Tokom septembra, u fokusu će da bude mjera o privremenom finansiranju federalnih institucija, kao i hitno izdvajanje novca za Ukrajinu i za federalne vanredne situacije. Republikanska većina pokreće istragu o poslovima u inostranstvu predsjednikovog sina, Huntera Bidena.

Kongres nema mnogo vremena - Predstavnički dom se sastaje samo 11 dana prije završetka fiskalne godine 30. septembra. Istovremeno, pregovori o budžetu će biti vođeni dok se dva vodeća republikanca u Kongresu - Mitch McConnell i Steve Scalise - suočavaju sa zdravstvenim problemima.

Predsjednik i kongresni lideri, uključujući predsjedavajućeg Predstavničkog doma, republikanaca Kevina McCarthyja, fokusirani su na usvajanje višemjesečne mjere privremenog finansiranja, kako bi vladine kancelarije ostale u funkciji dok zakonodavci rade na budžetu. To je korak koji Kongres rutinski preduzima kako bi izbjegao zastoje, ali Mekarti se suočava sa otporom unutar svojih republikanskih redova, uključujući i neke tvrdokorne konzervativce koji otvoreno podržavaju ideju zatvaranja vlade.

"Iskreno, to je prilično veliki nered", rekao je McConnell na događaju u Kentuckyju prošle sedmice.

Omogućavanje rada vladnih institucija

Kada su Biden i McCarthy u junu postigli dogovor o suspendovanju gornje granice državnog duga, to je uključivalo i dogovor o maksimalnim budžetskim stavkama. Ali pod pritiskom Kluba za slobodu Predstavničkog doma, republikanci u Predstavničkom domu su pripremili prijedloge u kojima su iznosi niži od tog sporazuma.

Republikanci su takođe pokušali da upotpune svoje prijedloge o budžetskoj potrošnji elementima konzervativne politike. Na primjer, republikanci u Predstavničkom domu u julu su u prijedlog budžeta za odbranu dodali odredbe koje blokiraju finansiranje abortusa, brigu o transrodnim osobama i inicijative za društvenu raznolikost, pretvarajući ono što je tradicionalno bio dvostranački napor u zakonski prijedlog koji se suočava sa snažnim protivljenjem.

Ali, demokrate koje kontrolišu Senat će sigurno odbaciti većinu konzervativnih prijedloga. Senatori pišu vlastite prijedloge o potrošnji na dvostranačkoj osnovi, s ciljem izbjegavanja ulaska u dodatne političke borbe.

Vodeći zakonodavci u oba doma Kongresa sada se okreću paketu privremenog finansiranja, uobičajenoj strategiji da se zakonodavcima da vremena da postignu dugoročni sporazum.

Republikanski Klub za slobodu Predstavničkog doma, koji čine konzervativni kongresmeni, već je objavio listu zahtjeva koje želi uključiti u privremeno finansiranje. Ali oni predstavljaju listu želja desnice, koja nikada ne bi prošla u Senatu.

Konzervativna opozicija znači da će McCarthy gotovo sigurno morati dobiti značajnu podršku demokrata za usvajanje zakona o privremenom finansiranju - ali takav pristup rizikuje novu rundu sukoba sa istim konzervativcima koji su u prošlosti prijetili da će ga smijeniti sa pozicije predsjedavajućeg.

Demokrate se već spremaju da za probleme okrive republikance iz Predstavničkog doma.

"Posljednja stvar koju američki narod zaslužuje je da ekstremni članovi Predstavničkog doma izazovu zatvaranje vlade, koje šteti našoj ekonomiji, podriva našu spremnost za katastrofe i tjera naše trupe da rade bez zagarantovane plate", rekao je portparol Bijele kuće..

U pismu svojim kolegama u petak, vođa demokratske većine u Senatu Chuck Schumer napisao je da će fokus kada se Senat u utorak vrati sa ljetnje pauze biti "finansiranje vlade i sprečavanje republikanskih ekstremista u Predstavničkom domu da prisile vladu na zatvaranje".

Osim toga, Schumer je naveo da će se senatori fokusirati na potvrđivanje imenovanja Bidenovih kandidata na različite vladine funkcije, dok će do kraja godine u prvom planu biti legislativa o sniženju cijena lijekova, sigurnost željezničkog saobraćaja, te pomoć područjima pogođenim prirodnim katastrofama.

Također, senatori će nastaviti da debatuju o tome da li su potrebne zakonske mjere o vještačkoj inteligenciji. Schumer je za 13. septembar zakazao "Forum o vještačkoj inteligenciji" na kojem će da učestvuju lideri tehnološke industrije.

Protivljenje dijela republikanaca dogovoru o finansijama McCarthyja ostavlja u poziciji da se očajnički bori da dobije glasove kako bi održao rad vladinih službi i izbjegao politički udarac. Prema njegovim riječima, zatvaranje vlade bi takođe zaustavilo republikanske istrage o Bidenovoj administraciji "što šteti američkoj javnosti", kako je nedavno izjavio na Foks njuzu.

Istraga o opozivu

Otkako su osvojili većinu u Predstavničkom domu, republikanci su pokrenuli niz istraga protiv Bidenove administracije, s ciljem opoziva predsjednika ili zvaničnika iz njegovog kabineta. Sada su se usredsredili na poslove njegovog sina Huntera u inostranstvu, uključujući ukrajinsku gasnu kompaniju Burisma.

