Sinwar je umro „boreći se protiv okupacione vojske do posljednjeg trenutka”, rekao je Khalil al-Hayya, Sinwarov zamjenik koji živi u Kataru i zastupao je Hamas tokom nekoliko rundi pregovora o prekidu vatre.

Hamas neće vratiti taoce „prije kraja agresije i povlačenja iz Gaze”, rekao je al-Hayya. Ta ekstremistička grupa je u saopštenju pozdravila Sinwara kao heroja zato što se „nije povukao, zato što je držao oružje i suprostavio se okupacionoj vojsci”.

Izraelska vojska objavila je snimak Sinwara, navodno prije smrti, na kojem se vidi kako jedan muškarac sjedi na stolici u oštećenoj zgradi, teško ranjen i prekriven prašinom. Zatim podiže ruku i štapom gađa izraelski dron.

Na fotografijama koje je posle objavila izraelske vojska vidi se tijelo muškarca, polu zakopano u ruševinama sa povredom glave.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u govoru u četvrtak veče da rat još nije završen, ali su mnogi - od vlada izraelskih saveznika do iscrpljenih stanovnika Gaze - izrazili nadu da će Sinwarova smrt otvoriti put za primirje. Izraelske snage u petak su nastavile da napadaju ciljeve u Gazi.

Američki predsjednik Joe Biden također je u petak ponovio poziv Izraelu da se založi za mir posle ubistva Sinwara.

„Juče sam rekao izraelskom premijeru da bi ovaj trenutak trebalo da bude prilika da se traži put do mira, do bolje budućnosti za Gazu bez Hamasa”, rekao je Biden tokom posjete Berlinu.

Libanska militantna grupa Hezbollah je u međuvremenu obećala da će eskalirati borbu protiv Izraela, a Iran je rekao je da će „duh otpora” biti ojačan smrću palestinskog saveznika Sinwara u Gazi.

Sinwar, organizator napada 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat u Gazi, ubijen je tokom operacije izraelskih vojnika u palestinskoj enklavi u srijedu, što je ključni događaj u višegodišnjem sukobu.

Netanyahu je nazvao Sinwarovo ubistvo prekretnicom, ali je obećao da će nastaviti rat, koji se posljednjih sedmica proširio od borbe protiv palestinske grupe Hamas u Gazi na invaziju na južni Liban i bombardiranje velikih dijelova zemlje.

„Rat, dragi moji, još nije gotov”, rekao je Netanyahu Izraelcima, rekavši da će se borbe nastaviti dok se ne oslobode taoci koje drži Hamas.

„Pred nama je velika prilika da zaustavimo osovinu zla i stvorimo drugačiju budućnost”, dodao je on, misleći na Iran i njegove militantne saveznike širom regiona u Gazi, Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu.

Netanyahuovi komentari bili su u suprotnosti sa zapadnim liderima, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, koji je rekao da Sinwarova smrt nudi šansu za okončanje sukoba.

SAD žele pokrenuti pregovore o prekidu vatre i osigurati oslobađanje talaca, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller, dodajući da je Sinwar odbijao pregovarati.

„Ta prepreka je očigledno uklonjena. Ne može se predvidjeti da će to značiti da će onaj ko zamijeni (Sinwara) pristati na prekid vatre, ali uklanja ono što je posljednjih mjeseci bila glavna prepreka za postizanje primirja”, rekao je.

Jedan visoki diplomata koji radi u Libanu rekao je Reutersu da se nada da će Sinwarova smrt okončati rat izgleda pogrešno.

„Nadali smo se, zaista kroz sve ovo, da će oslobađanje od Sinwara biti prekretnica u kojoj će se ratovi završiti... gdje će svi biti spremni da spuste oružje. Čini se da smo još jednom pogriješili”, rekao je diplomata .

Višemjesečni napori glavnog izraelskog pobornika Sjedinjenih Država da posreduju u prekidu vatre s Hamasom i Hezbollahom su propali dok je Izrael nastavio sa svojim ratovima, a njegov najveći neprijatelj Iran je izgledao u velikoj mjeri nemoćan da parira izraelskoj vojnoj moći, uključujući američko oružje.

Sukob je izazvao prve direktne iransko-izraelske sukobe, uključujući raketne napade na Izrael u aprilu i 1. oktobru.

Netanyahu je obećao da će odgovoriti na oktobarski napad, koji je izazvao malu štetu. Washington je izvršio pritisak na Izrael da ograniči ciljeve i ne udara na iranska energetska postrojenja ili nuklearna postrojenja.

Izrael je do sada ubio nekoliko Hamasovih najviših lidera i u nekoliko sedmica obezglavio vodstvo Hezbollaha, uglavnom zračnim napadima.

Rakete Yars, koji se mogu lansirati iz nepokretnih silosa ili sa mobilnih lansera, imaju domet do 11.000 kilometara i sposobne su da isporuče više nuklearnih bojevih glava.

Rusija je ove godine izvela niz nuklearnih vježbi, što su, kako sigurnosni analitičari kažu, signali koji imaju za cilj da odvrate Zapad od dubljeg mešanja u rat u Ukrajini.

Najnovija provjera se održava iste nedjelje kada je NATO izveo svoju godišnju nuklearnu vježbu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkrio svoj „plan pobede”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prošlog mjeseca da je Moskva proširila listu scenarija koji bi je mogli navesti da upotrebi nuklearno oružje, efektivno snizivši prag za njegovu upotrebu. Ukrajina je optužila Moskvu za nuklearnu ucjenu.

U posljednjem testu, jedinica u regionu Tver će vježbati premještanje raketa Yars na terenu na udaljenosti do 100 kilometara pod kamuflažom i uz zaštitu od vazdušnih napada i neprijateljskih diverzantskih grupa, saopštilo je Ministarstvo odbrane, a prenosi Interfax.

