Izdvojeno
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
Pred samit EU, ko je gdje na evropskom putu?
Lideri Evropske unije razmatraće kako da se reformiše blok 27 država kako bi primio nove članove na samitu u Granadi 5. i 6. oktobra, i da započnu dugi proces pripreme EU za proširenje do privremenog roka 2030. godine.
Ispod je lista zemalja koje žele da uđu u EU.
Zemlje kandidati
Turska je kandidat od 1999. Dok je i dalje zvanično kandidat, pregovori sa EU su već dugo zamrznuti, uglavnom zbog ljudskih prava i problema sa vladavinom. Ulazak u EU za državu od 85 miliona ljudi trenutno nije dio političke debate.
Sjeverna Makedonija je kandidat od 2005. Na putu je ka EU i od 2004. godine ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je posebno sačinjen plan za međusobne odnose. Dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora 2020, nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi izašla u susret Grčkoj. Pregovori tek treba da počnu, jer se tome protivi susjedna Bugarska.
Crna Gora je kandidat od 2010. Ova zemlja na Balkanu se prijavila za članstvo u EU 2008. godine. Pregovori su počeli 2012. godine i od tada je otvoreno 33 poglavlja, što su područja u kojima kandidat treba da se približi evropskim zakonima, a tri poglavlja su privremeno zatvorena.
Srbija je kandidat od 2012. Kao potencijalni kandidat viđena je još 2003. godine i ima SSP sa EU od 2013. Godinu dana kasnije počeli su pregovori o pristupanju i za sada je otvoreno 22 od 35 poglavlja, i dva su zatvorena.
Albanija je kandidat od 2014. godine. Kao potencijalni kandidat viđena je 2003, a prijavila se 2009 da postane članica EU. Brisel je dao Albaniji status kandidata 2014. Pregovori o pristupanju su zvanično krenuli 2022, nakon što je Albanija prihvatila da mijenja pravosuđe, obavještajne službe i javnu administraciju i bori se protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pregovori još nisu počeli, jer je EU otvorila pristupne pregovore ove zemlje zajedno sa Sjevernom Makedonijom, što u praksi znači da obje blokira Bugarska.
Moldavija je kandidat od 2022. EU ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući i dio o slobodnoj trgovinskoj zoni od 2016. Kako bi započela pregovore u pristupanju, Evropska komisija tražila je od Moldavije da reformiše pravosuđe, smanji korupciju i organizovani kriminal, oslobodi se oligarha, da reformiše javnu administraciju i finansije kao i da uključi građansko društvo i pojača zaštitu ljudskih prava.
Ukrajina je kandidat od 2022. Kijev se prijavio sa članstvo u EU nekoliko dana nakon što je počela invazija Rusije na tu zemlju u februaru 2022, i dobila je status kandidata u junu iste godine. Odnosi između EU i Ukrajine traju skoro 30 godina, EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji sa Ukrajinom 1994. godine i on je počeo da važi 1998. Poslije "Narandžaste revolucije" 2004. godine Ukrajina je postala prioritetni partner za EU, nakon što se ova zemlja suprotstavila izbornoj krađi i korupciji, čime je signalizirala da je na putu ka EU integracijama. Proruski predsjednik Viktor Janukovič je 2014. godine odbio da popiše Sporazum o saradnji i trgovini sa EU, čime je počela Majdanska revolucija, nakon koje je Rusija anektirala Krim. Sporazum o saradnji i trgovini stupio je na snagu 2017. godine.
Bosna i Hercegovina je kandidat od 2022. Zemlja je viđena kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima SSP sa EU od 2015. Prijavila se za članstvo u EU 2016. Kako bi započetla proces pregovora, Bosna treba da primijeni 14 prioriteta koje joj je postavila Komsija 2019. godine koji se uglavnom tiču demokratije i funkcionalnosti države, vladavine prava, osnovih prava i reforme javne administracije.
Zemlje koje čekaju status kandidata
Gruzija se prijavila za članstvo 2022. EU je rekla da će odobriti status Gruzije čim Tbilisi otkloni neke prepreke, prije svega vezane za vladavinu prava, nezavisnost sudova i medijske slobode. Od 2016. godine, EU i Gruzija imaju sporazum o saradnji koji pokriva i trgovinu.