Istrage do sada nisu dale dokaze da je predsjednik Biden preduzeo službene mjere u ime svog sina ili njegovih poslovnih partnera, ali McCarthy je opoziv nazvao "prirodnim korakom naprijed" za istrage.

Istraga o opozivu u Predstavničkom domu bila bi prvi korak ka donošenju članaka o opozivu. Još nije jasno kako bi to moglo izgledati, posebno zato što se čini da McCarthy nema dovoljno glasova republikanaca za podršku istrazi o opozivu.

Umjereni republikanci su se do sada protivili tome da se Predstavnički dom punim kapacitetom upušta u priču o opozivu.

Donald Trump, koji vodi kampanju za predsjedničku nominaciju, želi da se to što prije dogodi.

"Ne znam kako zapravo republikanac to ne bi mogao učiniti", rekao je Trump u nedavnom intervjuu za Pravi američki glas (Real America's Voice).

Ukrajina i finansiranje oporavka od katastrofa

Bijela kuća je zatražila više od 40 milijardi dolara za hitno finansiranje, uključujući 13 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, 8 milijardi dolara humanitarne podrške toj naciji i 12 milijardi dolara za popunjavanje federalnih fondova za katastrofe u SAD.

Ovaj zahtjev došao je u trenutku u kojem Kijev vodi kontraofanzivu protiv ruske invazije, ali i kada podrška republikanaca Ukrajini jenjava.

Gotovo 70 republikanaca glasalo je u julu za neuspješan napor da se prekine vojna pomoć Ukrajini, iako među mnogim članovima te stranke i dalje postoji snažna podrška ratnim naporima.

Takođe, nije jasno da li će dodatni zahtjev Bijele kuće za finansiranje u slučaju katastrofa unutar SAD, koji uključuje i sredstva za jačanje sprovođenja zakona i suzbijanje trgovine drogom na južnoj američkoj granici, biti vezan za finansiranje Ukrajine ili za privremeno finansiranje vlade. Finansiranje za slučajeve katastrofe uživa široku podršku u Predstavničkom domu, ali bi to moglo biti promijenjeno ako bude povezano sa drugim prijedlozima za finansiranje.

Zabrinutost zbog zdravstvenih problema

Jedno od pitanje koje očekuje republikance u Senatu kada se vrate na posao jeste i zdravlje njihovog lidera. McConnell (81) se dva puta "zamrzao" tokom konferencija za medije u protekla dva mjeseca, nakon što je u martu pao i doživio potres mozga. Prošle sedmice, u Kentuckyju, bio je tih i nepomičan 30 sekundi kada mu je novinar postavio pitanje.

Brian Monahan, ljekar u Capitolu, rekao je u četvrtak da McConnell može da radi, dok je u utorak saopšteno da nema ozbiljnih zdravstvenih problema. Ipak, pitanje je može li lider Republikanske stranke sa najdužim takvim stažom u istoriji Senata nastaviti da radi kao lider, što dovodi i do spekulacija o tome ko će ga na kraju zamijeniti.

U međuvremenu, zdravlje kalifornijske demokratske senatorke Dianne Feinstein (90), vidno je poljuljano posljednjih mjeseci, nakon što je ranije ove godine hospitalizovana zbog herpesa. Ona je u avgustu pala u svom domu u San Franciscu i posjetila je bolnicu radi testiranja.

U Predstavničkom domu, drugorangirani republikanac, Steve Scalise (57), otkrio je prošle sedmice da boluje od raka krvi poznatog kao multipli mijelom i nalazi se na liječenju. On je rekao da će nastaviti da obavlja svoj posao, a rak je opisao kao "veoma izlječiv".

"Ono što se iz korijena promijenilo je što je hibridni režim rada i dalje opstao i široko se primjenjuje. I napravilo je ogroman uticaj u potražnji za kancelarijskim prostorom, za prodajnim mjestima, stanovima, svugdje gdje postoji potreba, a to je uticalo na gradsku sredinu i na sve vrste zgrada za kojima postoji potražnja", navodi Ryan Luby, partner u McKinseyju, konsultantskoj kući koja je objavila izvještaj.

Sada kada ne idu svaki dan na posao u centar grada, ljudi negdje drugdje i jedu i kupuju. Prema izvještaju, u radnje u centru grada se i dalje ulazi 10 do 20 odsto manje nego prije pandemije, a odlazak u kancelariju je manje učestao za 30 odsto u najvećim gradovima širom svijeta.

Iz centra New Yorka se iselilo 5 odsto populacije od sredine 2020. godine do polovine 2022, dok je San Francisco izgubio 6 odsto populacije. Prema izvještaju se čini da se oni neće vratiti, što je također jedan izazov za gradove da se povrate od gubitaka usled pandemije.

U Washingtonu, broj ljudi u gradu tokom dana je opao za 82 odsto od februara 2020. godine do februara 2021. Anketa za ovu godinu pokazuje da dvije trećine zaposlenih u Washingtonu koji mogu da rade od kuće, rade na daljinu većinu vremena. Njih 38 odsto se izjasnilo da bi da rade od kuće svije vrijeme.

Lokalne vlasti se spremaju za budućnost u kojoj će to biti nova normalnost.

