Iz litvanske vlade je saopšteno da će biti zatvoreni granični prelazi u Tverecijusu i Sumskasu, a da će saobraćaj biti preusmjeren na Medininkai, najveći od šest pograničnih kontrolnih punktova.

Odluka o zatvaranju prelaza donijeta je u trenutku kada raste zabrinutost u Litvaniji zbog prisustva plaćenika iz grupe Wagner u Bjelorusiji.

"Glavni cilj je da se privremeno suspenduju operacije na ova dva prelaza od 18. avgusta", rekla je zamjenica ministra saobraćaja i dodala da postoji mogućnost da se graničari prebace na druge kontrolne punktove.

Litvanija, bivša sovjetska republika, članica je NATO-a i Evropske unije. Snažno podržava Ukrajinu, a proteklih godina je primila veliki broj ljudi koji su pobjegli od autoritarnog režima u susjednoj Bjelorusiji i sve veće represije u Rusiji.

Rustamas Liubajevas, komandant litvanske pogranične službe, rekao je da bi u Bjelorusiji moglo da bude do 4.500 Wagnerovaca, i da su neki raspoređeni blizu granica sa Litvanijom i Poljskom.

U susjednoj Letoniji, pogranična služba saopštila je u utorak da mobiliše dodatne graničara da štite državnu granicu, prenijela je novinska agencija LETA.

Ta odluka je donijeta zbog naglog povećanja hibridne prijetnje na granici Letonije i Bjelorusije proteklih dana, kada je registrovano 96 pokušaja prelaska granice. Bjeloruske vlasti, kako se vjeruje, takođe sve više učestvuju u organizaciji priliva ilegalnih imigranata.

Letonske vlasti smatraju da pokušaji bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka da natjera migrante da pređu granice predstavljaju vid hibridnog ratovanja protiv susjednih zemalja.

Pogranična služba u Letoniji također je zatražila dodatnu podršku oružanih snaga i policije.

Migranti iz Bjelorusije takođe pristižu u Litvaniju. U toj zemlji je od januara prošle godine odbijen ulazak više od 11.200 ljudi iz Bjelorusije, prema podacima pogranične službe. Ove godine nije dozvoljen ulazak 1.543 osobe.

Zemlje koje se graniče sa Bjelorusijom pooštravaju bezbjednosne mjere na granici od kako su hiljade plaćenika iz Vagnera stigle u Bjelorusiju, saveznicu Rusije, u okviru sporazuma kojim je okončana oružana pobuna u junu, a lideru Jevgeniju Prigožinu omogućeno da izbjegne da bude optužen.

Poljska proteklih dana raspoređuje hiljade vojnika na granici sa Bjelorusijom, dok rastu tenzije između dvije zemlje.

Rick Stewart iz Iowe ove godine nije došao samo zbog živine, da proba neku novu hranu, ili da vidi kravu napravljenu od putera. Došao je da obavi građansku dužnost.

"Imamo šansu da tu sretnemo sve kandiate za predsjednika", kaže on za Glas Amerike. "A ja osjećam da je to moja lična obaveza kao stanovnika Iowe, da odradim domaći zadatak, jer se ostatak zemlje oslanja na to da mi izaberemo pametno na kokusima u januaru - i ja to shvaram vrlo ozbiljno."

Samo nekoliko nedjelja pred prvu debaru unutar Republikanske stranke, kandidati su došli na vašar u Iowi da se sretnu sa biračima.

Iowa je država koja će prva glasati o tome ko treba da bude republikanski kandidat 2024. Kandidat demorkata biće vjerovatno aktuelni predsjednik Joe Biden, pošto su mu stranački protivkandidati samo formalni.

"Da budem iskrena, podržavam Trumpa. Ali, želim da čujem i ostale", kaže Celia Criswell, gledateljka političke debate koju organizuje list Des Moines Register.

Takve debate su prilika za kandidate poput gradonačelnika Miamija Francisa Suareza ili biznismena Perryja Johnsona - koji su daleko iza Trumpa u anketama - da se predstave biračima.

Trump je Iowu posjećivao rjeđe od ostalih, i mimo vašara.

"DeSantis mora da ostvari dobar rezultat u Iowi, ili da bude makar da ima jako drugo mjesto, kako bi uspješno išao naprijed. Ako Trump pobijedi, pogotovo sa velikom prednošću u Iowi, onda se može pretpostaviti da će dobiti i nomimaciju".

Rick Stewart zaključuje da svaki republikanski kandidat može da pobijedi Bidena.

"Ali, neću da se opredjeljujem dok ih sve ne vidim", kaže on.

Vašar u Iowi traje do 20. avgusta. Prva republikanska debata biće održana 23. avgusta u Milwaukeeu, Wisconsin, a prvo glasanje na kokusima u Iowi biće 15. januara.

Vlada do sada nije reagovala, s obzirom na to je manja vrijednost rublje bila dobra za budžet. Međutim, slabija valuta znači i opasnost od visokih cijena za prosječne Ruse, zbog čega je vlada konačno intervenisala da bi zaustavila pad njene vrijednosti.

Zašto pada vrijednost rublje?

Postoje osnovni ekonomski uzroci, mada nisu jedini. Rusija prodaje manje u inostranstvu - što se uglavnom odražava u padu profita od nafte i prirodnog gasa - i uvozi više. U slučaju uvoza u Rusiju, pojedinci ili kompanije moraju da prodaju rublje za stranu valutu kao što su dolari ili euri. To obično smanjuje vrijednost rublje na kursnoj listi.