Kosovo se prijavilo za članstvo 2022. Brisel ima u vidu evropsku perspektivu za Kosovo još od 2005, čak i prije nego što je Kosovo donijelo Deklaraciju o nezavisnosti od Srbije 2008. Ipak, Kosovo kao nezavisnu državu ne priznaju sve članice EU. Od 2016. godine postoji SSP sa Kosovom koji je osnova za pristupanje.
Hiljade američkih zdravstvenih radnika u štrajku zbog plata i manjka osoblja
Oko 75.000 zdravstvenih radnika bolnica u okviru sistema Kaiser Permanente stupilo je u štrajk u Virginiji, Kaliforniji i još tri države, zbog malih plata i manjka osoblja, što je najnoviji veliki prekid rata u Sjedinjenim Državama.
Kaiser Permamente je jedan od najvećih zdravstvenih sistema i osiguravajućih kompanija u zemlji, sa 39 bolnice širom zemlje.
Neprofitna kompanija sa sjedištem u Oaklandu u Kaliforniji, pruža zdravstveno osiguranje skoro 13 miliona ljudi, i ima sopstvene bolnice i klinike gdje njeni osiguranici dobijaju zdravstvenu njegu.
Koalicija sindikata Kaiser Permanente, koja predstavlja oko 85.000 radnika iz svih dijelova zemlje, odborila je trodnevni štrajk u Kaliforniji, Coloradu, Oregonu i Washingtonu, kao i jednodnevni štrajk u Virginiji i Washingtonu.
Među štrajkačima su medicinske i patronažne sestre, ultrazvučni radiološki, hirurški, farmaceutski tehničari i radnici odjeljenja hitne pomoći.
Ljekari ne učestvuju u štrajku, a Kaiser kaže da će njegove bolnice, kao i hitna pomoć, ostati otvoreni za vrijeme štrajka. Kompanija je navela da će angažovati hiljade privremenih radnika da popune upražnjena radna mjesta tokom štrajka. Međutim, štrajk bi mogao da dovede do odlaganja pregleda i elektivnih procedura.
Prekid rada u američkom zdravstvu odvija se u vrijeme radničkog organizovanja bez presedana u zemlji u nekoliko industrija, među kojima su saobraćaj, ugostiteljstvo i zdravstvo.
Štrajk u srijedu je najnoviji u zdravstvenom sistemu koji se i dalje suočava sa velikim zamorom radnika zbog obima posla, problema koja je u velikoj mjeri pogoršala pandemija kovida.
Sindikati koji predstavljaju Kaiserove radnike u augustu su zatražili minimalnu nadnicu od 25 dolara na sat, kao i povećanje plata o 7% u prve dvije godine, i 6.25% naredne dvije godine.
Oni tvrde da manjak osoblja doprinosi profitu zdravstvenog sistema ali nanosi štetu pacijentima, kao i da direktori nisu pregovarali pošteno sa predstavnicima sindikata.
"Oni ne slušaju zdravstvene radnike sa prve linije", kaže Mikki Fletchall, medicinska sestra koja radi u jednom od Kaiserovih centara u Camarillu u Kaliforniji. "Štrajkujemo zbog svojih pacijenata. Ne želimo to, ali hoćemo."
Kaiser je predložio miminalnu nadnicu između 21 i 23 dolara na sat sljedeće godine, u zavisnosti od lokacije.
Od 2022. godine, bolnički sistem je zaposlio 51.000 radnika i planira da do kraja mjeseca zaposli još 10.000.
Kaiser Permanente je prijavio neto prihod od 2,1 milijarde dolara u drugom tromjesečju ove godine, ali kompanija kaže da se i dalje suočava sa visokim troškovima, i izazovima zbog inflacije i manjka radne snage.
Direktorica Kaisera Michelle Gaskill-Hames je branila kompaniju i rekla da su njena praksa, plate i stopa zadržavanja radnika bolji od konkurencije, iako se cijeli sektor suočava sa izazovima.