"Skoro polovina naše populacije radi na daljinu. Neki krajevi grada se još nisu vratili na nivo ekonomskih aktivnosti prije Covida. Kratkoročna strategija nam je da aktiviramo neke prazne prostore, pravimo festivale i da zatvaramo ulice kako bismo organizovali markete ili muzičke festivale u gradu, kako bismo na taj način podržali ono što je tradicionalno bilo pokretač naše ekonomske mašine, centar grada", kaže Salah Czapary, direktor Kancelarije gradonačelnice za noćni život i kulturu.

Luby, jedan od autora izvještaja kaže da su najbolje opstali gradovi u kojima su na jednom mjestu kancelarije, stambeni kompleksi i prodajni objekti.

"Ljudi tu dolaze zbog drugih razloga, ne samo zbog posla. Mislim da bi imperativ bio da se ljudi ohrabre da dolaze u krajeve sa kojima ih ne povezuje samo posao", dodao je on.

Lokalne vlasti Washingtona na primjer čekaju da vide kako će se prilagoditi.

"Naša dugoročna strategija je da privučemo nove stanovnike u centar, tako što ćemo poslovne zgrade pretvoriti u stambene. To bi privuklo i prodavnice hrane ali i objekte za noćne izlaske i restorane, što bi te dijelove grada učinilo privlačnim za život", kaže Czapary.

Do 2030, potražnja za kancelarijskim prostorom će biti 13 odsto niža u velikim svjetskim gradovima od 2019, prema izvještaju. I dalje je u Americi najviše pogođen San Francisco, kada je u pitanju potražnja za poslovnim prostorom.

Cijene su pale za 24 odsto u odnosu na 2019, dok je iznajmljivanje stanova niže za 28 odsto. Izvještaj također predviđa da će potražnja za poslovnim prostorom u San Franciscu do 2030. opasti za 13 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Treba vremena da se ljudi prilagode novoj realnosti, smatra Luby, jer vlasnici poslovnih prostora u velikim gradovima i dalje očekuju da se cijene vrate na vrijeme od prije pandemije.

Počast radnicima početkom septembra je službeni praznik već skoro 130 godina - ali osnaženi radnički pokret stvorio je okruženje bliže eri iz koje je rođen Praznik rada. Poput kasnih 1800-ih, radnici se suočavaju sa brzom ekonomskom transformacijom - i rastućim jazom u plaćama između njih i novih milijardera, lidera u industriji, što odražava oštre nejednakosti viđene prije više od jednog stoljeća.

„Onda su imali Carnegiesove i Rockfellerove. Danas imamo Muskove i Bezose. ... To je sličan period tranzicije i promjena, ali i otpora — radnih ljudi koji žele imati neku vrstu dostojanstva”, rekao je Todd Vachon, docent na Rutgers školi za menadžment i radne odnose, za Associated Press.

Kada je obilježen prvi Praznik rada

Počeci praznika rada datiraju iz kasnog 19. stoljeća, kada su aktivisti prvi put pokušali uspostaviti dan koji bi odavao počast radnicima.

Prvo obilježavanja Praznika rada u SAD-u održano je u New Yorku 5. septembra 1882. Oko 10.000 radnika marširalo je na paradi koju su organizovali Centralni sindikat rada i Vitezovi rada.

Nekoliko gradova i država počelo je usvajati zakone koji priznaju Praznik rada u godinama koje su uslijedile, ali je bilo potrebno više od jedne decenije prije nego što je predsjednik Grover Cleveland potpisao kongresni akt 1894. kojim je prvi ponedjeljak u septembru postao zakonski praznik.

Državni praznici ustanovljeni su u periodu ključnih akcija organizovanog rada. U SAD-u, Vachon ukazuje na Pullmanov štrajk željeznica koji je počeo u maju 1894. godine, koji je efektivno zatvorio željeznički saobraćaj u većem dijelu zemlje.

„Savezna vlada je intervenisala kako bi prekinula štrajk na veoma nasilan način – u kojem je više od deset radnika poginulo”, kaže Vachon.

Širi poticaj organizovanog rada bio je u pripremi već neko vrijeme. Radnici su tražili 8-satni radni dan 1886. godine tokom smrtonosne afere Haymarket u Chicagu, primjećuje George Villanueva, vanredni profesor komunikacija i novinarstva na Texaškom A&M univerzitetu. U znak sjećanja na taj sukob, Prvi maj je ustanovljen kao veći međunarodni praznik, rekao je on.

Nastojanja u SAD-u za stvaranjem odvojenog saveznog praznika bio je skretanje pažnje s Prvog maja - koji je bio bliže povezan sa socijalističkim i radikalnim radničkim pokretima u drugim zemljama, rekao je Vachon.

Kako se Praznik rada razvijao tokom godina

Značenje praznika rada se dosta promijenilo od one prve parade u New Yorku.

Postao je dug vikend za milione koji dolaze s velikim rasprodajama, proslavama na kraju ljeta i, naravno, posljednjom šansom da se moderno obuče u bijelo. Da li će proslave ostati vjerne porijeklu praznika zavisi od toga gdje živite

New York i Chicago, na primer, održavaju parade za hiljade radnika i njihovih sindikata. Takvi događaji se ne praktikuju toliko u regijama u kojima je sindikalizacija historijski bila narušena, rekao je Vachon, ili uopće nije zauzela jaku snagu.

