U organizaciji Međunarodne ženske medijske fondacije, ili IWMF, obuka je dio nacionalne kampanje za obuku novinara u Sjedinjenim Državama kako da ostanu sigurni na zadatku, pogotovo kad je u pitanju izvještavanje o predsjedničkoj kampanji.

Tokom prošle godine, IWMF je obučio više od 620 novinara u 13 država.

„Ova tura obuka za sigurnost je zaista bila prosvjetljenje. Nažalost, ono što čujemo je prilično alarmantno i ne radi se samo o izvještavanju o izborima. Ono što sve više shvatamo je da je bukvalno svaki događaj koji pokrivaju novinari u Americi postao predmet podjela, samim tim i opasan”, rekla je izvršna direktorica IWMF Elisa Lees Munoz za Glas Amerike.

Tri puta više novinara je uhapšeno u SAD-u ove godine u odnosu na prošlu godinu, prema američkoj organizaciji za praćenje slobode medija (U.S. Press Freedom Tracker). Prema podacima ove organizacije, napadnuto je i više novinara.

„Primjećujemo da se novinari i dalje svakodnevno bore za osnovno pravo na slobodu medija. Malo je alarmantno”, rekla je Kirstin McCudden, glavna urednica Trackera, za Glas Amerike u Brooklynu.

Mnogi incidenti su se desili tokom propalestinskih protesta. U jednom slučaju, tri fotoreportera su uhapšena u Chicagu u augustu dok su pratili protest u blizini Demokratske nacionalne konvencije.

„Policija misli da imaju ovlaštenja da krše prava novinara. Onda se na kraju to sve pretvori u lavinu. Više agencija za sprovođenje reda još jače počinju da pritiskaju”, rekao je Trevor Timm, izvršni direktor Fondacije za slobodu medija, koja izdaje Tracker.

Iako je sloboda medija često lokalno pitanje, takođe je važno šta predsjednički kandidati govore i kako se ophode prema novinarima, kažu mnogi analitičari.

Kampanja bivšeg predsjednika Donalda Trumpa imala je iste vrste napada na medije koji su postojali dok je bio u Bijeloj kući, rekli su analitičari za Glas Amerike.

Uoči i tokom Trumpovog mandata, Stephanie Sugars, viša saradnica Trackera, zabilježila je više od 2.000 Trumpovih objava protiv medija na tadašnjem Twitteru. Postovi su evoluirali od targetiranja konkretnih novinara, preko novinskih kuća do targetiranja cijele medijske industrije.

„Mnogo te retorike i dalje postoji i dio je njegove strategije“, rekla je Sugars.

Ona je dodala da bi Tracker pratio slične anti-medijske postove predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris da takve objave postoje. Sugars je upozorila da ne treba da se krivi isključivo Trump za neprijateljski ambijent sa kojim se suočavaju novinari u SAD, ali, rekla je, on svakako nije pomogao.

„Ako dižete nepovjerenje u ove vrste izvora i ohrabrujete svoje pristalice i one koji vas podržavaju, da vjeruju samo u ono što samo vi kažete, to je odličan način da zadržite čvrstu kontrolu nad onim što je narativ, šta se podrazumijeva kao istina i to je nevjerovatna količina moći”, kaže Sugars.

McCudden se složila.

„Retorika je važna i to je dodavanje ulja na vatru”, rekla je ona.

Kao odgovor na zahtjev Glasa Amerike za komentar, Trumpova predsjednička kampanja je podijelila izjavu koju je portparol Republičkog nacionalnog komiteta Taylor Rogers ranije dao za konzervativni sajt Daily Caller.

U njemu je Rogers opisao Trumpa kao šampiona slobode govora i rekao da su svi bili sigurniji dok je predsjednik bio Trump, uključujući i novinare.

Ublažavanje rizika

Neprijateljski ambijent za medije dešava se u trenutku kada je povjerenje u medije već na rekordno niskom nivou u SAD-u, navodi Gallup. Napadi ili retorika protiv medija samo pogoršavaju situaciju.

Do sada je Tracker zabilježio samo nekoliko prekršaja direktno vezanih za izbore.

„Historija nas je naučila da treba da budemo zabrinuti i svjesni”, rekla je McCudden i navela pobunu 6. januara u Capitolu, kada je napadnuto 18 novinara. Možda će biti potrebno nekoliko dana da se potvrde izborni rezultati, dodala je ona.

„I za to vrijeme će tenzije biti velike. I novinari čiji je posao da prate tako napete događaje takođe su često u opasnost”, rekla je ona.

