Glasnogovornica Komiteta Svetlana Petrenko rekla je u izjavi da je forenzičkim i genetskim testiranjem identifikovano svih 10 tijela pronađenih na mjestu nesreće u srijedu i da su nalazi "u skladu s manifestom" aviona.

U saopštenju se ne navode detalji o tome šta je moglo izazvati pad aviona.

Ruska uprava civilnog vazduhoplovstva ranije ove nedjelje saopštila je da su Prigožin (62) i neki od njegovih najviših članova grupe bili na listi putnika i članova posade u avionu. Svih sedam putnika i tri člana posade poginuli su kada se avion srušio na pola puta između Moskve i Sankt Peterburga, Prigožinovog rodnog grada.

Prigožinov zamjenik komandanta Dmitrij Utkin, kao i Wagner logistički mozak Valeri Čekalov, također su poginuli u nesreći.

Preliminarna obavještajna procjena SAD-a zaključila je da je namjerna eksplozija dovela do pada aviona. Kako su rasle sumnje da je ruski predsjednik Vladimir Putin tvorac atentata, Kremlj ih je odbacio kao "potpunu laž".

Jedan od zapadnih zvaničnika koji je opisao početnu procjenu rekao je da je utvrđeno da je Prigožin "vrlo vjerovatno" meta i da bi eksplozija bila u skladu s Putinovom "dugom historijom pokušaja da ušutka svoje kritičare".

Prije dva mjeseca, Prigožin je pokrenuo jednodnevnu pobunu protiv ruske vojske, vodeći svoje plaćenike iz Ukrajine prema Moskvi. Putin je okarakterizirao taj čin kao "izdaju" i obećao kaznu za one koji su umiješani.

Sudbina Wagnera, koji je donedavno igrao istaknutu ulogu u ratu u Ukrajini i bio uključen u niz afričkih i bliskoistočnih zemalja, ostala je neizvjesna.

Tokom godina, politički kritičari Kremlja, špijuni i istraživački novinari su ubijani ili napadani na različite načine.

Međutim, nije poznato da je iko stradao u avionskoj nesreći. Ipak, u srijedu, privatni avion u kojem je bio vođa plaćanika koji je organizovao kratku pobunu u Rusiji, pao je u polje sa visine od više hiljada metara, nakon što se raspao u vazduhu.

Pokušaji atentata na neprijatelje ruskog predsjednika Vladimira Putina bili su uobičajeni tokom njegovih gotovo četvrt vijeka na vlasti. Oni bliski žrtvama i nekoliko preživjelih optužili su ruske vlasti, ali je Kremlj redovno demantovao da je umiješan - kao što je u petak naveo da je "potpuna laž" da ima bilo kakve veze sa avionskom nesrećom.

Bilo je izvještaja i o tome kako su istaknuti ruski biznismeni umirali pod tajanstvenim okolnostima, između ostalog padali kroz prozore, mada je nekad teško utvrditi da li je riječ o ubistvima ili samoubistvima.

Napadi na političke protivnike

Opozicionom lideru Alekseju Navalnom pozlilo je u avgustu 2020. godine na letu od Sibira do Moskve. Avion je sletio u Omsk, gdje je Navalni bio hospitalizovan u komi. Dva dana kasnije, prebačen je u Berlin gdje se oporavio.

Njegovi saradnici odmah su kazali da je otrovan, ali su ruski zvaničnici to demantovali. Laboratorije u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj potvrdile su da je Navalni otrovan nervnim agensom iz sovjetskog doba, novičokom. Navalni se vratio u Rusiju, a ovog mjeseca je proglašen krivim za ekstremizam i osuđen na 19 godina zatvora. To mu je treća zatvorska kazna za dvije godine, po optužbama za koje on kaže da su politički motivisane.

Pjotr Verzilov, osnivač protestne grupe Pussy Riot, teško se razbolio 2018. godine i također je prebačen u Berlin, gdje su ljekari naveli da je "veoma vjerovatno" da je otrovan. Verzilov se oporavio. Ranije te godine, istrčao je na fudbalski teren tokom finala Svjetskog prvenstva u Moskvi, sa još troje aktivista, da bi protestovao protiv policijske brutalnosti. Njegovi saradnici naveli su da je možda bio meta zbog svog aktivizma.

Istaknuti opozicionar Vladimir Kara-Murza preživio je, kako vjeruje, pokušaje trovanja 2015. i 2017. godine. U prvom slučaju je zamalo umro zbog otkazivanja bubrega, i sumnja da je otrovan, ali uzrok nikada nije otkriven. Zbog slične bolesti je hospitalizovan 2017. godine, kada je bio u indukovanoj komi. Njegova supruga rekla je da su ljekari potvrdili da je otrovan. Kara-Murza je preživio, a njegov advokat je rekao da je policija odbila da sprovede istragu. Ove godine je proglašen krivim za izdaju i osuđen na 25 godina zatvora.

Boris Nemcov je najpoznatiji politički protivnik Kremlja ubijen proteklih godina. Nemcov, bivši zamjenik premijera pod Borisom Jeljcinom, bio je popularan političar i oštar Putinov kritičar. Jedne februarske noći 2015. godine, upucali su ga napadači na mostu blizu Kremlja, dok je šetao sa djevojkom. Njegova smrt je šokirala zemlju. Petorica muškaraca iz Čečenije proglašena su krivim, a napadač je osuđen na do 20 godina zatvora. Međutim, saradnici Nemcova naveli su da je njihovo hapšenje bio pokušaj da se preusmjeri krivica sa vlade.

Bivši obavještajni operativci

Aleksandar Litvinenko, bivši agent KGB-a i FSB-a (Federalne službe bezbjednosti), se 2006. godine teško razbolio u Londonu nakon što je popio čaj u kojem je bio radioaktivni polonijum-210. Umro je tri nedelje kasnije. Istraživao je ubistvo ruske novinarke Ane Politkovskaje, kao i navodne veze ruske obavještajne službe sa organizovanim kriminalom. Prije nego što je preminuo, rekao je novinarima da FSB i dalje ima laboratoriju sa otrovima koja datira još iz sovjetskog perioda.