Trgovinski suficit u Rusiji - što znači da prodaje više proizvoda drugim zemljama nego što ih kupuje - se smanjio. Suficiti su obično potpora valuti. Rusija je prethodno imala veliki suficit zbog visokih cijena nafte i naglog pada uvoza nakon invazije na Ukrajinu.

Međutim, cijene nafte su pale ove godine, a Moskvi je sve teže da je prodaje zbog zapadnih sankcija, uključujući i ograničavanje cijena sirove nafte i naftnih derivata kao što je dizel.

"Značajno manji priliv strane valute zbog pada izvoza je ključni uzrok" pada vrijednosti rublje", navela je Kijevska škola ekonomije.

U međuvremenu, uvoz je počeo da se oporavlja poslije gotovo godinu i po rata kako Rusi pronalaze načine da zaobiđu sankcije. Pojedine trgovinske rute preusmjerene su na azijske zemlje koje nisu uvele sankcije. Uvoznici su takođe pronašli načine da transportuju proizvode kroz obližnje zemlje kao što su Jermenija, Gruzija i Kazahstan.

Istovremeno, Rusija je povećala vojnu potrošnju, na primjer finansiranjem kompanija koje proizvode oružje. Kompanije moraju da uvoze djelove i sirovinu, dok dio vladinog novca završava i u džepovima radnika, naročito imajući u vidu da se Rusija suočava sa nestašicom radne snage.

Državna potrošnja, uz spremnost Indije i Kine da kupuju rusku naftu, doprinse boljem od očekivanog ekonomskog stanja. Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je prošlog mjeseca da očekuje da ruska ekonomija ove godine poraste za 1,5 odsto.

Zašto centralna banka podiže kamatne stope?

Prije svega zbog visoke inflacije. Slabija rublja pogoršava inflaciju, zato što je uvoz skuplji u ruskoj valuti. I pad vrijednosti valute sve više se odražava u svakodnevnim cijenama.

Inflacija je dostigla 7,6 odsto protekla tri mjeseca, a cilj centralne banke je 4 procenta.

Zbog viših kamatnih stopa, skuplji su i krediti, a to ograničava domaću potražnju - uključujući i za uvoznim proizvodima.

Centralna banka podigla je referentnu kamatnu stopu sa 8,5 na 12 odsto na vanrednom sastanku u utorak, nakon što je jedan ekonomski savjetnik Kremlja kritikovao pad rublje.

Da li ovo znači da sankcije daju rezultate?

Da i ne. Izvoz je pao zato što zapadne zemlje bojkotuju rusku naftu i ograničile su cijenu izvoza u druge države. Sankcije funkcionišu tako što sprečavaju osiguravajuće ili transportne kompanije - čije je sjedište uglavnom na Zapadu - da posluju sa ruskom naftom skupljom od 60 dolara po barelu.

Bojkot i ograničenje cijena, uvedeni na kraju prošle godine, primorali su Rusiju da prodaje naftu po sniženoj cijeni i da preduzima skupe korake da nabavi flotu tankera da bi izbjegla sankcije. Takođe je prekinula većinu izvoza prirodnog gasa u Evropu, koja joj je najveći mušterija.

Prihod od prodaje nafte pao je za 23 odsto u prvoj polovini ove godine, ali je Rusija i dalje zarađivala 425 miliona dnevno, prema Kijevskoj školi ekonomije.

Međutim, zbog viših cijena nafte, ruske zalihe premašile su ograničenja na cijenu, pokazao je izvještaj Međunarodne agencije za energiju.

Poboljšanje uvoza pokazuje da Rusija pronalazi načine da izbjegne sankcije i bojkote. Skuplje i teže načine, ali ako neko želi ajfon ili automobil zapadne proizvodnje, može da ih nabavi.

Znači, pad rublje izazvale su sankcije, uspješni napori da se izbjegne njihov uticaj i same ruske ratne aktivnosti.

Da li je u Rusiji ekonomska kriza?

Nije, smatra Chris Weafer, izvršni direktor kompanije "Macro Advisory Partners".

"Niža vrijednost rublje djelimično odražava posljedice sankcija, ali nije indikator ekonomske krize", kaže on.

Pad vrijednost rublje je u stvari pomogao vladi. Niži kurs znači više rublji za svaki dolar zarade od nafte i drugih proizvoda. To povećava državnu potrošnju na vojsku i socijalne programe čiji cilj je da se ublaži efekat sankcija.

U svijetlu sankcija i ograničenja na novčane transakcije, kurs rublje uglavnom kontroliše centralna banka, koja može da savjetuje velike izvoznike kada da zamijene zarade u dolarima za rusku valutu.

Međutim, kada je vrijednost rublje pala ispod 100, Kremlj i centralna banka odlučili su da reaguju.

"Niža vrijednost je bila planirana, ali je pretjerana i sada žele da se povuku", smatra Weafer.

Šta ovo znači za prosječne Ruse?

Inflacija, izazvana devaluacijom rublje, teže je pogodila siromašne od drugih, zato što više novca troše na osnovne potrepštine kao što je hrana.

Putovanje u inostranstvo - koje uglavnom može da priušti manjina u prosperitetnim velikim gradovima kao što su Moskva i Sankt Petersburg - mnogo je skuplje zbog slabije rublje.