IWMF obuka o sigurnosti prvobitno je bila za novinare u borbenim zonama i opasnim regionima. Međutim, poslije američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, kada su napadi na medije počeli da rastu, IWMF je shvatio da će i novinari iz SAD-a imati koristi od njih, prema Munoz.

Za Jennifer Thomas, profesoricu novinarstva na Univerzitetu Howard u Washingtonu, obuka joj je ponudila načine da bolje pomogne svojim studentima da ostanu sigurni.

„Dok sam bila lokalna reporterka, a zatim i na nacionalnom nivou i išla na teren, nismo morali da budemo toliko zabrinuti kada smo izlazili da pokrijemo događaj”, rekla je Thomas, koja je ranije radila na CNN-u. „Vremena su se promijenila.”

Tokom obuke, Thomas i ostali su upoznati sa nizom resursa za pitanja kao šti su pokrivanje nereda i hapšenja. Munoz smatra da će ove informacije postati još važnije za novinare u SAD-u u godinama koje dolaze.

Ovo je najsnažnije takvo upozorenje od kada su izraelske operacije iskorjenjivanja Hamasovih militanata prije godinu dana.

Američki državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin pisali su u nedjelju izraelskim zvaničnicima izražavajući zabrinutost zbog pogoršanja situacije u palestinskoj enklavi, rekli su američki zvaničnici u utorak.

„Pišemo sada da podvučemo duboku zabrinutost američke vlade zbog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi i tražimo hitne i trajne akcije vaše vlade da ovog mjeseca preokrene ovu putanju”, napisali su u pismu svojim izraelskim kolegama, koje je objavio reporters Axiosa na X-u.

Ako to ne učinite, to bi moglo utjecati na američku politiku, navodi se u pismu, koje je prvi prenio Israeli News 12.

Zvaničnici su Reutersu potvrdili istinitost pisma i rekli da je poslano izraelskom ministru odbrane Yoavu Gallantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru.

State Department i Pentagon nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar na pismo. Predstavnici izraelske vlade također nisu mogli biti odmah dostupni za komentar.

Washington je često vršio pritisak na Izrael da poboljša humanitarne uslove u Gazi otkako je rat s Hamasom počeo napadima palestinske militantne grupe na južni Izrael prije nešto više od godinu dana, ali Bidenova administracija nije uvela ograničenja na vojnu pomoć koju SAD šalju Izraelu.

Izvještaji dolaze dok izraelske snage proširuju operacije na sjevernu Gazu usred stalne zabrinutosti oko pristupa humanitarnoj pomoći u cijeloj enklavi i pristupa civila hrani, vodi i lijekovima.

Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da su zalihe hrane naglo pale otkako su izraelske vlasti uvele nova carinska pravila za određenu humanitarnu pomoć i smanjuju isporuke koje organiziraju kompanije.

Sjedinjene Države su prošle sedmice izjavile u Vijeću sigurnosti UN-a da Izrael mora hitno riješiti „katastrofalne uslove” među palestinskim civilima u opkoljenoj Gazi i prestati „intenzivirati patnju” ograničavanjem isporuke pomoći.

U pismu sekretara su navedeni konkretni koraci koje Izrael mora poduzeti u roku od 30 dana, uključujući omogućavanje najmanje 350 kamiona da uđe u Gazu dnevno, uspostavljanje pauze u borbama kako bi se omogućila isporuka pomoći i ukidanje naredbi za evakuaciju palestinskih civila kada nema operativne potrebe.

„Propust da se demonstrira trajna posvećenost implementaciji i održavanju ovih mjera može imati implikacije na američku politiku... i relevantne zakone SAD-a”, navodi se u pismu.

Citiran je član 620i Zakona o stranoj pomoći, koji zabranjuje vojnu pomoć zemljama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.

Također se citira Memorandum o nacionalnoj sigurnosti američkog predsjednika Joea Bidena objavljen u februaru koji zahtijeva od State Departmenta da izvijesti Kongres o tome da li smatra vjerodostojnim uvjeravanja Izraela da njegova upotreba američkog oružja ne krši američko ili međunarodno pravo.

Američki zvaničnici ranije ove godine su rekli da je Izrael možda prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći oružje koje su isporučile SAD tokom vojne operacije u Gazi.

Neki Amerikanci već biraju za predsjednika. Prijevremeno glasanje je u toku u mnogim državama.

Ali preostaju glasači koji kažu da se nisu odlučili između Donalda Trumpa i Kamale Harris. Neodlučnih birača čini oko 3 posto biračkog tijela, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.