Britanskom istragom je utvrđeno da su ruski agenti ubili Litvinenka, vjerovatno uz Putinovo odobrenje, ali je Kremlj negirao da je umiješan.

Još jedan bivši ruski obavještajac Sergej Skripalj, otrovan je u Britaniji 2018. godine. On i njegova odrasla ćerka Julija razboljeli su se u gradu Salisburi, i nedeljama su bili u kritičnom stanju. Preživjeli su, ali je u napadu kasnije preminula jedna Britanka, dok su teško bolesni bili jedan muškarac i policajac.

Vlasti su navele da su oboje otrovani novičokom. Britanija je optužila rusku obavještajnu službu, ali je Moskva ponovo demantovala da je umiješana. Putin je nazvao Skripalja, dvostrukog agenta za Britaniju, "propalicom" za kojeg Kremlj nije bio zainteresovan, zato što mu je suđeno u Rusiji i bio je dio razmjene špijuna 2010. godine.

Ubijeni novinari

Brojni novinari koji su kritikovali ruske vlasti su ubijeni ili su umrli pod tajanstvenim okolnostima, za šta su njihove kolege u nekim slučajevima optuživale pojedine u političkoj hijerarhiji. U drugim slučajevima, vlasti su oklijevale da sprovedu istragu, što je povećavalo sumnje.

Ana Politkovskaja, novinarka dnevnog lista Novaja gazeta - čiju smrt je Litvinenko istraživao - upucana je 7. oktobra 2006. godine u liftu zgrade u Moskvi u kojoj je stanovala, na Putinov rođendan.

Bila je dobitnica međunarodnih nagrada za izvještavanje o kršenjima ljudskih prava u Čečeniji. Napadač, iz Čečenije, proglašen je krivim i osuđen na 20 godina zatvora. Četvorici Čečena izrečene su kraće zatvorske kazne zbog umiješanosti u ubistvo.

Juri Ščekočikin, još jedan novinar Novaje gazete, umrlo je posle iznenadne i teške bolesti 2003. godine. Istraživao je korumpirane poslovne ugovore i moguću ulogu ruskih bezbjednosnih službi u bombaškom napadu na jednu kuću 1999. godine, za koji su okrivljeni čečenski pobunjenici. Njegove kolege tvrdile su da je otrovan i optužile vlasti da namjerno ometaju istragu.

Jevgenij Prigožin i njegovi saradnici

Avionska nesreća u kojoj je, kako se pretpostavlja, poginuo Jevgenij Prigožin i njegovi vodeći saradnici u plaćeničkoj grupi Vagner dogodila se tačno dva mjeseca nakon što je pokrenuo oružanu pobunu koju je Putin nazvao "nožem u leđa" i "izdajom".

Prigožin nije kritikovao samog Putina, ali je napadao vojni vrh i dovodio u pitanje motiv za pokretanje rata u Ukrajini.

Prema preliminarnoj procjeni američkih obavještajnih službi, nesreća - u kojoj je poginulo 10 osoba - namjerno je izazvana eksplozijom, saopštili su neimenovani američki i zapadni zvaničnici. Jedan je rekao da je eksplozija u skladu sa Putinovom "dugom istorijom pokušaja da ućutka kritičare".

Putinov portparol, Dmitrij Peskov, odbacio je optužbe da je Kremlj odgovoran za nesreću.

"Naravno, na Zapadu se te spekulacije iznose pod određenim uglom i sve je to potpuna laž", rekao je Peskov novinarima u petak.

U prvom komentaru nesreće, Putin je pokušao da sugeriše da nije bio u lošim odnosima sa Prigožinom. Međutim, bivši pisac govora Kremlja a sada politički analitičar Abas Galijamov je poručio:

"Putin je pokazao da ako ga bespogovorno ne slušate, da će vas se riješiti bez milosti, kao neprijatelja, čak i ako ste zvanično patriota".

Jedan od neimenovanih američkih zvaničnika rekao je da je utvrđeno da je Prigožin „vrlo vjerovatno” meta i da je eksplozija u skladu sa Putinovom „dugom historijom pokušaja da ušutka svoje kritičare”.

Zvaničnici, koji su govorili za AP pod uslovom da ostanu anonimni, nisu iznijeli detalje o tome šta je moglo izazvati eksploziju.

Portparol Pentagona Pat Ryder demantovao je medijske navode da je raketa zemlja-vazduh oborila avion. Nije rekao da li je uzrok eksplozije bomba ili nešto drugo.

Mlaznjak koji je prevozio osnivača privatne vojne kompanije Wagner i šest drugih putnika srušio se u srijedu ubrzo nakon polijetanja iz Moskve sa tročlanom posadom, saopštila je ruska Uprava civilnog vazduhoplovstva.

Spasioci su pronašli 10 tijela, a ruski mediji su se pozvali na anonimne izvore u Wagneru koji su rekli da je Prigožin mrtav.

Ali nije bilo zvanične potvrde.

Nekoliko ruskih društvenih medija objavilo je da su tijela iz aviona spaljena ili unakažena do neprepoznatljivosti, i da će morati da budu identifikovana pomoću DNK.

Britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da još nema definitivnih dokaza da je Prigožin bio u avionu, ali da je „velika verovatnoća” da je mrtav.

„Još ne postoji definitivan dokaz da je Prigožin bio u avionu i poznato je da primjenjuje izuzetne bezbjednosne mjere. Međutim, velika je vjerovatnoća da je on zaista mrtav”, navelo je britansko Ministarstvo na platformi X.

„Smrt Prigožina bi gotovo sigurno imala duboko destabilizujući efekat na Wagnerovu grupu. Njegova hiperaktivnost, izuzetna smjelost, težnja za rezultatima i ekstremna brutalnost prožimali su Wagner, i malo je vjerovatno da će mu se parirati bilo koji nasljednik.”