Sud pustio Radoičića iz pritvora i zabranio mu odlazak na Kosovo
Osumnjičeni za oružani sukob u Banjskoj Milan Radoičić pušten je iz pritvora, saopštio je Viši sud u Beogradu.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, poslije saslušanja okrivljenog, odbio je prijedlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu da Radoičiću bude određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Radoičiću je zabranjeno da bez odobrenja suda napusti teritoriju Srbije i zabranjen mu je odlazak na teritoriju Kosova, saopšteno je.
Naloženo mu je i da se svakog 1. i 15. u mjesecu javlja nadležnoj policijskoj stanici.
"Od okrivljenog M.R. privremeno je oduzeta putna isprava i to pasoš Republike Srbije, a okrivljeni je upozoren da se protiv njega može odrediti pritvor ukoliko prekrši izrečene zabrane i obaveze", kaže se u saopštenju Višeg suda u Beogradu.
Više javno tužilaštvo najavilo je da će uložiti žalbu na ovu odluku suda.
Radoičić, koji je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mjesta Banjska na sjeveru Kosova u kojem su ubijeni jedan pripadnik kosovske policije i trojica napadača, na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela.
Njega je Više tužilaštvo optužilo da je izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.
Bodo Weber: Hapšenje Radoičića je reakcija na pritisak Zapada
Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina ocjenjuje za Glas Amerike da je Radoičićevo preuzimanje odgovornosti i hapšenje "očigledna reakcija na pritisak Zapada".
"Pošto pravne države u Srbiji nema, a režim čini sve da na domaćem terenu napad u selu Banjska naknadno pretvori u nešto što nema dodira sa realnošću, ovaj korak, kao i Radoičićevo prethodno tzv. samo-priznavanje isključive odgovornosti očigledno su reakcije na pritisak Zapada", smatra Bodo Weber.
Glas Amerike: Šta očekujete, kada su u pitanju srpske vlasti - nastavak istrage i suđenje u Srbiji ili oslobađanje Radoičića?
Weber: Vjerovatno dugotrajno suđenje sa malim ishodom. Odnosno, ako Zapad dopusti da mu bude suđeno u Srbiji, što ne bi trebalo da dozvoli. Potrebno je svakako međunarodna istraga dešavanja u Banjskoj i uloge Srbije.
Glas Amerike: Da li njegovo hapšenje može da utiče na smirivanje napetosti između Beograda i Prištine i na eventualni povratak pregovorima?
Weber: Nedovoljno. Dijalog, tj. njemačko-francuska inicijativa sa osnovnim i Ohridskim sporazumom je definitivno propao, jer je od početka bio pogrešno koncipiran sa svojom politikom popuštanja prema Vučiću. Ta pogrešna politika direktno je odgovorna za vanrednu destabilizaciju stanja na sjeveru Kosova. Potrebno je zato resetovanje pregovora i povratku pregovorima o istinskim konačnim, sveobuhvatnim sporazumom, a prije toga hitno saniranje štete napravljena na sjeveru posljednjih godinu dana.
Glas Amerike: Kosovski ministar policija, gospodin Svećlja, najavio je prošle nedjelje da će tražiti izručenje Radoičića, da li smatrate da je to realno?
Weber: Nažalost, ne. Po logici osnovnog sporazuma iz Brisela bi trebao biti izručen kosovskim organima, ali će se sad ponovo potvrditi greška EU pregovarača jer su dopustili Vučiću poslije Brisela i Ohrida da izjavi da nije pristao na sporazume.
Glas Amerike: Vjerujete li u Radoičićeve tvrdnje da je sam organizovao napad na kosovsku policiju i da Beograd nema veze sa tim?
Weber: Naravno da ne, kao ni drugi. I dalje je otvoreno da li iza akcije stoje vlasti u Beogradu direktno. Nije za povjerovati da je akcija te veličine prošla bez znanja makar dijela struktura u Srbiji. Uostalom, i izjava načelnika generalštaba više je potvrdila određenu umiješanost bezbjednosnih struktura Srbije nego što je opovrgavala.
