Time je dugogodišnji zvaničnik State Departmenta reagovao na tvrdnju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izreknutu u Banjaluci, da su nedavno uvedene američke sankcije za četvoro visokih funkcionera Bosne i Hercegovine (BiH) i njenog entiteta Republike Srpske (RS) nezaslužene, i da ih se Srbija neće pridržavati.

„Bez obzira što smo brojčano mali narod, posebno u poređenju sa Sjedinjenim Džravama, nemamo izbora i ni na koji način se nećemo saglasiti sa onima koji su uvodili sankcije protiv naših ljudi. To je za nas jedina moguća odluka, pravična i časna“, rekao je Vučić tokom obraćanja medijima sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, predsjednik Vlade RS Radovan Višković i ministar pravde RS Miloš Bukejlović sankcionisani su jer su omogućili usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS koji su podrivali Ustav BiH, kao aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Time su se pridružili aktuelnom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji se već godinama nalazi na američkoj crnoj listi.

“Na tom spisku našli su se zbog pokušaja da naštete sopstvenoj zemlji i ideri Srbije ne bi trebalo da ih podržavaju”, podvlači Frid - koji je tokom karijere obavljao i funkciju pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju.

Majkl Kirbi, bivši američki ambasador u Srbiji, podsjeća na neke od tvrdnji koje je Aleksandar Vučić koristio nastojeći da obrazloži ustezanje Srbije, kandidata za članstvo u Uniji, da se pridruži zapadnim partnerima u sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.

“Predsjednik Vučić nevoljno je primjenjivao ili nametao sankcije bilo kojoj državi ili pojedincu – povezujući to sa iskustvima Jugoslavije i Srbije. Ta averzija pruža mu alibi da se ponaša kao da osobe ili subjekti, koje su sankcionisale Sjedinjene Države ili Evropska unija, nisu odgovorni za nedjela. Nije potrebno prihvatiti da su sankcije primjerene da bi se prepoznalo da su četiri nedavno sankcionisana zvaničnika Republike Srpske aktivno nastojala da potkopaju Dejtonski sporazum, oslabe ili ugroze državu i sistem vlasti Bosne i Hercegovine”, ocjenjuje Kirbi koji je funkciju ambasadora u Beogradu obavljao od 2012. do 2016.

Sagovornik Glasa Amerike potcrtava da ponašanje Srbije ugrožava poziciju kredibilnog partnera Sjedinjenih Država.

“Predsjednik Vučić se sve više poigrava sa elementima revanšizma unutar Srpske napedne stranke i Srbije nastojeći da, na neki način, vrati vrijeme u period raspada Jugoslavije. Umjesto da pokušava da izgradi dinamičnu državu u njenim sadašnjim granicama i usredsredi se na stvaranje uslova u kojima bi Srbi mogli da napreduju u budućnosti. Pravi lideri građanima saopštavaju neprijatne istine i usmjeravaju ih ka sutrašnjici. Takvo vas vođstvo, međutim, može koštati u vrijeme izbora. Predsjednik Vučić više razmišlja o zadržavanju vlasti – nego o dobrobiti srpskog naroda”, podvlači Kirbi.

Zvaničnici BiH i RS sankcionisani su u nedeljama pošto se na istovjetnom spisku našao šef srpske tajne policije Aleksandar Vulin – koga američke vlasti smatraju odgovornim za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pa čak i šverca droge.

Vučić i srpske vlasti, međutim, Vulinovo stavljanje na crnu listu povezivali su sa njegovim rusofilstvom i bliskim odnosima koje gaji sa zvaničnicima te zemlje.

“Moguće je istovremeno biti korumpiran, prevarant i proruski ili proamerički orijentisan”, primjećuje u osvrtu za Glas Amerike Majkl Kirbi.

“Još od 2012. Vulin je nastojao da podrije svaki napredak u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Bio je na pozicijama na kojima je njegov antizapadni stav ometao odnose Evropske unije i Srbije. Vjerujem da je jedan od razloga za takve Vulinove istupe - njegova svijest da bi ključni element u pristupanju Evropskoj uniji bila temeljna finasijska provjera srpskih zvaničnika, sadašnjih i prošlih”, dodaje Kirbi.

Vlasti Srbije, do sada nisu povlačile nikakve konkretne poteze u vezi sa tim slučajem, osim što su predstavnici vlasti tvrdili da su od SAD zatražili dokaze o Vulinovim navodnim nedjelima.

Danijel Frid podsjeća da je na njima odluka žele li da Srbija ostvari evropsku budućnost ili da se, pak, okrene putu nacionalizma, agresije, korupcije i izolacije.

“Predsjednik Vučić može da pomogne u izgradnji Srbije i cijelog Zapadnog Balkana. Ili pak da se udruži sa drugom stranom, sarađuje sa Kremljom, blokira Srbiju i region”, navodi penzionisani američki diplomata i stručnjak vašingtonskog nevladinog Atlantskog savjeta.