Rusija je prethodno izvela dvije runde vježbi u kojima su učestvovale raketne jedinice Yars u julu. Također je održala tri seta vježbi ove godine kako bi testirala pripreme za lansiranje taktičkih nuklearnih projektila, koje imaju manji domet od interkontinentalnih strateških raketa.

Putin je tokom rata često podsjećao da Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, ali je insistirao da ne mora da pribjegava nuklearnom oružju da bi ostvarila pobjedu u Ukrajini.

Južna Koreja: Slanje sjevernokorejskih trupa u Rusiju predstavlja "ozbiljnu sigurnosnu prijetnju"

Južna Koreja je u petak saopštila da vjeruje da je Severna Koreja poslala trupe u Rusiju, što predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju međunarodnoj zajednici na koju će Seul odgovoriti svim raspoloživim sredstvima, navodi se u saopštenju predsjedničke kancelarije.

Odvojeno, špijunska agencija te zemlje saopštila je da Sjeverna Koreja učestvuje u ratu u Ukrajini i da je Sjever odlučio da pošalje 12.000 vojnika, uključujući jedinicu specijalnih snaga, javila je novinska agencija Yonhap.

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol održao je neplanirani sigurnosni sastanak sa ključnim obavještajnim, vojnim i nacionalnim sigurnosnim zvaničnicima kako bi razgovarali o umiješanosti sjevernokorejskih trupa u ruski rat protiv Ukrajine, navodi se u saopštenju.

„Učesnici su dijelili stav da trenutna situacija u kojoj su tiješnje veze Rusije i Sjeverne Koreje prevazišle kretanje vojnih zaliha do stvarnog slanja trupa predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju ne samo našoj zemlji već i međunarodnoj zajednici”, kaže se u saopšenju.

Južnokorejski zvaničnici su ranije rekli da je vjerovatno tačno da je neko osoblje Sjeverne Koreje bilo u Rusiji i uključeno u njen rat sa Ukrajinom, ali nisu dali jasan odgovor o prirodi ili razmjerama takvog raspoređivanja.

Yoonova kancelarija saopštila je da Južna Koreja zajedno sa svojim saveznicima pomno prati slanje trupa Sjeverne Koreje u Rusiju od početnih faza. Međutim, nisu pružili nikakve obavještajne podatke koji bi potvrdili tvrdnju o raspoređivanju trupa.

Također nije precizirao da li ima informacija o tome da li su sjevernokorejske trupe bile uključene u borbe.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u četvrtak Sjevernu Koreju da raspoređuje oficire uz Rusiju i da se sprema da pošalje hiljade vojnika da pomognu u ratnim naporima Moskve, iako je šef NATO-a Mark Rutte rekao da u ovoj fazi nema dokaza o prisustvu Pjongjanga.

Zelenski je rekao da se oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika sprema za raspoređivanje u borbu protiv Ukrajine, ali zapadni saveznici Kijeva tek treba da potvrde njegovu tvrdnju da Pjongjang šalje trupe, iako kažu da to proučavaju.

Od samita dvojice lidera na ruskom dalekom istoku prošle godine, Sjeverna Koreja i Rusija su dramatično unaprijedile svoje vojne veze, a lideri su se ponovo sastali u junu i potpisali sveobuhvatno strateško partnerstvo koje uključuje pakt o međusobnoj odbrani.

Južnokorejski i američki zvaničnici rekli su da Sjeverna Koreja isporučuje balističke rakete i drugu municiju Rusiji.

Od septembra prošle godine, Sjever je isporučio najmanje 16.500 kontejnera oružja Rusiji, a Rusija je ispalila projektile iz tih pošiljki u Ukrajini, saopštio je Washington.

Rusija i Sjeverna Koreja negiraju da su učestvovale u prometu oružja.

Kremlj je također odbacio tvrdnje Južne Koreje da je Sjeverna Koreja možda poslala neko vojno osoblje da pomogne Rusiji protiv Ukrajine.

Najviši američki zvaničnici su Sinwarovu smrt opisali kao značajno postignuće u borbi protiv terorizma.

„Ovo je dobar dan za svijet”, rekao je predsjednik Joe Biden novinarima, ubrzo nakon što je stigao u Berlin na sastanke.

Ali, američki predsjednik je također rekao da je vrijeme da se „krene dalje”, da Izrael okonča rat i da se taoci vrate kućama.

U odvojenoj izjavi, američki državni sekretar Antony Blinken nazvao je Sinwara, arhitektu terorističkog napada 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, „opakim i nepokajanim”. Rekao je: „Svijet je bolje mjesto kad ga nema.”

Ipak, Blinken je također obećao da će Sjedinjene Države „udvostručiti svoje napore sa partnerima da okončaju ovaj sukob, osiguraju oslobađanje svih talaca i zacrtaju novi put naprijed” za ljude u Gazi.

Taj novi put, međutim, bit će izazovan.

„Kratkoročno, vjerujem da će ovo stvoriti određeni stepen haosa na terenu”, rekao je Ghaith Al-Omari, viši saradnik na Washington institutu za bliskoistočnu politiku i bivši pregovarač za palestinske vlasti.

„Sinwar je bio jedinstven vođa”, rekao je Al-Omari. „Hamas nema nikoga ko bi mogao zamijeniti tu konkretnu ulogu.”

Al-Omari i drugi bivši zvaničnici kažu da je lista mogućih zamjena kratka.

Jedna od mogućnosti je Sinwarov brat Mohammed, iako neki stručnjaci misle da je preslab da bi mogao preuzeti kontrolu nad cijelom terorističkom organizacijom.

Vjerovatniji kandidat, kažu, je Khaled Mashaal, visoki i poznati zvaničnik Hamasa u Dohi, u Kataru. Druga mogućnost, iako manje vjerovatna, je Khalil al-Hayya, koji je služio kao Hamasov pregovarač.

I jedni i drugi bi mogli biti otvoreni za okončanje rata.