„Mnogi birači još nisu počeli obraćati toliku pažnju. I tako, mislim da kada dođete i pitate ih, to je odgovor koji bi mogli dati. Neki ljudi na Srednjem zapadu možda će biti suzdržani da vam kažu za koga će glasati, pa bi i oni mogli biti dio od toga”, kaže John Johnson, istraživač na pravnom fakultetu Univerziteta Marquette.

Ciljana kampanja Harris i Trumpa pokreće neke neodlučne birače, kaže Tatishe Nteta, politikolog Univerziteta Massachusetts.

„Populacija neodlučnih birača se smanjuje. I smanjuje se svakim danom. Većina ljudi će se odlučiti dan pred izbore, a ono što će zaista biti važno biće mobilizacija Demokratske i Republikanske stranke na terenu, na izborima koji će vjerovatno biti izuzetno tijesni”, kaže Nteta.

Trump i Harris imaju različite izazove u uvjeravanju neodlučnih birača, kaže Darrell West sa Instituta Brookings.

„On treba uvjeriti Amerikance da, prvo, poštuje vladavinu prava, da neće biti lud i haotičan ako postane predsjednik. Ona je, s druge strane, manje iskusna. Prije nekoliko godina zauzela je mnogo liberalnije stavove od politike koju ona sada zastupa, tako da mora uvjeriti birače da će današnju Kamalu Harris dobiti za predsjednicu.”

Tramp, kao poznatiji kandidat, ima i prednosti i mane kada su u pitanju neodlučni birači, Johnson.

„Donald Trump je kandidat koji se po treći put kandidira za predsjednika, tako da većina ljudi već ima čvrsto mišljenje o njemu. I tako, od tog dijela ljudi koji su ostali neodlučni, samo jednocifreni postotak ljudi, obje stranke naporno rade kako bi ih uvjerili da glasaju”, kaže Johnson.

Razlog tome je što bi neodlučni birači mogli napraviti razliku u državama koje će vjerovatno odlučiti pobjednika.

U telefonskom razgovoru sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, Wang je također pozvao Izrael da osigura sigurnost osoblja Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL), navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

On je također ponovio stav Pekinga o sukobu u Gazi, pozivajući na trenutni, potpuni i trajni prekid vatre.

Katz je rekao da je tokom razgovora „razjasnio da je Iran primarni izvor podrivanja stabilnosti na Bliskom istoku” i rekao da Iran predstavlja direktnu prijetnju preko svojih zastupnika, uključujući Hamas i Hezbollah.

Katz je rekao da je očekivao da će Kina izraziti „izbalansiran i pošten stav u odnosu na rat”, navodeći veze ekonomske saradnje između dvije zemlje „i činjenicu da oko 20.000 radnika iz Kine nastavlja da radi u Izraelu tokom ... rata.”

Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.

Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.

Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”

Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.

Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.

„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.

Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.

Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.

Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.

Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.

ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.

Ljekari su rekli da je izraelski dron također otvorio vatru gdje su se desetine stanovnika okupile da dobiju hranu u Jabaliji, jednom od izbjegličkih kampova u Gazi. Među žrtvama su, kako su rekli, ima žena i djece.

Izraelska vojska je saopštila da istražuje incident.

Jabalia je u fokusu izraelske ofanzive oko deset dana, a vojska je sada opkolila kamp i poslala tenkove u obližnje gradove Beit Lahiya i Beit Hanoun, s deklariranim ciljem iskorijenjivanja boraca Hamasa koji se tu pokušavaju pregrupirati.

S obzirom da izraelska vojska poziva Palestince da se evakuiraju na jug jer pojačavaju pritisak na Hamas - a Hamas im govori da ne odlaze jer je to previše rizično - posljednjih nekoliko dana podsjeća na ranije faze rata.

Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika, bio je teško bombardovan u prvoj fazi izraelskog napada na teritoriju koji je počeo prije godinu dana.

Stotine hiljada stanovnika sjeverne Gaze napustilo je svoje domove u prvim mjesecima rata, potaknuti izraelskim naredbama za evakuaciju i vojnom kopnenom ofanzivom, dok je oko 400.000 ljudi ostalo, prema procjenama UN-a.

Ali mjesecima nakon tamošnjih intenzivnih kopnenih borbi, Izrael je poslao trupe natrag u Jabaliju kako bi iskorijenili Hamasove borce za koje je rekao da se pregrupiraju za nove napade.

Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da njihovi borci izvode napade na izraelske snage protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama.

„Gađaju nas iz vazduha i sa zemlje, bez prestanka nedjelju dana, žele da odemo, žele da nas kazne što odbijamo da napustimo svoje domove”, rekla je Marwa, 26, koja je sa porodicom otišla u školu u gradu Gazi.

Ljudi plaše da se nikada neće moći vratiti ako krenu na jug, rekla je ona.