U svakom slučaju, teško je izraziti javno nezadovoljstvo zbog toga što vlada ograničava kritike rata, a onima koji progovore prijete i zatvorske kazne.

"Nestabilnost nacionalne valute nije uvijek dobra. Vjerovatno će pogoditi obične ljude, zato što će vjerovatno uslijediti rast cijena. Vidjećemo", kaže 51-godišnja veterinarka Dina Solovjova.

Dvadesetogodišnji Nikolaj Rubcov ne brine zbog pada rublje.

"To je sve privremeno. Sve će se brzo vratiti u normalu. Mislim da ne može dugo da traje", kaže Rubcov.

Willis je uključila sveobuhvatnu optužbu koju je često koristila od kako je početkom 2021. godine preuzela dužnost glavne tužiteljice najvećeg okruga u Georgiji.

Willis je dvije i po godine istraživala Trumpa i njegove saradnike zbog navodnog miješanja u izbore, vršenjem pritiska na zvaničnike da mu "pronađu" glasove potrebne da bi pobijedio u Georgiji, i imenovanjem lažnih elektora.

U okviru istrage, tužioci su razmatrali i moguće kršenje zakona Georgije o korumpiranim organizacijama pod uticajem reketiranja, kao i druga krivična djela.

Zakon, poznat pod skraćenicom RICO, izrađen je po ugledu na istoimenu federalnu zakonsku mjeru usvojenu 1970. godine za borbu protiv organizovanog kriminala.

Bivši Trumpov advokat Rudy Giuliani, također optužen u Georgiji, koristio je RICO kada je 1980-tih, kao tužilac južnog okruga New Yorka, krivično gonio nekoliko visoko rangiranih pripadnika njujorške mafije.

Proteklih decenija, RICO zakoni, i na federalnom i državnim nivoima, koriste se u širem kontekstu, za targetiranje bandi, korumpiranih političara i kriminalaca optuženih za finansijska krivična djela.

Willis je 2013. godine, kada je bila jedan od vodećih tužilaca u okružnom tužilaštvu okruga Fulton, iskoristila odredbe tog zakona da podigne optužnicu protiv desetina nastavnika i školskih upravnika u Atlanti za manipulisanje rezultata ispita. Za vrijeme njenog mandata, na položaju okružne tuiteljice, naglo je porastao broj slučajeva pokrenutih pod RICO zakonom.

Prema RICO zakonu, koji je u Georgiji usvojen 1980. godine, umiješanost u organizovan "šablon reketiranja" je krivično djelo. To se ne odnosi samo na organizacije, već i na pojedince koji učestvuju u nelegalnim šemama.

"Šablon reketiranja" definiše se kao kriminalno ponašanje koje je rezultat dva ili više slučaja kršenja zakona. Zakon koji je usvojen u Georgiji je sveobuvatniji od federalnog, i obuhvata više od 40 krivičnih djela.

U Trumpovom slučaju, to znači da tužioci u Georgiji moraju da dokažu da je bivši predsjednik prekršio dva ili više zakona te američke države, u okviru plana da poništi izborni rezultat.

U optužnici se Trump i još 18 osoba optužuju za niz krivičnih djela, uključujući davanje lažnih usmenih i pisanih izjava, lažno predstavljanje kao zvaničnici, podnošenje lanih dokumenata i uticaj na svjedoke. Tramp je ukupno optužen po 13 tačaka optužnice.

"Mogu da pokažu da je gospodin Trump davao lažne izjave, u telefonskim razgovorima sa zvaničnicima Georgije, da je gospodin Giuliani navodno davao lažne izjave pred skupštinom Georgije", ističe Morgan Cloud, profesor prava na Univerzitetu Emory u Georgiji.

Optužbe za reketiranje nisu nalik uobičajenim optužbama za zavjeru, za koje je potreban dokaz o eksplicitnom dogovoru dvije ili više osoba da počine krivično djelo.

Anthony Michael Kreis, asistent prava na Državnom univerzitetu Georgije, objašnjava da se optužbe za reketiranje oslanjanju na šire tumačenje krivičnog slučaja.

Pozivajući se na skandal sa rezultatima ispita u Georgiji, Kreis kaže da "nije bilo dogovora među svim ljudima koji su bili umiješani da rade nešto nelegalno, ali su se svi kretali ka širem kriminalnom cilju".

"I vidite kako ta teorija može da se primijeni na slučaj izbora 2020. godine", ističe on.

Svi koji su optuženi u okviru RICO zakona, suočeni su sa oštrim kaznama. Ukoliko bude proglašen krivim za reketiranje, optuženi bi mogao da bude osuđen na 5 do 20 godina zatvora, u poređenju sa pet godina za davanje lažnih izjava.

Prijetnja dužim zatvorskim kaznama u slučaju reketiranja može da podstakne druge optužene za manja krivična djela da sarađuju sa tužiocima u zamjenu za blaže kazne.

Međutim, nije lako krivično goniti slučaj reketiranja, s obzirom na to da je potrebno dokazati složenu mrežu kriminalnih aktivnosti koje su trajale određeno vrijeme i imale zajednički cilj, ističe Cloud.

Identifikacija žrtava biće teška jer je vatra bila tako jaka, da su se metalne strukture istopile, navode zvaničnici.