Kada je Praznik rada postao savezni praznik 1894. godine, sindikati u SAD-u su bili u velikoj mjeri osporavani i sudovi bi često štrajkove proglasili nezakonitim, rekao je Vachon, što je dovodilo do nasilnih preprirki. Tek je Zakonom o nacionalnim radnim odnosima iz 1935. zaposlenici u privatnom sektoru dobili pravo da se pridruže sindikatima. Kasnije u 20. vijeku, države su također počele da donose zakone koji dozvoljavaju sindikalno udruživanje u javnom sektoru – ali čak ni danas, ne dozvoljavaju sve države kolektivno pregovaranje za javne radnike.

Stope organizovanog rada decenijama su u padu na nacionalnom nivou. Više od 35% radnika u privatnom sektoru imalo je sindikat 1953. godine u poređenju sa oko 6% danas. Političke sklonosti u različitim regionima također su odigrale veliku ulogu, plave države imaju tendenciju da imaju veće stope sindikalizacije.

Hawaii New York imali su najviše stope sindikalnog članstva u 2022. godini, a zatim slijede Washington, California i Rhode Island, prema podacima Biroa za statistiku rada,

U cijeloj zemlji, broj radnika u javnom i privatnom sektoru koji pripadaju sindikatima zapravo je porastao za 273.000 hiljada prošle godine, utvrdio je Biro za statistiku rada. Ali ukupna radna snaga se povećavala još bržom stopom – što znači da je ukupan procenat onih koji pripadaju sindikatima blago opao.

Šta vidimo danas?

Uprkos ovom padu u procentima, oživljeni radnički pokret ponovo je u centru pažnje.

U Hollywoodu, scenaristi su u štrajku skoro četiri mjeseca - što je prevazišlo 100-dnevnu obustavu rada koja je zaustavila mnoge produkcije u periodu 2007-2008. Pregovori se nastavljaju u petak. Glumci su se u julu pridružili protestima.

Sindikalni radnici u UPS-u zaprijetili su masovnim odlaskom prije odobravanja novog ugovora prošlog mjeseca koji uključuje povećane plate i sigurnosnu zaštitu radnika. Štrajk u UPS-u bi poremetio lanac snabdijevanja širom zemlje.

Prošlog mjeseca, automobilski radnici su također velikom većinom glasali da se sindikalnim liderima daju ovlasti da započnu štrajkove protiv automobilskih kompanija iz Detroita ako se ugovor ne postigne do roka 14. septembra. I stjuardese u American Airlinesu također su glasale za odobrenje štrajka ove sedmice.

„Mislim da će se ovog Praznika rada definitivno posvetiti više pažnje radu nego što je to možda bilo proteklih godina”, rekao je Vachon. Organiziranje oko radnih prava se „vratilo u nacionalnu pažnju. ... I (radnici) ustaju i bore se za to.”

Idalia je kopno pogodila u srijedu, u rijetko naseljenom regionu Big Bend na Floridi, gdje su ribarska mjesta povezana močvarama.

U petak su bile vidljivije posljedice katastrofe. Lokalna elektrodistribucija upozorila je 28.000 potrošača u četiri okruga na Floridi da će možda dobiti struju tek za dvije nedjelje.

Zvaničnici su obećali da će tokom vikenda dopremiti prikolice za smještaj stanovnika područja,koje je bilo siromašno i prije udara uragana.

"Obnovićemo sve. Nastavićemo da pecamo i da uživamo u ulovljenoj ribi", kaže agent za nekretnine Jimmy Butler, koji živi u mjestu Horseshoe Beachu, gdje je pričinjena velika šteta.

Idalia je prešla na kopno u srijedu blizu Keaton Beach, praćena vjetrovima jačine 200 kilometara na sat, i izazvala ogromne poplavne talase. Oluja je zatom razorila ruralne djelove Floride i južnu Georgije.

Oko 120.000 domova i radnji u obje države i dalje je bez struje, pokazuju podaci vebsajta "PowerOutage.us".

Stanovnici pogođenog područja, od kojih se većina evakuisala iz priobalnog dijela prije ili tokom oluje, pomagali su jedni drugima da uklone otpad ili sakupe ličnu imovinu.

Jedan stanovnik Georgije poginuo je kada je stablo palo na njega dok je pokušavao da ukloni drugo s puta. Američki predsjednik Joe Biden planira da Floridu posjeti u subotu i obiđe pogođena mjesta sa republikanskim guvernerom Ronom DeSantisom.

“Želimo da osiguramo da se obnovi snabdijevanje strujom, da se nastave spasilački napori, i da nema smetnji tome", rekao je DeSantis u petak.

Oporavak se nastavlja i u drugim mjestima. U teško pogođenoj Valdosti, u Georgiji, veliki broj potrošača i dalje je bez struje.

Idalia je oslabila u tropsku oluju kada je stigla do Južne Karoline, ali je izazvala velike talase koji su preplavili Charelston i gotovo sve priobalne zajednice.

Idalia se udaljava od SAD, ali meteorolozi upozoravaju da bi ponovo mogla da ojača u tropsku oluju i zahvati Bermude.

Kazna za Josepha Biggsa druga je najduža među stotinama krivičnih slučajeva koji su pokrenuti poslije nereda na Capitolu 2021. godine. Stewart Rhodes, osnivač esktremističke organizacije Čuvari zakletve (Oath Keepers), osuđen je prethodno na 18 godina zatvora.