Kasnije u ponedjeljak, Hamas je rekao da Izrael ima za cilj da silom raseli narod sjeverne Gaze kroz stalno bombardiranje i blokiranje pomoći, hrane i goriva.

Neki stanovnici također strahuju da Izrael planira isprazniti Jabaliju, a možda i cijelo sjeverno područje prema prijedlogu bivših izraelskih generala da se sjever Gaze očisti od civila i da se preostali militanti stave pod opsadu dok se ne predaju.

Izrael odlučno negira takve planove.

„Nismo dobili takav plan”, rekao je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani novinarima. „Brinemo da civile izvučemo iz opasnosti dok djelujemo protiv terorističkih ćelija u Jabaliji”, rekao je.

Glavni autor prijedloga, Giora Eiland, rekao je da njegov plan ima za cilj izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce ukidanjem kontrole nad teritorijem i pomoći, umjesto slanja izraelskih snaga u borbu protiv njegovih boraca.

„Moj plan se ne provodi”, rekao je Eiland za Army Radio u nedjelju.

Izraelski planovi za budućnost Gaze nejasni su, osim deklariranog cilja razbijanja Hamasa kao vojne i vladajuće sile.

UN opisuju strašne uslove koji pogađaju civilno stanovništvo koje je ostalo u Jabaliji.

„Više od 50.000 ljudi raseljeno je iz područja Jabalia, koje je odsječeno, dok su drugi ostali blokirani u svojim domovima zbog pojačanog bombardiranja i borbi”, rekao je u nedjelju humanitarni koordinator UN-a Muhannad Hadi.

„Posljednje vojne operacije u sjevernoj Gazi prisilile su na zatvaranje bunara, pekara, medicinskih punktova i skloništa, kao i na obustavu usluga zaštite, liječenja pothranjenosti i privremenih prostora za učenje. U isto vrijeme, bolnice su zabilježile priljev traumatskih ozljeda.”

Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. oktobra u kojem je 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce i odvedeno u Gazu, prema izraelskim podacima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi.

Izraelska vojska je saopštila da je ciljala militante koji se kriju među civilima, bez pružanja dokaza.

Posljednjih mjeseci, Izrael više puta je udarao na prepuna skloništa i šatorske kampove, navodeći da ih borci Hamasa koriste kao polazište za napade.

Bolnica mučenika Al-Aqaa u centralnom gradu Deir al-Balah već se borila da liječi veliki broj ranjenih iz ranijeg jutrošnjeg napada na školu, koja je pretvorena u sklonište, u kojem je poginulo najmanje 20 ljudi..

Snimci Associated Pressa pokazuju djecu među ranjenima. Čovjek je jecao dok je nosio dijete sa zavijenom glavom u naručju. Drugom malom djetetu sa nogom u zavoju urađena je transfuzija krvi na podu prepune bolnice.

Bolnička evidencija pokazuje da su četiri osobe poginule, a 40 ranjeno. Dvadeset pet osoba prebačeno je u bolnicu Nasser u južnoj Gazi nakon što su zadobili teške opekotine, navodi bolnica Al-Aqsa.

Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne napade širom pojasa Gaze, i vodi veliki kopneni napad na sjeveru, gdje su se, kako kaže, militanti pregrupisali.

Rat je počeo kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok su palestinski militanti oteli oko 250 osoba. Oko 100 ljudi se još uvijek nalazi u Gazi, a vjeruje se da je trećina mrtva.

U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je bilo boraca, ali kaže da žene i djeca čine više od polovine ubijenih. Oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljeno je tokom rata, često više puta, a velika područja priobalne teritorije su potpuno uništena.

Uz petero povrijeđenih pripadnika mirovnih snaga u tri odvojena incidenta od četvrtka, Netanyahu je rekao glavnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu da je „vrijeme da odvedete” UN-ove snage „iz uporišta Hezbollaha i izvan borbenih područja”.

„Vaše odbijanje da evakuirate (UN) vojnike čini ih taocima u rukama Hezbollaha. To ugrožava njih kao i naše vojnike”, dodao je izraelski premijer.

Netanyahu je, govoreći prije sastanka vlade, rekao: „Žao nam je zbog povrijeđenih (UN-ovih) vojnika i činimo sve što možemo da spriječimo takvu štetu. Ali jednostavan i očit način da se to osigura je da ih jednostavno izvučete iz opasne zone.”

Privremene snage UN-a u Libanu (UNIFIL) su, međutim, odbile da pomjere svoje trupe, a glasnogovornik je u subotu rekao: „Postojala je jednoglasna odluka da ostanu jer je važno da se zastava UN-a i dalje vijori visoko u ovom regionu i da je u mogućnosti podnijeti izvještaj Vijeću sigurnosti.”