Glas Amerike: Da li smatrate da bi Srbija mogla da se suoči sa nekim vidom sankcija zbog napada na sjeveru Kosova?
Weber: Dešavanja i reakcije Vučića i srpskih vlasti su krajnji razlog za suštinski strateški preokret politike Zapada prema Srbiji. Svakako ne bih isključio sankcije.
Radoičić negirao krivicu, tužioci traže pritvor zbog opasnosti od bjekstva
Potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu.
U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.
Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.
MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.
U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.
Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.
„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.
Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.
„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.
On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.
Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.
"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.
Putin bi uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika 2024, piše moskovski list
Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će učestvovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, objavio je u utorak list Komersant, otvarajući put šefu Kremlja da ostane na vlasti do 2030. godine.
U sklopu konferencije u novembru, zvaničnici sumnjaju da bi Putin mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, objavio je Kommersant, pozivajući se na neidentifikovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji.
List, jedan od najcjenjenijih u Rusiji, navodi da, međutim, postoje i drugi scenariji šta bi Putin mogao učiniti na konferenciji i konačna odluka je na njemu. Kremlj nije odmah komentarisao.
Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, bio je lider duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Jozefa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Putin puni 71. godinu 7. oktobra.
Iako su mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici rekli da očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nije bilo potvrde o njegovim planovima da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Putin je prošlog mjeseca rekao da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament raspiše predsjedničke izbore - koji bi po zakonu trebali biti obavljeni u decembru.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da ako Putin odluči da se kandiduje, onda niko neće moći da se takmiči s njim.
Iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom za glasove, bivši špijun KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima s kojima se suočio bilo koji šef Kremlja otkako se Mihail Gorbačov borio s raspadnutim Sovjetskim Savezom prije skoro četiri decenije.
Rat u Ukrajini izazvao je najveću konfrontaciju sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. i najveći vanjski šok za rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija. Putin se suočio sa neuspjelom pobunom najmoćnijeg ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina u junu.
Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije.
Zapad tretira Putina kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u sukob u imperijalnom stilu koji je oslabio zemlju i stvorio ukrajinsku državnost, dok ujedinjuje Zapad i daje NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.
Zapad kaže da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo da pomogne Ukrajini da porazi ruske snage. Kremlj kaže da Zapad nikada neće postići poraz Rusije u Ukrajini.
Trump na suđenju za poslovne malverzacije
Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.
Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."
Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.
"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."
Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.
"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.
"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.
Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".
"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.
Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.
Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.
Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.
Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.
Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.
Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.
James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.
Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.
Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".
"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.
U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".
Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.
Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD
Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.
Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".
U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.
"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.
"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.
Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.
Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.
"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.
Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.
"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.
Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".
Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom
Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.
"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.
Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.
"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".
Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.
Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost
State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.
Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.
Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".
"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.
Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.
“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.
Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".
Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.
Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.
EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji
Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.
Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.
"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.
Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".
Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.
"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.
"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.
Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.
"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.
Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.
Bajkerski klub sa neonacističkim obilježjima registrovao udruženje u Doboju
Moto klub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno je registrovao udruženje u Doboju, otkriva Detektor.
Tri dana prije proslave Nove 2021. godine, Zoran Stanković registrovao je u Osnovnom sudu u Doboju udruženje pod nazivom Moto klub MC Srbi. Ciljevi ovog udruženja, između ostalog, jesu okupljanje ljubitelja motocikala i motociklizma, poboljšanje kvaliteta života djece i mladih u Doboju i Republici Srpskoj, te promocija humanitarnog rada.
Sam Stanković već skoro deceniju na društvenim mrežama promovira svijet motociklizma, dok na svom prsluku nosi najprepoznatljiviji simbol kluba “MC Srbi” – Totenkopf. Upotrebljavala ga je SS “Totenkopf” nacistička divizija i nakon Drugog svjetskog rata označava simbol mržnje koji koriste neonacisti i krajnji desničari.
