Izdvojeno
BiH: "Vojna vježba EUFOR-a važna zbog sigurnosnih prijetnji"
U bazi Butmir kod Sarajeva snage EUFOR-a, u sklopu godišnje vježbe, demonstrirale sposobnosti na kopnu i u zraku. Cilj je pokazati spremnost EUFOR-a i podršku u održavanju stabilnog okruženja u BiH. Posebno je to je važno zbog kontinuirane prijetnje secesijom, smatraju vojni analitičari.
Ruska podrška ili energetsko zarobljavanje BiH
Otkazivanjem predavanja Sergeja Baburina na Pravnom fakultetu u Sarajevu nakon pisanja medija te najavom filma o srpskim stradanjima u Sarajevsko-romanijskoj regiji i željom za još boljom saradnjom sa gradovima i općinama u Republici Srpskoj, završila je posjeta ruske delegacije koju je predvodio.
Ranije je Evropsko vijeće za vanjske odnose navelo da Rusija svoje ciljeve u BiH ostvaruje podržavajući lokalne etnonacionalističke opunomoćenike.
Na rasporedu za Četvrti Euroazijski seminar rimskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu se ne nalazi ime Sergeja Baburina, bivšeg potpredsjednika Državne dume Rusije.
Njegovo predavanje na seminaru kojem je pokrovitelj Grad Sarajevo otkazano je nakon natpisa u medijima.
Gradonačelnica Benjamina Karić za Detektor navodi da je zahtjev za pokroviteljstvo uputio Pravni fakultet, a Grad prihvatio.
“Grad Sarajevo je kroz pokroviteljstvo podržao rad konferencije, ali nije učestvovao u radu organizacionog odbora”, navodi Karić, dodajući da Sergej Baburin, ruski nacionalista, koji negira genocid i opsadu, nije dobrodošao i nikada neće biti dobrodošao u instituciju Grada.
“Podjednako, nikada neće održati predavanje ili bilo šta slično pod pokroviteljstvom ili organizacijom Grada”, kaže ona i navodi da je Pravni fakultet potvrdio da Baburin neće učestvovati na konferenciji.
Mišljenje Karić ne dijeli gradonačelnik Istočnog Sarajeva koji se dan prije sastao sa ruskom delegacijom.
“Mislim da su u Sarajevu pogriješili, nije on čovjek neke opterećenosti, bezveze su samo zatvorili vrata”, smatra Ćosić, navodeći da stavovi Baburina o zločinima u BiH podrazumijevaju njegovu iskrenost.
“Sud u Hagu je presudio ljude i mi imamo pravo da kažemo da ne odobravamo taj sud”, kaže.
Gradonačelnica Karić nije odgovorila na dodatni upit o tome kako je moguće da se ovakvi propusti dešavaju u akademskoj zajednici i da nije bilo provjere govornika. Na upit o izboru predavača i razlogu otkazivanja predavanja Baburina nisu odgovorili sa Pravnog fakulteta za Detektor.
“Njegovanje srpsko-ruskog prijateljstva”
Baburin, predsjednik političke stranke Ruski općenarodni savez, u posjeti Bosni i Hercegovini je od utorka, zajedno sa Andrejem Snjegovim i Sergejem Dobrinjinim.
On je u utorak posjetio Manastir Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku, gdje su predati dijelovi moštiju istoimenog sveca.
Proslavi slave ovog manastira prisustvovao je i načelnik Ugljevika, Vasilije Perić, koji je naveo da je ovaj manastir simbol srpsko-ruskog prijateljstva.
“Prijateljstvo i saradnja između srpskog i ruskog naroda se podrazumijeva, a ruskom narodu izražavamo veliku zahvalnost na svemu što čini za srpski narod u teškim vremenima“, rekao je Perić, navodi se na zvaničnoj stranici ove općine.
Posjetu ruske delegacije Kenan Hodžić, viši asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, smatra ranije dogovorenom aktivnošću između predstavnika Milorada Dodika sa grupom propagandista, kako naziva delegaciju koja je u BiH.
“Nekako mi je ovo indikativno jer poprima zlokobniju formu u ambijentu koji je trenutno naročito polarizovan”, navodi Hodžić, dodajući da Ruska Federacija i njeni emisari zauzimaju vakum koji se stvara u prostoru – što može biti zabrinjavajuće.
U članku Evropskog vijeća za vanjske odnose se navodi da Rusija svoje ciljeve u BiH ostvaruje podržavajući lokalne etnonacionalističke opunomoćenike koji podrazumijevaju političke vođe u Bosni i Hercegovini, te ruskim političkim uticajem u Vijeću sigurnosti i Vijeću za provedbu mira.
“Ruska politika u bosanskom ratu čvrsto se stavila na stranu Srbije i Republike Srpske. (…) Ideološki i politički, Moskva je podržavala Srbiju Slobodana Miloševića i vođe bosanskih Srba između 1992. i 1995. Procjenjuje se da se 500 ruskih dobrovoljaca borilo uz paravojne postrojbe bosanskih Srba tijekom rata”, navodi se u ovom članku.
Važnost ruskih dobrovoljaca istaknuo je i gradonačelnik Ćosić na sastanku sa ruskom delegacijom, navodeći da postoji više od 20 grobova ruskih dobrovoljaca koji su živote položili u stvaranje Republike Srpske.
“Oni su davali živote da bi se stvorio ovaj grad i Republika Srpska”, naveo je on.
Srpska stradanja kao primjer za naredne događaje
U najavi dolaska ruske delegacije iz Opštine Sokolac je najavljeno da s njima dolazi i TV ekipa iz Rusije koja želi ruskoj publici predstaviti istinu o ratu na području Sarajevsko-romanijske regije.
Načelnik Milovan Bjelica je nakon sastanka kazao da je delegaciju upoznao sa statusom Republike Srpske, stradanjima i borbom u proteklom periodu.
“Upoznali su se sa situacijom u Sarajevu i oko Sarajeva; da je Sarajevo sve vrijeme bilo podijeljen grad, da nije bilo nikakvih okupacija, da su ovdje ognjišta branili ljudi koji su tu rođeni, da nije bilo agresije, da smo prihvatili Dejtonski mirovni sporazum i želimo u potpunosti da ga provodimo”, kazao je Bjelica, dodajući da ne postoji spremnost za izmjenama Dejtonskog sporazuma.
“Upoznao sam Baburina i sa posljedicama svega što se dešavalo na ovim prostorima, posebno kad je bilo NATO bombardovanje”, naveo je on, te kazao da je cilj bio da gosti vide stradanja Srba.
Za opsadu Sarajeva i druge zločine, terorisanje građana snajperisanjem i granatiranjem, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom za međunarodne krivične sudove osuđen je politički, policijski i vojni vrh RS-a.
Baburin je nakon sastanka kazao da je došao posjetiti prijatelja vezano za sve što se desilo i što se dešava, posebno za oružje sa osiromašenim uranijem.
On se osvrnuo i na saradnju sa evropskim zemljama, navodeći da je problem u tome što “oni hoće da ograde svoj narod od ruskog naroda”.
“Malo je država trenutno u Evropi kao što su Srbija, RS, pa mogu reći i Bugarska – što drže otvorene prozore prema Ruskoj Federaciji”, kazao je Baburin u obraćanju nakon načelnika Bjelice koji je Rusiji poželio uspjeh i što brži završetak “specijalne operacije gdje je došlo do povampirenja nacizma”.
Ovo je termin koji je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije, koristio 2022. godine kada je započela invazija na Ukrajinu.
Infrastrukturni projekti koje vode ruske firme
Posjetu gradu Istočno Sarajevo Ćosić objašnjava kao uzvraćanje na njegovu posjetu Moskvi u maju ove godine. On je tom prilikom posjetio firmu iz Kemerova koja bi bila zadužena za izgradnju spalionice u ovom gradu.
Prilikom posjete u maju, Ćosić je podsjetio da je posjetio i spalionicu smeća u Češkoj.
“Kod Češka Blade smo čak prošli projekat koji podrazumijeva izradu studije izvodljivosti za spalionicu otpada. Međutim, problem je što se radi o spalionici od 130 hiljada tona smeća na godišnjem nivou procijenjene vrijednosti 130 miliona eura. Zato nam je ruska opcija prihvatljivija jer investicija sa kompletnom izgradnjom spalionice i svih infrastrukturnih radova ne bi prešla 10 miliona maraka”, naveo je Ćosić tada.