U nedjelju rano ujutru, mirovne snage na položaju UN-a u Ramyahu saopštile su da su primijetili kako tri voda izraelskih vojnika prelaze u Liban. Misija UN-a je rekla da su dva izraelska tenka uništila glavnu kapiju i nasilno ušla UN-ovu bazu.

Tenkovi su izašli iz baze nakon 45 minuta i protesta UNIFIL-a preko svoje veze sa Izraelom, navodeći da izraelsko vojno prisustvo dovodi mirovne snage u opasnost.

Netanyahu je rekao da je Izrael zatražio od UN-a da se povuče sa položaja „do pet kilometara od Plave linije” koja razdvaja obje zemlje, ali su mirovne snage odbile.

To bi uključivalo 29 pozicija UNIFIL-a u južnom Libanu.

Izraelski ministar energetike Eli Cohen optužio je u ponedjeljak mirovne snage UNIFIL na jugu Libana da su beskorisna sila koja nije uspjela zaštititi izraelske građane od napada Hezbollaha i pozvao ih da se povuku kako se borbe pojačavaju.

„Država Izrael će učiniti sve da osigura sigurnost svojih građana, a ako UN ne može pomoći, barem ne bi trebalo da se miješaju, i da pomjeri osoblje iz borbenih zona", rekao je na X-u.

UNIFIL, misija od oko 9.500 vojnika različitih nacionalnosti, stvorena je nakon izraelske invazije na Liban 1978. godine. Trenutno ima zadatak da nadgleda prekid vatre kojim je okončan 33-dnevni rat 2006. između Izraela i Hezbolaha.

Neke informacije u ovom izviještaju korištene su od AFP-a i Reutersa.

Ovo je najsmrtonosniji napad te militantne grupe otkako je Izrael započeo kopnenu invaziju na Liban prije skoro dvije sedmice.

Hezbollah sa sjedištem u Libanu nazvao je napad u blizini grada Binyamine odmazdom za izraelske napade na Bejrut u četvrtak u kojima su poginule 22 osobe. Kasnije je rečeno da je Hezbollah gađao izraelsku elitnu brigadu Golani, lansirajući desetine projektila kako bi zaokupirali izraelske sisteme protivvazdušne odbrane.

Izraelska nacionalna spasilačka služba saopštila je da je u napadu ranjena 61 osoba. Uz izraelske napredne sisteme protivvazdušne odbrane, rijetkost je da toliko ljudi bude povrijeđeno od dronova ili projektila. Hezbollah i Izrael gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru od početka rata u Gazi, a borbe su eskalirale.

Unutar Gaze, izraelski zračni napad je u nedjelju navečer ubio najmanje 20 ljudi, uključujući djecu, u školi, navode dvije lokalne bolnice. Škola u Nuseiratu bila je sklonište za neke od mnogih Palestinaca raseljenih tokom rata.

U međuvremenu, eksplozije su odjeknule u ponedjeljak rano ispred bolnice za mučenike Al-Aqsa u Deir al-Balahu, ubivši tri osobe i povrijedivši oko 50 drugih, saopštila je bolnica.

Hezbolahov smrtonosni udar na Izrael uslijedio je istog dana kada su Sjedinjene Države objavile da će poslati novi protivzračni odbrambeni sistem u Izrael kako bi pomogao u jačanju zaštite od projektila.

Washington — 

General-major Pat Ryder, glasnogovornik Pentagona, rekao je u izjavi da je ministar odbrane Lloyd Austin odobrio raspoređivanje THAAD baterije prema uputama predsjednika Joea Bidena.

Ryder je rekao da će sistem pomoći u jačanju izraelske protivvazdušne odbrane nakon iranskih raketnih napada na Izrael u aprilu i oktobru.

"Ova akcija naglašava čvrstu posvećenost Sjedinjenih Država obrani Izraela i odbrani Amerikanaca u Izraelu od bilo kakvih daljih napada Irana balističkim projektilima", rekao je Ryder.

Iransko upozorenje stiglo je u postu na društvenoj platformi X koji je dugo bio povezan s ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, koji je primijetio izvještaje da SAD razmatraju raspoređivanje.

Vjeruje se da Izrael priprema vojni odgovor na iranski napad 1. oktobra kada je ispalio otprilike 180 projektila na Izrael.

Nije odmah bilo jasno odakle dolazi THAAD baterija. SAD su rasporedile jednu od baterija na Bliskom istoku zajedno s dodatnim bataljonima Patriot kako bi pojačale zaštitu američkih snaga u regiji krajem prošle godine nakon napada Hamasovih militanata na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Ryder je također rekao da su SAD poslale THAAD bateriju u Izrael 2019. godine na obuku.

