Požar je izbio 15. jula na ostrvu La Palma, koji je doveo do evakuacije više od 4.000 ljudi. Požar je obuzdan, objavio je španski list El Pais 19. jula, nakon što je izgorjelo 2.900 hektara ostrva, uključujući 200 hektara Nacionalnog parka Caldera de Taburiente.
Španija trpi produženi period suše, pri čemu su prva četiri mjeseca 2023. godine bila najsušnija zabilježena.
ŠVICARSKA
Švicarska policija izdala je 17. jula naredbe za evakuaciju nekoliko planinskih sela zbog širenja požara na šumovitom krilu planine u Bitšu u kantonu Valais u blizini italijanske granice. Više od 200 ljudi je bilo prisiljeno da se evakuiše. Iako je situacija bila "stabilna", požari 22. jula još uvek nisu bili potpuno pod kontrolom, rekao je lokalni zvaničnik, preneo je švajcarski medij RTS.
TURSKA
Šumski požari počeli su 16. jula u jugoistočnim turskim provincijama Hatay i Mersin i provinciji Canakkale na sjeverozapadu, objavila je turska Generalna uprava za šumarstvo na svom Twitter nalogu.
Teksas koristi objavu vanrednog stanja za postavljanje bova i žilet žice na američko-meksičkoj granici
Razvlačenje plutača veličine lopte na Rio Grandeu. Žica je nanizana preko privatnog posjeda bez dozvole. Buldožeri mijenjaju sam teren američke južne granice.
Više od dvije godine, republikanski guverner Teksasa Greg Abbott pojačava mjere kako bi spriječio migrante da uđu u SAD, pomjerajući zakonske granice uz samostalnu bravuru duž državne granice od 1.930 kilometara s Meksikom. Sada se taktika širi i unutar Teksasa.
Izvještaj državnog vojnika o policajcima koji su migrantima uskraćivali vodu na temperaturi od 37,7 Celzijusa i žicu koja je tražioce azila ostavljala krvave izazvao je nove kritike. Meksička vlada, Bidenova administracija i neki stanovnici protive se.
Abbott, koji je došao do trećeg mandata u novembru, obećavajući strože mjere na granicama, koristio je proglašenja o katastrofama kao pravni temelj za neke mjere.
Kritičari to nazivaju iskrivljenim pogledom.
"Postoji toliko mnogo načina da je ono što Teksas trenutno radi jednostavno flagrantno nezakonito", rekao je David Donatti, odvjetnik Teksaške američke unije za građanske slobode.
Abbott nije odgovorio na zahtjeve za komentar. On je u više navrata napadao graničnu politiku predsjednika Joea Bidena, tvitujući u petak da ona “ohrabruje migrante da riskiraju svoje živote prelazeći ilegalno kroz Rio Grande, umjesto da sigurno i legalno prelaze most”.
Bidenova administracija je saopštila da su ilegalni prelasci granice značajno smanjeni otkako su nova imigraciona pravila stupila na snagu u maju.
IZMJENJENA GRANICA
Ispod međunarodnog mosta koji povezuje Eagle Pass u Teksasu i Piedras Negras u Meksiku, demonstranti su se okupili u parku Shelby ovog mjeseca, uzvikujući "spasi rijeku". Nekoliko metara dalje, posade su istovarile neonsko-narandžaste bove iz prikolica parkiranih pored rampe za čamce pored Rio Grandea.
Jessie Fuentes stajao je uz zagovornike zaštite životne sredine, gledajući kako državni vojnici ograničavaju pristup vodi gdje on održava godišnju trku u kajaku. Kontejneri za otpremu i slojevi žice poređani su na obalu rijeke.
Iskusni kajakaš često je vodio klijente i učesnike trke u vodu kroz plitki kanal formiran od graničnog ostrva prekrivenog zelenilom. To je zatrpano buldožerom neplodnog zemljišta i utvrđeno žilet-žicom.
"Rijeka je federalno zaštićena rijeka od strane toliko saveznih agencija, a ja jednostavno ne znam kako se to dogodilo", rekao je Fuentes pred Gradskom vijeću Eagle Pass noć prije.
Ne zna ni gradsko vijeće.
“Osjećam kao da je državna vlast zaobišla lokalnu upravu na mnogo različitih načina. I tako sam se ponekad osjećao nemoćno”, rekao je član vijeća Elias Diaz za Associated Press.
Međunarodna komisija za granice voda kaže da nije bila obaviještena kada je Teksas modificirao nekoliko otoka ili rasporedio masivne bove kako bi stvorio barijeru koja pokriva 305 metara od sredine Rio Grandea, sa sidrima u koritu rijeke.