Ministarstvo navodi da će nalaženje novog vođe Wagnera biti još teže ukoliko se potvrdi da su među poginulima i terenski komandant Dimitrij Utkin i šef logistike Valerij Čekalov.

Ali to ga je također lišilo snažnog i oštroumnog igrača koji je dokazao da je koristan Kremlju slanjem boraca u neke od najkrvavijih bitaka ukrajinskog rata i čuvanjem ruskih interesa širom Afrike, prenosi agencija Reuters.

Dan poslije pada aviona, Putin je uputio poruku saučešća Prigožinovoj porodici i rekao da je on bio "talentovani biznismen".

"Radio je ne samo u našoj zemlji i postigao rezultate, već i u inostranstvu, posebno u Africi. Tamo se bavio naftom, gasom, plemenitim metalima i kamenjem", rekao je Putin u Kremlju, poslije sastanka sa Denisom Pušilinom, načelnikom okupirane ukrajinske Donjecke oblasti kojeg je imenovao Kremlj.

"Poznavao sam Prigožina dugo, još od 90-tih. Bio je čovjek komplikovane sudbine, pravio je ozbiljne greške u životu, ali je ostvario prave rezultate", dodao je Putin.

Naveo je da su pripadnici Wagnera koji su poginuli u nesreći dali "značajan doprinos" ofanzivi Moskve u Ukrajini.

Dijelili su zajednički cilj, rekao je Putin i dodao: "Mi to pamtimo, znamo i to nećemo zaboraviti".

Predsjednik Rusije je u televizijskom obraćanju dodao da je potrebno sačekati ishod zvanične istrage o nesreći, rekavši da će ona potrajati.

"Istraga će biti sveobuhvatna, ali ćemo istjerati stvari do kraja. Uopšte ne sumnjajte u to", kazao je Putin.

Avion oborila namjerna eksplozija?

Ruske vazduhoplovne vlasti saopštile su da su Prigožin, njegova desna ruka Dmitrij Utkin i još osam ljudi bili u privatnom avionu koji se u srijedu srušio sjeverno od Moskve, iako ni Kremlj ni Ministarstvo odbrane nisu potvrdili njegovu smrt. Još nije jasno šta je uzrok pada.

Prema preliminarnoj procjeni američkih obavještajnih službi, pad aviona izazvan je namernom eksplozijom, prenijela je agencija AP pozivajući se na neimenovane američke i zapadne zvaničnike.

Jedan od zvaničnika naveo je da je tokom početne procjene utvrđeno da je "veoma vjerovatno" da je Prigožin bio meta, te da je eksplozija u skladu sa Putinovom "dugom historijom pokušaja da ušutka kritičare". Zvaničnici nisu govorili o tome šta je moglo da dovede do eksplozije.

Nisu se pojavili nikakvi dokazi koji podržavaju široko rasprostranjeno uvjerenje da je Prigožin ubijen kao čin osvete zbog dizanja pobune krajem juna – pretpostavka za koju analitičari kažu da bi zapravo mogla da odgovara Putinovoj namjeri.

"Sjedinjene Države vjeruju da je projektil zemlja-vazduh ispaljen sa ruske teritorije najvjerovatnije oborio avion u kojem se pretpostavlja da je bio Prigožin", rekla su dva neimenovana američka zvaničnika agenciji Reuters.

Oni su naglasali da se još uvijek radi o preliminarnim informacijama i da analiziraju situaciju.

Iz Pentagona je međutim saopšteno da nema informacija koje bi na to ukazale.

"Kakvi god da su razlozi za pad aviona, svi će to vidjeti kao čin odmazde, a Kremlj se neće posebno miješati u to", rekla je Tatjana Stanovaja, osnivačica konsultantske kuće R.Politik.

"Sa Putinovog stanovišta, kao i mnogih iz bezbjednosnih snaga i vojske, Prigožinova smrt bi trebalo da bude lekcija za sve potencijalne sljedbenike", dodala je ona.

Kremlj je na dan pada aviona šutio, a Putin je nastavio sa uobičajenim poslom tako što je u srijedu kasno prisustvovao komemoraciji žrtvama Drugog svjetskog rata i video-linkom se obratio na samitu BRICS-a u četvrtak.

Pogrešna pretpostavka

Do pada je došlo dva mjeseca pošto su Prigožin i njegovi Wagner plaćenici pokrenuli pobunu u kojoj su preuzeli kontrolu nad jednim južnim gradom i napredovali ka Moskvi, oborivši više aviona ruskih vazduhoplovnih snaga i ubivši njihove pilote.

Putin, koji je u prošlosti govorio o mržnji prema izdajnicima, opisao je to kao "nož u leđa".

Od pobune, Prigožin je obustavio sukobe sa vojnim establišmentom, ali je nastavio operacije Wagnera.

Izgleda da je slobodno ulazio u Rusiju i izlazio iz nje, uprkos dogovoru sa Kremljom prema kojem je trebalo da ode u Bjelorusiju.

Abas Galjamov, bivši pisac govora u Kremlju koga je Rusija sada označila kao "stranog agenta", rekao je da je Prigožin pogrešno pretpostavio da je on neophodan Putinu zbog obima i značaja njegovih aktivnosti.

To je obuhvatalo opsežne operacije u Africi, gdje je Wagner proširio plaćeničke usluge u zemljama kao što su Mali i Centralnoafrička Republika u zamjenu za koncesije za iskopavanje zlata i dijamanata.

Dok ga predstavlja kao čisto privatnu komercijalnu operaciju, Kremlj je koristio Wagner da proširi ruski uticaj na kontinentu u konkurenciji sa zapadnim silama kao što su Francuska i SAD.

Prigožin je "pretpostavio da Putin neće željeti da rizikuje sve ovo", rekao je Galjamov.

"(On) je potcijenio koliko je važno da Putin pošalje signal svim potencijalnim pobunjenicima: momci, nemojte misliti da možete ovo da uradite, a zatim da ostanete živi."

Igra prijestolja

Ali Prigožinova smrt, ako bude potvrđena, nije bez posljedica po Putina.