Prema aprilskom izvještaju Kongresne istraživačke službe, vojska ima sedam THAAD baterija. Generalno, svaki se sastoji od šest lansera na kamionima, 48 presretača, radio i radarske opreme i potrebno je 95 vojnika za djelovanje.

THAAD se smatra komplementarnim sistemom za Patriot, ali može braniti šire područje. Može gađati ciljeve na udaljenosti od 150 do 200 kilometara.

JERUSALEM — 

U naredbi, prenesenoj putem vojnog saopštenja, spominju se sela u južnom Libanu koja su nedavno bila meta izraelskih napada, od kojih su mnoga već gotovo prazna.

Izraelska vojska je navela da su evakuacije bile neophodne radi sigurnosti stanovnika zbog pojačanih aktivnosti Hezbollaha, tvrdeći da grupa koristi lokacije za prikrivanje oružja i pokretanje napada na Izrael. Hezbollah poriče da je skrivao svoje oružje među civilima.

Sukob između Izraela i Hezbollaha, koji je izbio prije godinu dana, kada je teroristička grupa koju je podržao Iran, počela je lansirati rakete na sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu na početku rata u Gazi, dramatično je eskalirao u posljednjih mjesec dana.

Intenzivirani izraelski napadi u južnom Libanu, dolini Bekaa i južnim predgrađima Bejruta protjerali su 1,2 miliona ljudi iz svojih domova od 23. septembra, navodi libanska vlada.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova saopštio je u subotu da je više Libanonaca sada raseljeno nego tokom posljednjeg velikog rata između Izraela i Hezbollaha 2006. godine, kada je oko milion pobjeglo iz svojih domova.

Hezbollah udara na Izrael

Hezbollah je saopštio da je u subotu ispalio salvu projektila na izraelsku vojnu bazu, dok su se izraelske trupe borile protiv militanata u Libanu i Gazi na Yom Kippur, najsvetiji dan u jevrejskom kalendaru.

Gradovi širom Izraela bili su tihi sa zatvorenim pijacama, zaustavljenim letovima i zaustavljenim javnim prevozom dok su Jevreji postili i molili na Dan pomirenja.

Ali dok je zemlja u ratu protiv Hezbollaha i Hamasa, trupe su ostale uključene u borbu na sjevernim i južnim granicama usred bure kritika zbog ranjavanja četiri mirovnjaka UN-a u Libanu.

Hezbollah, koji je od početka rata u Libanu izgubio svog lidera i dugu listu ključnih komandanata, u subotu je rekao da je raketama pogodio vojnu bazu južno od grada Haife.

Borci Hezbollaha "gađali su tamošnju fabriku eksploziva salvom projektila", navodi grupa u saopćenju.

Sirene za vazdušni napad oglasile su se u subotu na sjeveru Izraela, a izraelska vojska je saopštila da je presrela projektil ispaljen iz Libana.

U satima uoči Yom Kippura, Izrael se suočio sa ozbiljnom diplomatskom reakcijom zbog, "udara" na mirovni položaj Ujedinjenih naroda u Libanu.

Dvojica šrilankanskih mirovnjaka su povrijeđena u drugom takvom incidentu u dva dana, saopštila je u petak misija UNIFIL.

Vojska je saopštila da su izraelski vojnici odgovorili vatrom na "neposrednu prijetnju" oko 50 metara od punkta UNIFIL-a.

Dok se Izrael suočio sa horom osude od strane šefa UN-a Antonija Gutereša, zapadnih saveznika i drugih, vojska je obećala da će izvršiti "temeljitu istragu".

'Namjerno ciljano'

Mirovne snage UNIFIL-a u Libanu našle su se na prvoj liniji rata između Izraela i Hezbollaha, u kojem je od 23. septembra poginulo više od 1.200 ljudi u Libanu, prema podacima AFP-a prema podacima libanskog ministarstva zdravlja.

Četiri mirovnjaka su povrijeđena, uključujući dva Indonežana koji su povrijeđeni u četvrtak kada je izraelski tenk pucao na njihovu karaulu, prema UNIFIL-u.

Sean Clancy, načelnik štaba irske vojske, rekao je da ne vjeruje u izraelsko objašnjenje incidenta u petak.

"Dakle, iz vojne perspektive, ovo nije slučajan čin", rekao je Clancy, čija zemlja ima trupe u UNIFIL-u.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da vjeruje da su mirovne snage UN-a "namjerno gađane".