Ministarstvo pravde upozorilo je Teksas da je zid bova nezakonit i da će Bidenova administracija tužiti ako država ne ukloni zid. Abbott je u petak tvitovao da država “ima suvereno ovlaštenje da brani našu granicu”.
Plutajuća barijera također je izazvala napetost s Meksikom, koji tvrdi da ona krši sporazume. Meksički ministar vanjskih poslova je u junskom pismu zatražio od američke vlade da ukloni bove i žilet-žicu.
Fuentes se žalio zbog plutača, tvrdeći da granični prijelazi nisu obuhvaćeni Teksaškim zakonom o katastrofama.
Što se tiče riječnih ostrva, općinski ured za zemljište u Teksasu dao je pristup državnom odjelu za javnu sigurnost počevši od aprila "kako bi se obuzdala tekuća granična kriza".
“Pored toga, Generalni ured za zemljište će također dozvoliti upravljanje vegetacijom, pod uvjetom da se poštuje sve primjenjive državne i savezne regulative”, navodi se u pismu povjerenice ureda Dawn Buckingham.
Vojno odeljenje Teksasa očistilo je trsku, koju je Buckinghamov ured nazvao "invazivnom biljkom" u svom odgovoru na pitanja AP-a i promijenio krajolik, utječući na tok rijeke.
Stručnjaci za životnu sredinu su zabrinuti.
„Koliko znam, ako dođe do poplave u rijeci, mnogo je teže u Piedras Negrasu nego u Orlovom prolazu jer je to donja strana rijeke. I tako sljedeći put kada rijeka zaista poraste, pogurat će mnogo vode na meksičku stranu, čini mi se”, rekao je Tom Vaughan, penzionisani profesor i suosnivač Međunarodnog studijskog centra Rio Grande.
Fuentes je nedavno zatražio posebnu dozvolu od grada i DPS-a za navigaciju kroz svoju poznatu kajakašku rutu.
„Pošto su preusmerili vodu na ostrvo, voda teče drugačije“, rekao je Fuentes. "Mogu to osjetiti."
Država je odbila objaviti bilo kakve zapise koji bi mogli detaljno opisati utjecaj bova na okoliš ili promjene u pejzažu.
Victor Escalon, regionalni direktor DPS-a koji nadgleda Del Rio do Brownsvillea, ukazao je na deklaraciju guvernera o vanrednoj katastrofi. “Činimo sve što možemo da spriječimo kriminal, tačka. I to je posao - dodao je.
Jednom vlasniku imanja, misija DPS-a ga je oduzela iz njegove zemlje.
Godine 2021., pošto je Eagle Pass postao omiljena ruta migranata koji su prelazili u SAD, Magali i Hugo Urbina kupili su voćnjak oraha uz rijeku koji su nazvali Nebeske farme.
Hugo Urbina je radio sa DPS-om kada je agencija podigla ogradu na njegovom imanju i uhapsila migrante zbog neovlaštenog prolaska. No, odnos je postao žestok godinu dana kasnije nakon što je DPS zatražio da se na imanju na obali rijeke postavi žica.
Hugo Urbina je tražio od DPS-a da potpiše ugovor o zakupu kojim ga oslobađa odgovornosti ako žica izazove povrede. DPS je odbio, ali je i dalje postavio žicu, prebacio vozila na imanje i zatvorio kapije Urbinasa. To je graničnoj patroli odsjeklo pristup rijeci, iako ona i dalje iznajmljuje zemljište od Urbine.
“Oni rade šta god žele”, rekao je Urbina ovog mjeseca.
Farmer, republikanac, to naziva "otrovnom politikom". Kritičari to nazivaju déjà vu.
“Također vidim vrlo jaku povezanost s Trumpovom i post-Trumpovom erom u kojoj je većina imigracione politike Trumpove administracije bila agresivna i ekstremna vrlo kršeći ljudska prava, i vrlo fokusirana na iznošenje političke poente”, rekao je Aron Thorn, odvjetnik Teksaškog projekta za građanska prava.
DPS radi sa 300 vlasnika zemljišta, navodi Escalon. Rekao je da je neuobičajeno da odjel preuzima imovinu bez pristanka vlasnika zemljišta, ali agencija kaže da Zakon o katastrofama daje ovlaštenje.
Urbina je rekao da podržava napore guvernera, "ali ne na ovaj način".
„Ne idete tamo i počinjete da kršite zakon i da se vaši građani osećaju kao građani drugog reda“, dodao je.