Federalni tužioci su tražili 33 godine zatvora za Biggsa, koji je pomogao da desetine članova i saradnika Ponosnih momaka krenu u marš na KCapitol 6. januara 2021.

Biggs i drugi članovi Ponosnih momaka pridružili su se masi koja je probila policijske kordone i primorala članove Kongresa da pobjegnu, ometajući zajedničku sjednicu na kojem je trebalo da bude potvrđena izborna pobjeda Bidena, demokratskog kandidata.

Američki okružni sudija Timothy Kelly rekao je da je napadom 6. januara pogažen "važan američki običaj" – potvrda rezultata glasanja.

"Taj dan je prekinuo našu tradiciju mirnog prenosa vlasti, što je među najdragocenijim stvarima koje smo imali kao Amerikanci", rekao je sudija, ističući da je koristio prošlo vrijeme u svjetlu toga kako je 6. januar uticao na proces.

Biggs je priznao sudiji da je "zabrljao taj dan", ali je rekao da ga je "zavela gomila" Trumpovih pristalica ispred Capitola i naglasio da nije nasilna osoba ili "terorista".

"Radoznalost je prevladala a i sa tim ću morati da živim do kraja života", rekao je, tvrdeći da nema "mržnju u srcu" i da ne želi da povrijedi ljude.

Tužioci su, međutim, branili vlastiti zahtjev za kaznu od 33 godine iza rešetaka za Biggsa, rekavši da je opravdana jer su on i drugi Ponosni momci počinili "jedan od najtežih zločina koje će ovaj sud razmatrati", gurnuvši Vladu SAD "na ivicu ustavne krize".

"Postoji razlog zašto ćemo svi zajedno da strepimo dok se približavamo budućim izborima", rekao je tužilac Jason McCullough. "Nikada nismo razmišljali o tome pre 6. januara."

Sudija koji je osudio Biggsa također će odvojeno kazniti još četvoricu članova "Ponosnih momaka" koje je porota proglasila krivim u maju poslije četvoromjesečnog suđenja u Washingtonu.

Taj process je razotkrio lažne tvrdnje krajnje desničarskih ekstremista i republikanca Trumpa o navodnoj krađi predsjedničkih izbora 2020.

Enrique Tarrio, stanovnik Miamija koji je bio nacionalni predsjednik i najistaknutiji vođa Ponosnih momaka, trebalo bi da bude osuđen sljedeće nedjelje.

Tarrio nije bio u Washingtonu 6. januara. Uhapšen je dva dana prije nereda na Capitolu pod optužbom da je oštetio transparent na kojem je pisalo Black Lives Matter tokom ranijeg mitinga u glavnom gradu SAD, a potom je postupio po nalogu sudije i napustio prijestolnicu.

Biggs, iz Ormond Beacha na Floridi, bio je samoproglašen organizatora Ponosnih momaka. Služio je u vojsci SAD osam godina prije nego što je otpušten 2013. iz zdravstvenih razloga.

Biggs je kasnije radio kao dopisnik sajta Infowar, koju je uređivao istaknuti pristalica teorija zavjere, Aleks Jones.

Više od 1.100 ljudi optuženo je za savezne zločine u vezi sa neredima na Capitolu. Više od 600 njih je osuđeno.

Nacionalni centar za uragane javlja o brojnim poplavama u priobalnim dijelovima Sjeverne Karoline. U toku su akcije spašavanja i obnove u dijelovima zemlje koji je uragan prošao u srijedu, a za sada je objavljeno da je jedna osoba stradala u Georgiji.

Muškarac je poginuo nakon što je na njega palo drvo, dok je pokušavao da skloni drugo drvo koje je palo na autoput, kaže šerif okruga Lowndes u Georgiji Ashley Paulk za CNN.

Zvanično na Floridi još nije potvrđena smrt jedne osobe, prema posljednjim informacijama guvernera Rona DeSantisa. Za sada nije jasno, kako prenosi CNN, da li tu ubraja i što je saobraćajna policija u toj saveznoj državi potvrdila da su dvije osobe poginule u dvjema odvojenim saobraćajnim nesrećama nekoliko sati prije udarca Idalije.

Predviđena putanja za Idaliju mogla bi je odvesti do Bermuda i dalje kao tropsku oluju, očekuje se u nekom trenutku u nedjelju. Ostrvo se u srijedu suočilo sa kišama usled još jednog uragana, nazvanog Franklin.

Zbog Idalije je ostalo bez struje skoro 500.000 potrošača na Floridi i u susjednoj Georgiji, dok je oluja poplavila priobalna područja Floride i izazvala najmanje jedan tornado u Južnoj Karolini.

Oluja je stigla do kopna sa vjetrovima od oko 200 kilometara na sat i poredi se sa uraganom iz 1896. godine kao najjačim ikada koji je pogodio sjeverni dio Floride.

Vlasti su saopštile da su najmanje dvije osobe poginule u saobraćajnim nesrećama na Floridi koje je izazvalo nevrijeme, dok je Georgia prijavila jedan smrtni slučaj povezan sa olujom.

U pripremama za spasavanje i popravku, aktivirano je oko 5.500 pripadnika Nacionalne garde, a više od 30.000 komunalnih radnika bilo je u pripravnosti uoči dolaska oluje.

U izvještaju su korištene neke informacije agencije AP.