„Oni više vole, hajde da kažemo, unovčiti i dobiti ono što mogu i postići dogovor i pokušati izvući neke koristi od toga”, rekao je Al-Omari, ističući da postoji kvaka. „Njihova sposobnost da stvarno proizvedu promjene na terenu [u Gazi] je ograničena.”

Ipak, njihova potencijalna spremnost da se dogovore je značajno odstupanje od Hamasovog stava pod Sinwarom.

„On [Sinwar] je blokirao sve puteve ka bilo kakvom sporazumu”, rekao je bivši izraelski sigurnosni zvaničnik za Glas Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarao o razvoju događaja.

Američki zvaničnici su izrazili slične stavove. Ali mnogi su također izrazili opetovanu zabrinutost oko spremnosti Izraela da iznese plan za "dan nakon" završetka borbi u Gazi.

„Nastavljamo da razgovaramo sa našim izraelskim kolegama u smislu kako bi to izgledalo”, rekao je portparol Pentagona general-major Pat Ryder novinarima u četvrtak. „Svakako, to će biti složen poduhvat.”

Jedna zabrinutost je da bi izraelski premijer Benjamin Netanyahu možda želio da pojača svoju vojnu prednost protiv Hamasa u Gazi, kao i protiv terorističke grupe Hezbollah, na sjeveru, u Libanu.

„Način na koji su Izraelci bili u ofanzivi i u Gazi i u Libanu, ne mislim da će Netanyahu uskoro prestati", rekao je za Glas Amerike Colin Clarke, direktor istraživanja u globalnoj obavještajnoj kompaniji Soufan Group.

„Očekujem da će [Sinwarova smrt] biti važna za degradiranje Hamasa, ali sumnjam da će utjecati na rješavanje sukoba u ovoj fazi”, dodao je.

Drugi se više nadaju.

„Sada Izrael ima ono što im je uvijek bilo potrebno”, rekao je bivši izaslanik SAD za Bliski istok Dennis Ross. „Ono što im je uvijek trebalo, barem na jednom nivou, bila je neka vidljiva pobjeda. I to nije samo uništavanje vojske, Hamasa ili vojne infrastrukture. Također je bilo da ste morali dobiti tipa koji je bio odgovoran za to.”

Ali čak i Ross, poput Al-Omarija koji je sada viši saradnik na Washington institutu za bliskoistočnu politiku, brine o sporazumu o prekidu vatre koji predviđa povratak izraelskih talaca koje još uvijek drži Hamas, da bi mogao bi biti poremećen nedostatkom plana „dan poslije” i odsustvo bilo kakvog kredibilnog autoriteta na terenu.

„Iskreno, jedina opcija ovdje su palestinske vlasti”, rekao je Ross, misleći na palestinsko tijelo koje upravlja na Zapadnoj obali.

„Neće biti drugog odgovora”, rekao je on odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, upozoravajući da je alternativa „vakum koji će popuniti najgore sile, uključujući Hamas, koji će moći da se vrate”.

Za neke sadašnje i bivše zapadne zvaničnike, takav scenario ostaje jasna mogućnost.

Sinwarova smrt je „veliki udarac” za Hamas, rekao je Edmund Fitton-Brown, bivši visoki zvaničnik Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma koji trenutno služi kao viši savjetnik u Projektu za borbu protiv ekstremizma.

Samo što to nije siguran smrtni udarac za terorističku grupu sa sjedištem u Gazi.

"Možda je Hamasov status kao glavnog manje jasan. Ali nijedna druga grupa nije u poziciji da preuzme tu poziciju”, rekao je Fitton-Brown. „To bi moglo dovesti do fragmentacije palestinskih ekstremista s nepredvidivim rezultatima.”

To bi moglo uključivati i tekuće borbe u Gazi.

„Očekivao bih da se pobuna na niskom nivou nastavi”, rekao je Jonathan Schanzer, viši potpredsjednik za istraživanje i stručnjak za Bliski istok u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Washingtonu.

„Vjerovatno će postojati džepovi otpora od strane Hamasa ili možda boraca bliskih Hamasu”, rekao je Schanzer za Glas Amerike. „Vjerovatno još uvijek donekle postoji velika ponuda mladića u trenerkama voljnih da uzmu AK-47 i da se bore ili u ime Hamasa ili u ime nečega što je možda pojmovno povezano s Hamasom.”

Portparolg Pentagona je rekao da je „Hamas nevjerovatno degreadiran”.

„[Oni] sigurno ne liče ni slično onome što su bili 7. oktobra”, rekao je Ryder.

Neki analitičari procjenjuju da su od 24 bataljona kojima je Hamas komandovao kada je pokrenuo teroristički napad na Izrael prošle godine, 23 uništena. A izraelski zvaničnici tvrde da su ubili oko 17.000 boraca Hamasa otkako su pokrenuli operaciju u Gazi.

Procjene američkih obavještajnih službi od prošlog mjeseca, pokazuju da je broj Hamasovih boraca „vjerovatno... manji od 20.000 boraca”.

Osim Hamasa, američke obavještajne službe u prošlosti su izrazile zabrinutost za desetak drugih militantnih grupa u Gazi, uključujući Palestinski islamski džihad, koje su povremeno radile na jačanju Hamasovih napora.

Postoje i pitanja o tome kako bi Iran mogao reagirati. Ranije ovog mjeseca, Teheran je lansirao oko 200 balističkih projektila na Izrael u znak odmazde za izraelske operacije u kojima su ubijeni drugi lideri Hamasa i Hezbollaha.

Izraelski premijer odmah je upozorio Iran da će „platiti” za napad, a iranski zvaničnici se od tada pripremaju za odgovor Izraela.

„Sve će oči biti uprte u Alija Khameneija, vrhovnog vođu”, rekao je Schanzer. „On će biti u poziciji u kojoj mora da odgovori.”