Sedam mjeseci prije registracije ovog udruženja, Detektor je objavio istraživanje o “MC Srbima”, koje je pokazalo da je ovaj bajkerski klub iz Srbije počeo djelovati u više gradova u Republici Srpskoj, te da je osim širenja neonacističkih simbola, prema sigurnosnim izvorima, širio “mržnju i netoleranciju”.
Stanković – koji je blokirao novinare Detektora, zbog čega nije bilo moguće dobiti njegov komentar – jedini je koji je ogranak kluba srbijanskog porijekla upisao u registar, pokazuje novo istraživanje, dok je, po objavama na društvenim mrežama, moguće uočiti postojanje najmanje još četiri aktivna ogranka ovog kluba u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Novinari Detektora dobili su dozvolu za vršenje uvida u registraciju organizacije u Sudu u Doboju i utvrdili da nije unijela neonacističke simbole i obilježja ni u statut ni u osnivački akt. Kao predsjednika, Stanković je registrovao sebe, a dokumenti priloženi sudu ne sadrže mnogo informacija o članstvu ili broju pripadnika.
Bajkeri iz Srbije sigurnosna prijetnja
Na Facebook stranici “MC Srbi Doboj” već godinu dana objavljuju se fotografije članova moto kluba na sastancima i skupovima na kojima često učestvuju i članovi drugih ogranaka iz BiH i Srbije. Na svim su vidljive funkcije članova i grad iz kojeg dolaze, ali je simbol koji ovaj klub razlikuje od drugih zatamnjen. Kada fotografije na svojim privatnim profilima dijele članovi, oni ne uklanjaju Totenkopf – simbol mrtvačke lobanje sa ukrštenim kostima kakav koriste i članovi “Krvi i časti”, neonacističke međunarodne skupine.
Na jednoj od fotografija iz Beograda u augustu ove godine vidi se više bajkera, od kojih jedan ima izraženu tetovažu stilizovanog kukastog krsta – neznatno drugačijeg od onoga koji su tokom Drugog svjetskog rata koristile nacističke snage. Drugi bajkeri na svojim prslucima nose male stilizovane mrtvačke lobanje, iste onakve kakve su koristile nacističke SS divizije tokom nekih od najgorih zločina, a jedan i ogrlicu s nordijskim simbolom kolovrata, koji zloupotrebljavaju krajnji desničari širom svijeta.
Od kada je Detektor 2020. otkrio da članovi kluba u Prijedoru koriste Totenkopf kao svoj znak a pojedini članovi ističu tetovaže s krajnje desničarskim simbolima, prijedorski ogranak je obrisao Facebook profil organizacije. Oni, kao i članovi drugih ogranaka, na pojedinim fotografijama skrivaju zaštitni simbol kluba čiji su članovi.
Iako je BiH krajem prošle godine usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam, akcioni plan za njenu implementaciju je usvojen tek u augustu ove godine, zbog čega ovaj klub nije imao nikakvih smetnji prilikom registracije službenog udruženja u Doboju.
Ekspert za ekstremizam i autor studije o desničarima na Balkanu, Mirza Buljubašić ističe da djelovanje Moto kluba MC Srbi jeste sigurnosni problem, te da se njihove aktivnosti ne smiju zanemariti s obzirom da ih povezuju ekstremno desne ideje i aktivnosti koje uključuju “destruktivni klerikalni nacionalizam”.
“Širenje Moto kluba “MC Srbi” se može posmatrati i u kontekstu širenja ruskog utjecaja na Balkanu; kontakti između pojedinih članova “MC Srba” i ‘Noćnih vukova’ iz Rusije je postojala i ranije, prije zvaničnog fizičkog dolaska ‘Noćnih vukova’ u Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su njihov dolazak na željeznim dvotočkašima i paradiranje nekako povećali interes za članstvo u “MC Srbima”. A ono što je vjerovatnije jeste da postoji određena strateška podrška između ‘Noćnih vukova’ i “MC Srba”, u smislu strateškog djelovanja”, rekao je Buljubašić.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za Detektor navodi da joj je djelovanje ovog kluba nepoznato, ali da ukoliko postoji jedna grupa koja promovira simbole mržnje, treba biti iskorijenjena u startu zbog svih stanovnika.