"Najmanje 2.200 zgrada je izgorjelo u požaru, 86 odsto njih je stambeno. Za sada imamo 96 žrtava, biće ih još. Srca su nam slomljena. I dalje tražimo ljude", objavio je je guverner Josh Green na društvenim mrežama.

"Spremamo se za još tragičnih priča. Nalaziće po 10 do 20 tijela dnevno, sve dok ve završe pretragu, a to može da traje i do deset dana, nemoguće je sad predvidjeti", naveo je ranije za CBS.

Nekoliko dana nakon što je vatra uništila veći dio historijskog ljetovališta Lahaina, vatrogasci se i dalje bore da ugase požar, dok psi pretražuju ruševine u potrazi za žrtvama.

Na brifingu u Bijeloj kući u ponedjeljak saopšteno je da će doći još pasa tragača ali da je potraga jako opasna i da će trajati. Zvaničnici su naveli da prvo moraju da se raščiste ruševine, kako bi spasilački timovi mogli bezbjedno da traže.

Na društvenim mrežama, kako prenosi Reuters, kruži broj od 1.130 ljudi koji nisu locirani, sa liste od 5.200 ljudi. Američki Crveni krst je dobio pozive preko 2.500 ljudi koji pokušavaju da nađu svoju rodbinu i prijatelje, rekao je Chris Young, direktor za operacije.

"Riješili smo oko 800 od 2.500 slučajeva, komunikacija na ostrvu još nije uspostavljena na mnogim lokacijama", naveo je on.

Broj poginulih učinio je požar najgorom prirodnom katastrofom na Havajima, nadmašivši cunami koji je ubio 61 osobu 1960. godine. To je ujedno i najveći broj poginulih u požaru u SAD od 1918. godine.

Uzrok požara, koji su izbili u utorak veče, još nije poznat. Guverner Havaja Jos Green je u nedjelju nazvao dijjelove Mauija, koji su razoreni u požarima, "ratnom zonom".

Koji su nasmrtonosniji požari u američkoj historiji?

U požaru u Peshtigou u Wisconsinu, koji je izbio 8. oktobra 1871. godine, poginule su 1.152 osobe, prema Nacionalnom udruženju za zaštitu od požara.

U Peshtigu je u to vrijeme živjelo oko 2.000 ljudi, mada je broj stanovnika porastao zbog imigranata koji su dolazali u potrazi za poslom u drvnoj industriji, proizvodnji i željeznici.

Grad je bio okružen borovom šumom, a sve građevinske strukture bile su od drveta, uključujući i trotoare. Piljevina iz lokalne fabrike za preradu drveta - najveće u svijetu - prekrivala je sve.

Osmog oktobra 1871. godine, poslije sušne zime, proljeća i ljeta, grad je bio naročito podložan kada su vremenski uslovi prouzrokovali snažan vjetar, zbog kojeg se obližnji manji požar brzo rasplamsao u vatreni zid, kako su preživjeli tada opisivali, koji je u roku od nekoliko minuta zahvatio naselje, pokazuju podaci historijskog društva Peshtiga.

Koliko ljudi je poginulo u požarima Cloquetu i Hinckleyju?

Požar na Mauiju najsmrtonosniji je od požara u Cloquetu u oktobru 1918. godine, kada je varnica na željeznici izazvala požar koji je bijesnio više od četiri dana i razorio sjeverni dio Minnesote, pokazuju podaci Kongresne biblioteke.

Prema Nacionalnom udruženju za zaštitu od požara, 453 osobe poginule su u takozvanim Cloquet/Moose požarima.

Godine 1894, u uslovima veoma sličnim onima u Peshtigu 23 godine ranije, vjetar je rasplamsao nekoliko manjih požara blizu niza zajednica koje su se bavile preradom drveta. Požari su uništili Hinckley, Mission Creek, Sandstone, Miller, Partridge i Pokegamu, prema portalu Vlade Hinckleyja.

Požar je zahvatio više od hiljadu kilometara kvadratnih, a stradalo je 418 osoba.

Šta su šumski požari i koliko su opasni po zajednice u Americi?

Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA) definiše šumske požare kao "neplanirane, nepoželjne požare koji gore u prirodi, kao što su šume, prerije i pašnjaci".

Gotovo polovina američkog kopna prekrivena je šumama, pašnjacima i žbunjem, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).

Trenutno je gotovo 45 miliona domova u Americi blizu ili odmah pored tih područja. Nacionalni centar za požare procjenjuje da je 71,8 miliona građevina u SAD "u određenoj opasnosti od šumskih požara".

Od 2018. godine, u požarima u Americi uništeno je gotovo 63.000 građevinskih struktura, od čega su većina kuće.

Zašto su ti požari toliko smrtonosni?

Uzroci nekih požara, uključujući i najnoviji na Havajima, nisu poznati. Međutim, vjetar i suho vrijeme bili su prisutni na Mauiju, kao i za vrijeme razornih požara u Kaliforniji 2018. godine. Slično je bilo i u požarima Pestigo u Wisconsinu, i Hinckleyju u Minnesoti.

Kakva je uloga klimatskih promjena?

Klimatske promjene doprinose toplim i suhim vremenskim uslovima zbog kojih se požari brže šire i gore duže sa većim intenzitetom. Zbog visokih temperatura, suši se i vegetacija koja praktično služi kao gorivo za požare.