U prvom trenutku nisu shvatili da su doprli do najvećeg državnog neprijatelja Izraela u oblasti Tal as Sultan, području Rafaha, u dijelu južne Gaze, objavili su izraelski zvaničnici.

Obavještajne službe mjesecima su tragale za Sinwarom i postepeno sužavale prostor na kojem bi mogao da se nalazi, saopštila je izraelska vojska, pošto je potvrđen identitet ubijenog zvaničnika Hamasa.

Riječ je o pokretu koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označile terorističkim.

Hamas se još nije oglašavao ali, kako izvještava agencija Reuters izvori unutar tog pokreta naveli su da postoje indicije da je Sinwar ubijen.

„Desetine izvedenih operacija tokom protekle godine, kao i posljednjih nedjelja, ograničile su kretanje Yahyje Sinwara, sve dok njegovo kretanje nije ograničeno, nakon čega je eliminsan”, navela je izraelska vojska.

Međutim, za razliku od drugih vođa koji su ubijeni u akcijama izraleskih snaga, uključujući jednog od komandata Hamasa Mohammeda Deifa, operacija u kojoj je ubijen Sinwar nije bila planiran i ciljan napad.

Naime, izraelske trupe opazile su trojicu osumnjičenih ekstremista kako se kreću između zgrada i zapucali na njih, što je dovelo da razmjene vatre tokom koje je Sinwar pobjegao u srušenu zgradu.

Mediji u Izraelu objavili su da su na zgradu ispaljene tenkovske granate i projektili. Izraelska vojska objavila je snimak drona za koji navodi da prikazuje Sinwara, teško ranjenog u ruku, sjedeći na stolici prekrivenog lica. Snimak prikazuje tu osobu koja štapom gađa dron pokušavajući da ga obori.

U toj fazi, kako je naveo portparol izraelske vojske Daniel Hagari, Sinwar je identifikovan isključivo kao borac. Međutim, izraelske snage koje su ušle u ruševinu kod njega su osim oružja i pancira, pronašle i 40.000 šekela (više od 10.700 američkih dolara).

„Pokušao je da pobjegne i naše snage su ga eliminisale”, rekao je on Hagari novinarima.

Tokom posljednjih mjeseci života Sinwar, koji je označen glavnim organizatorom napada ekstremista Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. djeluje da je prestao da se koristi telefonima i drugom komunikacionom opremom koja bi omogućila izraelskim obavještajnim službama da mu uđu u trag.

Izraelski zvaničnici vjerovali su da se krije u razgranatoj mreži tunela koje je Hamas kopao pod Gazom. Pošto su ih izraelske trupe ubrazno otkrivale tuneli su postajali sve slabija garancija da će Sinwar izbjeći lociranje i zarobljavanje.

Herzi Halevi, glavnokomanujući izraelske vojske, izjavio je da je potraga za ubijenim liderom Hamasa bila toliko intenzivna da je kao bjegunac bio primoran da često mijenja lokacije.

Izraelski zvaničnici, koji su Sinwara označavali nemilosrdnim i upornim neprijateljem, strahovali su da bi neke od talaca mogao iskoristiti kao živi štit od izraelskih napada.

Međutim, u njegovoj blizini nije bio talaca kada je zarobljen. Ipak, uzorci njegovog DNK locirani su tunelu nekoliko stotina metara od mjesta gdje su ekstremisti Hamasa pogubili šest izraelskih talaca krajem augusta.

„Masovnog ubicu Yahyja Sinwara, koji je odgovoran za masakr i zvjerstva 7. oktobra, ubili su pripradnici IDF-a (izraelske odbrambene snage)”, naveo je Katz u saopštenju, prenosi agencija Reuters.

Izrael ranije je rekao da nema znakova da su taoci bili prisutni u zgradi u kojoj su ubijena trojica militanata.

Sinwar, glavni arhitekt napada na Izrael 7. oktobra 2023. nakon kojeg je pokrenut rat u Gazi, imenovan je za lidera Hamasa nakon atentata na tadašnjeg lidera Ismaila Haniyeha u augustu u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za ubistvo Haniyeha.

Militanti predvođeni Hamasom pokrenuli su rat kada su upali u južni Izrael prije godinu dana, ubivši oko 1200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 ljudi taoce.

Izraelska osvetnička ofanziva ubila je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva Gaze. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje hiljade militanata. Hamas je grupa koju su SAD proglasile terorističkom.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Sinwarova smrt nudi šansu za mir na Bliskom istoku, ali je upozorio da sukob u Gazi nije okončan i da Izrael neće stati sve dok oteti taoci ne budu oslobođeni.

„Izmirili smo račun. Zlu je zadat udarac, ali naš zadatak još uvijek nije okončan. Dragim porodicama talaca poručujem: dogodio se važan trenutak u ratu. Nastavićemo punom snagom dok svi vaši i naši najmiliji, ne budu vraćeni svojim domovima”, poručio je izraelski premijer”, rekao je.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u četvrtak sa izraelskim premijerom kojem je, kako je rekao novinarima po dolasku u oproštajnu posjetu Njemačkoj, čestitao poslije ubistva Sinwara.

Rekao je da je sada vrijeme da se ide dalje i da zbog smrti vođe Hamasa gaji veće nade u izglede za primirje. Dodao je da je vrijeme da se rat završi i da se taoci, koje Hamas drži u Gazi, vrate kući.

Iz Bijele kuće je poslije razgovora saopšteno da su Biden i Netanyahu razgovarali o tome kako da se iskoristi ovaj trenutak da se taoci vrate kući i rat završi.

Američki lider je prethodno u saopštenju naveo da je ubistvo lidera ekstremista Hamasa dobra vijest za Izrael, Sjedinjene Države i svijet.