Analitičari kažu da to otvara šanse za komplikovanu borbu za kontrolu nad ogromnim Wagnerovim poslovnim carstvom i mogući raskol između pragmatičara spremnih da se integrišu sa Ministarstvom odbrane i ultranacionalističke frakcije koja već iskaljuje bijes na kanalima društvenih medija.

"Mislim da je moguće da će na mnogo načina to postati neka vrsta okruženja tipa 'Igre prijestola' ili 'Porodice Soprano' u kojem postoje konkurentske frakcije i dijelovi Wagnera", rekao je Andrew Borene, izvršni direktor službe o prijetnjama u firmi Flashpoint i bivši zvaničnik američke obavještajne službe.

"Dugoročno, mislim da je to strateški gubitak (za Rusiju)", rekao je on.

Samuel Ramani, analitičar londonskog istraživačkog centra RUSI i autor knjige "Rusija u Africi", rekao je da bi gubitak Prigožinove široke mreže bio negativna strana za Putina.

"On gubi mnoge lične kontakte koje je Prigožin uspio da razvije na tom kontinentu, uključujući i one koji bi bili neophodni za izvoz zlata i dijamanata iz sankcionisanih zemalja kao što su Mali i Centralnoafrička Republika", rekao je Ramani.

Avionska nesreća se dogodila istog dana kada su ruski državni mediji objavili vijest o smjeni Sergeja Surovikina, bivšeg komandanta ruskih ratnih snaga u Ukrajini, sa mjesta šefa ruskog vazduhoplovstva.

Nepotvrđeni izvještaji kažu da je Surovikin stavljen pod istragu zbog mogućeg saučesništva u Prigožinovoj pobuni.

Pad obojice – koji se u javnosti smatraju za dva najefikasnija operativca u ratu u kojem je Rusija doživjela mnogo neprijatnih neuspjeha – mogao bi da ugrozi sposobnost Moskve da sprovede održive ofanzivne operacije u narednoj godini, rekao je Ramani.

Ako je Putin odgovoran za Prigožinovu smrt, navodi Ramani, to pokazuje da je spreman da se upusti u brutalnu represiju protiv bilo koje vrste neslaganja.

"Ali to takođe pokazuje ranjivost jer on sada treba da upotrijebi silu da potisne ove ultranacionaliste koje je ranije mogao da kooptira i pacifikuje uključivanjem u svoju koaliciju. A to ne govori dobro o Putinovoj održivosti poslije 2024. godine."

Reakcije u Rusiji

Pristalice Prigožina okupile su se u četvrtak ispred sjedišta Wagnera u Sankt Peterburgu da odaju počast šefu plaćeničke grupe.

Iako ga je Putin u junu nazvao "izdajnikom", Prigožin je zadržao popularnost među stanovništvom Rusije koje je hvalilo dostignuća Wagnerovih plaćenika, uprkos mnogim optužbama za zloupotrebe i ratne zločine.

"Moglo bi se reći da je to kao da izgubiš oca. On nam je bio sve, jer su svi uvijek čekali šta će čika Ženja (Prigožin) da kaže", rekao je Igor za agenciju AFP.

Poput Igora, koji je nosio šešir sa Wagnerovim logom i nacionalnom zastavom, mnogi Rusi su željno iščekivali Prigožinove video-snimke i audio poruke na društvenim mrežama.

Snimci, puni psovki, bili su oštar kontrast strogo kontrolisanom narativu ruskih zvaničnika.

Njegova poletna i neobuzdana kritika ruske regularne vojske pretvorila ga je u kultnu ličnost za dijelove ruskog društva - i antagonizovala vrh Moskve.

Napetosti su se pretvorile u nasilan, ali kratkotrajan pokušaj pobune krajem juna.

Pobuna je završena dogovorom, uz posredovanje bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka, prema kojem se očekivalo da Prigožin sa nekim od boraca preseli u susjednu Bjelorusiju.

U Sankt Peterburgu, dan poslije pada aviona, među pristalicima Wagnera nije bilo riječi o Prigožinovoj pobuni, kao ni o Putinovoj reakciji.

Ožalošćeni su polagali crvene karanfile ispred Wagnerove višespratnice otvorene prošle jeseni uz veliku pompu.

Okupljeni su izbjegli da spekulišu i o razlozima pada aviona.

Među okupljenima je bila i Natalija, 31-godišnja žena koja je stigla biciklom, s buketom u ruci.

Rekla je da se osjećala kao da je izgubila člana porodice.

"Za nas je postao kao prijatelj, brat. Mislim da je ovo veoma značajan trenutak za današnje vojnike", rekla je ona.

Ali neki su strahovali da će Prigožinova smrt dovesti do rasta napetosti u Rusiji.

"Nadam se da to za naše društvo neće postati ono što je crvena krpa za bika", navela je Natalija.

Rosaavijacija, ruska agencija za avijaciju, saopštila je da je Prigožin, koji je predvodio prekinutu pobunu u junu, bio jedan od 10 ljudi u oborenom avionu.

Putovao je od Moskve do St. Petersburga kada se srušio u blizini sela Kuženkino u Tverskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo za vanredne situacije.

U 18:19 sati, letjelica je napravila "iznenadnu vertikalu prema dole", rekao je Ian Petchenik iz Flightradara24. Unutar otprilike 30 sekundi, letjelica je pala više od 8000 stopa sa svoje krstareće visine od 28 000 stopa.

"Šta god se dogodilo, dogodilo se brzo", rekao je Petchenik.

"Možda su se hrvali (sa avionom) nakon svega što se dogodilo", rekao je Petchenik. Ali prije njegovog dramatičnog pada nije bilo "nikakvih naznaka da nešto nije u redu s ovim zrakoplovom."

Na snimku se vidi kako se avion brzo spušta sa nosom usmjerenim gotovo ravno prema dolje i oblakom dima ili pare iza njega.