“To su građani Doboja koji su tu bili prije ili su se naselili i podjednako bi trebalo da osjećaju, ne mogu reći mržnju, ali u svakom slučaju nešto što je averzija prema takvim simbolima”, kaže ona.
Gradonačelnička podrška bajkerima
U maju ove godine članovi iz Doboja putovali su u Banju Luku, gdje su s kolegama iz svog i drugih klubova učestvovali u Moto Festu Banja Luka, koji se na tvrđavi Kastel održava već šesti put. Ovaj moto fest podržava i Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković. On se, drugu godinu zaredom, pojavio na festivalu okružen članovima “MC Srba” iz Banje Luke, s kojima je i objavio fotografije na svom Instagram profilu.
Stanivuković nije odgovorio na zahtjev za intervju. Kada su mu novinari postavili pitanje tokom konferencije za štampu, on je kazao kako se često slika i da je fotografiju najvjerovatnije objavio “zato što je bila lijepa” i negirao da mu je poznato djelovanje kluba MC Srbi.
“Moto Fest je događaj koji Banja Luka tradicionalno podržava, i svako ko mi je prišao, bio je uljudan, kulturan na neki način, i pokazao ljubaznost, (…) vjerovatno sam i ja iskazao otvorenost da se s ljudima fotografišem, ali nisam gledao šta piše”, kaže gradonačelnik Banje Luke navodeći kako on pripada narodu koji se borio protiv fašizma i nacizma.
Ali kaže i kako ne bi prepoznao simbole Trećeg rajha, te da će navode koje su mu novinari Detektora prezentirali provjeriti, nakon čega bi Gradska uprava djelovala i pokazala odgovornost.
Fotografije koje je Stanivuković objavio na svom profilu pokazuju da je dvije godine zaredom okružen istim ljudima. Na jednoj od fotografija novinari Detektora prepoznali su Đorđa Grubišića “Crnog”, koji je, prema objavljenim fotografijama, potpredsjednik banjalučkog kluba.
On je na izborima 2016. godine bio kandidat “NDP-a Dragan Čavić” za odbornika u Skupštini Banje Luke. Tokom predizborne kampanje mediji su objavili njegovu fotografiju na kojoj pozira s pištoljem ispred albanske zastave.
Predsjednik je udruženja “Božur RS”, koje pomaže najugroženije porodice na Kosovu i Metohiji.
Grubišić je u razgovoru za Detektor kazao kako je postao član “MC Srba” iz “patriotskih” razloga, navodeći da od ovog kluba “nikoga nije zaboljela glava”. Rekao je i kako ne smatra da simboli koje ova organizacija koristi upućuju na nacizam.
“Za vas koji niste upućeni, vas to sve asocira na nacizam. Nema tu nacizma, to je sve patriotizam”, kazao je Grubišić.
Kada je Detektor prije dvije godine objavio prvo istraživanje o “MC Srbima”, tadašnji direktor Centra za analizu radikalne desnice je kazao kako se iscrtana glava na prslucima kluba “MC Srbi” zove Totenkopf i predstavlja nasmiješenu lobanju s prekriženim kostima iza, a kao svoj simbol koristila ju je SS “Totenkopf” divizija.
“Ova oznaka je direktno došla iz SS-a i predstavlja, poput brojeva jedan i osam, te poput ‘Krvi i časti’, svojevrsnu referencu ili aluziju na nacizam i štovanje Trećeg rajha (Third Reich)“, kazao je Feldman.
Prijedorski ogranak “MC Srba”
Na fotografijama s Grubišićem i članovima iz Doboja često se pojavljuje i Marinko Zdjelar, predsjednik ogranka “MC Srbi” iz Prijedora, o kojem je Detektor pisao prije tri godine. Tada su kao članovi identificirani Zdjelar, koji je bio potpredsjednik, i Bojan Dešić. Nakon što je Detektor objavio priču 2020. godine, Dešić i Zdjelar su blokirali novinare na društvenim mrežama i odbili razgovarati zvanično. Oni nisu odgovorili na nove pozive i poruke za komentar.