„Kao vođa terorističke grupe Hamas, Sinwar je odgovoran za smrt hiljada Izraelaca, Palestinaca, Amerikanaca i građana više od 30 zemalja. Bio je organizator masakra, silovanja i kidnapovanja 7. oktobra. Teroristima Hamasa naredio je da izvrše invaziju na Izrael i ubijaju civile, osobu koja je preživjela Holokaust, djecu pred roditeljima, kao i roditelje pred djecom”, poručio je Biden u saopštenju Bele kuća.

„Ovo je nesumnjivo dan olakšanja i sjećanja – sličan onom širom Sjedinjenih Država pošto je predsjednik Obama naredio raciju u kojoj je 2011. ubijen Osama Bin Laden. Izrael je imao sva prava da eliminiše vodstvo i vojnu strukturu Hamasa koji više nije u stanju da izvede napad poput onog 7. oktobra”, istakao je američki predsjednik.

On je podsjetio da je neposredno nakon napada ekstremista Hamasa uputio američke obavještajce da sarađuju sa izraelskim kolegama u lociranju i praćenju Sinwara i drugih vođa Hamasa koji su se krili u Gazi.

„Uz našu obavještajnu pomoć, izaelske snage su nemilosrdno progonile Hamasove vođe terajući ih u beg iz skloništa. Današnji dan je još jedan dokaz da nigdje u svijetu nijedan terorista ne može da izbjegne pravdu, ma koliko to trajalo”, istakao je Biden.

„Ovo je prilika za 'dan poslije' u Gazi bez Hamasa na vlasti i političko rješenje koje pruža bolju budućnost i Izraelcima i Palestincima. Yahya Sinwar bio je nepremostiva prepreka za postizanje tih ciljeva – koja više ne postoji. Ali, mnogo posla je pred nama”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Oglasila se i potpredsjednica Kamala Harris koja je ocijenila da je ubistvo Sinwara korak naprijed ka eliminisanju prijetnje koju Hamas predstavlja za Izrael.

„Pravda je zadovoljena. Sinwar je bio odgovoran za ubistvo hiljada nevinih ljudi, uključujući žrtve 7. oktobra i taoce ubijene u kazi. Ovaj trenutak nam daje šansu da konačno okončamo rat u Gazi”, rekla je Harris.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da će SAD udvostručiti napore da okončaju konflikt u Gazi poslije smrti vođe Hamasa.

„Sinwar je više puta proteklih mjeseci odbacio napore SAD i njihovih partnera da okončaju rat sporazumom koji bi vratio taoce njihovim porodicama i ublažio patnje Palestinaca”, naveo je Blinken u saopštenju.

Trump, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 5. novembra, 13. jula za dlaku je izbjegao da bude pogođen u glavu u Butleru, u Pennsylvaniji, metkom koji mu je okrznuo uho.

Ovaj incident razotkrio je ozbiljne sigurnosne nedostatke i doveo do pojačanih mjera zaštite Trumpovih skupova na otvorenom.

Administracija predsjednika Joea Bidena pokrenula je nezavisnu istragu koja je objavila svoje nalaze u četvrtak, kritizirajući Tajnu službu i sugerirajući niz preporuka.

„Tajna služba je postala birokratska, apatična i statična iako su se rizici povećali i tehnologija je evoluirala”, napisala je Komisija, navodeći da je otkrila brojne greške koje su dovele do napada 13. jula i pozvala na temeljnu reformu.

„Bez te reforme, Nezavisna komisija za reviziju vjeruje da se još jedan Butler može i ponoviti.”

Komisija je rekla da su neki nedostaci „izgleda sistemski ili kulturološki”. Navela je nedostatak iskusnog osoblja na višem nivou, nedostatak kohezije u sigurnosnom planiranju i nedostatak jasnoće u pogledu toga ko je bio zadužen za lokaciju.

Preporuke uključuju nadzor nad događajima na otvorenom sa predsjedničkim kandidatima, izvještaj o situaciji u trenutku kada stigne osoba koja se štiti i da najmanje jedan predstavnik Tajne službe i svake državne i lokalne agencije za provođenje zakona budu zajedno u komunikacijskom čvorištu.

Rečeno je da bi mnoge preporuke trebale biti implementirane do kraja marta 2025, a evaluacija će se obaviti do ili prije 1. oktobra 2025. godine.

Pucnjava u Butleru dovela je do široko rasprostranjenih kritika na račun američke Tajne službe i ostavke direktorice.

Istraga Tajne službe otkrila je nedostatke u komunikaciji i nedostatak marljivosti uoči pucnjave. Nakon toga, Agencija je odobrila dodatne mjere sigurnosti za Trumpa, uključujući korištenje neprobojnog stakla za zaštitu na skupovima na otvorenom.

Ranije ovog mjeseca, Trump se vratio u Butler, okupivši veliki broj ljudi uoči predsjedničkih izbora.

Tajna služba je uoči tog skupa saopćila da je došlo do „sveobuhvatnih promjena i poboljšanja naših komunikacijskih sposobnosti, resursa i zaštitnih operacija”.

Dva mjeseca nakon incidenta u Pennsylvaniji, 15. septembra, napadač se neotkriven skoro 12 sati skrivao na Trumpovom terenu za golf u West Palm Beachu na Floridi, sa planovima da ga ubije, rekli su tužioci. Spriječio ga je agent Tajne službe koji je patrolirao ispred Trumpa.

„Ako napravite grešku i napadnete naše mete, bilo u regionu ili u Iranu, mi ćemo vas ponovo bolno napasti”, rekao je Salami na sahrani generala Garde ubijenog u izraelskom napadu prošlog mjeseca.

Abbas Nilforoushan, vrhovni komandant u stranoj operaciji Snage Islamske revolucionarne garde Quds Force, ubijen je 27. septembra zajedno sa Hassanom Nasrallahom, šefom libanonskog Hezbollaha, u izraelskom napadu u južnom Bejrutu.

Njegovo tijelo je potom prebačeno u Iran radi ukopa u njegovom rodnom gradu Isfahanu u četvrtak.