Guterres je osudio paljbu kao "nepodnošljivo" i "kršenje međunarodnog humanitarnog prava", dok je britanska vlada rekla da je "zaprepašćena".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da "apsolutno" traži od Izraela da prestane pucati na mirovne snage UN-a.

Incidenti su se dogodili nakon više od dvije sedmice rata Izraela s Hezbollahom u Libanu koji podržava Iran, u kojem su izraelski ratni avioni izvodili opsežne napade i slali kopnene trupe preko granice.

Diplomatski napori da se pregovara o prekidu borbi do sada su propali, ali je libanonski premijer Najib Mikati rekao da će njegova vlada zatražiti od Vijeća sigurnosti UN-a da izda novu rezoluciju kojom se poziva na "potpuni i trenutni prekid vatre".

Libanska vojska je u petak saopćila da su u izraelskom napadu na jedan od njegovih položaja u južnom Libanu poginula dva vojnika.

Odmazda za iranski raketni napad

Nakon praznika Yom Kippura, pažnja će se vjerovatno ponovo okrenuti očekivanoj odmazdi Iranu, koji je 1. oktobra ispalio oko 200 projektila na Izrael.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant obećao je ove sedmice da će odgovor njegove zemlje biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući", a Bidenova administracija se zalagala za "proporcionalan" odgovor koji neće dovesti region u širi rat.

Biden je pozvao Izrael da izbjegava udare na iranska nuklearna postrojenja ili energetsku infrastrukturu.

Hezbollah koji finansira Iran počeo je pucati na Izrael u znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023., koji je rezultirao smrću 1.206 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanom na zvaničnim izraelskim podacima. Brojka uključuje taoce ubijene u zatočeništvu.

Izraelska vojna kampanja neposredno nakon napada izazvala je devastaciju u Gazi i, prema podacima Ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, ubila je 42.126 ljudi, većinom civila.

WASHINGTON — 

Istraživači sa sjedištem u SAD-u i Libanu i izvještaji američkog Ministarstva financija identificiraju glavni izvor novca Hezbollaha kao Al-Qard al-Hasan, ili AQAH, libanonsku kvazibankarsku instituciju kojom upravlja teroristička grupa, koju su označile SAD, bez vladine bankarske dozvole. Istraživači kažu da drugi izvori gotovine grupe uključuju nesolventne, ali licencirane komercijalne banke u Libanu i dolaske aviona s gotovinom na aerodrom u Bejrutu.

Izraelska vojska je prošlog mjeseca eskalirala svoje napade na lidere i objekte Hezbollaha, nakon 11 mjeseci ograničavanja odgovora na svakodnevne napade milicije na sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu. Palestinska teroristička grupa, koju također podržava Iran, izvršila je invaziju na južni Izrael iz Gaze prošlog oktobra, što je izazvalo žestok odgovor Izraela.

Hezbollah je osnovao AQAH 1982. godine kao dobrotvornu instituciju koja daje beskamatne zajmove potrebitim Libanoncima, prvenstveno šiitima, prema izraelskom informacionom centru za obavještajne i terorističke poslove Meir Amit, ili ITIC, nevladinoj istraživačkoj grupi veterana izraelske obavještajne zajednice.

ITIC kaže da je AQAH od tada izrastao u veliku instituciju s ograncima u Hezbollahovom južnom bejrutskom uporištu Dahiyeh i drugim dijelovima Libana u kojima Hezbollah dominira.

Američko ministarstvo finansija sankcionisalo je AQAH 2007. godine. U najavi daljih sankcija zaposlenima u AQAH-u za 2021. navodi se da je institucija prikupila oko pola milijarde dolara.

AQAH je bio teško pogođen prvim izraelskim zračnim napadima na ciljeve Hezbolaha u Dahiyehu krajem septembra, prema MTV Lebanon, jednoj od vodećih TV mreža u zemlji.

U izvještaju na arapskom jeziku od 30. septembra, MTV Libanon je rekao da su izraelski zračni napadi bili ciljani na Hezbollahove "centre za skladištenje novca, uključujući veliki dio trezora AQAH", ostavljajući grupu u, kako je rekao, "finansijskoj krizi".

Hilal Khashan, profesor političkih nauka na Američkom univerzitetu u Bejrutu, rekao je u telefonskom intervjuu u srijedu da je Izrael "uništio" većinu ogranaka AQAH-a u zračnim napadima. “Hezbollah se suočava sa veoma ozbiljnim finansijskim problemom. Oni nisu u mogućnosti da plaćaju redovne članove koji su pobjegli iz svojih domova i trebaju prehraniti svoje porodice”, rekao je Khashan.