Novi izvještaj objavljen u utorak potvrđuje ovaj trend, pokazujući da su crnci bili mete više od jedne petine svih zločina iz mržnje prijavljenih u velikim američkim gradovima prošle godine, što je najveći udio bilo koje grupe.

Izvještaj, zasnovan na policijskim podacima koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma na Kalifornijskom državnom univerzitetu u San Bernardinu, otkrio je da su zločini iz mržnje usmjereni na crnce prošle godine pali u prosjeku za 6 odsto, nakon što su porasli u prethodne dvije godine.

Ali trend nije bio ujednačen širom zemlje, a mnogi gradovi i države prijavili su najgore brojke ikada. Od 42 grada koje je centar ispitao, više od polovine je pokazalo porast zločina iz mržnje protiv crnaca, a neki su dostigli historijski maksimum.

To je slučaj sa New Yorkom, Los Angelesom, Austinom i Sacramentom. Pet država - Colorado, New Jersey, Ohio, Texas i Utah - također je oborilo svoje rekorde u zločinima iz mržnje protiv crnaca, dok su incidenti u Kaliforniji i državi New York, gdje je brojno crno stanovništvo, porasli za više od 20 odsto, prema podacima iz izvještaja.

Historijski gledano, Afroamerikanci su bili najčešće žrtve zločina iz mržnje u SAD, a to se nije promijenilo prošle godine. Izvještaj je otkrio da su oni bili mete 22 odsto svih zločina iz mržnje u 2022, što je najveći udio u bilo kojoj grupi. U 2021. udio je bio čak 31 odsto.

Jevreji su prošle godine na drugom mjestu sa 16 odsto, slijede gej muškarci sa 12 odsto i bijelci sa 8,5 odsto, navodi se u izvještaju. Sve u svemu, zločini iz mržnje prijavljeni policiji u 42 američka grada porasli su za 10 odsto u 2022.

Česte mete zločina iz mržnje

Izvještaj je objavljen samo nekoliko dana pošto je naoružani bijelac ubio dva crnca i crnkinju u prodavnici na Floridi u zločinu iz mržnje. Ovaj 21-godišnji čovjek, koji je sebi oduzeo život nakon ubistava, ranije iskazivao rasnu mržnju. Na jednom komadu vatrenog oružja korištenog u napadu bili su iscrtani kukasti krstovi.

„Crnci su i dalje najčešća meta ne samo ovih ekstremističkih ubica, već su i najčešća meta za sveukupne zločine iz mržnje svake godine otkako su podaci prikupljeni, sve do naših djelimičnih ukupnih podataka za 2023”, rekao je Brian Levin, direktor Centra za Studiju mržnje i ekstremizma i glavni autor izvještaja.

Federalni istražni biro (FBI), koji prikuplja podatke o zločinima iz mržnje od 1991. godine, saopštio je da istražuje pucnjavu u Jacksonvilleu kao zločin iz mržnje protiv crnaca.

„Iz svega što sada znamo, ovo je bio ciljani napad - zločin iz mržnje koji je bio rasno motivisan”, rekao je u ponedjeljak direktor FBI Christopher Wray tokom razgovora sa liderima za ljudska prava i zvaničnicima za sprovođenje zakona.

Ovo nije prva takva pucnjava u Jacksonvilleu ove godine. U maju su trojica bijelaca optužena u vezi sa ubistvom 39-godišnjeg crnca u centru Jacksonvillea

Teorija „zamjene”

Levin je rekao da su ogromnu većinu rasno motivisanih ubistava u posljednjih pet godina počinili ljudi koji smatraju bijelu rasu superiornom. Ciklus se ponavlja ove godine, rekao je on.

„Očekujemo da će se ovaj ciklus ubijanja nastaviti, posebno kada ulazimo u nestabilnu izborni period”, rekao je Levin.

„Ova zlodjela često čine ljuti mladi odrasli muškarci koji su nedavno nabavili oružje, djeluju u matičnoj državi i koji se pozivaju na tvrdnje iz teorije zamjene koje su koristile prethodne ubice.”

Teorija zamjene, koja tvrdi da se nebijelci imigranti dovode u SAD da bi „zamijenili” bijele ljude, inspirisala je bijelog napadača da puca i ubije 10 crnaca u maju 2022. u supermarketu u Buffalu u New Yorku.

Dok je ukupan broj ubistava motivisanih ekstremističkim razlozima opao prošle godine, brojke „zanemaruju brojne zavjere i osujećene napade koji su, nažalost, mogli značajno povećati broj smrtnih slučajeva”, rekao je Levin.

On je pripisao porast zločina iz mržnje nekolicini faktora, među kojima je online širenje političke retorike koja promoviše netrpeljivost, stereotipe i teorije zavjere.

„Sveprisutnost i prodiranje retorike mržnje različitih dubina koja je sada u glavnom toku društveno-političkog diskursa demonizuje čitave grupe ljudi i stvara dubok bunar”, rekao je Levin.

„Očigledno je da se razmatraju različite verzije, uključujući i verziju - znate o čemu govorimo - recimo, namjerno zvjerstvo”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o istrazi.

Upitan da li će Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva istražiti nesreću, Peskov je rekao da su okolnosti učinile drugačije, ali je upozorio da istražitelji još nisu donijeli formalne zaključke o tome šta se tačno dogodilo.

„Sačekajmo rezultate naše ruske istrage”, rekao je Peskov.