Tokom svog govora Salami je kritizirao kao „nepouzdan” sistem protivraketne odbrane THAAD za koju je Pentagon u utorak rekao da je stigao u Izrael, zajedno sa oko 100 američkih vojnika koji će time upravljati.

„Ne vjerujte ovim sistemima. Ne možete masakrirati muslimanske nacije i ostati na sigurnom”, rekao je on.

„Mi znamo vaše slabosti. Vi ih dobro poznajete”, dodao je on obraćajući se Izraelu.

Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) je sistem „dizajniran za presretanje ciljeva izvan i unutar atmosfere”, kako navodi proizvođač Lockheed Martin.

Salamijeve izjave uslijedile su u trenutku kada je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi intenzivirao diplomatske napore u cilju obuzdavanja širenja sukoba u Gazi i Libanu, kao i po cijelom regionu.

Araghchi je u protekle skoro dvije sedmice posjetio Liban, Siriju, Saudijsku Arabiju, Katar, Irak, Oman i Jordan.

Trenutno se nalazi u Egiptu, a planirano je da se nakon toga uputi u Tursku.

Iran je rekao da je raketni napad od 1. oktobra, a većinu projektila je presrela izraelska protivzračna odbrana, kako navodi Izrael, bila odmazda za ubistvo Nilforoushana, Nasrallaha i političkog šefa palestinskog pokreta Hamas.

Predsjednik Joe Biden ove sedmice ispunjava svoj plan da posjeti Njemačku kako bi razgovarao o hitnim stvarima u Ukrajini i drugim stvarima. I kancelar Olaf Scholz naglasio je važnost ove jednodnevne posjete i pohvalio odnose SAD-a i Njemačke.

Ukrajina je na vrhu dnevnog reda, a Bijela kuća je u srijedu objavila da je Biden osigurao dodatnu sigurnosnu pomoć vrijednu 425 miliona dolara.

Biden je namjeravao otići u Berlin prošle sedmice, ali mu je uragan Milton pokvario planove, primoravši ga da odloži i sastanak o sigurnosti Ukrajine koji će sada voditi virtuelno. Bijela kuća je saopštila da se Biden neće sastati sastati sa ukrajinskim liderom, kako je prvobitno planirano.

Scholz se prošle sedmice sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi saslušao njegov „plan pobjede” u pet tačaka, koji uključuje poziv za pridruživanje NATO-u prije završetka rata.

„Ovaj plan je most za održavanje produktivnog mirovnog samita koji će zaista staviti tačku na rat. Ovaj plan nema za cilj da zamijeni našu mirovnu inicijativu, već da ojača poziciju Ukrajine kako bi se približili miru. To možemo postići kroz saradnju — svi naši partneri. Također računamo na podršku Njemačke”, rekao je Zelenski.

Novi generalni sekretar NATO-a je bio neodređen, rekavši u srijedu da će Ukrajina „jednog dana” biti članica.

Ovaj rat prisiljava SAD i saveznike da rade zajedno kako bi se suprotstavili grupi protivnika koji su pokazali interes za sudbinu Ukrajine, rekao je za Glas Amerike general James Jones, savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg predsjednika Baracka Obame.

„Iranski, ruski, kineski i sjeverokorejski savez, ako ga tako želite nazvati, je vrlo opasan i ne možemo se pretvarati da nije. I mi treba da radimo te stvari kao što su jačanje NATO-a, jačanje EU, jačanje bilateralnih odnosa i osiguranje da Vladimir Putin ne prevlada u Ukrajini”, rekao je on.

Analitičari kažu da bi ovaj Bidenov put mogao biti važan za budućnost Ukrajine.

„Mislim da bi Biden mogao iskoristiti svoje vrijeme u Njemačkoj da ponovi važnost podrške Ukrajini”, rekao je William Pomeranz iz Wilson centra.

Bliski istok

I Njemačka i Sjedinjene Američke Države bilježe proteste zbog podrške Izraelu u ratu u Gazi. U isto vrijeme, obje zemlje prijavljuju porast antisemitskih incidenata.

I oba lidera, koji sebe opisuju kao „lijevi centar”, suočavaju se s političkim izazovima desničarskih grupa koje su kritične prema podršci Ukrajini i Izraelu.

Ova posjeta dolazi u ključnom trenutku. Oba lidera dobro znaju kako su ratovi iz prošlog stoljeća utjecali na sudbinu i budućnost njihovih naroda.

A sada moraju zajedno sagledati da još jedan sukob ne proguta svijet.

Mađarska predsjedava EU do kraja ove godine, a članovi sve veće mađarske opozicije optužuju Orbana da radi na potkopavanju sigurnosti i jedinstva Evrope.

Mađarski premijer Viktor Orban glasni je kritičar politike EU. Orban je odgodio članstvo Švedske u NATO-u, stavio veto na pomoć Kijevu i, otkako je u julu preuzeo rotirajuće predsjedavanje EU, pokrenuo je neovlaštenu mirovnu inicijativu za ruski rat u Ukrajini.

Orbanov posljednji poziv na prekid vatre u Ukrajini izazvao je brz odgovor predsjednice Evropske komisije.

„Svijet je svjedočio grozotama ruskog rata. Pa ipak, još uvijek postoje neki koji za ovaj rat ne krive osvajača, već napadnute”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Ursula von der Leyen je kritizirala Mađarsku zbog blokiranja pomoći Ukrajini, njenih bliskih veza s Kinom i kontinuiranog oslanjanja na rusku energiju.

U uredu mađarskog predsjedništva EU u Budimpešti, portparol Zoltan Kovacs nazvao je politiku Brisela prema Mađarskoj licemjernom i politički motiviranom.

„Politički element je očigledan. Ovo nije ljevičarska liberalna vlada. Mi smo vrlo otvoreni konzervativci s različitim načinom razmišljanja, s drugačijim političkim programom, ako želite”, rekao je on.

Kovacs je rekao da kritikom sadašnje mađarske vlade, EU podriva i volju mađarskog naroda.