Međutim, Vulinov ostanak na veoma važnoj i osetljivoj funkciji u srpskom sistemu bezbjednosti predstavljao bi i jasan pokazatelj – nadovezuje se Kirbi.

“Ukoliko Vulin ostane na poziciji, što bi se moglo očekivati kratkoročno ili srednjoročno – to bi bio dodatni dokaz da predsjednik Vučić, uprkos tvrdnjama da želi ulazak Srbije u EU, nema namjeru da učini ono što je za to potrebno. To bi takođe potvrdilo da borba protiv korupcije nije visoki prioritet za Vučića. Srpskoj naprednoj stranci ne manjka proruskih kadrova koji bi mogli zamijeniti Vulina – ali je upitna njihova kompetentnost“, kaže Kirbi.

„Amerika ne bi trebalo da ima bilo kakvih očekivanja od vlasti Srbije kada je riječ o Aleksandru Vulinu. Volio bih kada bi me beogradski zvaničnici demantovali”, zaključio je za Glas Amerike penzionisani američki diplomata.

Inače, juna 2021. godine, predsjednik SAD Džo Bajden dodatno je proširio ovlaštenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, izvršnom naredbom „EO 14033“, koja kao razloge navodi korupciju, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Po njoj su sankcionisani i Vulin i zvaničnici iz RS.

Ove sedmice, SAD su odlučile sankcionisati Nenada Stevandića, Radovana Viškovića, Željku Cvijanović i Miloša Bukejlovića jer podrivaju Daytonski sporazum.

Stevandić je predsjedavajući Narodne skupštine RS, Višković je premijer entiteta RS, Bukejlović je entitetski ministar pravde, a Cvijanović član Predsjedništva BiH.

„Istina je da je Vlada SAD sankcionisala te osobe jer su svojim djelovanjem ugrozili stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne zbog njihove etničke pripadnosti”, odgovor je Ambasade. „Oni su pojedinci i sami su odgovorni za svoje postupke, kao i za snošenje posljedica tih postupaka, kao što su Osman Mehmedagić 'Osmica' i Marinko Čavara.”

Ambasada SAD dodaje u objavi na Twitteru kako SAD sarađuju i pomažu ljudima širom BiH, uključujući RS, ulažući stotine miliona dolara.

Odgovor Ambasade je uslijedio nakon što su Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovali američke sankcije.

Dodik je iznio mišljenje da SAD provode antisrpsku politiku, dok je Vučić rekao kako za Srbiju sankcije ne postoje, obrazlažući kako je „dovoljno da vidite protiv koga su sankcije da vidite koliko su one nepristrasne”.

POGLEDAJTE JOŠ:

Za Vučića američke sankcije zvaničnicima RS i Srbije ne postoje

POGLEDAJTE JOŠ:

SAD sankcionisale Cvijanović, Stevandića, Viškovića i Bukejlovića zbog Ustavnog suda BiH

Republikanci u Predstavničkom domu otvorili su pitanje o sporazumu Ministarstva pravde o priznanju krivice s Hunterom Bidenom, koji je prošle sedmice propao na sudu. Dogovor je uključivao da se predsjednikov sin izjasni krivim za neplaćanje poreza. U zamjenu, tužioci bi odbacili posebnu optužbu za ilegalno posjedovanje oružja, sve dok Biden ne prekrši dvogodišnju uslovnu kaznu za poreznu optužbu.

„Moramo na kraju otkriti da li je pravosudni sistem fer prema svim Amerikancima, a ne jedan sistem za porodicu Biden Inc., a drugi za Ameriku”, kaže Kevin McCarthy, predsjedavajući Zastupničkog doma američkog Kongresa.

McCarthy pokušao je izjednačiti pravne probleme Huntera Bidena sa onima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je optužen u četvrtak zbog navodne zavjere da se poništi njegov izborni poraz 2020.

U objavi na društvenim mrežama, McCarthy je rekao da Trumpova optužnica ima za cilj da skrene pažnju sa slučaja Huntera Bidena i napadne glavnog kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024.

Jessica Tillipman, profesorica etike na Univerzitetu George Washington, kaže da optužbe protiv Huntera Bidena, koje su prilično niske razine, i optužbe u Sjedinjenim Državama o pokušaju rušenja izbora nisu uporedive.

„Ali opet, ako na to gledate kroz političku leću, vidjet ćete to sasvim drugačije nego što to čini zakon”, kaže Tillipman.

Republikanski zakonodavci zaprijetili su istragom o opozivu predsjednika Bidena zbog nedokazanih navoda da je predsjednik bio umiješan u poslove njegovog sina sa inostranstvom.

Biden se nedavno samo našalio na tu ideju: „Možda će me odlučiti opozvati, jer se to sprema. Sviđa mi se to”, rekao je Biden.

I ranije je presudila protiv Trumpa. Bivši predsjednik Trump će se u četvrtak pojaviti pred američkom okružnom sutkinjom Tanya Chutkan, bivšom pomoćnicom javnog branioca koju je predsjednik Barack Obama predložio na mjesto suca.