Privatni avion Embraer kojim je Prigožin putovao u Sankt Peterburg iz Moskve srušio se sjeverno od Moskve, pri čemu je poginulo svih 10 putnika u avionu 23. augusta.

Uzrok je još uvijek nejasan, ali ljudi u blizini mjesta događaja rekli su Reutersu da su čuli prasak, a zatim vidjeli da je mlaznjak pao na zemlju.

Prigožinov avion se srušio dva mjeseca nakon što su vođa Wagnera i njegovi plaćenici pokrenuli pobunu protiv Putinovih vojnih komandanata, u kojoj su preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom i napredovali ka Moskvi.

Rusija je obavijestila brazilsko tijelo za istraživanje aviona da neće istraživati pad brazilskog aviona Embraer prema međunarodnim pravilima „u ovom trenutku”, rekla je brazilska agencija Reutersu.

Upitan o tom izveštaju, Peskov je rekao: „Prije svega, istraga je u toku, na tome se bavi Istražni komitet”.

„U ovom slučaju ne može biti govora ni o kakvom međunarodnom aspektu”, rekao je Peskov.

Dan nakon pada, Putin je uputio saučešće porodicama poginulih i rekao da poznaje Prigožina jako dugo, još od haotičnih godina ranih 1990-ih.

„Bio je čovjek teške sudbine i napravio je ozbiljne greške u životu”, rekao je Putin, opisujući ga kao talentovanog biznismena.

Kremlj je odbacio kao „apsolutnu laž” sugestiju nekih zapadnih političara i analitičara - za što nisu pružili dokaze - da je Putin naredio da se Prigožin ubije iz osvete.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da nije iznenađen smrću i da se u Rusiji nije dogodilo mnogo iza čega Putin nije stajao.

Nakon Prigožinove smrti, Putin je naredio Wagnerovim borcima da potpišu zakletvu na vjernost ruskoj državi - korak kojem se Prigožin usprotivio zbog svog bijesa na Ministarstvo odbrane za koje je rekao da rizikuje da izgubi rat u Ukrajini.

Sljedbenici Prigožina položili su cvijeće na njegov grob u srijedu, pozdravljajući ga kao neustrašivog ratnika.

U životu se Prigožin volio hvaliti da je bio jedan od najstrašnijih plaćenika na svijetu s najboljom borbenom snagom.

Protivnici kao što su Sjedinjene Države prikazali su Prigožina kao brutalnog komandanta koji je pljačkao afričke države i ubijao one koji su ga prešli.

Iako je za Putina dobio najkrvaviju bitku do sada u ukrajinskom ratu zauzimanje, Bahmuta, Prigožin se razbjesnio zbog, kako je rekao, izdajničkih propusta Putinove vojske - i upozorio je da bi Rusija mogla izgubiti cijeli rat u Ukrajini.

Onima koji stanuju u ranjivim područjima južnog dijela Floride, naređeno je da se evakuišu još dok se Idalia kretala kroz Meksički zaliv.

Nadležni su upozorili na potencijalno "katastrofalni poplavni talas i razarajuće vjetrove".

Jačina vjetra Idalije je trenutni oko 190 kilometara na sat i biće još veća kada udari u kopno, procjenjuje Nacionalni centar za uragane.

Guverner Floride Ron DeSantis zatražio je od stanovnika koji žive u nižim područjima da prate uputstva nadležnih.

"Ako vam je rečeno da se evakuišete, morate to odmah da uradite", rekao je DeSantis na konferenciji za novinare.

Naredbe za evakuaciju su izdate u 22 okruga, a otvoreno je više od 20 skloništa, rekao je on.

Očekuje se da Idalia pogodi područje na sjevernom dijelu Floride.

Međutim, putanja uragana i dalje je neizvjesna, dok se kreće iznad toplih voda Meksičkog zaliva, dan nakon što je prošla zapadno od Kube, gdje su desetine hiljade stanovnika evakuisane zbog poplava i snažnog vjetra.

Najveća opasnost prijeti od talasa, podstaknutih snažnim vjetrom, koji bi mogli da poplave niža područja, saopštile su vlasti.

Upozorenja na poplavne talase izdata su od Sarasote na sjeveru, preko Tampe, do ribarskog mjesta Indian Pass na zapadu.

U nekim mjestima, talasi bi mogli da dostignu visinu od 2,5 do 3,7 metara.

"Vodeći ubica u ovim olujama je voda", rekla je u utorak za CNN direktorica Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) Deanne Criswell.

Više od 40 školskih okruga širom regiona otkazalo je časove, dok međunarodni aerodrom u Tampi od podneva obustavlja operacije. Mobilisano je oko 5.500 pripadnika Nacionalne garde.

Većina od 21 miliona stanovnika Floride, zajedno sa mnogima u Georgiji i Južnoj Karolini, upozeoreno je na uragane, tropske oluje i olujnim talasima.

Joe Biden predsjednik Amerike, rekao je da je u stalnom kontaktu sa DeSantisom, dodajući da je uvjerio da će savezna pomoć u slučaju katastrofe ostati na snazi "koliko god bude potrebno, a mi ćemo se postarati da imaju sve im je potrebno".

Idalia je prerasla iz tropske oluje u uragan rano u utorak, dan nakon što je prošao zapadno od Kube, gdje je oštetio kuće i poplavio sela.