On za Detektor kaže da se nakon te posjete sreo sa Baburinom, te mu rekao da navrati prilikom posjete Sarajevu.
Ovakve projekte primamljivim smatra i načelnik Bjelica, koji je kazao da ga je tokom sastanka Dobrinjin, vlasnik firme “Vektor-N”, upoznao s radom ove kompanije.
“Oni se bave preradom komunalnog otpada, a imaju i druge djelatnosti tako da smo spremni da proširimo te teme. Moje je da predstavim ovu kompaniju i na većim nivoima, na sjednicama saveza općina”, kazao je Bjelica nakon sastanka.
Ovakve projekte Hodžić smatra znakom da Rusija ne odustaje od BiH ni u daljem energetskom zarobljavanju.
“Vrlo su proaktivni kad se radi o bilo kakvom vidu finansiranja, naročito zato što EU zatvara ta vrata zbog secesionističke politike koja se vodi. Ovi projekti omogućavaju kratkoročne pozitivne efekte za Republiku Srpsku i, po mom mišljenju, toga će biti više”, kaže Hodžić.
Šta treba znati o optužnici protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića
U potvrđenoj optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika ovog entiteta Miloša Lukića navodi se da su svjesno počinili krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
Predložene su i mjere sigurnosti obavljanja službenih funkcija koje mogu biti izrečene samo ukoliko konačna presuda bude osuđujuća.
Državno tužilaštvo je 11. augusta podiglo optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika ovog entiteta Miloša Lukića koja ih tereti za “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” jer nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika.
Sud BiH je vratio ovu optužnicu na doradu, nakon čega ju je potvrdio 11. septembra, ali ni jedna ni druga institucija nisu objavile njen činjenični opis uprkos interesu javnosti, o čemu je Detektor pisao. Neki mediji objavili su optužnicu, a Detektor je dobio potvrdu od izvora iz pravosuđa da je to ispravan dokument, dok su iz Tužilaštva BiH naveli da rade na anonimiziranju i da će je uskoro objaviti.
Evo šta trebate znati o optužnici protiv Dodika i Lukića:
Neizvršavanje odluka visokog predstavnika
Kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić su u periodu od 1. do 9. jula ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 27. juna na sjednici usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a od 21. juna.
Prema prvoj tački optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koji je svojeručno potpisao, a što je NSRS usvojila 21. juna, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.
“Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezujuće u skladu sa ovlašćenjima koja su mu data, a sve u namjeri da se navedene odluke Visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, s obzirom da je za primjenu i provedbu ovih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljnjeg zakonodavnog postupka, nakon čega je prvoosumnjičeni navedene ukaze proslijedio u ‘Službeni glasnik Republike Srpske’ radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih zakona, a koje posljedice je i htio”, opisano je u optužnici.
U drugoj tački se navodi da je Lukić, kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske 9. jula potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
“Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH”, stoji u optužnici, u kojoj se dodaje da su počinili krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
Mjere sigurnosti, a ne mjere zabrane
Pored činjeničnog opisa, tužioci Tužilaštva BiH optužnicom su predložili da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije. U odnosu na Dodika, navodi se prestanak obavljanja funkcije predsjednika RS-a, a Lukiću prestanak obavljanja funkcije direktora Službenog glasnika u trajanju od deset godina.
Predloženo je da Dodiku i Lukiću Sud BiH utvrdi nastupanje pravnih posljedica osude i to prestanak službene dužnosti i zaposlenja, zabrana obavljanja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji je djelimično ili u cijelosti finansira iz javnih sredstava.
Sarajevska advokatica Nina Kisić za Detektor je pojasnila ovaj prijedlog Tužilaštva BiH, kazavši da to nisu mjere zabrane, nego mjere sigurnosti. Prema njenim riječima, kada tužilac predloži mjere zabrane, onda se pred sudom mora održati ročište na kojem bi se to pitanje raspravljalo.
“Napominjem da se mjere zabrane mogu odrediti i tokom istrage i radi se o mjerama koje osiguravaju nesmetano vođenje postupka, a mjere sigurnosti mogu, a ne moraju, biti izrečene u okviru presude”, navodi Kisić.
Mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći učinitelju koji je učinio krivično djelo vezano za imovinu koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujući svom pozivu, djelatnosti ili dužnosti, ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da učini novo krivično djelo zloupotrebom svog poziva, djelatnosti ili dužnosti vezano za imovinu koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup, navodi se u članu Zakona na koji se poziva Tužilaštvo.
“Curenje informacija” zbog netransparentnosti
Već duže vrijeme mediji i organizacije civilnog društva ukazuju na sve veću netransparentnost pravosudnih institucija, koja dovodi do nepovjerenja, kao i pogrešnog tumačenja određenih informacija ili odluka. Zbog toga, dolazi do sve većeg “curenja informacija” iz ovih institucija prema javnosti. To se desilo i u slučaju optužnice protiv Dodika i Lukića, koju su mediji u BiH pokušavali dobiti od njenog podizanja.
Tužilaštvo BiH je po potvrđivanju nije objavilo na službenoj stranici, kao što je slučaj u drugim predmetima, a anonimiziranje je, prema riječima glasnogovornika Borisa Grubešića, u toku.
Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, kada je preuzeo funkciju vršioca dužnosti, najavio je, u intervjuu za Detektor, veću transparentnost. Tada je i donio i potpisao Obavezujuće uputstvo, kojim će se osigurati objava redigovanih činjeničnih opisa iz potvrđenih optužnica ove institucije, a nakon što je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine predala potpise 5.000 građana Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u peticiji za transparentnije pravosuđe.
Na zatvorenost Tužilaštva BiH prema javnosti za vrijeme mandata Gordane Tadić, prije Kajganića, upućene su ranije brojne kritike.
U ovom slučaju, nije došlo do objavljivanja samo činjeničnog opisa optužnica, nego i do prijedloga dokaza sa imenima i prezimenima svjedoka i njihove adrese stanovanja.
Objavljivanje dijelova optužnice Kisić smatra neprihvatljivom praksom koja može dovesti u opasnosti svjedoke, koji do svjedočenja imaju pravo tražiti mjere zaštite, uključujući da se ne objavljuje njihov identitet.
“S druge strane, radi se i o kontaminaciji suda ovim navodima. Napominjem da je Evropski sud za ljudska prava u više postupaka tretirao takozvana medijska suđenja”, zaključuje ona.
S obzirom da je optužnica protiv Dodika i Lukića potvrđena, u narednom periodu Sud BiH bi trebao zakazati ročište o izjašnjenju o krivici.
Teorije zavjere oko zemljotresa u Maroku
Korisnici društvenih medija koriste video snimak munja u Moroku, od kojih su neki snimci lažirani, iznoseći netačne tvrdnje da je američko meteorološko oružje izazvalo zemljotres u Maroku.
Maroko se nosi sa posljedicama zemljotresa jačine 6,8 stepeni koji je 8. septembra doveo do pogibije skoro tri hiljade ljudi, dok su još hiljade povrijeđene.
Dok se nastavljaju spasilačke operacije poslije najsmrtonosnijeg zemljotresa u toj zemlji u više od jednog vijeka, na društvenim mrežama se pojavio virtalni trend da nije riječ o prirodnoj katastrofi, i šire se lažne teorije o tome šta ju je uzrokovalo.
Jedan primjer je influenser sa TikToka, titan5151, koji je objavio video od devet sekundi čiji korisnik tvrdi da je snimljen u Maroku neposredno prije zemljotresa. Na video snimku se vidi nagla svjetlost i okrugli objekti koji kruže po vazduhu, praćeni novim pojavama svjetla.
Video prate haštagovi na engleskom i arapskom jeziku pažljivo izabrani da izazovu maksimalnu pažnju i praćenje. Većina haštagova na arapskom jeziku koje koristi titan5151 imaju desetine miliona pregleda, dok tri imaju između 7 i 10 milijardi pregleda.
Potpis za video snimak glasi:
“Velika munja se pojavila prije zemljotresa u Maroku, a ne zna se šta ju je izazvalo".
Sve u vezi sa tom objavom je netačno: video snimak nije iz Maroka, na njemu se ne vidi nikakvo svetlo prije zemljotresa, nije sniman neposredno prije zemljotresa, i modifikovan je upotrebom specijalnih kompjuterskih efekata da bi predstavio događaj koji nije stvaran.