Često je izricala zatvorske kazne za nerede 6. januara 2021. godine, i bile su oštrije nego što su tužioci tražili.

Trump je u utorak optužen zbog svoje uloge da poništi rezultate izbora 2020. Dva mjeseca nakon izbora dogodio se napad njegovih pristalica na američki Capitol.

Chutkan je ranije donijela presudu protiv Trumpa u odvojenom slučaju od 6. januara. U novembru 2021. odbila je njegov zahtjev da se blokira komitetu Predstavničkog doma Kongresa SAD-a 6. januara objavljivanje dokumenata.

Odbacila je njegove argumente da on može imati privilegije nad dokumentima iz svoje administracije. Napisala je da Trump ne može tvrditi da njegova privilegija "postoji zauvijek".

Ona je u presudi navela: "Predsjednici nisu kraljevi, a tužilac nije predsjednik."

Chutkan je osudila najmanje 38 osoba za zločine vezane za nerede u Capitolu. Svih 38 osuđeno je na zatvorske kazne u rasponu od 10 dana do više od pet godina, prema analizi sudskih spisa Associated Pressa.

Ona je jedna od dvadesetak sudija u Washingtonu koji su zajedno osudili skoro 600 optuženih zbog napada na Capitol.

Druge sudije su obično izricale blaže kazne od onih koje tražili tužioci. Chutkan je, međutim, ispunila ili premašila preporuke tužioca u 19 od svojih 38 presuda. U četiri slučaja, tužioci uopšte nisu tražili zatvorsku kaznu.

Chutkan je rekla da zatvor može biti moćno sredstvo odvraćanja od prijetnje još jedne pobune.

"Svakog dana slušamo o izvještajima o antidemokratskim frakcijama ljudi koji planiraju nasilje, potencijalnu prijetnju nasiljem, 2024. godine", rekla je u decembru 2021. prije nego što je osudila muškarca s Floride koji je napao policajce na više od pet godina zatvora.

Sudija Trevor McFadden, Trumpov kandidat, sugerirao je tokom saslušanja 2021. da je Ministarstvo pravde bilo prestrogo prema onima koji su provalili u Capitol u poređenju s ljudima koji su uhapšeni tokom protesta protiv rasne nepravde nakon ubistva Georgea Floyda 2020. godine.

Ne imenujući kolegu, Chutkan je nekoliko dana kasnije kritizirala McFaddenov prijedlog.

"Ljudi su se okupili širom zemlje prošle godine da protestuju zbog nasilnog ubistva nenaoružanog čovjeka od strane policije. Neki od tih demonstranata postali su nasilni", rekla je Chutkan tokom saslušanja u oktobru 2021.

"Ali upoređivati postupke ljudi koji protestuju, uglavnom mirno, za građanska prava, sa postupcima nasilne rulje koja želi da svrgne zakonito izabranu vladu, lažna je jednakost i zanemaruje vrlo stvarnu opasnost koju su neredi 6. januara predstavljali za temelje naše demokratije.

Međutim, tri godine kasnije – demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bidena koštati reizbora 2024.

Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima – Mekonnen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju.

„U njihovim nastupima uviđam dosta verbalne privrženosti crnačkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim delovanjem”, kaže on.

Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bidenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Georgiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.

Zauzvrat, glasači su očekivali da će Biden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.

Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.

Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonnena razvijaju osjećaj otuđenosti.

„Ljevičarska orijentacija mi je odbojna – jer joj se demokrate sve više okreću”, ukazuje Mekonnen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.

Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gubje vjeru u demokrate i Bidena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.

Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bidena naspram budućeg republikanskog kandidata.

Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milwaukeea i Detroita, da bi Biden ostvario drugi predsednički mandat.

„Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja”, rekao je za Reuters LeLann Evans – kandidat za gradsko vijeće Nashvillea.

„Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti – ostavlja utisak da rješavaju stvari”, kaže on.

Crnci čine 14,2% američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30% u odnosu na 2000, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pew. U poređenju sa ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.

Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pennsylvaniji, Michiganu i Georgiji i povrati okruge na jugu zemlje.

Međutim, dešava se suprotno.

Njihova izlaznost u 2022. manja je za oko 10 odsto u poređenju sa 2018, pokazuju podaci koje je Washington Post objavio na osnovu ankete sprovedene prilikom popisa stanovništva.

Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 odsto.

Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 odsto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trumpa nego aktuelnog predsjednika Bidena.

Ukazali su takođe da su spemniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.

U globalu demokrate podržavaju crnački glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu

Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.

„Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate”, rekao je Terrance Woodbury, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.

Julian Silas, istraživač ulaganja pripadnika crnačke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama – analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.

On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.

„U suštini se ništa ne dešava”, podvlači on.

„Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo”, podvlači on.

Stopa nezaposlenosti crnaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.

„Ne preostaje niko osim Bidena – dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih belaca koji su zaduženi za sve u zemlji”, zaključuje Andre Russsel iz Chicaga.

Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje crnačkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.

Uz to, prvi put u američkoj historiji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica crnačke zajednice – Kamala Harris.