Klimatske promjene nisu jedini faktor kada je riječ o šumskim požarima. Važne uloge imaju i upravljanje šumama i izvori izbijanja plamena. Prema EPA-i, najviše površine uništeno je u požarima koji su izbili od 2004. godine, u najtoplijim godinama ikada zabilježenim širom zemlje.

Sezone požara takođe počinju ranije. Prošle godine, bilo je 66.255 požara u SAD u poređenju sa 18.229 1983, od kada se vodi evidencija, pokazuju podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

"Klimatske promjene, uključujući rast temperatura, dužu sušu i suho vrijeme, jedan su od ključnih uzroka povećanja opasnosti i obima šumskih požara u zapadnoj Americi tokom protekle dvije decenije", upozorila je NOAA.

Ministri koji su prisustvovali današnjoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara rekli su medijima kako Dan žalosti nije proglašen jer ministri iz entiteta RS nisu pristupili glasanju.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto za Radio Slobodna Evropa je rekao: "Nije postojao nacionalni kvorum jer nijedan ministar iz reda sprskog naroda nije pristupio glasanju."

Ovaj potez političara iz RS predstavlja još jedan pokušaj urušavanja institucija na državnom nivou vlasti.

Nermin Sulejmanović je 11. augusta ubio svoju nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović nakon što ga je policiji prijavila za nasilje, a dijete ostavio u lokvi krvi.

Ubistvo je prenio uživo putem društvene mreže Instagram, a video je uklonjen poslije nekoliko sati.

Sulejmanović je tog dana ubio još oca i sina, i ranio tri osobe. Kada ga je policija opkolila, počinio je samoubistvo.

Danas je Vlada Republike Srpske objavila kako je tokom telefonske sjednice donijela odluku o da se 16. august proglasi Danom žalosti u tom entitetu.

U međuvremenu je i Vlada FBiH odlučila 16. august proglasiti Danom zalosti.

Gradačac je 12. augusta donio odluku o trodnevnoj žalosti.

Prema podacima koje prikuplja Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, tokom 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH.

POGLEDAJTE JOŠ:

Dok tužilaštvo istražuje ubistva u Gradačcu, VSTV formirao predmet o postupanju sutkinje

Dok se postavljaju pitanja o tome koliko će još potrošači nastaviti da uživaju, avio-kompanije, hoteli i analitičari kažu da su putovanja ostala glavni prioritet umjesto kupovine koja je "lijepa za imati" kao u prošlim godinama.

Međunarodna putovanja dostigla su oko 90% nivoa prije pandemije ove godine, prema Međunarodnoj asocijaciji za avio transport. Oporavak su predvodili posjetioci južne Evrope iz hladnije klime uprkos visokim temperaturama, a uključio je i dijelove američkih turista koji su letjeli u inostranstvo.

TUI, jedna od najvećih svjetskih kompanija za odmor, prošle srijede je izvijestila o svom prvom neto profitu nakon pandemije, zahvaljujući snažnim rezervacijama i potražnji za putovanjima u tri mjeseca do kraja juna.

"U jeku pandemije, određeni broj ljudi je resetirao svoje prioritete i fokusirao se na trošenje na putovanja", rekao je Dan McKone, stariji partner u konsultantskoj kući L.E.K. Consulting.

Ta želja bi mogla čak i ojačati iduće godine, prema turističkoj tehnološkoj firmi Amadeus, čije je nedavno istraživanje pokazalo da je 47% ispitanika reklo da su međunarodna putovanja visokoprioritetna diskreciona kategorija potrošnje za 2023. i 2024. godinu, u poređenju sa 42% koji su takvu ocjenu dali prethodne godine. Amadeus je uzorkovao putnike iz Britanije, Francuske, Sjedinjenih Država, Njemačke i Singapura.

Ti trendovi su podigli tromjesečnu zaradu turističkih kompanija, pri čemu su operateri krstarenja poput Royal Caribbean-a objavili rekordne rezultate posljednjih sedmica. Turistički operateri Booking Holdings i Airbnb rekli su da su prihodi porasli za 27%, odnosno 18%, a avioprevoznik Delta i hotelski gigant Marriott International predviđaju snažnu buduću potražnju.

Njemački prevoznik Lufthansa saopštio je da rezervacije za ostatak godine trenutno premašuju 90% nivoa prije pandemije i da se ljetna sezona produžava do oktobra. United Airlines ove jeseni proširuje pokrivenost Pacifika novim letovima za Manilu, Hong Kong, Tajpej i Tokio.

Sve u svemu, procjenjuje se da će globalna potražnja za putovanjima porasti za 22% u odnosu na prethodnu godinu u 2023. i za 6% u 2024. godini, objavila je u utorak služba za investitore Moody's. Cijene karata, koje su u nekim slučajevima od pandemije porasle za dvocifreni postotak, vjerovatno neće pasti.

"Svi određuju cijene u odnosu na potražnju, a ovo je osnovna ekonomska jednačina," rekao je za Reuters Jozsef Varadi, izvršni direktor budžetskog prevoznika Wizz Air. "Mi smo u okruženju visokih troškova. Dakle, to stvara pritisak na cijene."

Ne očekuje se da će putnici u Evropu i Aziju doživjeti značajno smanjenje cijena ove jeseni, rekla je Hayley Berg, vodeći ekonomist u online turističkoj agenciji Hopper.