Ruski istražitelji otvorili su krivičnu istragu kako bi utvrdili šta se dogodilo. Neki neimenovani izvori rekli su ruskim medijima da vjeruju da je avion oboren jednom ili više projektila zemlja-vazduh. Reuters to nije mogao potvrditi.

Brazilski proizvođač aviona Embraer SA rekao je da posljednjih godina nije pružao nikakvu uslugu ili podršku avionu koji ima oko 13 sjedišta.

Kompanija je u saopštenju navela da je poštovala međunarodne sankcije uvedene Rusiji. Luksuzni avion identifikovan je na Flightradaru24 sa registracijom RA-02795, isto kao i avion koji je prevezao Prigožina u Bjelorusiju nakon pobune, rekao je izvor upoznat s tim.

Mrežni uređaj za praćenje letova Flightradar24 posljednji je put zabilježio poziciju zrakoplova u 18:11 sati. Ometanje ili smetnje u tom području vjerojatno su usporile prikupljanje daljnjih podataka o lokaciji.

Ostali podaci nastavljeni su devet minuta. Flightradar24 je rekao da je avion prošao niz uspona i spuštanja od nekoliko hiljada stopa u toku 30 sekundi prije konačnog pada. Flightradar24 je dobio konačne podatke o avionu u 18:20 sati.

Njegovi borci, uključujući stotine osuđenika koje je regrutovao po zatvorima, predvodili su ruski napad na grad Bahmut u do sada najdužoj i najkrvavijoj bici rata u Ukrajini.

Prigožin je koristio društvene mreže da veliča uspjehe Wagnera i da se spori sa vojnim establišmentom, optužujući ga za nekompetenciju, pa čak i izdaju.

U junu, predvodio je pobunu u kojoj su borci Wagnera preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostov na Donu, i oborili nekoliko vojnih helikoptera, ubili njihove pilote, a zatim krenuli u marš ka Moskvi. Predsjednik Vladimir Putin je taj incident nazvao činom izdaje, navodeći da će odgovor biti "oštar".

Pobuna je okončana kada je postignut sporazum - kako bi se izbjeglo krvoproliće, Kremlj je saopštio da će Prigožin i neki od njegovih boraca otići u Bjelorusiju, a da će se odbaciti optužnica protiv njega za oružanu pobunu.

Primjena sporazuma i Prigožinova budućnost su bili predmet mnogo spekulacija i konfuzije. Iz Kremlja je saopšteno da je prisustvovao sastanku sa Putinom pet dana poslije pobune. 5. jula, državna televizija je objavila da se protiv Prigožina i dalje vodi istraga i emitovani snimci na kojima se vide novac, pasoši, oružje i drugi predmeti zaplijenjeni prilikom racije na jednu od njegovih kuća.

Međutim, krajem jula, Prigožin je fotografisan u Sankt Petersburgu u vrijeme dok se u gradu održavao samit Rusija-Afrika. Ove nedjelje se pojavio na video snimku za koji je rekao da je snimljen u Africi, gdje Wagner vodi operacije u nekoliko zemalja.

Rođen u Sankt Peterburgu 1. juna 1961. godine, Prigožin je proveo devet godina u sovjetskim zatvora zbog kriminala, uključujući pljačke i finansijske prevare.

Pušten je iz zatvora 1990, kada je Sovjetski Savez bio na samrti, i započeo karijeru kao kuhar i vlasnik restorana u svom rodnom gradu. Vjeruje se da je u to vrijeme upoznao Putina, koji je tada bio visoki savjetnik gradonačelnika Sankt Peterburga.

Zahvaljujući političkim vezama, dobijao je velike državne poslove, i postao poznat kao "Putinov kuhar" nakon što je organizovao usluge za večere i druge događaje u Kremlju. Nedavno se šalio da bi "Putinov kasapin" bio bolji nadimak.

2014. godine, Prigožin je osnovao Wagner, privatnu vojnu kompaniju čiji su borci raspoređeni da podrže saveznike Moskve u državama među kojima su Sirija, Libija i Centralna Afrička Republika. Sjedinjene Države su uvele sankcije grupi i otpužile je za svirepe zločine, koje je Prigožin demantovao.

Priznao je da je osnovao i finansirao Agenciju za istraživanja na internetu, koju Washington opisuje kao "farmu trolova", i koja se miješala u američke predsedničke izbore 2016. U novembru 2022. godine, izjavio je da se miješao u američke izbore, i da bi to ponovo uradio.

Koristeći bazu podataka o smrtnosti Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, studija objavljena u ponedjeljak u AAP-ovom časopisu Pediatrics pokazala je da je 4.752 djece umrlo od ozljeda uzrokovanih oružjem u 2021, posljednjoj godini za koju su podaci bili dostupni, u odnosu na 4.368 u 2020. i 3.390. u 2019.

Nasilje oružjem je bilo vodeći uzrok smrti djece u Sjedinjenim Državama od 2020.

Studija je objavljena dok su zakonodavci Tennesseeja otvorili posebnu sjednicu o javnoj sigurnosti nakon pucnjave u školi u Nashvilleu ranije ove godine u kojoj je ubijeno troje djece i tri učitelja.

Annie Andrews, pedijatrica iz Južne Karoline i istraživačica za prevenciju nasilja od vatrenog oružja, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da kada je postala doktorica, „Nikada nisam zamišljala da ću se brinuti o toliko djece s rupama od metaka”.

„Ali činjenica je da u svakoj dječjoj bolnici širom ove zemlje ima djece na pedijatrijskoj intenzivnoj njezi koja pate od povreda vatrenim oružjem.”

Iman Omer, juniorka na Univerzitetu Vanderbilt u Nashvilleu i zagovornica nasilja protiv oružja u Students Demand Action, rekla je da su nalazi studije poražavajući, ali ne iznenađujući.

„Svake godine znam da 128 djece i tinejdžera u Tennesseeju umire od oružja”, rekla je Omer dok se u utorak uputila ka glavnom gradu države kako bi se pridružila demonstrantima koji zahtijevaju strožije zakone o oružju.