Ujedno je i najviše rangirana crnkinja koja obavlja političku funkciju u državi.

Istraživači Halcyona su naveli su da je kompanija pod nazivom Cloudzy iznajmljivala i preprodavala serverski prostor za najmanje 17 različitih hakerskih grupa koje su sponzorisale države: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, Indija, Pakistan i Vijetnam.

Iz Halcyona su naveli da takve kompanije „naizgled legitimni biznisi koji znaju, a možda i ne znaju da se njihove platforme zloupotrebljavaju za kampanje napada, ali da ipak predstavljaju ključni stub većeg napadačkog aparata koji koriste neki od najnaprednijih aktera prijetnji”.

Izvršni direktor kompanije Cloudzy Hannan Nozari osporio je nalaze Halcyona, rekavši da se njegova firma ne može smatrati odgovornom za svoje klijente, od kojih je procijenio da je samo 2% zlonamjerno.

Nozari je Reutersu preko mreže Linkedin izjavio: „Ako ste fabrika noževa, da li ste odgovorni ako neko zloupotrebi nož? Verujte mi da mrzim te kriminalce i činimo sve što možemo da ih se riješimo.”

Stručnjaci za digitalnu bezbjednost kažu da je slučaj primjer kako hakeri i ransomware bande koriste male firme koje rade na rubovima sajber prostora kako bi organizovale velika hakovanja.

Halcyon je procijenio da je otprilike polovina poslovanja kompanije Cloudzy bila zlonamjerna, uključujući iznajmljivanje usluga dvjema grupama koje izvode rensomver hakerske napade. To su napadi u kojima hakerske grupe iz daljine zaključaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te od njih traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ih ne bi javno objavljivali ili preprodavali.

Halcyon je do svog zaključka došao mapirajući digitalni otisak kompanije Cloudzy, jednim dijelom iznajmljivanjem servera direktno od firme i povezivanjem s poznatim hakerskim operacijama.

Iz firme za cyber bezbjednost CrowdStrike koja nije bila uključena u istraživanje, naveli su da nisu vidjeli da hakeri koje sponzoriše država koriste Cloudzy, ali da su primijetili druge aktivnosti kibernetičkog kriminala povezane s njim.

Nije najjasnije gde je Cloudzy fizički lociran.

Istraživači Halcyona analizirali su društvene mreže zaposlenika te kompanije, uključujući objave na Linkedinu i Facebooku, te otkrili da je firma „gotovo sigurno” paravan za drugu kompaniju za internet hosting pod nazivom abrNOC, koju Nozari vodi iz Teherana.

Nozari, koji kaže da živi izvan Irana, ali nije želio da bude precizniji, rekao je Reutersu da su kompanije odvojene, iako je priznao da su zaposlenici kompanije abrNOC pomogli u poslovanju kompanije Cloudzy. Ni za to nije naveo detalje.

Cloudzy je registrovan pod svojim prethodnim imenom, RouterHosting, na Kipru i u američkoj državi Wyoming, prema korporativnim podacima koje je pregledao Reuters i potvrdio Nozari. On je naveo da je kompaniji potrebno sjedište u SAD da bi mogla registrovati adrese internet protokola u Americi.

Nije jasno da li je Nozarijev registrovani agent – advokatska firma CloudPeak Law iz Wyomonga sa sjedištem u malom gradu Sheridan – bila svjesna optužbi protiv svog klijenta.

Žena koja se javila u kancelariji te advokatske firme potvrdila je da je njena firma agent kompanije RouterHostinga, dodajući da, zbog povjerljivosti podataka o klijentima, „to predstavlja ono što će vam bilo ko u našoj firmi moći reći”. Firma nije odgovorila na naknadni mail.

Poslovni model kompanije Cloudzy tipičan je za provajdere nekih od malih virtuelnih privatnih servera koji iznajmljuju usluge internetskog hostinga u zamjenu za kriptovalute, bez postavljanja pitanja, rekao je Adam Meyers, izvršni direktor CrowdStrikea.

„Postoji čitav ekosistem ljudi koji nemaju dobre namjere, a bave se ovim poslom”, rekao je on.

Bivši saradnik Huntera Bidena Devon Archer pojavio se na saslušanju iza zatvorenih vrata koji je vodilo osoblje iz Nadzornog odbora Predstavničkog doma SAD-a, za koji su se republikanski zakonodavci nadali da će rasvijetliti nedokazane tvrdnje da je Biden bio direktno umiješan u poslove svog sina u Ukrajini.

Ali demokratski predstavnik Dan Goldman, koji je prisustvovao razgovoru, rekao je novinarima da Archer nije pružio nikakve dokaze o nedjelima starijeg Bidena. Istraga je fokusirana na godine kada je Biden bio potpredsjednik za vrijeme predsjednika Baracka Obame, od 2009. do 2017. godine.

"Nema dokaza da je bilo ko osim Huntera Bidena primio bilo kakav novac u vezi s poslovnim transakcijama s Devonom Archerom", rekao je Goldman.