Ona očekuje da će cijene avionskih karata na dugim međunarodnim linijama ostati visoke sve dok ponuda ne nadmaši nivoe prije pandemije, dok se potražnja ne normalizuje, a cijene mlaznog goriva dalje ne padnu.

Slaba tačka su domaća putovanja u SAD, jer je kraj ograničenja testiranja na COVID-19 pokrenuo nastalu potražnju Amerikanaca za odmorom u inostranstvu.

"Rekli su ranije ove godine: 'Vidi, idem na to međunarodno putovanje koje smo namjeravali obaviti', i to je stvorilo mnogo mjesta sa Amerikancima u Evropi", rekao je izvršni direktor Booking Holdingsa Glenn Fogel za Reuters.

Međunarodna dolazna putovanja u Sjedinjene Države u maju su porasla za 26% u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje oko 20% niža od broja posjetilaca prije pandemije prijavljenog u maju 2019, prema Nacionalnoj kancelariji za putovanja i turizam SAD-a.

Rukovodioci kažu da bi hotelske sobe u SAD-u mogle postati skuplje zbog nedostatka ponude, ali ublažavanje potražnje može ublažiti taj efekat.

"Očekuje se da će rast ostati veći na međunarodnom nivou nego u SAD-u i Kanadi, gdje vidimo povratak normalnijim sezonskim obrascima", rekla je financijska direktorica Marriotta Kathleen Oberg.

Gledajući unaprijed, neke avio-grupe, poput vlasnika British Airwaysa IAG, rekle su da nije jasno da li se potražnja može održati.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića, koji se terete za kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika Bosne i Hercegovine.

Potvrđeno je to iz Tužiteljstva BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Dodaju i da je zakonski rok za odlučivanje o optužnici do 15 dana od dana prijema optužnice.

Tužiteljstvo BiH je 9. jula je formiralo tim od tri tužitelja nakon što je u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen ukaz predsjednika bh. entiteta Dodika u vezi s nepoštovanjem odluka visokog predstavnika.

U ukazu, koji je objavljen istog dana, navodi se da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH više ne objavljuju, time i ne poštuju, u tom bh. entitetu, kao i da se odluke Ustavnog suda BiH više neće primjenjivati na teritoriji tog bh. entiteta.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak u vezi a antidejtonskim potezima Narodne Skupštine RS-a i usvajanjem dvije pomenute odluke.

Schmidt je odlukom, također, kriminalizirao nepoštovanje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.

Podizanje optužnice pozdravila je Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini.

"Optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv Dodika i Lukića važan su korak u provođenju vladavine prava, koja je temelj svake demokratije. Zakoni BiH vrijede za sve građane. Nijedan pojedinac ne stoji iznad zakona. Očekujemo od institucija BiH i svih građana da poštuju relevantne procese uključene u poštivanje tih zakona", napisala je Ambasada SAD.

Povrijeđeno je više od dvadeset osoba, a neki su prebačeni na liječenje u Honolulu, glavni grad Havaja na ostrvu Oahu. Požari, koji se šire zbog jakog vjetra, primorali su hiljade na evakuaciju dok je istorijski grad Lahaina, na Mauiju, razoren.

"Upravo smo imali najgoru katastrofu koju sam ikada vidio. Cijela Lahaina je izgorjela do temelja. To je kao apokalipsa", rekao je stanovnik Lahaine Mason Jarvi, koji je pobjegao iz grada.

Jarvi je pokazao Reutersu fotografije na kojima je pepeljasto razaranje duž obale Lahaine. Noseći šorc, pokazao je i plikove na butinama za koje je rekao da ih je zadobio dok se vozio kroz plamen na svom električnom biciklu kako bi spasio svog psa.

Snimak iz zraka pokazao je stubove dima koji se dižu iz bloka za blokom Lahaine, najveće turističke destinacije na Mauiju i domu brojnih velikih hotela.

"To je kao da je neko područje bombardovano. To je kao ratna zona", rekao je pilot helikoptera Richard Olsten, prenosi Hawaii News Now.

S obzirom da su se vatrogasci borili s tri velika požara, zapadni Maui je bio zatvoren za sve osim za hitne službe i evakuisane.

Požari, koji su izbili u utorak navečer, zapalili su i dijelove Velikog ostrva Havaja. Država je rekla da je izgorjelo na hiljade hektara.

Najmanje 4.000 turista pokušavalo je napustiti zapadni Maui, rekao je Ed Sniffen iz Odjeljenja za transport Havaja. Iako je najmanje 16 puteva bilo zatvoreno, aerodrom na Mauiju je u potpunosti radio, a avio-kompanije su snižavale cijene karata i nudile izuzeće kako bi ljudi sklonili s ostrva, rekao je Sniffen.

Uspaničeni evakuisani objavili su slike na društvenim mrežama na kojima se vide oblaci dima koji se nadvijaju nad nekada idiličnim plažama i palmama.

"Bio sam posljednji na pristaništu kada je oluja prošla kroz drveće banana i odnijela sve sa sobom. I samo sam istrčao i pomogao svima na putu", rekao je Dustin Johnson, koji je u luci Lahaina radio za čarter kompanija koja nudi dvosatne ture. Govorio je sa aerodroma Kahului, obično 25 minuta vožnje istočno od Lahaine.

Neki ljudi su bili prisiljeni skočiti u Tihi ocean kako bi pobjegli od dima i požara, što je navelo američku obalnu stražu da ih spasi, navodi se u priopćenju za javnost okruga Maui.