Pa ipak, objava je imala 220 hiljada "lajkova", 11.800 komentara i podijeljena je 27.200 puta u vrijeme pisanja ovog teksta.
Mnogi komentatori su pominjali HARP, američki program visokofrekventnog aktivnog istraživanja polarne svjetlosti. Međutim, frekvencije koje emituje HARP se ne pojavljuju na nivoima atmosfere gdje se stvara vrijeme na Zemlji (više o tome kasnije).
Neki od najnovijih komentara na tu objavu uključuju "neka vrsta Harp projekta", "to je uređaj za kontrolu vremena", i "Amerika već napada druge zemlje."
Video snimak "Munje u Maroku" koji je objavio titan5151 je prvi put objavio na TikToku u maju 2020. korisnik po imenu Džej Hajdavej. Originalna objava je opisivala scenu kao snimak NLO-a na nebu iznad Los Anđelesu u Kaliforniji.
Na online pijaci za "NFT i kritpo kolekcije" OpeanSea, Džej Hajdavej sebe opisuje kao tvorca "Originalne umjetnosti apokaliptičnog videa".
Mnogi njegovi snimci sadrže fantastične elemente kao što su zmajevi, zombiji i čudovišta koja su očigledno kompjuterski generisani.
Drugi korisnici društvenim medija na nekadašnjem Tviteru - platformi X - i Facebooku, kao i društvene mreže na ruskom jeziku, prenijeli su video snimak Džeja Hajdaveja i druge snimke na kojima se navodno vide svjetla na nebu prije zemljotresa u Maroku.
Neki od njih svjetla lažno pripisuju HARP-u.
Univerzitet Aljaske u Ferbenksu, koji je preuzeo operisanje HARP-om od američkog vojnog vazduhoplovstva u avgustu 2015. naziva HARP "velikim radio predajnikom koji se koristi za proučavanje jonosfere.
Jonosfera, dio gornje Zemljine atmosfere, koji se graniči sa svemirom je "pun čestica koje postaju naelektrisane zbog interakcije sa energijom Sunca".
Jonosfera može da odbija radio talase nazad na Zemlju.
HARP je pokrenut da "analizira osnovna svojstva jonosfere" i pomogne da se razviju radio komunikacije i tehnologija nadzora.
HARP je odavno magnet za teoretičare zavjera, koji ga lažno predstavljaju kao program mijenjanja vremena, koji može da izazove destruktivne događaje u životnoj sredini.
Univerzitet Aljaske ističe da se raspon frekvencija koje emituje HARP ne pojavljuje u nivoima atmosfere gdje se formiraju vremenski uslovi na Zemlji.
"Pošto nema nikakve interakcije, ne postoji način da se kontroliše vrijeme", saopštio je univerzitet.
To nije spriječilo teoretičare zavjera da tvrde suprotno.
Poslije smrtonosnih zemljotresa u Turskoj i Siriji u februaru, kao i šumskih požara u avgustu u Mauiju na Havajima, teretičari zavjera su širili video snimke i fotografije na kojima se vide munje ili snopovi svjetla, lažno ih pripisujući HARP-u i drugim pokušajima američke vlade da klimu pretvori u oružje.
2010. godine, bivši lider Venecuele Ugo Čavez tvrdio je da je test koji je izvršila američka mornarica izazvao katastrofalni zemljotres na Haitiju. Čavez se pozvao na izvještaj veneculanske televizije ViVe, koja je pak prenijela izveštaj ruske Sjeverne flote.
Tu priču su "pokupili" i ruski državni mediji, koji godinama šire spekulacije o HARP-u.
Radio Slobodna Evropa, sestrinska organizacija Glasa Amerike, u to vrijeme je primijetila da se u izvještaju ruske državne televizije RT nije pomenulo da je upravo ruska Sjeverna flota po svemu sudeći bila originalni izvor tvrdnje Uga Čaveza.
Bivši guverner Minesote Džesi Ventura takođe je opisao HARP kao "nevidljivi zrak smrti", i kao sredstvo za "kontrolu uma."
Ventura je bio voditelj emisije na RT Amerika dok kanal nije zatvoren u martu 2022. Američki satelitski operateri prestali su da prenose RT Amerika nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Pa ipak, neki video snimci blještavog svjetla u Maroku u vrijeme zemljotresa po svemu sudeći nisu manipulisani. Takođe to nije prvi put da se neobičan fenomen koji uključuje svjetlost podudari sa zemljotresom.
Zemljotres u Meksiku u septembru 2017, na primjer, pratile su maglovite zelene mrlje na nebu.
Naučnici takve pojave za vrijeme zemljotresa objašnjavaju različitim mogućim uzrocima - među kojima je rušenje dalekovoda, kada se pojavi bljesak zelene ili plave svjetlosti.
Pojava svjetla koje se manifestuje na različite načine tokom zemljotresa takođe se pripisuju prirodnim fenomenima nazvanim "svjetla zemljotresa".
Ta svjetla se, prema izvještajima, pojavljuju prije ili tokom zemljotresa i mogu da imaju različite uzroke.
Neki naučnici ne smatraju da postoje čvrsti dokazi o svjetlosti tokom zemljotresa, i smatraju da su ljudi koji tvrde da su ih vidjeli zapravo prisustvovali nekom drugom fenomenu, kao što je bljesak prilikom pada dalekovoda, ili polarna svjetlost.
Izvještaji o svjetlima tokom zemljotresa postoje vijekovima.
Za to vrijeme, prirodne katastrofe kao što je ova koja se dogodila u Maroku mogu da se iskoriste za širenje panike u vezi sa proročanstvima o apokalipsi, odnosno smaku svijeta.
Neki vjernici iz različitih kultura tumače fenomene kao što su prirodne katastrofe kao znak da se bliži kraj svijeta.
Jedan stanovnik Mulaj Brahima, sela u planinama Atlas u Maroku, izjavio je za program TRT World da su u trenutku kada se dogodio zemljotres mještani "pomislili da je to apokalipsa."
Istražitelji su primijetili da lažni nalozi na TikToku, YouTubeu i X-u šire manipulisane ili lažne video snimke i druge sadržaje kako bi promovisali uvjerenje da islamski svijet čeka apokalipsa.
Ruski državni mediji su takođe koristili teorije zavjere koje se odnose na HARP, i spekulacije o smaku svijeta.
Bosanski Srbi "odbacuju optužnicu protiv Dodika kao politički motiviranu"
Najviši zvaničnici bosanskih Srba u srijedu su odbacili optužnicu protiv njihovog nacionalističkog lidera Milorada Dodika kao politički motiviranu, rekavši da neće priznati odluke "neustavnog suda i tužilaštva".
Dodik, predsjednik bosanske autonomne oblasti / entiteta Republike Srpska, optužen je prošlog mjeseca za prkošenje odlukama međunarodnog visokog predstavnika koji nadgleda mir u zemlji prema Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine kojim je okončan etnički rat 1992.-1995.
Optužnicu su podigli državni tužioci u Sarajevu, glavnom gradu BiH, a potvrdio ju je tamošnji državni sud. Bosanski Srbi odbacuju njegovu jurisdikciju jer ga je uspostavio mirovni izaslanik nakon rata, a ne Dejtonski sporazum.
Dodik djeluje kako bi odvojio svoju regiju u kojoj dominiraju Srbi od Bosne, u posljednje dvije godine i više puta je osuđivao svoje političke protivnike i zapadne ambasadore u Bosni, gdje je oko 100.000 ljudi poginulo u ratu 1992-95.
"Odbacujemo optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske i drugih kao politički motivisane", rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banja Luci, glavnom gradu entiteta Republika Srpska.
"Sud i tužilaštvo nisu ustavne kategorije, već ih je nametnuo visoki predstavnik i ne možemo računati da će oni raditi na objektivan način."
Sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio je krivični zakon Bosne u julu kako bi omogućio krivično gonjenje onih za koje se smatra da napadaju bosanske državne institucije.
Prema zakonu, svaki zvaničnik u BiH koji ne provede odluku međunarodnog visokog predstavnika ili je na bilo koji način opstruira može biti kažnjen zatvorom do pet godina.