Odbor za zaštitu novinara: Poništiti kriminalizaciju klevete u entitetu RS
O opasnostima koje za novinare donosi novi zakon u entitetu Republika Srpska, za Glas Amerike govorio je Atilla Mong iz međunarodne organizacije Odbor za zaštitu novinara.
Muslimani pozvani na prosvjede nakon najnovije desekracije Kur’ana
Veliki broj zemalja sa muslimanskom većinom je izrazio zgražanje i prosvjed protiv najnovije desekracije Kurana u Švedskoj. Mnoge zemlje su pozvale i na masovne prosvjede građana.
Do oštrih reakcija dolazi nakon što je švedska policija odobrila skup na kojem je jedan kršćanin iz Iraka, koji živi u Stockholmu, prvo šutao Kuran, a potom ga gazio ‘ I to pred zgradom iračke ambasade u Švedskoj. Nekoliko sati prije toga su razjareni prosvjednici u Baghdadu provalili u švedsku ambasadu i zapalili vatru kako bi iskazali svoj bijes zbog prijetnju u Stockholmu, tog istog kršćanina, da će zapaliti primjerak Kurana.
Irački premijer Shia al-Sudani je naredio potom švedskom ambasadoru da ode iz zemlje, a pozvao iračkog otpravnika poslova iz ambasade u Švedskoj. No, to nije bilo dovoljno. Prosvjedi u mnogim zemljama ddošli su u petak.
Dan ranije je premijer Sudani kazao da će iračke vlasti privesti sve koji su bili odgovorni za upad u švedsku ambasadu, i paljenje vatre, dodajući da je do tog propusta došlo usljed, kako se izrazio, neodgovornih zvaničnika zaduženih za bezbjednost. Švedska ambasada u Baghdadu je dan ranije evakuirala zgradu ambasade.
Gažene slike Ayatollaha i Muqtade al Sadra
I u Iranu su planirani prosvjedi, a ministar vanjskih poslova te zemlje Hossein Amirabdollahian je poslao pismo generalnom sekretaru UN-a žaleći se na incidente u Švedskoj. Švedski ambassador u Teheranu je pozvan na razgovor..
"Švedsku vladu smatramo direktnom odgovornom za reakcije Muslimana u svijetu na ove provokacije ", kazao je glasnogovornik iranske vlade.
Pomenuti čovjek u Stockholmu je takodjer brisao noge slikom iranskog vjerskog vodje Ayatollaha Ali Khamenei-ja na istim demonstracijama, te slikom iračkog šiitskog vodje Muqtade al-Sadr-a.
Šiitska militantna grupa u Libanu, Hezbollah , koji sponzorira Iran, je takodjer pozvala na prosvjede, a kako je javila libanska novinska Agencija, vođa Hezbollaha je poručio da “cijeli svijet mora vidjeti kako volimo Kuran, kako ćemo ga zaštititi svojom krvlju".
Saudijska Arabija traži akciju švedskih vlasti
Saudijska Arabija i Katar su takodjer pozvale da izraze svoj prosvjed, švedske diplomate, s tim što je Riyadh izdao službenu protestnu notu u kojoj zahtijeva od švedskih vlasti da odmah poduzmu sve mjere kako bi zaustavili ovakve sramotne činove, stoji u saopćenju iz Saudijske Arabije.
Kritike je izrazilo i tursko ministarstvo vanjskih poslova.
Premijer Pakistana Shehbaz Sharif je oštrim riječima osudio dogadjaje u Švedskoj, i pozvao Organizaciju islamske saradnje, koja broji 57 članica, da ovaj puta “odigra povijesnu ulogu u izražavanju osjećaja koje su događaji izazvali kod Muslimana, kao i da zaustavi ovakvu demonizaciju.." Radikalnije struje u Pakistanu su pozvale premijera, koji se sučeljava sa skorim reizborom, da prekine diplomatske odnose sa Švedskom.
Paljenje Svete knjige svetogrdje za Muslimane
Ovo u četvrtak je bila druga desekracija Kurana u Švedskoj koju provode irački kršćani. Prošli mjesec, u toku obilježavanja Bajrama, je osoba po imenu Salwan Momika, spalila primjerak Svete knjige Muslimana ispred džamije u Stockholmu.
Švedska po Ustavu dozvoljava javne prosvjede, a od 1970-tih u toj zemlji ne postoje zakoni protiv blasfemije. U tom smislu švedska policija dozvoljava svako okupljanje i demonstraciju ukoliko procjenjuje da neće dovesti do prekida normalnog života, ili do ugrožavanja sigurnosti ljudi.