Guverner Tennesseeja Bill Lee, koji je poznavao dvojicu učitelja ubijenih u pucnjavi u Nashvilleu, zatražio je od zastupnika na posebnoj sjednici da pooštre takozvane zakone o crvenoj zastavici čiji je cilj držati vatreno oružje podalje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju. Suočio se s otporom svojih kolega republikanaca koji kontroliraju državnu kuću.

U saopćenju od utorka, Udruženje za vatreno oružje Tennesseeja izrazilo je zabrinutost da „iako su neki republikanski zakonodavci rekli da neće biti usvojeni zakoni o crvenoj zastavi, mnogo manje njih je izjavilo da neće biti usvojeni zakoni koji bi imali negativan utjecaj na prava zaštićena Drugim amandmanom”.

Trumpov bivši advokat John Eastman i republikanski izborni posmatrač Scott Halll predali su se u kancelariji okružnog šerifa, dva dana prije nego što bi Trump trebalo da se preda po četvrtoj krivičnoj optužnici ove godine.

Trump, trenutno favorit za osvajanje predsjedničke nominacije Republikanske stranke, kritikovao je sve optužnice kao politički motivisane i nastavlja da lažno tvrdi da je izgubio od Joea Bidena zbog izborne krađe.

Eastman je u saopštenju naveo da će da se preda, dan nakon što je pristao da plati kauciju od 100.000 dolara.

"Došao sam da se predam po optužnici koja nikada nije trebalo da bude podignuta", poručio je Istmen.

Hall, izborni posmatrač u okrugu Fulton u Georgiji, u utorak je priveden u kancelariji šerifa, ali još nije pušten na slobodu. Prethodno je pristao na kauciju od 10.000 dolara, a dogovor obuhvata i obavezno prijavljivanje vlastima svakih 30 dana uoči početka suđenja.

Trump je u ponedeljak pristao da plati kauciju od 200.000 dolara, a prihvatio je i uslove prema kojima mu je zabranjeno da prijeti drugim optuženima ili svjedocima u slučaju u Georgiji.

U optužnici koja sadrži 41. tačku, podignutoj prošle nedjelje, Trump i još 18 osoba optuženi su za reketiranje i druga krivična djela zbog napora da ponište Trumpov poraz u Georgiji 2020. godine.

Tužioci traže da suđenje počne u martu, ali bi zbog broja optuženih i složenosti slučaja to moglo da bude odloženo.

Protiv Trumpa su podignute još tri optužnice - u Washingtonu također za pokušaje da poništi rezultat izbora, na Floridi zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata kada je napustio položaj predsjednika i u New Yorku zbog falsifikovanja poslovne dokumentacije.

Članovi desničarskog "Kokusa slobode" u donjem domu američkog Kongresa traže da se budžetski izdaci smanje na nivo iz fiskalne 2022. godine od hiljadu 470 milijardi dolara, što je 120 milijardi dolara manje od sume koju su dogovorili predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy u okviru sporazuma o podizanju gornje granice duga u maju.

Kokus se u ponedjeljak usprotivio usvajanju bilo koje privremene budžetske mjere za finansiranje vlade, u kojoj ne bi bili ispunjeni iznijeti zahtjevi.

Republikanci traže više novca za odbranu, veterane i pograničnu bezbjednost, ali smanjenje troškova koje žele značilo bi rezove do 25 odsto u oblastima kao što su poljoprivreda, infrastruktura, nauka, trgovina, vodosnadbijevanje i energija i zdravstvena zaštita, ocjenjuju analitičari.

Analitičari finansijske kompanije Goldman Sachs u ponedjeljak su ocijenili da su "veće šanse da će doći do zatvaranja vlade nego da neće".

Republikanci imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu. Imajući u vidu da se demokrate protive prijedlozima konzervativnih članova, McCarthy ne može da izgubi više od četiri republikanska glasa ako želi da usvoji sve budžetske zakonske prijedloge prije nego što 30. septembra istekne aktuelni budžet.

Kada se članovi Predstavničkog doma vrate sa ljetnje pauze 12. septembra, imaće samo 12 dana da utvrde svoje zakonske prijedloge i postignu kompromisno rešenje sa Senatom.

U suprotnom, doći će do djelimičnog zatvaranja američke vlade. Zakonski prijedlozi moraju da budu usvojeni u oba doma Kongresa, prije nego što ih potpiše predsjednik Biden.

McCarthy je prošle nedjelje priznao da će možda morati da bude usvojen zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, da bi se izbjeglo zatvaranje.

Međutim, tu opciju mogli da komplikuju novi zahtjevi njegovih konzervativnih kolega koje smatraju da se mora smanjiti potrošnja, da je potrebno ponovo uvesti određene mjere za obezbjeđenje granice - usvojene za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - te eliminisati programe u vezi sa pitanjima etničke i manjinske raznolikosti i transrodnih osoba.

Također su protiv nove pomoći Ukrajini. Ako ne bude dogovora, vlada bi ponovo bila zatvorena u oktobru. Pojedini članovi "Kokusa za slobodu" smatraju da će zatvaranje vlade možda biti neophodno da bi se postigli njihovi ciljevi.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer rekao je prošle nedjelje da će republikanci biti krivi ako vladine službe budu zatvorene. Demokrate imaju većinu u Senatu.

Zbog sporova o finansiranju i politici, federalna vlada bila je zatvorena tri puta tokom posljednje decenije: 2013. godine zbog pitanja zdravstvenog osiguranja i dva puta 2018. zbog imigracije.

Zatvaranje vlade od 35 dana, koje je počelo u decembru 2018. godine i trajalo do januara 2019. koštalo je ekonomiju 0,02 odsto BDP-a, prema podacima nestranačke Kongresne kancelarije za budžet.

Republikanci bi takođe mogli da plate političu cijenu. Zatvaranje vlade poremetilo bi živote Amerikanaca godinu uoči izbora, kada republikanci moraju da odbrane 18 mjesta u okruzima u kojima je Biden pobijedio 2020.

Prva debata zakazana je za srijedu navečer u Milwaukeeju u Wisconsinu.