Prema Dejtonskom sporazumu, Bosna je bila podijeljena na dvije autonomne regije, Republiku Srpsku i Federaciju u kojoj dominiraju Hrvati i Bošnjaci, povezane preko slabe centralne vlade - plan koji je osigurao mir, ali je Bosnu ostavio nefunkcionalnom kao državom.
Ured međunarodnog visokog predstavnika OHR koji nadgleda implementaciju sporazuma dobio je ovlasti da nameće zakone i otpušta zvaničnike za koje se smatra da ometaju mir.
Dodik je optužen nakon što je potpisao zakone o suspendovanju odluka Ustavnog suda BiH i mirovnog izaslanika.
Nakon podizanja optužnice, Dodikove pristalice organizovale su proteste na unutrašnjim granicama BiH između dva entiteta, a Dodik je zabranio Šmitu ulazak u srpski entitet.
Evropska rudarska potraga suočava se s preprekom - ljutim lokalnim stanovništvom
U portugalskoj sjevernoj regiji Barroso, Maria Loureiro plače zbog mogućnosti da izgubi zemlju svoje porodice zbog rudnika koji bi mogao postati jedan od najvećih evropskih proizvođača litijuma, koji se koristi u baterijama za električna vozila i drugim čistim tehnologijama.
"Ne želim da mi oduzmu ono što su mi ostavili moji roditelji i baka i djed", rekla je 55-godišnji Loureiro. "Ne želim rudnik... boriću se do smrti."
Ona je među lokalnim aktivistima u Portugalu i drugdje čija odlučnost da zaustave razvoj rudnika - putem protesta, pravnih koraka ili jednostavnog odbijanja da prodaju ili iznajme potrebno zemljište - prijeti da uspori zelenu tranziciju Evropske unije.
Njihovo protivljenje bi također moglo osujetiti planove EU da smanji svoju ovisnost o Kini tako što će sama proizvoditi više sirovina potrebnih za tehnologiju poput električnih vozila.
Sa 60.000 tona poznatih rezervi, Portugal je već najveći evropski proizvođač litijuma, koji se tradicionalno kopa za keramiku. Barroso, čiji bujni planinski pašnjaci baština Organizacije za hranu i poljoprivredu, sadrže jedno od svojih najbogatijih ležišta.
Savannah Resources sa sjedištem u Londonu tamo želi izgraditi četiri otvorena rudnika, proizvodeći dovoljno litijuma svake godine za oko pola miliona EV baterija.
„Sve oči su uprte u ovaj projekat“, rekao je Martin Džekson, šef odeljenja za sirovine za baterije u konsultantskoj kući CRU, o Savanninim planovima, koji je u maju dobio pozitivnu ocjenu portugalske agencije za zaštitu životne sredine APA.
"To je ključni test za Portugal i Evropu u cjelini."
Planirani Zakon o kritičnim sirovinama Europske komisije omogućio bi da EU rudari najmanje 10% litijuma, kobalta i sličnih materijala koje koristi do 2030. godine i da se više rafinira i reciklira kako globalna konkurencija raste za te resurse.
Michael Schmidt, viši analitičar njemačke agencije DERA za mineralne resurse, rekao je da bi trenutni i planirani rudarski projekti mogli pokriti 25-35% potražnje za litijem u EU do 2030. godine, iako bi postizanje cilja od 10% za materijale poput nikla i kobalta bilo teže.
Osvrćući se na projekat Barroso i još jedan u Francuskoj, rekao je da bi bila "katastrofa ako bilo koji ... ne uspije".
"Dok bi Evropa mogla nabavljati minerale negdje drugdje, koliki bi bili troškovi? Dobavljači bi mogli diktirati cijene i uslove", rekao je Schmidt.
Portugalske rezerve litijuma imaju "važnu ulogu" u ispunjavanju cilja EU, saopćilo je ministarstvo okoliša, dodajući da će novi rudnici donijeti novac i radna mjesta za lokalne zajednice. U saopćenju je također obećao "najviše društvene i ekološke standarde".
Ali farmer iz Barossa, Nelson Gomes, 47, dio pokreta UDCB koji se bori protiv ekspanzije rudarstva, skeptičan je.
"One (vlade) pokušavaju da očiste gradove zagađujući sela", rekao je on.
"KOLONIJALIZAM"
Protivljenje rudarskim projektima u drugim dijelovima Evrope također se fokusiralo na štetu okolišu.
Prošlog mjeseca, klimatska aktivistica Greta Thunberg protestirala je protiv planova za razvoj ogromnog nalazišta rijetkih zemnih metala u Kiruni, na krajnjem sjeveru Švedske, što je autohtoni narod Sami u toj oblasti nazvao "kolonijalizmom".
"Hoćemo li biti žrtvovani da bi ljudi u velikim gradovima mogli imati električne automobile?", rekla je predstavnica zajednice Samija Karin Kvarfordt Niia.
Glasnogovornik državnog rudara LKAB-a Anders Lindberg rekao je da bi to moglo smanjiti posljedice na Samije, koji bi se bez novih rudnika koji bi ubrzali elektrifikaciju suočili s prijetnjama zbog ubrzanih klimatskih promjena njihovog tradicionalnog načina života.
Zeleno svjetlo APA-e u maju za projekat Barroso opisano je kao "velika prekretnica".
Prošle sedmice, APA je također odobrila novi rudnik u obližnjem Montalegreu za lokalnog operatera Lusorecursos.
Ali sa samo 15 od 916 podnesaka u javnim konsultacijama koje podržavaju projekat, Savannah se suočava sa borbom da pridobije lokalno stanovništvo koje je izjavilo da će se boriti protiv toga i APA na sudu. Kompanija, koja ima za cilj da pokrene proizvodnju u Barossu 2026. godine, izdvojila je 40 miliona dolara za projekte u zajednici i naglasila druge prednosti, uključujući novu cestu.
"Kao da nam govore da će nam odsjeći jednu ruku ili nogu i onda ponuditi jednog od najboljih doktora na svijetu da nas izliječi", rekla je Katarina Alves Scarrott iz UDCB-a.
Savannah očekuje da će platiti oko 15 miliona eura kako bi osigurala potrebnih 840 hektara, od kojih je oko 75 posto tradicionalni "baldios", ili zajedničko zemljište.
Nudi godišnje 335 eura po hektaru za iznajmljivanje baldiosa i 2-2,5 eura po kvadratnom metru za kupovinu privatnih parcela – najmanje dvostruko više od tržišne vrijednosti, prema Scarrott i Savannah. Do sada je obezbedila samo 93 hektara.
"Većina stanovništva... neće prihvatiti nikakav novac jer ljudi znaju šta je u pitanju: njihov dom", rekla je Aida Fernandes, čelnica Barrosovog udruženja baldiosa, koje je odbilo ponudu kompanije.
Izvršni direktor Savanne, Dale Ferguson, rekao je za Reuters da je pitanje zemljišta "svakako nešto što moramo riješiti... dijalogom", ali da proces ide dobro.
Ferguson - kojeg će ovog mjeseca naslijediti Portugalac Emanuel Proenca - rekao je da 30-godišnji zakup rudarstva "čuva pristup Savani" potrebnom zemljištu i da će "koristiti mehanizme predviđene portugalskim zakonom, ali samo kada to nije moguće postići dogovor".
Portugalska vlada bi mogla odobriti prinudnu kupovinu u javnom interesu, ali takav zahtjev nije primljen, saopćilo je ministarstvo okoliša, napominjući da bi takva naredba zahtijevala isplatu pravične naknade.
ŠIROM EVROPE
Godišnji kamp protiv rudnika u organizaciji UDCB u avgustu okupio je lokalno stanovništvo i više od 200 aktivista iz Portugala i zemalja uključujući Francusku i Čile bogate litijumom.
Uzvikujući "Barroso nije na prodaju" i "Savannah, skloni se s naših planina", marširali su oko sela Covas sa rustikalnim kamenim kućama. Neki su nosili životinjske lobanje kako bi istakli ono što kažu da predstavlja prijetnju fauni regije.
„Ovo je problem širom Evrope, jer multinacionalne kompanije kopaju po cijelom kontinentu“, rekla je Tereza Kamil (54), čija grupa Stop Mine 03 vodi kampanju protiv planova za rudnik u Francuskoj koji bi mogao da snabdijeva litijum za oko 700.000 EV baterija godišnje.