Idalia će biti četvrti veliki uragan na Floridi proteklih sedam godina.

U požarima je poginulo najmanje 115 osoba, a najmanje 338 se vodi kao nestalo.

Hawaiian Electric je objavio saopštenje u nedjelju kao odgovor na tužbu okruga Maui u kojoj se okrivljuje što nije isključio struju - uprkos izuzetno jakim vjetrovima i suhim vremenskim uslovima. Oni to negiraju i kažu da je struja na zapadnom Mauiju bila isključena šest sati prije izbijanja drugog požara.

Ovo je prvi put da se snabdijevač strujom oglasio poslije požara, a u saopštenju priznaje da su požar 8. augusta ujutru izazvali dalekovodi koji su pali na jakom vetru.

Ali, Hawaiian Electric za veći dio razaranja krivi vatrogasce okruga Maui, jer se vatra ponovo rasplamsala tokom popodneva i zahvatila grad Lahainu, gde je uništeno najmanje 2.000 objekata.

Richard Fried, advokat iz Honolulua zastupa okrug Maui, uzvratio je da bi "sve ovo bilo besmisleno", da dalekovodi Hawaiian Electric nisu izazvali početni požar.

"To je najveći problem. Oni mogu da igraju oko ovoga koliko god žele. Ali za to nema drugog objašnjenja".

Mike Morgan, advokat iz Orlanda koji trenutno na Mauiju radi na parnicama u vezi sa požarima za svoju firmu, rekao je da misli da je izjava Hawaiian Electrica pokušaj da se prebaci odgovornost.

"Preuzimajući odgovornost za izazivanje prvog požara, a zatim upirući prstom u požar koji je izbio svega 70 metara dalje i tvrdeći da nisu oni krivi, već vatrogasci koji je trebalo požar da ugase - nisam baš siguran koliko je to održivo. I prerano je, istrage su još u toku", kaže ovaj advokat.

Nadležni sada ispituju električnu opremu koja je odnijeta sa mjesta gdje se pretpostavlja da je izbio požar.

Video snimci i fotografije koje je analizirao AP potvrdili su da su strujni kablovi bili na otvorenom i izloženi svakakvim vremenskim uslovima, uprkos pokušajima pojedinih komunalnih preduzeća u oblastima gdje su česti požari i uragani, da se ti kablovi pokriju ili stave pod zemlju.

Dodatni problem je to što je dobar dio od 60.000 stubova, uglavnom drvenih, dotrajao i što nije bio ni blizu da ispuni nacionalni standard donijet 2002. godine - da mora da izdrži udar vjetra od 168 kilometara na sat.

Dok je uragan Dora prolazio južno od Havaja i donosio jak vjetar, stanovnik Lahaine Shane Treu je 8. augusta ujutro vidio da je oborena bandera i da je strujni kabl zapalio travu. U 6 sati i 37 minuta je pozvao vatrogasce.

Takvi požari nisu neobični za Lahainu, gdje je klima izuzetno suha. Vatrogasci su došli na lice mjesta i objavili da je požar 100 odsto pod kontrolom u 9 sati i 55 minuta, da bi potom otišli po drugim pozivima.

Hawaiian Electrica je saopštio da su njihove ekipe ponovo došle na lice mjesta kasnije kako bi popravile šta treba, i da nisu opazile ni vatru ni dim, kao i da je struja bila isključena. Nedugo poslije 3 popodne, opazili su mali požar u blizini i pozvali vatrogasce, saopštila je kompanija.

Stanovnici tvrde da je žar od jutarnjeg požara ponovo buknuo, i da se vatra proširila ka centru Lahaine.

Direktorica Hawaiian Electrica Shelee Kimura rekla je da su "izvučene važne pouke iz ove tragedije i da je ostalo da se vidi kako da potrošači budu bezbedni dok klimatske promene širom sveta napreduju".

Kompanija se suočava sa brojnim tužbama zbog požara. Advokat Paul Starita kaže da je "tragedija epskih razmjera mogla biti sprečena".

Predsjednik Biden i najviši zvaničnici Bijele kuće zajedno su se usprotivili bjelačkoj supremaciji i traže od Amerikanaca da se ujedine u borbi protiv mržnje, nakon ubistva troje crnaca na Floridi tokom vikenda, čiji motiv je rasizam.

Marš iz 1963. godine i dalje se smatra jednim od najvećih i najznačajnih demonstracija za rasnu jednakost u američkoj historiji.

Nenasilni protest je privukao čak 250.000 ljudi koji su se okupili kod Lincolnovog spomenika i dao zamah usvajanju historijskog zakona o ljudskim pravima u Kongresu kao i zakone o glasačkim pravima narednih godina. King je ubijen u aprilu 1968. u Memphisu.

U subotu, hiljade ljudi su se okupile na Nacionalnom travnjaku u Washingtonu da bi obilježili šest decenija od marša, a govornici su isticali da zemlja koju i dalje potresa rasna nejednakost tek treba da ispuni san Martina Luthera Kinga o društvu u kome njegovo četvero djece "neće biti procjenjivano na osnovu boje kože, već na osnovu karaktera".

Biden je već i sam počeo da govori o svojim godinama, pokušavajući da smiri birače zbog činjenice da je star 80 godina. Zabrana diskriminacije zbog godina postoji na radnom mjestu, ali kada je riječ o predsjedniku - ljudi se ne libe da kažu šta misle.