Zvaničnici su rekli da istražuju izvještaje svjedoka o ljudima koji su bili zarobljeni u njihovim automobilima.

"Lokalni ljudi su izgubili sve. Izgubili su svoju kuću. Izgubili su svoje životinje. To je razorno", rekao je Jimmy Tokioka, direktor državnog odjela za biznis, ekonomski razvoj i turizam.

Najmanje 20 ljudi zadobilo je ozbiljne opekotine i prebačeno je na Oahu, javio je Hawaii News Now, pozivajući se na zvaničnike.

Napori za evakuaciju

Bijela kuća je poslala poruku saučešća od predsjednika Joea Bidena, koji je pohvalio rad vatrogasaca i naredio da "sva raspoloživa federalna sredstva na ostrvima pomognu u odgovoru".

Mobilizirane su Nacionalna garda, američka mornarica, marinci i obalska straža, dok je američko Ministarstvo transporta pomoglo u evakuaciji, rekao je Biden.

Deanne Criswell, administrator Federalne agencije za vanredne situacije, rekla je da je američka pomoć već odobrena.

Uzrok požara u Mauiju tek treba da se utvrdi, ali je Nacionalna meteorološka služba saopštila da je požar izazvan mješavinom suve vegetacije, jakih vetrova i niske vlažnosti.

Zvaničnici su rekli da su vjetrovi uragana Dora raspirivali vatru širom države. Oluja je bila oko 1.380 km jugozapadno od Honolulua u 11 sati po lokalnom vremenu, saopštio je Nacionalni centar za uragane.

Upozorenje o vjetru meteorološke službe ostalo je na snazi do četvrtka ujutro.

Evakuacije komplikuje nestanak struje i prekidi mobilne telefonije, jer je komunikacija sa zapadnom stranom Mauija bila moguća samo putem satelita, rekla je potguvernerka Sylvia Luke.

"Imamo skloništa koja su pretrpana. Imamo resurse koji se oporezuju", rekla je Luke.

Situacija na Havajima je podsjetila na scene razaranja u drugim dijelovima svijeta ovog ljeta, jer su šumski požari uzrokovani rekordnom vrućinom prisilili na evakuaciju desetina hiljada ljudi u Grčkoj, Španiji, Portugalu i drugim dijelovima Evrope, a zapadna Kanada je neobično patila od teških požara.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, potaknute korištenjem fosilnih goriva, povećavaju učestalost i intenzitet takvih ekstremnih vremenskih događaja, kažu naučnici, koji su dugo upozoravali da vladini zvaničnici moraju smanjiti emisije kako bi spriječili klimatsku katastrofu.

"Pozivamo nadležne institucije da detaljno istraže ove prijetnje i procesuiraju počinioce." stoji u reakciji Ambasade SAD u BiH.

"Oštro osuđujemo poricanje genocida, kao i iskrivljeno i nepošteno prikazivanje istorije. I jednog i drugog u današnjoj Bosni i Hercegovini ima previše. Priznavanje i prihvatanje činjenica u vezi sa genocidom i ratnim zločinima počinjenim tokom rata 1992-1995 su suštinski prvi korak ka pomirenju.

To je odgovornost koja leži na Bosni i Hercegovini u cjelini, a ne samo na jednoj etničkoj grupi. Glorifikacija ratnih zločinaca bez obzira na njihovu etničku pripadnost, kao i napori da se rehabilituju osuđeni ratni zločinci ili minimiziraju njihovi zločini, razdiru tkivo društva u zemlji raspirujući mržnju i netoleranciju.

Ove akcije potkopavaju napore da se izgradi Bosna i Hercegovina u kojoj svi njeni građani uživaju u mirnom i prosperitetnom životu", napisala je Ambasada SAD.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković ranije su upozorili na prijetnje i zastrašivanja osoba koje su sudjelovale u izradi Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici.

Suljagić je na društvenoj mreži X, ranije Twitter, upozorio da se "kroz pojedine medije u bh. entitetu RS-u stavlja meta na čelo ljudima".

"Nakon što je Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici objavljen u 372 medijska izvještaja u cijelom regionu jučer, danas kreće odmazda. Kroz režimske medije u RS-u se stavlja meta na čelo ljudima koji su uključeni u izradu Izvještaja. Riječ je o napadu na pojedince bez presedana", kazao je Suljagić.

Autori izvještaja su identifikovali 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem, u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva.

Prema ovom izvještaju, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, i Miodrag Linta, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, i dalje su glavni negatori genocida.

Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se, prema monitoringu izvještaja, našli i tabloidi iz Srbije Informer i Alo, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a, kao i Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.

“Bilo je i jako tužno voziti se kroz Washington, D.C., i vidjeti prljavštinu i propadanje i sve uništene zgrade i zidove i grafite”, rekao je na pisti nacionalnog aerodroma Reagan u Virdžiniji, samo nekoliko kilometara dalje. “Ovo nije mjesto koje sam napustio. Veoma je tužno to vidjeti.”

Trumpovi komentari izazvali su skepticizam zbog činjenice da se on u suštini nalazio u dva bloka ulica okruga. Njegov put do i od aerodroma vodio ga je pored jednog od većih skloništa za beskućnike u okrugu, ali „prljavština i propadanje“ privukli su pažnju nekih dugogodišnjih branioca Vašingtona.