Gunilla Hogberg Bjorck, koja predstavlja protivnike projekta rijetkih zemalja Norra Karr u južnoj Švedskoj, koji se od 2009. godine zadržava zbog zabrinutosti da bi mogao zagaditi vodu za piće, strahuje da će nastojanje EU za nezavisnost rudarstva biti "katastrofa" za ekološki zakon.
"Političari slušaju one koji najglasnije viču i imaju najviše novca - a to je rudarska industrija", rekla je ona.
Drastičan rast dječijeg siromaštva u SAD
Stopa dječijeg siromaštva u SAD se više nego udvostručila, a prosječni prihod domaćinstva opao je prošle godine kada su istekle vladine beneficije iz vremena pandemije koronavirusa, a inflacija je nastavila da raste, pokazuju podaci koje je objavio američki Biro za popis stanovništva.
Istovremeno, zvanična stopa siromaštva za Afroamerikance pala je na najniži nivo u istoriji, a nejednakost prihoda je opala po prvi put od 2007. kada se posmatra prihod prije oporezivanja.
Međutim, nejednakost prihoda se povećala kada se gleda prihod poslije oporezivanja, što je još jedan od rezultata ukidanja poreskih olakšica iz ere pandemije, prema izvještajima Biroa za popis o prihodima, siromaštvu i zdravstvenom osiguranju.
Izvještaj ukazuje na ponekad kontradiktorne faktore koji su prošle godine pogađali američka domaćinstva, suočena sa snažnim tržištem poslova, povećanjem broja radnika sa punim radnim vremenom iz godine u godinu, ali i rastućom inflacijom i prestankom stimulativnih beneficija iz ere pandemije.
Kao odgovor na pandemiju kovida 19, federalna vlada je proširila poreske olakšice za roditelje male djece i poslala isplate ljudima koji su bili najugroženiji tokom pandemije, smanjujući stopu siromaštva 2021. Proširenje poreskih olakšica za djecu isteklo je krajem 2021, a druge beneficije vezane za pandemiju okončane su prošle godine.
Kao rezultat toga, stopa dječijeg siromaštva skočila je sa 7,2 odsto na 12,4 u 2022, prema Birou za popis stanovništva.
„Ovo predstavlja povratak na nivoe siromaštva djece prije pandemije“, rekla je Liana Foks, pomoćnica šefa odeljenja u Birou za popis stanovništva tokom konferencije za novinare. „Videli smo da su olakšice za djecu značajno smanjile siromaštvo”.
U saopštenju, predsjednik Joe Biden okrivio je republikance u Kongresu što nisu produžili povećane poreske olakšice za djecu i obećao da će ih vratiti.
„Danas prijavljeni porast siromaštva djece nije slučajan“, rekao je demokrata Bajden.
Prosječni prihod domaćinstva u 2022. iznosio je 74.580 dolara, što je pad od 2,3 odsto u odnosu na 2021. Amerikanci azijskog porijekla imali su najveći prosječni prihod domaćinstva, skoro 109.000 dolara, dok su crnci imali najniži, oko 53.000 dolara.
Zvanična stopa siromaštva iznosila je 11,5 odsto, a za crnce 17,1 odsto, što je najniže u istoriji. Dopunska stopa siromaštva iznosila je 12,4 odsto, što je povećanje od 4,6 u odnosu na 2021.
Američki biro za popis stanovništva objavljuje dvije stope siromaštva. Zvanična stopa siromaštva zasniva se na novčanim sredstvima. Dopunska stopa siromaštva obuhvata i gotovinske i nenovčane naknade i oduzima neophodne troškove kao što su porezi i medicinski troškovi.
Stopa ljudi bez zdravstvenog osiguranja pala je za skoro pola odsto na 7,9, a opala je za ljude svih starosnih grupa osim onih koji imaju 18 godina ili mlađih, prema Birou za popis stanovništva.
BiH: Državni sud potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je u ponedjeljak, 11. septembra potvrdio uređenu optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovoj pravosudnoj instituciji.
Predsjednik Republike Srpske (RS), Dodik, i v.d. direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta, Lukić, terete se za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Dodikov advokat Goran Bubić za RSE je rekao da će optužnicu moći da komentariše kada im bude dostavljena. Rekao je da je u medijima pročitao da je podignuta optužnica i da nema zvaničnu informaciju o tome, te da bi bilo neozbiljno da bilo šta komentariše dok im ne bude uručena.
Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, ali Sud je 18. avgusta nju vratio Tužilaštvu na uređenje i dopunu.
Sud je 24. avgusta zaprimio iz državnog Tužilaštva dopunjenu optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, potvrđeno je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je svojim odlukama od 1. jula poništio oba zakona.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija.
Zbog optužnice, pristalice Milorada Dodika 1. septembra su organizovale i proteste pod nazivom “Granica postoji”.
Protesti su održani u Istočnom Sarajevu, Nevesinju, Loparama i Doboju, gdje je administrativna granica ova dva entiteta. Polusatna blokada saobraćaja na administrativnoj liniji trajala je od 18:00 do 18:30.
Visoki predstavnik Christian Schmidt ocijenio je da su protesti podrške predsjedniku RS Miloradu Dodiku na administrativnoj liniji dva bh. entiteta "jeftina manipulacija" građanima.
Vojnici iz 22 zemlje vježbaju u BiH
Godišnja vježba vojnih snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) počela je u ponedjeljak, 11. septembra i trajat će do 29. septembra širom BiH.
Vježba pod nazivom Brzi odgovor (Quick Response) uključuje vojnike iz 22 zemlje.
Oni će privremeno pojačati postojeću prisutnost EUFOR-a koristeći pričuvne snage koje su u pripravnosti u svojim matičnim zemljama.
Planirana je i pojačana medijska kampanja za vrijeme trajanja vježbe, uključujući i informacije o specifičnostima vježbe i tačnim lokacijama.
Iz EUFOR-a navode da stanovnici BiH mogu očekivati povećanje opsega kretanja trupa i kretanja opreme pričuvnih snaga koja stiže u BiH.
Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Mandat ove godine ističe početkom novembra.
Turska postaje sve važnija za Rusiju
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin obećavaju produbljavanje ekonomske suradnje dviju zemalja u vrijeme dok raste popis međunarodnih sankcija protiv Rusije. Prema analitičarima, to gasi nade zapadnih saveznika Turske u hlađenje odnosa između Erdogana i Putina.
Georgia: Velika porota predlagala da se osim Trumpa optuži i troje senatora
Specijalna velika porota u Georgiji, u okviru istrage napora da se promijeni rezultat izbora u toj državi u korist Donalda Trumpa, bila je preporučila da se optužnice podignu i protiv troje republikanskih senatora i drugih Trumpovih saveznika, prenosi Reuters pozivajući se na izvještaj od petka.
Na kraju, niko od njih nije optužen u okviru slučaja koji su pokrenuli tužioci u Georgiji. Od 39 osoba za koje je porota preporučila da budu optužene, na kraju je optužnica podignuta protiv 19 osoba, među kojima je i bivši predsjednik.
Velika porota preporučila je da se optužnica podigne i protiv tadašnjih senatora iz Georgije, Kelly Loeffler i David Perduea, kao i protiv senatora Lindsey Grahama iz Južne Karoline, navodi se u izvještaju. Predlagala se i optužnica protiv Trumpovog bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Michaela Flynna.
Graham, bivši Trumpov protivnik koji je postao njegov bliski saveznik, tražio je od zvaničnika u Georgiji da ispitaju glasačke listiće poslate poštom, nakon poraza tadašnjeg predsjednika.
Republikanski senator navodio je da su njegovi postupci bili opravdani i da je imao pravo da ispita državne izbore kao predsjedavajući senatskog Odbora za pravosuđe. Odbijao je obavezujući poziv da svjedoči pred velikom porotom, ali je na kraju Vrhovni sud presudio da mora.
Loeffler i Perdue, oboje Trumpove pristalice, poraženi su od demokratskih kandidata u drugom krugu izbora u januaru 2021. godine. Perdue se neuspješno kandidovao za guvernera 2022. godine.
Specijalna velika porota je sazvana 2021. godine, na zahtjev tužiteljice okruga Fulton Fani Willis, da bi joj pomogla u istrazi. Tokom nekoliko mjeseci, porotnici su tražili iskaze 75 svjedoka, među kojima su i Graham, Trumpov bivši lični advokat Rudu Giuliani i najviši zvaničnici Georgije, među kojima i guverner Brian Kemp.