Trump smatra da nema smisla davati njegovim republikanskim rivalima priliku da ga napadnu s obzirom na njegovo značajno vodstvo u nacionalnim anketama.

U nedjelju je anketa CBS-a pokazala da je on bio preferirani kandidat za 62% republikanskih glasača, dok je njegov najbliži rival guverner Floride Ron DeSantis sa 16%. Svi ostali kandidati u primarnoj trci imali su manje od 10% podrške.

"Javnost zna ko sam ja i koliko sam uspješno predsjedavao", rekao je Trump u svojoj aplikaciji za društvene mreže Truth Social. "Zbog toga neću voditi debate."

Trumpova kampanja nije odmah odgovorila na pitanje da li bivši predsjednik misli da neće učestvovati ni u jednoj od republikanskih debata.

New York Times je objavio da je Trump bio na snimljenom intervjuu s bivšim voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom za koji se očekivalo da će biti objavljen na internetu u srijedu. Još nije bilo jasno gdje će intervju sa Carlsonom biti objavljen.

Trumpovo odsustvo sa ovosedmične debate moglo bi značiti da će DeSantis postati fokus napada drugih kandidata koji žele da se pozicioniraju kao primarna alternativa bivšem predsjedniku.

Pobjednik u borbi za nominaciju republikanaca bit će protivnik demokratskom predsjedniku Joeu Bidenu na izborima u novembru 2024. godine.

Glasnogovornik kampanje DeSantis Andrew Romeo rekao je da se guverner Floride raduje što će biti u Milwaukeeju kako bi podijelio svoju viziju o mogućem predsjedništvu.

"Niko nema pravo na ovu nominaciju, uključujući Donalda Trumpa. Morate se pojaviti i zaslužiti", rekao je Romeo na mreži X, ranije poznatom kao Twitter.

U najnovijoj anketi Reuters/Ipsos objavljenoj ovog mjeseca, Trump je držao 47 posto republikanskih glasova na nacionalnom nivou, dok je DeSantis pao za šest postotnih poena od jula na samo 13 posto. Nijedan od ostalih kandidata koji bi trebalo da prisustvuju debati nije izbio jednocifren broj.

"Kao da su to dvije različite osobe. Ne znam šta se desilo gospodinu Giulianiju", kaže Hamilton Fox treći, zastupnik agencije koja izdaje licencu advokatima u Washingtomu.

Giuliani je nekada bio omiljen u medijima i Time magazin ga je proglasio ličnošću godine poslije terorističkih napada u New Yorku 2001. kada je bio gradonačelnik. Sada su njegova reputacija, ali i lična sloboda, u opasnosti zbog toga što je podržavao Trumpove lažne tvrdnje o krađi izbora 2020.

Najnižu tačku dostigao je kada je optužen da je, u saradnji sa Trumpom, skovao zavjeru da preokrene izbornu pobjedu Joea Bidena.

Giuliani, Trump i još 17 osoba optuženi su u skladu sa zakonom o reketiranju i organizovanom kriminalu u Georgiji, poznatim kao RICO. Taj zakon je svojevremeno bio omiljen Giulianijev alat u borbi protiv mafijaša i giganta sa Wall Streeta, kada je 80-ih godina radio kao glavni federalni tužilac na Manhattanu-

Sada, kada ima 80 godina, prijeti mu zatvor.

Giuliani je optužnicu nazvao "uvredom za američku demokratiju" i ocijenio da će učiniti trajnu štetu pravosudnom sistemu.

U svojoj radio emisiji cijeli slučaj je nazvao "zločinom" i napadom na Prvi amadman.

Kako se ovo sve dogodilo?

Ljudi koji su pratili Giulianijev, kažu da je prekretnica bila 2008. godine kada se neuspješno kandidovao za predsjednika.

Naime, on je trku počeo kao prvi na listi, pošto je kapitalizovao popularnost stečenu poslije napada 11. septembra.

Ali, imao je problema na primarnim izborima u Republikanskoj stranci zbog podrške pravu na abortus, gej pravima i kontroli oružja, kao i zbog problema u njegovom privatnom životu i poslovnim vezama sa Bliskim istokom.

Poslije neuspele trke, činilo se da je njegova politička karijera gotova. Njegov biograf Andrew Kirtzman rekao je da je Giuliani upao u depresiju i da ga je tada Trump, zajedno sa suprugom Judith, ugostio u vili u Mar-a-Lagu na Floridi.

"Trump je uzeo Giulianija pod svoje dok je bio veoma ranjiv. A onda, kada se kandidovao 2016. godine, bio mu je potreban Giuliani, kao i on Giulianiju", kaže autor knjige "Uspon i tragični pad američkog gradonačelnika".

Kampanja 2016. godine ponovo je učinila Giulianija važnim igračem, a mnoge je tada iznenadio žeskotim napadima na Hillary Clinton. Mnogi su tada smatrali da Giuliani traći svoj imidž na kandidata koji je, u to vrijeme, djelovao da ima male šanse da pobijedi.

Giuliani je želio mjesto u Trumpovom kabinetu, ali ga nije dobio. Međutim, nastavio je da bude Trumpov "borbeni pas" i u jednom trenutku putovao u Ukrajinu kako bi dobio informacije o Hunteru Bidenu, koje bi mogle da naštete tadašnjem predsjedničkom kandidatu Joeu Bidenu.

Njegovi kontakti sa Ukrajincima su bili ključni u procesu prvog Trumpovog opoziva i pokrenuli su istragu FBI-a. Giulianijeva kuća je pretresena 2021. godine, odnijeti su kompjuteri i mobilni telefoni. Istraga je okončana bez podizanja optužnice.

Neki ljudi koji ga poznaju kažu da Giuliani od ranije ne liči na današnjeg.

"Čovjek kojeg sam znala prije 20 godina, heroj 11. septembra, nema sličnosti sa ovim čovjekom danas. Zapravo mi ga je žao, tužno je to", kaže Judith Giuliani, koja je bila uz njega i poslije terorističkog napada i neuspjele kandidature 2008.