U međuvremenu, izvještaj Transparency Internationala optužuje mađarsku vladu da narušava demokratiju dok koristi fondove EU i bogati svoje saveznike kroz rasprostranjenu korupciju.

Zoltan Tarr, mađarski poslanik u Evropskom parlamentu iz opozicione stranke TISZA, kaže da akcije Orbanove vlade slabe EU.

„Na primjer, bliska saradnja sa Rusijom, saradnja sa Kinom, način na koji se to radi, ne pomaže. To stvara sigurnosni rizik”, rekao je on.

On kaže da se Mađarska kao članica EU i NATO-a mora pridržavati njihovih pravila.

U protekloj godini mađarska opozicija je ostvarila značajan napredak. Sa rekordnom izlaznošću na ovogodišnjim izborima, stranka TISZA osigurala je 30 posto mjesta Mađarskoj u Evropskom parlamentu, odmah iza Orbanove stranke Fidesz.

„Postoji ogromna žeđ za promjenom, rekao bih, želja, a također i mnogo nezadovoljstva i ljutnje prema vladi”, rekao je Andras Racz iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

Racz i drugi ističu da je u 14 godina koliko je Orban na vlasti, Mađarska postala druga najsiromašnija zemlja u Evropskoj uniji, nakon Bugarske.

„Radi se i o samim materijalnim potrebama ljudi koji traže promjenu, nadajući se boljem životu u egzistencijalnom smislu”, kaže on.

Lideri EU i opozicija imat će još jednu priliku da izraze zabrinutost za budućnost Mađarske sljedećeg mjeseca kada Orban bude domaćin samita u Budimpešti.

„Kina je voljna biti partner i prijatelj sa Sjedinjenim Državama. To će imati koristi ne samo za dvije zemlje, već i za cijeli svijet”, rekao je Xi u pismu upućenom povodom godišnjih nagrada Nacionalnog odbora za američko-kineske odnose, prema izvještaju CCTV vijesti.

Xi je istakao da su američko-kineski odnosi su među najvažnijim bilateralnim odnosima u svijetu, koji imaju utjecaj na budućnost i sudbinu čovječanstva, navodi se u pismu.

Dvije zemlje su se sukobile oko zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, tekućih trgovinskih nesuglasica, kao i kineskih akcija u Južnom kineskom moru i intenziviranih vojnih vježbi oko Tajvana.

Trgovinski odnosi su se pogoršali tokom protekle godine i usredsredili su se na pitanja uključujući ograničenja električnih vozila i naprednih poluprovodnika.

Embed share

Pogledi Trumpa i Harris na Kinu se razlikuju, ali ne u potpunosti

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Link

• 240p | 9,3MB
• 360p | 13,6MB
• 480p | 22,7MB
• 720p | 53,9MB
• 810p | 48,1MB

Doktori u bolnicama Kamal Adwan, Al-Awda i indonezijskim bolnicama odbili su da napuste svoje pacijente uprkos naredbama za evakuaciju koje je izdala izraelska vojska na početku velikog napada na Jabaliju u sjevernoj Gazi prije 12 dana.

„Pozivamo međunarodnu zajednicu, Crveni križ i Svjetsku zdravstvenu organizaciju da odigraju svoju humanitarnu ulogu otvaranjem koridora prema našem zdravstvenom sistemu i omogućavanjem ulaska goriva, medicinskih sredstava, delegacija, zaliha i hrane”, rekao je Hussam Abu Safiya, direktor bolnice Kamal Adwan.

„Govorimo o više od 300 medicinskog osoblja koje radi u bolnici Kamal Adwan, a ne možemo im osigutati ni jedan obrok da bi mogli sigurno da pruže medicinske usluge.”

Jabalia, dom jednog od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi, očistile su početkom rata izraelske trupe dok su se probijale kroz sjevernu Gazu, ali su se borci Hamasa ponovo ustalili u tom području.

Palestinski zdravstveni zvaničnici rekli su da je nova izraelska ofanziva ubila oko 350 Palestinaca u Jabaliji i obližnjim područjima. U gradu Gazi u srijedu je u izraelskom zračnom napadu na kuću poginulo 13 ljudi, rekli su medicinari. U dnevnom ažuriranju, Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da je u izraelskim vojnim udarima ubijeno 65 Palestinaca širom enklave u posljednja 24 sata.

Teška humanitarna situacija izazvala je uzbunu širom svijeta, a Sjedinjene Države su izdale jedno od najjačih upozorenja Izraelu da mora poboljšati situaciju ili se suočiti s potencijalnim ograničenjima vojne pomoći.

Izraelska vojska kaže da je ubila više od 50 palestinskih boraca proteklih dana u zračnim napadima i bliskim borbama dok trupe pokušavaju iskorijeniti Hamasove snage koje djeluju kao gerilci u ruševinama.

Rečeno je ljudima da se evakuišu u, kako je rekao, sigurnija područja na jugu, što je podstaklo strah među Palestincima da je cilj akcije njihovo trajno uklanjanje iz sjeverne Gaze kao dio plana za kontrolu enklave.

Izrael je negirao da su naredbe za evakuaciju dio sistematskog plana čišćenja, rekavši da su izdate kako bi se osigurala sigurnost ljudi i odvojili od militanata.

Pomoć

Izraelska vojska negira da je ograničavala opskrbu, rekavši da je od 1. oktobra više od 9.000 tona humanitarne pomoći, uključujući hranu, vodu, plin, opremu za sklonište i medicinske potrepštine, ušlo u Gazu preko različitih prelaza.

Rečeno je da je dio te pomoći prebačen direktno u sjevernu Gazu, gdje Ujedinjene nacije procjenjuju da je ostalo oko 400.000 Palestinaca.

Međutim, koliko je toga stiglo do onih kojima je potrebna pomoć u sjevernoj Gazi ostaje nejasno.