Specijalna porota nije imala ovlaštenja da podiže optužnice. Međutim, Willis je iskoristila prikupljene dokaze da od regularne velike porote zatraži podizanje optužnice koja Trumpa i druge tereti za zavjeru za sabotažu pobjeda Joea Bidena u Georgiji.
Svih 19 optuženih negiralo je krivicu. Trump je, kao i u slučaju tri prethodne optužnice, tvrdio da je žrtva političkog progona. Uprkos pravnim problemima, i dalje je favorit za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije.
Izvještaj specijalne velike porote držan je u tajnosti devet mjeseci na zahtjev tužiteljice.
Predsjednički centri prvi put zajedno upozorili na krhko stanje demokratije u SAD
Zabrinutost za američku demokratiju u svijetlu političke polarizacije u zemlji navela je entitete, zadužene za 13 predsjedničkih biblioteka koje datiraju iz perioda predsjednika Herberta Howera, da pozovu na vraćanje ključnim principima, uključujući vladavinu prava i poštovanje različitosti stavova.
U saopštenju objavljenom u četvrtak, u kojem su se biblioteke prvi put udružile da izdaju jednu takvu poruku, navodi se da su Amerikanci snažno zainteresovani za davanje podrške demokratskim pokretima i ljudskim pravima širom svijeta zato što "slobodna društva drugdje doprinose našoj sopstvenoj bezbjednosti i prosperitetu kući".
"Međutim, taj interes se podriva kada drugi vide haos u našoj kući", ističe se u saopštenju.
U zajedničkoj poruci predsjedničkih centara, fondacija i instituta naglašava se potreba za saosjećanjem, tolerancijom i pluralizmom, a Amerikanci se pozivaju da poštuju demokratske institucije i održavaju bezbjedne i otvorene izbore.
U saopštenju se napominje da su "debate i neslaganja" ključni za demokratiju, ali se ukazuje i na zaoštravanje javnog dijaloga u trenutku kada zvaničnici i njihove porodice dobijaju prijetnje smrću.
"Uljudnost i poštovanje u političkoj raspravi, bez obzira da li je riječ o izbornoj godini, su ključni", navodi se u poruci.
Većina bivših američkih predsjednika umjerena je u javnim ocjenama stanja nacije, dok ankete pokazuju da veliki broj republikanaca i dalje vjeruje neistinama koje šire bivši predsjednik Donald Trump i njegovi saveznici da su predsjednički izbori 2020. godine pokradeni.
Tramp, republikanac, takođe napada pravosuđe nakon što su protiv njega podignute četiri krivične optužnice, među kojima su i dvije povezane sa njegovim naporima da promijeni rezultat izbora, na kojima je izgubio od Joea Bidena, u svoju korist.
U saopštenju, objavljenom u četvrtak, ne prozivaju se određeni pojedinci, ali se priznaje da su ljudi povezani sa bivšim predsjednicima zabrinuti zbog smjera u kojem se zemlja kreće.
"Mislim da postoji velika zabrinutost zbog stanje naše demokratije u ovom trenutku. Ne moramo da idemo mnogo dalje od 6. januara da shvatimo da smo u opasnoj situaciji", smatra Mark Updegrove, predsjednik i izvršni direktor LBJ Fondacije, koja podržava predsjedničku biblioteku posvećenu američkom predsjedniku Lyndonu B. Johnsonu u Austinu, u Texasu.
Updegrove dodaje da je njegova fondacija naročito zainteresovana za napore da se potisne ili oslabi odziv birača, imajući u vidu da je predsjednik Johnson smatrao potpisivanje Zakona o biračkim pravima "svojim najponosnijim uspjehom"" kada je riječ o zakonima usvojenim za vrijeme njegove administracije.
Dvostranačko saopštenje potpisali su Predsjednička fondacija Hower, Institut Roosevelt, Institut za Trumanovu biblioteku, Fondacija za biblioteku Johna F. Kennedyja, LBJ Fondacija, Fondacija Richard Nixon, Predsjednička fondacija Gerald R. Ford, Carterov centar Predsjednička fondacija i institut Ronald Reagan, Fondacija George i Barbara Bush, Clintonova fondacija, Predsjednički centar George W. Bush i Obamina fondacija. Sve te organizacije podržavaju predsjedničke biblioteke, izgrađene pod zakonom iz 1955. godinu, uz Fondaciju Eisenhower.
Fondacija Eisenhower nije potpisala saopštenje, a u mailu poslatom agenciji AP navela je da grupa " nije zajedno raspravljala" o tome potezu "i da su samo "upućeni pozivi za potpis". Također je istakla da svaki predsjednički entitet ima svoje programe povezane sa demokratijom.
Napore da se objavi zajedničko saopštenje predvodio je David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Buš. Kramer je rekao da je bivši predsjednik "podržao saopštenje", a da je cilj bio da se pošalje "pozitivna poruka koja nas podsjeća ko smo i da kada smo u haosu, kada se ne slažemo, ljudi u inostranstvu nas posmatraju i pitaju se šta se događa".
Također je naglasio da je neophodno podsjetiti Amerikance da ne mogu da uzimaju demokratiju zdravo za gotovo.
Melissa Giller, direktorica za marketing u Fondaciji i Institutu Ronald Reagan, navela je da je odluka da se potpiše saopštenje bila brza i da ono predstavlja "sve za šta se naš centar zalaže".
"Moramo da pomognemo da se okončaju ozbiljno neslaganje i podjele u našem društvu. Amerika bilježi pad povjerenja, društvene kohezije i ličnih interakcija", navela je Giller za AP.
Valerie Jarrett, savjetnica bivšeg predsjednika Baracka Obame i izvršna direktorica Obamine fondacije, rekla je da bivši predsjednik podržava upućenu poruku.
"Ovo je trenutak da se ujedinimo i pokažemo da demokratija nema veze sa stranačkom politikom, već jačanjem naše zemlje i naporima da se ona učini pristojnijom, ljubaznijom i humanijom... Točkovi demokratije su trenutno malo labavi", ocijenila je Jarrett.
Schmidt poručio Dodiku: Dolazim u RS, imam zakazane sastanke
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poručio je preko njemačkih medija predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku kako će baš narednih dana doći u RS. Prethodno je Dodik najavio kako priprema neku vrstu uredbe koja bi Schmidtu onemogućavala boravak u tom bh. entitetu.
U razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung, visoki predstavnik je rekao kako zaista narednih dana ima sastanke u RS-u, posebno u Banjaluci.
Dodiku je poručio da prekine sa svojim „egocentričnim ludilom”.
Ambasada SAD u BiH smatra neustavnom prijetnju predsjednika RS Milorada Dodika da visokom predstavniku Christianu Schmidtu zabrani ulazak u taj entitet.
„Ovo predstavlja još jedan namjerni napad gospodina Dodika na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i državu BiH”, navodi Ambasada na mreži X.
Dodik je rekao kako priprema uredbu kojom namjerava Schmidtu zabraniti ulazak u RS, odnosno da će policija imati nalog da ga „izbaci” iz RS-a.
Ambasada SAD podsjeća kako je uloga visokog predstavnika „nadgledanje implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obavezuje zvaničnike da sa njim sarađuju, a on uživa diplomatski status u cijeloj BiH prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima”.
„Dodikove nepromišljene prijetnje i smiješne tvrdnje o statusu i ovlasti visokog predstavnika su neprihvatljive i predstavljaju još jedan korak na opasnom putu koji je izabrao – putu izolacije”, kaže se u objavi Ambasade.
A zbog politike koju vodi, Dodik se ne može slobodno kretati po svijetu. Sankcije, koje su mu ranije nametnute, uključuju zabranu putovanja u Sjedinjene Države.
Protiv Dodika je trenutno podignuta optužnica pred državnim pravosuđem, koja je uslijedila nakon što je Schmidt izmijenio Krivični zakon, pa je nakon tih izmjena Dodiku stavljeno na teret „neizvršanje odluka visokog predstavnika”.
Dodikova politika negativno se održava i na projekte u RS-u. Specijalni njemački izaslanik za Zapadni Balkan Manuel Sarrazino sastao se u četvrtak sa Dodikom u Banjaluci i poručio mu kako napadi na Schmidta povlače posljedice.
U izjavi je podsjetio kako secesionistička Dodikova politika je rezultirala povlačenjem njemačkih projekata vrijednih 105 miliona maraka. Jedan od ta četiri projekta, kako je rekao, uključuje prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci.