Republikanski predstavnik Jim Jordan, vodeći član panela koji također predsjedava Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma, rekao je novinarima da je sjednica bila produktivna. Odbio je dalje komentare.

Goldman je rekao da je Archer rekao istražiteljima da je Hunter Biden svakodnevno razgovarao sa svojim ocem dok je služio u Upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije Burisma i da je tadašnji potpredsjednik razgovarao s poslovnim saradnicima i drugima preko telefona oko 20 puta tokom 10 godina.

Republikanci su očekivali da će Archerov opis telefonskih poziva pružiti inkriminirajuće dokaze protiv Joea Bidena.

Republikanski zastupnik Andy Biggs, koji je već bio kosponzor zakona o opozivu predsjednika Bidena, rekao je da Archerovo svjedočenje implicira predsjednika.

"Archer je govorio o 'velikom tipu' i kako je Hunter Biden uvijek govorio: 'Moramo razgovarati s mojim tipom'", rekao je Biggs novinarima. "Mislim da bismo trebali pokrenuti istragu o opozivu."

Ali Goldman je rekao: "Sve su to bili ležerni razgovori. Nije bilo niti jednog razgovora o poslovima koje je Hunter imao."

Republikanci u Zastupničkom domu tvrde da je Hunter Biden koristio očev status potpredsjednika u shemi trgovine utjecajem dok je bio u Burismi prije gotovo deset godina.


Bijela kuća je rekla da Joe Biden nikada nije poslovao s njegovim sinom.

Bidenov sin pojavio se na sudu prošle sedmice usred očekivanja da će se izjasniti krivim za dvije porezne optužbe i izbjeći optužbu za oružje. Ali sutkinja u predmetu rekla je da ne može prihvatiti sporazum o priznanju krivnje s tužiocima.

Predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy upozorio je da bi republikanci mogli pokrenuti istragu o opozivu predsjednika Bidena ako savezne agencije ne budu surađivale s nadzornim odborima koji istražuju poslovanje njegove administracije i obitelji.

Trump, vodeći republikanski predsjednički kandidat 2024, otišao je korak dalje ovog vikenda na skupu u Pennsylvaniji.

Pozvao je republikance da uskrate vojnu pomoć Ukrajini sve dok Ministarstvo pravosuđa, FBI i Porezna uprava "ne predaju svaki komadić dokaza koji imaju o korumpiranom poslovanju kriminalne obitelji Biden".

Tužiteljica okruga Fulton Fani Willis počela je istragu prije dvije godine, pošto je u javnost dospio snimak telefonskog razgovora Trumpa i državnog sekretara Georgije.

Willis je nagovijestila da bi optužnica mogla biti podignuta između 31. jula i 18. augusta, a velika porota treba da razmotri činjenice u ovom slučaju.

Ako velika porota preporuči podizanje optužnice, to će značiti još jedan pravni problem za bivšeg predsjednika.

Suđenje u New Yorku u vezi sa isplatom novca porno glumici treba da počne u martu sljedeće godine, a za maj je zakazan početak suđenja u slučaju sakrivanja povjerljivih dokumenata.

Trump se u oba slučaja izjasnio da nije kriv.

Uporedo sa tim odvija se i istraga Sekretarijata za pravosuđe o Trumpovoj ulozi u neredima 6. januara 2021. i upadu u Kongres.

Evo nekoliko glavnih tačaka na koje se fokusira istraga u Georgiji.

Telefonski razgovori

Istraga u Georgiji je počela poslije telefonskog razgovora Trumpa i državnog sekretara Georgije, Brada Raffenspergera 2. januara 2021. Trump je tada predložio državnim zvaničnicima da mu pomognu da "nađe" dodatne glasove, kako bi pobijedio Bidena koji je vodio u Georgiji.

"Ja samo želim da nađem 11.780 glasova, što je za jedan više od onoga što imamo, jer mi smo pobijedili u Georgiji", kazao je Trump, čuje se na audio snimku.

Trump je poslije ocijenio da nije uradio ništa pogrešno i da je taj telefonski poziv bio "savršen".

Tramp je zvao telefononom i druge zvaničnike u pokušaju da namjesti rezultate izbora, uključujući i guvernera Briana Kempa, tadašnjeg predsjedavajućeg donjeg doma državnog parlamenta Davida Ralstona, državnog tužioca Chrisa Carra.

Senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline, takođe je zvao Raffenspergera poslije izbora. Prema riječima Rasfenspergera, Graham ga je pitao da li ima ovlaštenja da poništi neke od glasačkih listića, što je protumačio kao pokušaj da poništi legalne glasove.

Graham je negirao da je prekršio zakon.

Lažni elektori

Biden je pobijedio u Georgiji sa nešto manje od 12.000 glasova. U decembru 2020. grupa od 16 demokatskih elektora iz Georgije glasala je za Bidena u državnoj skupštini.