U periodu kad je Zdjelar bio potpredsjednik, Nemanja Kerezović, bokser koji danas radi i nastupa u Njemačkoj, imao je ulogu predsjednika.
Na pitanje novinara Detektora, upućeno putem Facebooka, da li je i dalje član kluba te da li bi mogao razgovarati o aktivnostima koje je provodio, Kerezović nije odgovorio.
On 2019. godine na svom profilu dijeli fotografiju plakata “Krvi i časti” kojim se čestita 9. januar, neustavni praznik Dan Republike Srpske.
“Večna bila, bastionu Srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska”, naveo je Kerezović u opisu fotografije objavljene 2019. godine.
Zdjelar i Dešić pojavljuju se na fotografijama i s drugim članovima “MC Srba” u Republici Srpskoj, poput susreta sa članovima iz Modriče, koje, prema natpisima na prslucima, predvodi Dragan Tanasić, predsjednik ovog ogranka. Osim simbola kluba čiji je predsjednik, on na jednoj od fotografija dijeli simbol kolovrata, koji predstavlja simbol svastike sa osam krakova. Ovaj simbol, prema analizi inicijative Reporting Radicalism, predstavlja čest simbol koji, umjesto svastike, koriste krajnje desničarske skupine u nizu slavenskih zemalja.
Tokom istraživanja u Modriči, novinari su Tanasića kontaktirali telefonom. Prvobitno je kazao da radi i da postoji mogućnost za razgovor nakon posla. U drugom pozivu odbio je bilo kakav razgovor, uz napomenu da se raspitao i saznao da je Detektor o grupi ranije pisao tekstove.
Kada su prošle godine novinari posjetili okupljanje ravnogorskih pokreta na Ravnoj gori, među njima su vidjeli i članove MC-a Srbi iz Srbije.
U prsluku “MC Srbi” Modriča fotografisao se i Nedo Vasiljević u maju ove godine. On je u različitim periodima nosio prsluke sa imenima dva mjesta u Republici Srpskoj – Prijedora i Modriče. Na posljednjim fotografijama, na kojima je zajedno s Tanasićem, Vasiljević nosi oznaku Modriče. On nije odgovorio na upit novinara o radu i svom članstvu unutar moto kluba na čijim se događajima pojavljuje.
Podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu
Poput članova ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi”, pojedini članovi “MC Srba” također ističu znak “Z”, koji koriste ruske snage tokom invazije na Ukrajinu. Takav znak od aprila 2022. godine ističe i Dejan Arsenović, član “MC Srba” iz Doboja. Tada je objavio fotografiju ruskog tenka na kojem stoji slovo “Z”, a na fotografijama sa skupa u Brčkom nosio je majicu s natpisom “Rusija”. Arsenović na prsluku nosi oznaku “blagajnik”, a osim njega u ovom ogranku su, prema fotografijama kluba na Facebooku, i Borislav Janjić i Vukašin Jurošević.
Novinari Detektora su u Doboju pokušali pronaći pripadnike ovog ogranka. U butiku smještenom u centru grada, nedaleko od poznatog lokalnog kafića u kome se ranije na društvenim mrežama označio član “MC Srba” Borislav Janjić, novinari su pronašli njegovog oca.
Novinari su s Janjićem obavili razgovor preko telefona njegovog oca. “Nemam vremena, na odmoru sam”, kazao je Janjić prvobitno nakon što su mu se novinari predstavili. Poslije objašnjenja da rade priču o ograncima moto kluba čiji je član, Janjić je rekao kako sve zna.
“Nisam ovlašten da pričam bilo šta u vezi kluba, ima predsjednik i potpredsjednik”, kazao je Janjić i naveo kako se njih može kontaktirati putem Facebooka.
Detektor nije uspio kontaktirati Stankovića, dok “MC Srbi Doboj” nisu odgovorili na upit putem stranice na ovoj društvenoj mreži.
Bh. vlasti su krajem prošle godine usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam. Na upit Detektora o tome da li se implementiraju aktivnosti koje tretiraju desničarski ekstremizam, iz Ministarstva sigurnosti su odgovorili kako je Akcioni plan usvojen tek u augustu ove godine, devet mjeseci nakon usvajanja Strategije.