Tužioci traže novu optužnicu protiv Huntera Bidena
Federalni tužioci planiraju da od velike porote zatraže da do kraja mjeseca podigne optužnicu protiv Huntera Bidena, sina američkog predsjednika Joea Bidena, prenijela je agencija AP pozivajući se na sudska dokumenta podnijeta u srijedu.
Još nije poznata priroda optužbi protiv predsjednikovog sina, ali su po svemu sudeći povezane sa posjedovanjem vatrenog oružja u vrijeme dok je bio zavisnik od droge. Također je pod federalnom istragom zbog poslovnih operacija.
Novoimenovani specijalni tužilac u slučaju koji se vodi protiv Huntera Bajdena, državni tužilac Delawarea David Weiss, u izvještaju podnesenom sudiji naveo je da traži podizanje optužnice prije 29. septembra.
Advokati odbrane tvrde da je i dalje na snazi sporazum koji Huntera štiti od krivičnog gonjenja po optužbi za posjedovanje oružja. To je bio dio sporazuma o priznanju krivice za manje poreske prijestupe, koji je osporen pred sudom u julu.
Hunter Biden je u junu bio optužen za dva manja krivična djela - da nije platio više od 100.000 dolara poreza na više od 1,5 miliona prihoda 2017. i 2018. godine. Očekivalo se da se izjasni da je kriv u julu, nakon što je postigao sporazum sa tužiocima koji su planirali da predlože dvogodišnju uslovnu kaznu.
Međutim, dogovor je propao nakon što je sutkinja Maryellen Noreika - koju je imenovao bivši predsjednik Donald Trump - izrazila sumnju u sporazum o priznanju krivice i uslove pod kojima je postignut, kao i u drugi dogovor koji bi mu omogućio da izbjegne krivično gonjenje u slučaju posjedovanja oružja.
Slučaj protiv Bidenovog sina postao je vruće političko pitanje. Republikanci u Kongresu pominju mogućnost Bidenovog opoziva zbog poslovnih dogovora njegovog sina, a Sekretarijat za pravosuđe optužuju da je Hunteru omogućio povoljan sporazum.
Sekretar za pravosuđe Merrick Garland demantovao je optužbe i imenovao specijalnog tužica za taj slučaj.
Ako bude suđeno Hunteru, to će biti dok Biden vodi kampanju za reizbor protiv Trumpa, protiv kojeg su podignute četiri krivične optužnice.
BIRN BiH istražuje: Protjerane ruske diplomate sada akreditovane u BiH
Ruske diplomate koje su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu akreditovane su u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini, otkriva Detektor.
April je 2022. godine i u prostorije Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije pozvan je ruski ambasador Sergej Bazdnikin. Uručena mu je diplomatska nota u kojoj se navodi da je šest diplomata nepoželjno u toj državi i da će u narednih pet dana morati napustiti njenu teritoriju, izvještava Detektor.
Među njima je ime Ilije Serova, atašea za medije Ambasade Rusije u Sjevernoj Makedoniji.
Još 8. aprila Serov je za lokalni medij izjavio da protjerivanje pet ruskih diplomata iz Sjeverne Makedonije neće ostati bez “adekvatnog odgovora”, a sedam dana kasnije i sam Serov se našao u grupi novih šest ruskih diplomata koje su vlasti u Skoplju protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije od 15. aprila precizirano je da su ruski diplomati protjerani na osnovu informacija prema kojima su obavljali aktivnosti suprotne Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. U saopćenju se ne navode imena diplomata, ali objave ruske bajkerske grupe otkrivaju identitet najmanje jednog od njih.
Ruskim diplomatima je dat rok od pet dana da napuste Sjevernu Makedoniju.
Godinu dana poslije protjerivanja iz Skoplja, u maju 2023. dvadesetpetogodišnji Serov će se pojaviti na svečanom koncertu Sarajevske filharmonije u Vijećnici povodom Dana pobjede nad fašizmom, gdje su se nalazili predstavnici međunarodne zajednice i domaćih vlasti. On je tada već i na zvaničnoj diplomatskoj listi u BiH.
Koncert su organizovali Grad Sarajevo i gradonačelnica Benjamina Karić. Iz Gradske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za komentar.
Ali, Serov nije jedini ruski diplomat kojeg su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu a koji je akreditovan u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini.
Novinari Detektora otkrili su u BiH najmanje još jednog ruskog diplomata koji je protjeran iz svoje prethodne misije u Evropskoj uniji. On se nedavno sastao s direktorom Službe za poslove sa strancima, kako bi razmijenili podatke o radu.
Ranije je Radio Slobodna Evropa otkrio sličnu praksu dolaska protjeranih ruskih diplomata u Srbiju, gdje su za dvojicu njih pisali o povezanosti s ruskim obavještajnim službama.
Sada, prema istraživanju Detektora zasnovanom na zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog uticaja.
Za dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala ovaj primjer pokazuje unutrašnju slabost u sigurnosnom sistemu jer se podaci o protjeranim diplomatima mogu naći i u otvorenim izvorima. Granična policija je trebala dobiti obavještajne podatke o procjeni da se radi o osobama koje su prijetnja za nacionalnu sigurnost, smatra Turčalo.
“Činjenica da takve osobe pređu granicu BiH, borave u BiH, govori o nedostatku tog sistema, odnosno mogućnosti da su upravo neke ključne strukture penetrirane sa strane proruskih, pod navodnicima agenata, odnosno proruskih aktera”, kaže.
“To je zadatak koji je na nivou onog što nazivamo ‘hibridno ratovanje’ i predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za BiH, kojeg zapravo BiH, manje ili više, nije svjesna”, dodaje Turčalo.
Od protjerivanja do prijema u Sarajevu
Detektor je put Serova iz Sjeverne Makedonije pratio uz pomoć objava makedonskog vođe “Noćnih vukova” – moto kluba bliskog Putinu, koji je pod zapadnim sankcijama.
Taj bajkerski klub je odlučio organizovati ispraćaj za protjerane ruske diplomate, a njegovi članovi su ih pratili cijeli put kroz Sjevernu Makedoniju.
“Ove ruske diplomate i njihove porodice su non grata za makedonske vlasti, a za nas će uvijek biti dobri ljudi i naši prijatelji bez obzira na okolnosti. Doveli smo ih bezbjedno na makedonsko-srpsku granicu, poželjeli smo im sretan put, zdravlje, uspjeh, sreću i da se vidimo ponovo u boljim vremenima”, stoji u objavi vođe ruskog bajkerskog kluba.
Ranije je Detektor otkrio bliske političke veze koje članovi ogranka ovog kluba u Bosni i Hercegovini imaju s vlastima u Republici Srpskoj, a klub je imao važnu ulogu u aneksiji ukrajinske regije Krim te odvajanju pojedinih ukrajinskih regija još 2014. godine.
Detektor je utvrdio da se Ilija Serov nalazi na fotografijama koje su tada objavljene na Facebook profilu Lenina Jovanovskog, vođe “Noćnih vukova” u Sjevernoj Makedoniji. Jovanovski se deklariše kao makedonski nacionalista i veliki ljubitelj Rusije i Vladimira Putina.
Njegove objave na društvenim mrežama pokazuju da prisustvuje bajkerskim okupljanjima u kojima se veličaju Rusija, moto parade na Krimu i u Srbiji, a na jednom od skupova na Krimu vozio je rame uz rame s Putinom.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije niti iz ambasade ove zemlje u Sarajevu nisu odgovorili na upit Detektora za potvrdu protjerivanja Serova i zahtjev za komentar.
Za Vladislava Davidzona, stručnjaka za postsovjetsku historiju i stipendistu Atlantskog vijeća, ruske obavještajne i sigurnosne službe i dalje su duboko uključene u operacije na Balkanu i nastavljaju istraživati slabosti širom regiona.
“Kako je Evropska unija izvršila pritisak unutar država EU, šaljući mnoge od njih kući u Rusiju, i otežala ruskim špijunima da djeluju koristeći diplomatsko pokriće – Rusi su prebacili resurse u zemlje na periferiji EU, gdje mogu nastaviti djelovati manje-više slobodno”, objašnjava Davidzon.
“Bh. slučaj je posebno tužan za mnoge od nas kojima je stalo do Ukrajine i zapadne kohezije”, dodaje.