“On samo priča iz glave i ljut je što se vratio u D.C.”, rekla je kongresmenka Eleanor Holmes Norton, delegat Washingtona u Predstavničkom domu bez prava glasa. “Vidio je D.C. manje od minute.”

Norton je također istakla da je, kada je Trump posljednji put napustio Washington kao predsjednik, centralna federalna oblast u suštini bila militarizirana zona, s masivnim ogradama oko američkog Kapitola nakon što su Trumpove pristalice preplavile zgradu 6. januara 2021. godine.

Izrazito demokratski Vašington – iako generalno hladan prema svim republikanskim predsjednicima – bio je izrazito neprijateljski raspoložen prema Trumpovoj administraciji. Više članova Trampovog kabineta aktivisti su javno izviždani dok su jeli u restoranima u okrugu. A Trumpova odluka da svake godine preskoči dodjelu nagrada Kenedi centra obično je bila olakšanje za organizatore, koji bi se suočili sa prijetnjama bojkotom od strane različitih umetnika da je on prisustvovao.

Trump je dobio nešto više od 4% glasova na predsjedničkim izborima u okrugu 2016. i 5,4% 2020. godine.

Nastavio je svoje napade na grad u nedjelju, pozivajući na federalno preuzimanje glavnog grada nacije. U postu na Truth Social, nazvao je Washington "prljavom i kriminalnom sramotom za našu naciju" i rekao da tamo neće moći dobiti pošteno suđenje.

"Oduvijek je bio [Trumpov] obrazac da se ocrni distrikt", rekao je Bo Shuff, izvršni direktor DC Votea, “Lako je ocrniti ljude koji nemaju pravo glasa u vladi.”

Republikanci u Kongresu preuzeli su antivašingtonsku mantru, kao i guverner Floride Ron DeSantis, jedan od Trumpovih izazivača za predsjedničku nominaciju GOP-a 2024. godine. Velika porota sastavljena od stanovnika Washingtona optužila je Trumpa, a DeSantis se pridružio Trumpovim advokatima u tvrdnji da ne može dobiti pošteno suđenje u Washingtonu.

"Vašington, DC je 'močvara' i nepravedno je da se mora suditi pred porotom koja odražava mentalitet močvare", rekao je DeSantis na X, platformi koja je ranije bila poznata kao Twitter, nakon Trumpove optužnice.

Schuff je rekao da je Trumpovo ponašanje u četvrtak oponašalo obrazac njegovog predsjedništva. "Nije proveo nikakvo vrijeme u DC-u dok je bio u DC-u. Proveo ga je u jednoj od dvije zgrade, Bijeloj kući i svom hotelu", rekao je Shuff.

Napomenuo je da je "svaki komad zemlje" na kojem je Trump bio kada je bio u gradu zbog pojavljivanja pred sudom bio pod federalnom kontrolom.

Tokom turbulentne četiri godine Trampove vlasti, on i lokalna vlada su više puta javno sparingovali - u tonovima koji su varirali od razigranih do duboko ličnih. Kada je Tramp iznio ideju o masovnoj vojnoj paradi 4. jula zajedno sa tenkovima koji se kotrljaju ulicama, Savjet DC-a mu se rugao.

Kada su u ljeto 2020. izbili masovni protesti zbog smrti Georgea Floyda i šire policijske brutalnosti i rasnih pitanja, Trump i gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser suočili su se više puta. Trump je optužio Bowser da je izgubila kontrolu nad svojim gradom; na kraju je proglasio vlastitu multiagencijsku blokadu koja je uključivala nisko leteće helikoptere koji su zujali od demonstranata. Bouzer je odgovorila tako što je na ulici dala naslikati „Životi crnaca su važni” ogromnim žutim slovima, jedan blok od Bele kuće.

Nakon Trumpovog odlaska, novi Predstavnički dom koji su držali republikanci nastavio je borbu, a Komitet Predstavničkog doma za nadzor i odgovornost agresivno je koristio svoje ovlasti da u suštini provjerava nove zakone Washingtona i upravlja vladom. U martu, komitet je pozvao Bowser i dva člana Vijeća DC-a i tri sata ih saslušavao o rastućoj stopi kriminala u okrugu.

Shuff je rekao da se Trumpov prikaz Washingtona u takvim distopijskim izrazima ne mora nužno proširiti na Republikansku stranku. Ali se etablirao među krilom stranke koja najviše cijeni Trumpa.

"Vjerujem da ljudi koji koriste ovu taktiku nisu brojni, ali su bučni", rekao je. “Retorika je malo jača, ali taktika je ista koju smo vidjeli.”

Tokom martovskog saslušanja u Washingtonu, nekoliko konzervativnih republikanskih članova govorilo je o okrugu na način koji ukazuje na prilično slabo razumijevanje situacije na terenu.

Zastupnica Lauren Boebert iz Kolorada je više puta pitala člana Vijeća DC Charlesa Allana zašto je javno mokrenje legalno u Washingtonu, a nije.

Zastupnik Gary Palmer iz Alabame pitao je zašto je dopušteno da 25-godišnji optuženi u Washingtonu budu optuženi kao maloljetnici, a nisu.

Nezastrašen, Palmer je okupljenom političkom rukovodstvu Vašingtona rekao: „Imate grozne škole. Vaše škole nisu samo fabrike za napuštanje škole, one su i fabrike zatvorenika.”