Za muslimanske vjernike paljenje Kurana predstavlja svetogđe, a i raniji slučajevi paljenja njihove svete knjige su vodili masovnim prosvjedima, od kojih su neki prerastali u nasilje.
U Afghanistanu je kao odgovor na najnovije dogadjaje obustavljena svaka aktivnost švedskih organizacija u toj zemlji, a slični prosvjedi radikalnijih struja koji su održani pred turskom ambasadom u Kabulu, su dodatno zakomplicirali tadašnja nastojanja Švedske da ubijedi vladu u Ankari da ne blokira pristup te zemlje NATO savezu.
Ambasada SAD: Represivni zakon protiv klevete u RS-u, vodi ka autoritarizmu
Na usvajanje zakona u skupštini entiteta Republika Srpska reagirala je američka ambasada u Sarajevu. Upozoravaju da represivni zakon vodi ka autoritarizmu i od evropske budućnosti.
"Današnje usvajanje zakona u Republici Srpskoj koji kriminalizuje klevetu ugrožava mogućnost građana da slobodno govore, a nezavisnih medija da izvještavaju istinu, ugrožavajući demokratiju BiH i njenu evroatlantsku budućnost.
Oni koji su uveli i podržali ovaj represivni zakon pomjerili su Republiku Srpsku korak dalje na putu ka autoritarizmu. Ovo nedemokratsko zakonodavstvo služi samo u korist nastojanja vladajuće koalicije da konsoliduje vlast i izbjegne odgovornost; šteti interesima onih koji žive u Republici Srpskoj."
Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS.
Izmjene Krivičnog zakona najavljene su u RS-u u jesen prošle godine, a inicijator je bio Milorad Dodik, predsjednik tog entiteta i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Michigan optužio 16 lažnih elektora za kršenje izbornog zakona i falsifikovanje
Glavna tužiteljka Mičigena podnijela je u utorak tužbu protiv 16 republikanaca da su se lažno predstavljali kao elektori i predali falsifikovane potvrde da je tadašnji predsjednik Donald Trump pobijedio u toj saveznoj državi 2020. godine, iako je pobjedu odnio demokrata Joe Biden.
Prema američkom komplikovanom izbornom sistemu, elektori su ljudi koji su postavljeni da predstavljaju birače svojih država na predsjedničkim izborima. Stranka kandidata koji je osvojio najviše glasova u toj državi šalje svoje elektore na sastanak Elektorskog koledža u decembru, kako bi formalno potvrdili izborni rezultat.
Tužiteljka Dejna Nesel, demokrata, saopštila je u utorak da će svih 16 "lažnih elektora" odgovarati po optužnici u osam tačaka, među kojima su falsifikovanje i zavjera za krivotvorenje na izborima, za šta bi mogli da dobiju kaznu od 5 do 14 godina u zatvoru.
U grupi su šefica Republikanskog nacionalnog komiteta u Mičigenu, Keti Berden, kao i bivša kopredsjedavajuća Republikanske stranke Mičigena, Mišon Medok i gradski zvaničnik Šelbija, Sten Grot.
"Postupci lažnih elektora podrivaju vjeru javnosti u integritet naših izbora i, vjerujemo, takođe jasno krše zakone kojima upravljamo izborima u Mičigenu", navodi se u saopštenju Nesel.
Grupa se navodno sastala u tadašnjem sjedištu Republikanske partije Mičigana 14. decembra 2020. godine, i potpisala svoja imena na više certifikata u kojima se navodi da su kvalifikovani elektori za Trumpa. Ti lažni dokumenti su onda poslati Kongresu i Nacionalnom arhivu.
U januaru 2022. godine, Nesel je zatražila od federalnih tužilaca da otvore krivičnu istragu protiv 16 republikanaca. U sedam saveznih država, uključujući Mičigen, pristalice Trumpa su potpisale potvrde da je on pobijedio u njihovim državama, a ne Biden.
Lažni certifikati su ignorisani, ali su ti slučajevi bili predmet istrage. Njima se bavila i komisija koja je istraživala napad na Kapitol 6. januara.
Lažni certifikati koji Trumpa proglašavaju pobjednikom podnijeti su u Arizoni, Džordžiji, Mičigenu, Novom Meksiku, Nevadi, Pensilvaniji i Viskonsinu.