„Ništa nije ušlo u sjevernu Gazu. Ljudi u sjevernoj Gazi gladuju”, rekla je Hadeel Obeid, nadzorna medicinska sestra u indonezijskoj bolnici, gdje se liječilo 28 pacijenata.

„Naš administrativni menadžer osigurava samo jedan obrok za sve osobe, uključujući doktore, medicinske sestre, pacijente i njihove pratioce. To je mala količina, nedovoljno za odraslu osobu”, rekla je Reutersu putem aplikacije za razmjenu poruka.

Medicinska zaliha je ponestajala zbog svakodnevnih potreba za zbrinjavanjem ranjenika, rekla je ona.

Izrael je započeo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada te militantne grupe na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a oko 250 ljudi uzeto za taoce u Gazi, prema izraelskim izvještajima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema zdravstvenim vlastima Gaze.

Tako milijarder Musk postaje ključan u naporima republikanskog kandidata da pobijedi na predsjedničkim izborima 5. novembra.

America PAC, koji je fokusiran na odaziv birača u državama koje bi mogli odlučiti izbore, potrošio je oko 72 miliona dolara u periodu juli-oktobar, prema podacima podnesenim Saveznoj izbornoj komisiji.

To je više novca usmjerenog na izlazak birača od bilo koje grupe koja podržava Trumpa.

Trumpova kampanja uveliko se oslanja na vanjske grupe, što znači da grupa koju je osnovao Musk - najbogatiji čovjek na svijetu - igra nevjerojatnu ulogu u utrci između Trumpa i demokratske kandidatkinje Kamale Harris.

Musk, predsjednik Uprave proizvođača električnih automobila Tesla, bio je jedini donator grupe u tom periodu.

Musk, koji je rekao da je u prošlosti glasao za demokratske predsjedničke kandidate, na ovim je izborima oštro skrenuo udesno. Podržao je Trumpa u julu i pojavio se s njim na skupu u Pennsylvaniji ranije ovog mjeseca.

Musk je u srijedu u objavi na X-u rekao da će „održati niz razgovora” širom Pennsylvanije. Rekao je da su ljudi samo trebaju potpisati peticiju na njegovoj web stranici America PAC kako bi prisustvovali razgovorima od „sutra navečer do ponedjeljka”.

Reuters je prošle sedmice izvijestio, citirajući izvor, da Musk planira više kampanja za Trumpa u Pennsylvaniji, koja se smatra ključnom državom i za Trumpa i za njegovu protivnicu Harris u utrci za Bijelu kuću.

Muskove donacije America PAC-u guraju ga u ekskluzivni klub republikanskih megadonatora. Popis također uključuje bankarskog nasljednika Timothyja Mellona i kasino milijarderku Miriam Adelson.

Međutim, Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da je Musk godinama tajno finansirao konzervativnu političku grupu, mnogo prije nego što je javno prigrlio Trumpa.

Grupa America PAC odbila je komentarisati Muskove donacije. Musk nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Odvojene prijave ranije u utorak pokazale su da je Miriam Adelson donirala 95 miliona dolara drugom pro-Trumpovom super PAC-u, Preserve America PAC, u istom periodu.

„Naša ideja je da je poziv Ukrajini u ovom trenutku politički signal”, rekla je za Reuters Nataliia Galibarenko, ambasadorica Kijeva pri NATO-u.

„Iskreno vjerujemo da to može biti dio naslijeđa (sadašnje) američke administracije”, rekla je ona u intervjuu u ukrajinskoj misiji pri NATO-u, nasuprot sjedišta Alijanse u Briselu.

Američki predsjednički izbori sljedećeg mjeseca stvaraju veliku neizvjesnost za Ukrajinu jer je Washington bio najveći pružatelj vojne pomoći Kijevu za rat protiv ruske invazije.

Dok je potpredsjednica Demokratske stranke Kamala Harris signalizirala nastavak podrške Ukrajini, ona nije navela nivo te podrške. Bivši republikanski predsjednik Donald Trump nije bio jasan o tome kako će se nositi s ratom.

Članstvo u NATO-u bi Ukrajinu učinilo dijelom pakta o međusobnoj odbrani vojnog saveza predvođenog SAD-om, što znači da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, iako proces pristupanja može potrajati godinama zbog prilagođavanja standardima NATO-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je posljednjih sedmica jasno stavio do znanja da vidi rani poziv u NATO kao dio svog „plana pobjede”.

U intervjuu, Galibarenko je elaborirala razloge za pritisak Kijeva. Tvrdila je da bi poziv uklonio velike nesuglasice između Kijeva i Moskve.

Moskva je potencijalno članstvo Ukrajine u NATO navela kako bi opravdala rat, dok Ukrajina insistira da se mora pridružiti Alijansi kako bi se zaštitila od bilo koje buduće ruske agresije.

„Ako ćemo reći da je poziv tu, za Rusku Federaciju, to bi bilo kao konačna presuda - to je to, tako da ne možete više dizati ulog koristeći ovu temu”, rekla je Galibarenko u intervjuu koji je vođen u utorak.

NATO je objavio da će se Ukrajina pridružiti Alijansti i taj put je nepovratan. Ali je rečeno da se Kijev ne može pridružiti dok je u ratu i ne postoji vremenski okvir za članstvo.

Većina članica NATO-a, uključujući dominantnu silu, Sjedinjene Države, u ovoj fazi nije pokazala spremnost da uputi poziv Ukrajini za članstvo.

Visoki zvaničnik američke vlade, izvještavajući novinare pod uslovom anonimnosti, rekao je prošle sedmice da nije došlo do promjene u stavu Washingtona.

Galibarenko je rekla da Kijev ne zagovara trenutno pokretanje pregovora o članstvu, ali bi sadašnji službeni poziv poslao snažnu poruku.

Upitana kada bi Ukrajina željela da se uputi poziv, odgovorila je: „Što prije, to bolje”.