Istovremeno, grupa od 16 republikanca iz Georgije - među kojima su i poslanik u skupštini, aktivisti i partijski zvaničnici - sastala se da potpiše sertifikat u kojem se lažno tvrdi da je Trump dobio izbore, a lažno su tvrdili i da su oni elektori.

Georgia je jedna od sedam ključnih država za izbore gdje su republikanski lažni elektori potpisali slične sertifikate.

Tužioci okruga Fulton u Georgiji kažu da su Trumpovi saradnici radili sa republikancima u saveznim državama kako bi realizovali taj plan.

Međutim, na kraju nije uspjelo, pošto je Kongres sertifikovao rezultate predsjedničkih izbora 2020, nakon čega je uslijedio nasilni upad Trumpovih pristalica na Capitol.

Lažne tvrdnje o izbornoj prevari, pritisci na biračke odbore

Republikanci u Georgiji su održali nekoliko pretresa u parlamentu te države sa navodnim nepravilnostima na izborima 2020. Tokom tih sastanaka, Trumpov advokat Rudy Giuliani i ostali saradnici tvrdili su da su izbori pokradeni.

Puštali su i snimke na kojima se navodno vidjela manipulacija glasačkim listićima, ali su državni i federalni zvaničnici utvrdili da nije bilo dokaza za izbornu krađu.

Dvije članice biračkog odbora koje se vide na snimku iz State Farm arene, Ruby Freeman i njena kćerka Wandrea Moss, tvrdile su da su bile maltretirane na internetu zbog optužbi koje su iznijeli Trump i njegovi saradnici.

Giuliani je nedavno priznao da su njegove izjave o te dvije članice biračkog odbora bile lažne.

Trumpovi saradnici sumnjiče se i za hakerski upad u glasačke mašine u okrugu Coffee, na oko 320 kilometara od Atlante, što sada istražuje policija u Georgiji.

Ostavka tužioca

Federalni tužilac BJ Pak podnio je iznenada ostavku, dva dana pošto je Trump pozvao telefonom državnog sekretara i dan pošto je taj razgovor izašao u javnost. Trump je u tom razgovoru aludirao na to da ga Pak ne podržava.

U decembru 2020. je tadašnji sektretar za pravosuđe William Barr pozvao Paka da istraži navode o Trumpovim tvrdnjama da je pokraden u Georgiji. Pak, koga je inače postavio Trump, naveo je da nema dokaza za izbornu krađu.

U augustu 2021. pred Kongresom je priznao da je ostavku podnio poslije informacija da je Trump želio da to učini - jer nije dovoljno uradio da istraži navode o izbornoj krađi.

Advokatica Alina Habba nije direktno negirala navode o opstrukciji u intervjuu za "Fox News Sunday".

Umjesto toga, Habba je rekla: „Ako je bilo pokušaja da ne preda dokumente ili je želio da se nešto izbriše, zar ne mislite da je to nešto što nije mogao da uradi? Hajdemo samo razumno. Ali on nikada ne bi postupio kao to.”

„On je najetičniji Amerikanac kojeg poznajem”, rekla je Habba.

Specijalni savjetnik Jack Smith iznio je nove optužbe protiv Trumpa prošle sedmice u izmijenjenoj optužnici koja optužuje Trumpa da je nezakonito zadržao 32 povjerljiva dokumenta nacionalne sigurnosti u Mar-a-Lagu, Trumpovoj rezidenciji na obali mora.

Trump se sada suočava s ukupno 40 optužbi u slučaju povjerljivih dokumenata.

Trump je zadržao dokumente nakon što je njegov mandat završio početkom 2021. godine, umjesto da ih pošalje u Nacionalni arhiv kako to zakon nalaže, i, kako se navodi u optužnici, urotio se da cjelokupnu dokumentaciju zadrži od saveznih istražitelja.

Nova optužnica tereti Trumpa da je planirao zavjeru s dvojicom pomoćnika, svojim sobarom, Waltom Nautom, i upraviteljem imovine Mar-a-Laga Carlosom De Oliveirom da izbrišu snimke s sigurnosnih kamera na kojima se vidi kako radnici premještaju kutije s dokumentima u i iz skladišta kako bi ih sakrili od vladinih istražitelja.

U optužnici se navodi da je De Oliveira imao privatni razgovor sa zaposlenikom Mar-a-Laga koji je bio zadužen za snimke nadzora i rekao zaposleniku da „'šef' želi da se server izbriše”.

No, u optužnici se navodi da je zaposlenik zadužen za snimanje odgovorio „da ne zna kako to uraditi i da ne vjeruje da ima pravo na to”.

U intervjuu za Fox News, Habba je rekla: „Nijedan snimak nije izbrisan. [Trump] ih je predao. Sarađivao je, kao i uvijek... Ako predsjednik Trump nije želio da se nešto preokrene, uvjeravam vas da je to nešto to se moglo uraditi.”

“To je bio taj katalizator koji je transformirao naš rad. To je promijenilo prihvatljivost rada kod kuće,” kaže Timothy Golden, profesor menadžmenta na Rensselaer Polytechnic Institute u New Yorku. "Očekivanja zaposlenih i norme za zaposlene su izmijenjene ovim iskustvom masovnog rada na daljinu."