Ukrajina poziva na nastavak izvoza žitarica, bez Rusije
Ukrajina poziva da njen izvoz žitarica nastavi da prolazi kroz Crno more nakon što se Rusija ove sedmice povukla iz sporazuma koji omogućava siguran prolaz. Analitičari kažu da je za svaki novi aranžman potrebna saradnja Turske.
Izjava dvostranačke grupe kongresmena SAD: Nećemo dozvoliti da korumpirani političari ugroze Dejtonski sporazum
Kongresmenka Ann Wagner, potpredsjednica odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, zajedno s kongresmenom Tomom Keanom, kongresmenkom Susan Wild i kongresmenom Mikeom Turnerom objavili su sljedeću izjavu nakon što su ranije predstavili Zakon o pridržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj zakon usvojio je Dom prošle godine.
“Kao potpredsjedavajuća Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i predstavnica najveće bosanske zajednice izvan Bosne i Hercegovine, znam koliko je važno da održimo stabilnost u regionu i da se čvrsto suprotstavimo destruktivnim političarima koji žele poništiti godine mira “, rekla je potpredsjednica Wagner.
“Nećemo dozvoliti da korumpirani političari u Bosni, koje često podržava Putinov režim, ugroze Dejtonski sporazum i učine život još opasnijim za sve one u regionu. Ovaj zakon će osigurati da uvedemo sankcije ovim destabilizirajućim kriminalcima i odvratiti loše aktere, uključujući Rusiju, da steknu uporište u regionu.”
"Kao gradonačelnik Daytona tokom istorijskog Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, razumijem važnost diplomatije i konstruktivnog angažmana u rješavanju sukoba. Postizanje mira nije lako, ali to je nešto što bi Amerika trebala podržati kao zagovornik međunarodnog poretka i vladavina prava. Međutim, mirovni sporazumi su održivi samo ako su sve strane voljne da dođu za sto", rekao je kongresmen Mike Turner.
"Podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije pokazuje nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Država unapređenju sigurnosti i sprječavanju nasilja. Pozivajući na odgovornost one koji potkopavaju mirovne sporazume, šaljemo snažnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerirati akcije koje produžavaju sukobe i ljudske patnja."
“Moramo podržati narod Bosne i Hercegovine u zaštiti njihovog teško stečenog mira suočenog sa silama sukoba i sektaštva, dok istovremeno činimo njihovu demokratiju jačom, reprezentativnijom i inkluzivnijom”, rekla je kongresmenka Susan Wild .
“Kritično, ovaj prijedlog zakona poziva Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju ukidanje postojećih etničkih i vjerskih zahtjeva za obavljanje visokih političkih funkcija – što je neprihvatljiva prepreka za građane jevrejskog i romskog porijekla. , kao i svi ostali građani koji ne spadaju u tri zaštićene etničke zajednice. Zadovoljstvo mi je što još jednom radim sa predstavnicom Wagner na ovoj inicijativi kako bi se omogućile veće mogućnosti, uključenost i stabilnost u regionu."
“Narod Bosne i Hercegovine zaslužuje vladu koja cijeni i daje prednost jedinstvu i demokratiji”, rekao je kongresmen Kean.
“Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije će Bosnu i Hercegovinu staviti na pravi put ka zaštiti svog suvereniteta, stabilnosti, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera od zlonamjernih aktera koji žele da naruše duh Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao predsjedavajući Evropskog podkomiteta za vanjske poslove, nastavit ću da se borim za mir i stabilnost u Evropi i širom svijeta.”
U obrazloženju, navedeno je da bi Zakon:
- Naveo da je politika Sjedinjenih Država podržavati jedinstvenu, suverenu i multietničku BiH; koristiti sankcije protiv onih koji potkopavaju Dejtonski sporazum i bosanske demokratske institucije; ohrabriti EU da se pridruži SAD-u u sankcioniranju Dodika; razotkriti ulogu Rusije u podsticanju nestabilnosti u BiH i ugrožavanju multilateralnih mirovnih napora; i raditi na zaštiti Ureda visokog predstavnika.
- Kodificirao, krojio i naložio ovlasti za izricanje sankcija stranim licima i punoljetnim članovima porodice koji potkopavaju Dejtonski sporazum ili na drugi način ugrožavaju sigurnost BiH.
Sankcije se moraju izreći za:
1. Formiranje ili učešće u formiranju paralelnih otcepljenih institucija
2. Kršenje ili na bilo koji način ometanje provedbe Dejtonskog sporazuma, uključujući prijetnje Uredu visokog predstavnika
3. Podrivanje bosanskih demokratskih institucija
Zahtijevati robusno i redovno izvještavanje kako bi se uspostavio snažan nadzor.