U najavi Ministarstva finansija za 2021. godinu o sankcijama protiv šest zaposlenika AQAH-a navodi se da su koristili lične račune u licenciranim libanskim bankama za transfer više od 500 miliona dolara u i iz AQAH-a tokom prethodne decenije. Navodi se da je ta aktivnost omogućila AQAH-u pristup međunarodnom finansijskom sistemu preko ličnih računa zaposlenih u libanonskim bankama.

David Asher, bivši zvaničnik američke odbrane i State Departmenta koji je ciljao Hezbolahove globalne mreže za trgovinu drogom i pranje novca, rekao je u odvojenom intervjuu u srijedu da je grupa u "dubokim problemima" jer također gubi pristup libanonskom bankarskom sistemu.

„Čujem od libanonskih bankara, uključujući finansijere Hezbollaha, da su najbogatiji bankari Libana koji sebi mogu priuštiti let pobjegli u Evropu i Zaljev, bojeći se da bi mogli biti sljedeći na meti Izraela jer pomažu Hezbollahu“, rekao je Asher, viši saradnik u Institut Hudson sa sjedištem u Washingtonu. Asher je rekao da je u kontaktu sa izvorima sa sjedištem u Libanu koje su SAD regrutirale tokom godina da daju informacije o Hezbollahu.

"Ovi libanski bankari, od kojih su većina milijarderi, vide kako vjetar duva protiv Hezbollaha, tako da neće dozvoliti da iz njihovih banaka iznese milione dolara, koje još uvijek imaju gotovinu iako su na papiru bankrotirali", rekao je Asher. “Oni znaju da će ih, ako to učine, vjerovatno i Izrael eliminisati.”

Još jedan izvor finansiranja Hezbollaha koji je prestao, prema Asheru i Khashanu, su isporuke gotovine avionima koji lete na aerodrom u Bejrutu, posebno iz Irana, glavnog pokrovitelja grupe.

Portparol izraelske vojske Daniel Hagari rekao je novinarima 27. septembra da su izraelski ratni avioni počeli da patroliraju vazdušnim prostorom bejrutskog aerodroma i da neće dozvoliti da neprijateljski letovi sa oružjem slete u civilni objekat. Nije spomenuo pitanje transporta gotovine na, kako Izrael smatra, neprijateljske letove.

Sljedećeg dana, libanonsko ministarstvo transporta reklo je libanonskim i zapadnim medijima da je naredilo iranskom avionu koji je krenuo za Bejrut da se okrene od libanonskog zračnog prostora. Ministarstvo je taj potez pripisalo izraelskom upozorenju bejrutskom kontrolnom tornju da će Izrael upotrijebiti silu ako avion tamo sleti.

„Čuo sam od svojih izraelskih kolega da se Iranci trenutno boje poslati novac u Liban jer Izrael prijeti da će ciljati letove u Bejrut. Izraelci upozoravaju da će ciljati letove pune novca, a ne samo oružja”, rekao je Asher.

Khashan je rekao da je Iran organizirao redovne letove od Teherana do Bejruta kako bi prokrijumčario gotovinu Hezbolahu bez prolaska kroz carinsko odjeljenje libanske vlade. "U sedmicama otkako je Izrael eskalirao svoje napade na južna predgrađa Bejruta, libanska vlada je uspostavila veću kontrolu nad aerodromom, a sada nema priliva novca Hezbollahu", rekao je Khashan.

Libanski ministar javnih radova i prometa Ali Hamieh rekao je agenciji Frans pres u utorak da aerodrom u Bejrutu "podliježe libanonskim zakonima i kontroli različitih relevantnih odjela i sigurnosnih agencija". Hamieh je dodao da svaki avion koji nosi oružje mora biti odobren od strane libanske vojske i licenciran od strane njegovog ministarstva.

Saudijska TV mreža Al Arabiya u izvještaju je u četvrtak citirala izvor iz libanonske vojske koji kaže da se vojska i druge sigurnosne agencije "muče" da uspostave kontrolu nad aerodromom tako što su započele inspekcije teretnih pošiljki kako bi se uvjerile da je njihov sadržaj kako je deklarirano.

Khashan je rekao da nedostatak gotovine Hezbollaha vjerovatno neće spriječiti hiljade njegovih operativaca da se bore protiv izraelskih snaga u skorije vrijeme.

„Nastavak borbe više zavisi od dostupnosti hrane i municije“, rekao je on. „Kada je vaša borba motivisana religioznim žarom, imate više fundamentalnih problema o kojima morate brinuti od dostupnosti gotovine.”

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".

Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.

Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."

"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."

To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".

Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.

"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).

Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.

U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.

Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.

"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.

Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.

Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".

Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.

Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.

"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.