U tri i više godine otkako je pandemija primorala mnoge da rade od kuće, rad na daljinu se iz privremenog aranžmana transformirao u novi način života i rada. Više od jedne trećine Amerikanaca, 34%, radilo je od kuće barem dio vremena 2022. godine, prema američkom Ministarstvu rada. Poređenja radi, samo 24% ljudi radilo je na daljinu u 2019. godini, prije pandemije.

Mnoge velike kompanije kao što su Amazon, Apple, Meta [Facebook] i Disney pozvale su radnike nazad u ured barem dio sedmice. U oktobru 2022. godine, bankarska i finansijska holding kompanija Goldman Sachs rekla je da je više od dvije trećine njenog osoblja ponovo u uredu sa punim radnim vremenom.

Organizaciona psihologinja Cathleen Swody kaže da se njeni korporativni klijenti uglavnom slažu po hibridnom rasporedu gdje su radnici u kancelariji otprilike tri dana u sedmici.

„Čujem dosta odbijanja zaposlenih od obavezne opcije s punim radnim vremenom i povratkom na posao“, kaže Swody, menadžerski partner u Thrive Leadershipu. „Osjećaju da već tri godine rade od kuće. Oni su demonstrirali svoj učinak i da su od povjerenja, te da zapravo mogu obaviti svoj posao bez da budu na licu mjesta. A sada se pomalo osjećaju kao da je to dovedeno u pitanje.”

Golden, koji je proučavao ovo pitanje više od 20 godina, kaže da rad na daljinu naglašava stalno prisutnu napetost između menadžera i zaposlenih.

„Rad na daljinu izvlači na površinu mnoga od ovih klasičnih pitanja u menadžmentu, u smislu kontrole naspram autonomije“, kaže Golden. „Menadžeri imaju osjećaj da možda, nekako, imaju manje kontrole nad svojim zaposlenima jer ih ne mogu fizički promatrati cijelo vrijeme. I tako, to je neprijatno za mnoge menadžere.”

McKinsey and Company, konsultantska firma za menadžment, anketirala je 25.000 Amerikanaca u proljeće 2022. i otkrila da je 58% izjavilo da ima priliku da radi od kuće barem jedan dan u sedmici, dok je 35% reklo da može raditi od kuće pet dana u sedmici. Osamdeset sedam posto ljudi koji imaju mogućnost da rade od kuće koristi tu priliku, navodi se u istraživanju.

„Većina onoga o čemu pričamo je kombinacija jednog, dva, tri dana u sedmici rada od kuće. Nije potpuno udaljeno,” kaže Ryan Luby, pridruženi partner u McKinsey & Company. „Implikacija toga je da ljudi imaju tendenciju da žive u razumnom radijusu putovanja na posao od svojih kancelarija. …I dalje ćete biti ono o čemu mislimo kao vezani za urbano jezgro.”

Prema Lubyju, fleksibilnost za rad na daljinu vrijednija je od novca za neke zaposlenike, što bi moglo pomoći da se poveća rezultat poslodavaca.

„Izgleda da su ljudi voljni da zamijene rast plata za priliku da rade fleksibilno“, kaže Luby. „I mislim, u svijetu u kojem se plate brzo povećavaju i poslodavci su zabrinuti za rast plata, mislim da postoji zanimljiva prilika... da razmislimo o davanju fleksibilnosti.”

Poslodavci možda nemaju mnogo izbora. Najnoviji učesnici na tržištu rada — nedavno diplomirani fakulteti — započinju svoju karijeru s drugačijim očekivanjima od prethodnih generacija.

“Oni su započeli svijet rada uz prisustvo rada na daljinu… i tako, to je ono što oni znaju. I u velikoj mjeri, to je ono što su očekivali,” kaže Golden. „I tako, kada traže prilike za karijeru i posao, traže rad na daljinu kao opciju. Možda ne puno radno vrijeme, možda kao hibridna forma.”

Stručnjaci se slažu da za većinu radnika koji su mogli raditi na daljinu tokom pandemije gotovo da nema šanse da se vrate u ured na puno radno vrijeme.

“Konja su pustili iz štale. Imamo iskustva. Pokazali smo da tehnologija može da funkcioniše, da možemo biti efikasni i bez stalnog boravka u kancelariji. I vidjeli smo mnogo pogodnosti za zaposlene i za upravljanje životnim i poslovnim životom, fleksibilnost za organizacije,” kaže Swody. “Mislim da će biti veoma teško vratiti se tamo gdje smo bili.”

Iako nisu direktno kritične prema Rusiji, njihove intervencije drugog dana samita bile su usklađenije i snažnije od onih koje su afričke zemlje izrazile do sada.

Služile su kao podsjetnici na dubinu afričke zabrinutosti zbog posljedica rata, posebno zbog rasta cijena hrane.