“Nakon što je usvojen Akcioni plan, pristupit će se implementaciji propisanih mjera i aktivnosti koje, između ostalog, obuhvaćaju prevenciju različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizaciju koja vodi ka terorizmu, kao i prevenciju mrzilačkih narativa”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Jedan od članova radne grupe za izradu prijedloga i akcionog plana za Strategiju – koji je želio ostati anoniman zbog posla koji obavlja – rekao je za Detektor da je mana u tome da strateškim dokumentom nisu precizno definisane desničarske grupe koje treba pratiti u BiH, što ostavlja prostor ovakvim grupama da rade bez ikakvih zabrana.
I druga debata Republikanaca bez Donalda Trumpa
Druga debata republikanskih kandidata za stranačku predsjedničku nominaciju održana je u Kaliforniji, u biblioteci nekadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
Vodeći po popularnosti među Republikancima - bivši predsjednik Donald Trump - nije sudjelovao ni u ovoj debati, kao niti u prvoj. Umjesto verbalnog nadmetanja sa stranačkim rivalima, on je večeras posjetio jednu michigansku tvornicu auto-dijelova, čiji radnici nisu sindikalizirani, te ne sudjeluju u štrajku.
Štrajk radnika auto-industrije bio je povod kandidatima u debati da napadnu predsjednika Bidena zbog njegove posjete i podrške štrajkašima. Općenito, on je bio krivac za sve kad god je bila spomenuta ekonomija.
Skoro do kraja debate, glavno pitanje iz prve debate - pobačaj - nije uopće bilo spomenuto. No, spomenuta su neka pitanja o kojima se obično govori na debatama Demokrata: nasilje vatrenim oružjem, cijena predškolske dječje skrbi, nejednakost u prihodima.
Imigrantska kriza na južnoj granici Sjedinjenih Država bila je vruća tema debate. Guverner Floride Ron DeSantis i poduzetnik Vivek Ramaswami bi poslali vojsku na granicu, pa i, ako treba, preko granice - u Meksiko. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley zagovara izvođenje specijalnih operacija u Meksiku protiv kartela, što je ideja koja zadobiva na popularnosti u Republikanskoj stranci.
Kandidati su bili upitani i za mišljenja o pomoći Ukrajini, pitanju koje je u središtu budžetskog spora u Kongresu zbog kojega bi vlada mogla prestati s radom u nedjelju. Većina kandidata je snažno branila američku vojnu pomoć Ukrajini, s izuzetkom Ramaswamija koji je rekao da bi dozvolio Rusiji da uzme veći dio istočne Ukrajine odvrativši tako Putina od saveza sa Kinom. Bivši guverner New Jerseya Chris Christie je bio najglasniji po tom pitanju, ističući da su se Kina, Iran i Sjeverna Koreja pridružili Rusiji u ratu protiv Ukrajine, te upozorivši da "ako mu damo išta od Ukrajine, sljedeća će biti Poljska."
Za razliku od prve debate, kandidati u početnom dijelu debate nisu napadali jedan drugoga. Cilj njihovih napada bio je prvenstveno predsjednik Biden, a dvojica među njima - bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Floride Ron DeSantis - okomili su se i na svog najvećeg rivala, Donalda Trumpa. DeSantis ga je okrivio za inflaciju zbog povećanja nacionalnog duga za 7,8 triliona dolara. Vrijedi spomenuti da Trumpovih 91 točaka krivičnih optužnica nisu uopće bili spomenuti.
No, na koncu, najnapadaniji među svima je bio Vivek Ramaswami - što zbog svojih poslovnih veza sa Kinom, što zbog ranijeg rijetkog glasanja na predsjedničkim izborima, a što zbog - kako su ostali kandidati istaknuli - neiskustva i slabog razumijevanja vanjske politike. U jednom trenutku je bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley - koja se uglavnom uspješno držala postrani od osobnih napada - rekla Ramaswamiju: "Kad god te čujem da govoriš, osjećam da zaglupljujem."