Kada je Trump izgubio izbore 2020. Giuliani je bio jedan od ključnih igrača u pokušaju da se taj poraz preokrene. On je 6. januara 2021. pred Trumpovim pristalicama, koje su kasnije upale u Kongres, rekao da uđu u "suđenje borbom".

Njujorška advokatska komora je tu izjavu ocijenila kao poziv Trumpovim pristalicama da uzmu stvar u svoje ruke.

Advokatska komora u Washingtonu je jednoglasno odlučila da mu se oduzme licenca i da "njegovo ponašanje zasjenjuje sva prethodna dostignuća".

Njegovi kritičari, međutim, kažu da je uvijek bio borben i arogantan, da je omalovažavao rivale.

"Pravi Giuliani se samo skrivao. To što je bio lice uništenog grada 11. septembra ne znači da nije bio autoritaran, nedemokratski siledžija", kaže Donna Lieberman iz njujorške Unije za građanske slobode.

U slučaju izbora u Georgiji, Giuliani je optužen za davanje lažnih izjava, lažno svjedočenje i ilegalno imenovanje pro-trumpovskih elektora. Također je označen kao učesnik u kovanju zavjere sa Trumpom u slučaju miješanja u izbore, ali u toj istrazi nije optužen.

On tvrdi da je imao pravo da postavlja pitanja o izbornoj krađi u koju je vjerovao.

Danas je i dalje popularan među konzervativcima u svom rodnog gradu. Ima radio emisiju u New Yorku i emisiju na društvenim mrežama koja se zove "Život američkog gradonačelnika".

Poslije 11. septembra osnovao je konsultantsku kuću koja je za pet godina zaradila 100 miliona dolara, ali sada pokazuje znake finansijsih problema zbog trećeg razvoda i skupih sudskih procesa.

Nedavno je oglasio da prodaje svoj stan na Manhattanu za 6,5 miliona dolara.

Prošle godine, sudija mu je zaprijetio zatvorom u slučaju protiv bivše supruge Judith kojoj duguje novac, prema njenim tvrdnjama, 260 hiljada dolara.

U maju ove godine, žena koja je radila kod njega, tužila je Giulianija zbog navoda da joj duguje skoro 2 miliona dolara neisplaćenih zarada, kao i da je primoravao na seks. On to poriče.

"Ono što je stekao se raspada. Suočava se sa zatvorom i nikada neće promijeniti mišljenje da je on bio u pravu, a svi ostali u krivu", kaže njegov biograf Kirtzman.

Biden i njegova administracija koriste termin "Bidenekonomija" - čime nastoje da obuhvate inicijative o smanjenju troškova Medicarea (vladinog programa zdravstvenog osiguranja), upotrebu električnih vozila, korištenje obnovljivih izvora energije, izgradnju fabrike za proizvodnju naprednih kompjuterskih čipova i baterija.

Posljednjih meseci promovišu učinke politike koju primjenjuju ali, kako izvještava agencija AP, djeluje da ti napori još nije doprli do cjelokupne američke javnosti.

Inače, stopa nezaposlenosti u Americi trenutno iznosi 3,5 posto, dok je godišnja inflacija 3,2%.

Ipak, sudeći prema rezultatima ankete, ni to nije dovoljno da Bidenu obezbijedi veću podršku uoči potencijalne izborne trke protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

On je, podsjetimo, optužen za više krivičnih djela, između ostalog, i pokušaje poništavanja rezultata izbora koje je izgubio prije četiri godine od Bidena - tada demokratskog kandidata.

Biden nastoji da privuče demokratske glasače – u momentu kada, iako smanjena, inflaciija i dalje opterećuje novčanike građana. Posljednje što je Biden učinio bilo je prezentovanje, u društvu potpredsjednice Kamale Harris, plana o investicijama u iznosu od 500 milijardi dolara u privatne kompanije.

Anketa pokazuju da 65 odsto demokratskih glasača podržava ekonomsku politiku američke administracije, dok je njih 76 procenata zadovoljno načinom na koji vodi zemlju.

Pojedini ispitanici ukazali su da se u svojim razmišljanjima nalaze između potrebe da se vrate normalnim životnim okolnostima nakon četvorogodišnjeg Trumpovog mandata i želje za efektnijom zdravstvene zaštite i poreske politike.

„Kada je Biden pobijedio imao sam osjećaj da bi mogao biti predsjednik koji će omogućiti da se smire napetosti u zemlji. Međutim, nisam zadovoljan jer sam očekivao da će biti više promjena. Nalazi se negdje na pola puta kada je riječ o efektnijoj akciji”, rekao jedan od anketiranih Steven Peters stanovnik države Tennessee.

Pristalica republikanaca Merritt Rahn upozorila je da su više cijene goriva i hrane uzrok finansijskih poteškoća građana.

„Biden će dodatno naštetiti državi time što promoviše alternativne izvore energije umjesto nafte i benzina. To ugrožava naše društvo i privredu. Biden nema pojma šta se dešava”, smatra Rahn.

Anketa pokazuje da 55 odsto demokrata smatra da Biden ne bi trebalo da se kandiduje na izborima 2024 – uprkos tome što bi, prema istoj anketi, većina od 82 procenata podržala aktuelnog američkog predsjednika - ukoliko bi bio kandidat.

Svega 24 odsto američkih građana smatra da bi Biden trebalo da bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima.

U konačnici, prema rezultatima ankete, 23 procenata Amerikanaca ima potpuno povjerenje u način na koji američki predsjednik upravlja administracijom, 31 odsto ima, kako je ukazano, izvjesno povjerenje, dok njih 45% smatra da taj posao jedna obavlja.

Uprkos činjenici da je ostvario nekoliko glavnih političkih ciljeva, svega 16 odsto građana vjeruje da bi sa tim mogao nastaviti tokom drugog mandata, njih 38 procenata gaji izvjesnu vjeru, a 44% smatra da će to činiti krajnjim naporima.