"Ovaj rat se mora završiti. I može se završiti samo na osnovu pravde i razuma", rekao je predsjednik Komisije Afričke unije Moussa Faki Mahamat Putinu i afričkim liderima u Sankt Peterburgu.

"Prekidi u snabdijevanju energijom i žitom moraju se odmah okončati. Sporazum o žitu mora se produžiti za dobrobit svih naroda svijeta, posebno Afrikanaca."

Reuters je u lipnju izvijestio da afrički plan predviđa niz mogućih koraka za smirivanje sukoba, uključujući povlačenje ruskih trupa, uklanjanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja iz Bjelorusije, suspenziju naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina i ublažavanje sankcija.

Putin ga je hladno primio kada su mu ga afrički lideri predstavili prošlog mjeseca. U javnim izjavama u petak, ponovio je na sličan način svoj argument da su Ukrajina i Zapad, a ne Rusija, odgovorni za sukob.

Predsjednik Republike Kongo Denis Sassou Nguesso rekao je da inicijativa "zaslužuje najveću pažnju", pozivajući "hitno" na mir.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa rekao je Putinu: "Osjećamo da imamo pravo da pozivamo na mir - tekući sukob također negativno utiče na nas."

Struja poziva podstakla je Putina da više puta brani stav Rusije i konačno da osmominutnu izjavu, koju je Kremlj kasnije objavio u videu, na početku večernjih razgovora sa afričkim liderima koji stoje iza mirovnog plana.

Ponovo je optužio Zapad da je podržao "puč" u Kijevu 2014. - kada je val uličnih protesta primorao ukrajinskog proruskog predsjednika da pobjegne - i da pokušava uvući Ukrajinu u vojnu alijansu NATO-a predvođenu SAD-om i potkopati rusku državnost.

Rekao je da je Kijev taj koji odbija da pregovara prema uredbi donesenoj ubrzo nakon što je prošlog septembra tvrdio da je anektirao četiri ukrajinska regiona koje Rusija djelimično kontroliše, dodajući: "Lopta je u potpunosti u njihovom polju."

'NOVE STVARNOSTI'

Rusija je dugo govorila da je otvorena za razgovore, ali da oni moraju uzeti u obzir "nove realnosti" na terenu.

Predsjedavajući AU Azali Assoumani rekao je da je Putin pokazao svoju spremnost za razgovor i da "sada moramo uvjeriti drugu stranu".

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju o prekidu vatre sada kojim bi Rusija ostavila kontrolu nad skoro petinom njegove zemlje i dala vremena njenim snagama da se pregrupiraju nakon 17 teških mjeseci rata.

Na samitu, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi pozvao je Rusiju da oživi sporazum o crnomorskom žitu koji je, dok Moskva nije odbila da ga obnovi prošle sedmice, Ukrajini dao "siguran koridor" za izvoz žita iz svojih morskih luka uprkos sukobu.

Egipat je veliki kupac žitarica preko Crnog mora, a Sisi je na samitu rekao da je "od suštinskog značaja za postizanje sporazuma" o ponovnom oživljavanju sporazuma.

Putin je odgovorio tvrdeći, kao što je to činio i u prošlosti, da su rastuće svjetske cijene hrane bile posljedica grešaka zapadne politike dugo prije rata u Ukrajini.

On je više puta rekao da je Rusija odustala od sporazuma jer sporazum ne daje žito najsiromašnijim zemljama i da Zapad nije držao svoju stranu dogovora.

Povlačenje Rusije i njeno bombardovanje ukrajinskih luka i skladišta žitarica izazvali su optužbe Ukrajine i Zapada da koristi hranu kao ratno oružje i podiglo globalnu cijenu pšenice za oko 9%.

Ukrajinsko udruženje za žito procijenilo je u maju da je 4 miliona metričkih tona ukrajinskog žita ukradeno otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru prošle godine.

Putin je u četvrtak obećao da će isporučiti do 300.000 tona besplatnog ruskog žita - što je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao "šačicom donacija" - među šest zemalja koje prisustvuju samitu.

Assoumani je rekao da to možda neće biti dovoljno, a ono što je potrebno je prekid vatre.

Putin je želio da samit pojača veze Rusije sa Afrikom i pridobije njenu podršku u suprotstavljanju onome što on opisuje kao hegemoniju SAD i zapadni neokolonijalizam.

Mnogi od lidera pohvalili su podršku Moskve njihovim zemljama u njihovim oslobodilačkim borbama u 20. vijeku, a u konačnoj deklaraciji je obećano da će im Rusija pomoći da traže kompenzaciju za štetu koju je nanijela kolonijalna vladavina.

Lideri Malija i Centralnoafričke Republike, čije su se vlade u velikoj mjeri oslanjale na usluge ruske plaćeničke grupe Wagner, izrazili su zahvalnost Putinu.

Predsjednik Faustin Archange Touadera rekao je da su odnosi CAR-a sa Rusijom pomogli da se spasi njena demokratija i spriječi građanski rat, zahvalivši Rusiji "što nam je pomogla da se suprotstavimo stranoj hegemoniji".