Serov je danas ataše u ruskoj ambasadi u BiH, prema informacijama sa zvanične diplomatske liste BiH.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH koje pravi diplomatske liste, nije odgovorio na više upita Detektora, poslanih tokom nekoliko mjeseci, o podacima ruskih diplomata. Zato nije bilo moguće zvanično potvrditi identitete dvojice ruskih diplomata.
Detektor je, uz pomoć nezvaničnog izvora u Sjevernoj Makedoniji upoznatog s detaljima, potvrdio biografske podatke Serova, koji se poklapaju s podacima dva nezavisna izvora u BiH.
“Ljudi koji rade u obavještajnim službama Ruske Federacije dio su diplomatskog kora”, kaže Turčalo i dodaje da kroz takvu poruku treba preoblikovati vanjsku politiku BiH.
“Onemogućavaju da BiH provodi vanjsku politiku neovisno, da u određenom segmentu utiču na izbornu politiku, odnosno da budu fokusirani na političku opoziciju, što je generalno nešto što zapravo pripadnici ruskih obavještajnih službi, koji su tu u svojstvu diplomata, u različitim zemljama rade”, smatra Turčalo.
Utočište za diplomate nepoželjne u EU
Jednog od diplomata koji su sada u BiH, Antona Sokolova, protjerala je Hrvatska. Kako je za Detektor potvrđeno iz evropskog diplomatskog izvora i sigurnosnog izvora u BiH, Sokolov je bio među 18 diplomata koje je Hrvatska protjerala 11. aprila 2022. godine.
Njegovo ime nalazi se među ruskim zvaničnicima na diplomatskoj listi Hrvatske iz aprila 2022. godine. Tada je bio na funkciji drugog sekretara. Ali njegovog imena nema na listi objavljenoj godinu dana poslije.
Ime Anton Sokolov, kako se vidi u javno dostupnim podacima, objavljeno je na diplomatskoj listi Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine iz maja 2023., gdje se navodi da je imenovan na funkciju prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije. Ovo je njegov drugi mandat u BiH.
Kako se navodi u godišnjem izvještaju hrvatske obavještajne službe, jedan od razloga za protjerivanje ruskih diplomata bio je prikriveni i nelegalni obavještajni rad u Hrvatskoj.
U ovom dokumentu nisu objavljena imena protjeranih diplomata, a Ambasada Hrvatske u BiH niti obavještajna agencija nisu odgovorile na zahtjev da potvrde identitet Sokolova, a Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje u odgovoru je navelo da se podaci mogu tražiti od Ambasade Rusije u Hrvatskoj.
Detektor je kretanje Sokolova pratio i preko objava na društvenim mrežama njegove supruge Ane Sokolove. Njeno ime je navedeno uz ime Antona Sokolova 2019. godine na diplomatskoj listi BiH, jer je Sokolov tada bio drugi sekretar ruske misije u Sarajevu. Nakon toga njeno ime nije navođeno na listama u kasnijim godinama.
Tokom prvog mandata prisustvovao je projekcijama filmova s ruskom ratnom tematikom, obilježavanju godišnjica i okupljanju “Besmrtnog puka” u znak sjećanja na Crvenu armiju.
Javno dostupni podaci koje je Detektor potvrdio iz dva nezavisna izvora u BiH, pokazuju da je Sokolov upravo iz BiH otišao u Hrvatsku, odakle je protjeran nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Prema javno objavljenim fotografijama i praćenjem profila Sokolove, moguće je utvrditi ove prelaske. U Petrovu 2017. godine njih dvoje su prisustvovali početku Festivala ruskog filma. U tom periodu, Sokolova je objavljivala fotografije iz brojnih gradova i s planina BiH.
Ana Sokolova je, kako se vidi na Instagramu, 17. aprila 2022. objavila fotografiju iz Varaždina u Hrvatskoj.
Devet dana kasnije, odnosno 15 dana nakon što je Hrvatska odlučila da protjeruje ruske diplomate, u objavi na istoj mreži Sokolova je obavijestila svoje pratioce o trećoj selidbi u godinu dana.
Kako je navela, spakovano je 1,5 tona privatnih stvari, a uslijedila su i 24 sata u autu.
U jednom od odgovora na komentare na tu objavu, Sokolova je otkrila i da je porodica prošla kroz provjeru na granici s Poljskom, a u sljedećem precizira da se porodica vratila u Moskvu.
Daljnje objave Sokolove sugerišu da je porodica provela izvjestan period u Rusiji. Sve do 21. januara 2023., kada Sokolova objavljuje novu fotografiju iz Bosne i Hercegovine.
Ana Sokolova nije odgovorila na zahtjev za razgovor upućen na njen Instagram profil.
Brojne zemlje Evropske unije protjerale su desetine nepoželjnih ruskih diplomata nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ruske ambasade morale su smanjiti svoje misije ili protjerane diplomate zamijeniti novim.
U Bosni i Hercegovini ruska misija raste. Uskoro se očekuje otvaranje konzulata u Banjoj Luci, a na spisku ruskih diplomata u BiH jedan je već registrovan kao uposlenik konzulata koji još uvijek nije zvanično otvoren. Još uvijek nije saopćeno gdje će konzulat biti smješten. U isto vrijeme se u Banjoj Luci gradi ruski hram, jedan od najvećih na Balkanu.
Davidzon smatra da je kranji cilj Rusije, dugoročno gledano, da zadrži dijelove postjugoslovenskog prostora koji nisu integrisani u EU i NATO – BiH, Srbiju, Kosovo i druge – da se u budućnosti ne kreću u euroatlantskom pravcu.
“BiH je i dalje veoma važna kao mjesto iz kojeg mogu špijunirati Hrvate, Srbe i Kosovare”, kaže Davidzon.
Ranije istraživanje Radija Slobodna Evropa otkrilo je da je ruska misija povećana i u Srbiji, gdje je utočište našlo najmanje troje diplomata nakon što ih je na stotine protjerano iz zemalja članica Evropske unije ili stavljeno na “crnu listu”, za što je nekoliko zemalja kao razlog navelo sumnje u špijunažu. RSE je pisao kako se u Srbiji sada na listi nalaze 62 diplomata, u poređenju s 54 njih u martu 2022. godine.
Nakon protjerivanja iz Hrvatske, Sokolova je u julu ove godine u Službi za poslove sa strancima dočekao direktor. Prema vijesti na internet stranici Službe, direktor Žarko Laketa je Sokolova i još jednog uposlenika Ambasade upoznao sa izazovima rada s migrantima, ali i organizaciji, projektima i rezultatima Službe. Izvještaj navodi kako se Sokolov zahvalio Laketi za razmjenu informacija koje je dobio od njega te naglasio važnost “daljnjeg održavanja uspostavljenih profesionalnih veza i odnosa između Službe i Ambasade”.
Iz Službe za poslove sa strancima nisu odgovorili na dio upita za komentar sastanka sa Sokolovom, a u pisanom odgovoru su objasnili da nisu nadležni za postupanje prema diplomatima i da to radi Ministarstvo vanjskih poslova.
“U ovom slučaju kada imate osobu koju druga zemlja smatra aktivnim obavještajcem, kojeg kao obavještajna služba njegove države i štiti na različite načine, a nemate adekvatan kontraobavještajni rad u državi, onda je moguće da se on sastane i bude na različitim događajima, razgovara s bilo kime, prikuplja na taj način odgovarajuće podatke da ga zapravo sugovornik apsolutno ne doživljava na taj način drugačije nego kao običnog diplomatu”, kaže Turčalo.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit Detektora da li je BiH protjerivala ruske diplomate. Zvanična saopćenja Ministarstva ne navode da se to desilo od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok vlasti Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom nastavljaju održavati čvrste odnose s ruskim vlastima.
Iz Obavještajne agencije također nisu odgovorili da li su vršili bilo kakve provjere dvojice diplomata koji su došli u BiH.
Turčalo kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, upravo imajući u vidu da su te osobe protjerane – jedna iz zemlje članice EU, a druga iz Sjeverne Makedonije – trebalo onemogućiti da one budu dio diplomatskog kora.
“Trebalo je – upravo kroz svoje kanale i činjenicu da oni daju odobrenje – onemogućiti da takva osoba bude dio diplomatskog kora”, smatra Turčalo.
Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit za komentar niti na zahtjev za razgovor sa Serovom i Sokolovom.