Izbori dolaze više od dvije i po godine od ruske invazije na Ukrajinu, kojoj je Washington najviše pomogao u odbrani. Postavlja se pitanje da li će se to nastaviti i pod Trumpom i koliko bi on općenito bio posvećen saveznicima u NATO-u.

Može se očekivati da će pobjeda potpredsjednice Kamale Harris donijeti nastavak trenutne politike, iako s republikanskom opozicijom i rastućim ratnim umorom u američkoj javnosti postoji zabrinutost u Evropi da će podrška oslabiti.

Trumpov apetit za nametanjem carina američkim partnerima također izaziva zabrinutost u Evropi koja se već bori sa sporim ekonomskim rastom. Ali nije samo mogućnost drugog Trumpovog mandata ono zbog čega je kontinent zabrinut.

Evropski zvaničnici vjeruju da prioriteti SAD-a leže negdje drugdje, bez obzira ko pobijedi. Bliski istok je trenutno na vrhu liste predsjednika Joea Bidena, dok je dugoročni prioritet Kina.

„Centralno mjesto Evrope u vanjskoj politici SAD-a je drugačije nego što je bilo u Bidenovim formativnim godinama”, rekla je Rachel Tausendfreund, viša istraživačica u njemačkom vijeću za vanjske odnose u Berlinu. „I na taj način je istina da je Biden posljednji transatlantski predsjednik.”

SAD će nastaviti da se okreću ka Aziji, rekla je ona.

„To znači da Evropa mora da se pojača. Evropa mora da postane sposobniji partner i također da postane sposobnija da upravlja sopstvenim sigurnosnim područjem”, navodi Tausendfreund.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je prilikom potpisivanja novog odbrambenog pakta sa Britanijom, saveznicom NATO-a, primijetio da će se SAD više fokusirati na Indo-pacifičku regiju, „pa je samo pitanje da li će učiniti mnogo manje u Evropi zbog to ili samo malo manje”.

Ian Lesser, ugledni saradnik njemačkog Marshall fonda u Briselu, rekao je da „iznad svega, Evropa traži predvidljivost Washingtona”, a to je nedostatak u turbulentnom svijetu u kojem će se svaka administracija suočiti sa drugim zahtjevima. „Ali potencijal za poremećaj je očito veći u slučaju potencijalne Trumpove administracije."

„Postoji pretpostavka o suštinskom kontinuitetu” pod Harrisinim koja je vjerovatno dobro utemeljena, rekao je, s tim da će mnogi ljudi koji su oblikovali politiku pod Bidenom vjerovatno ostati. „To je vrlo poznati svijet, čak i ako strateško okruženje stvara vlastitu nesigurnost.”

Dok su i SAD i Evropa sve više fokusirani na konkurenciju sa Azijom, rat koji je u toku u Evropi znači da su „potencijalni troškovi udaljavanja od evropske sigurnosti na američkoj strani danas mnogo veći nego što su mogli biti prije nekoliko godina”, rekao je Lesser. Sposobnost Evrope da se izbori s tim zavisi od toga koliko brzo se to desi, rekao je on.

Zaostatak evropskih izdataka za odbranu godinama je uznemiravao američke administracije obje strane, iako su članice NATO-a, uključujući Njemačku, podigle svoj ulog nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. NATO predviđa da će 23 od 32 saveznika ispuniti svoj cilj trošenja 2% ili više bruto domaćeg proizvoda na odbranu ove godine, u poređenju sa samo tri prije deset godina.

Tokom svog mandata 2017-21, Trump je zaprijetio da će napustiti „delinkventne” zemlje ako ne budu plaćale svoje „račune”. Ovog puta u kampanji je sugerisao da Rusija može da radi sa njima šta hoće.

To je potkopalo povjerenje i zabrinulo zemlje najbliže sve nepredvidivijoj Rusiji, poput Estonije, Latvije, Litvanije i Poljske.

Ako Trump pobijedi, „postoje sve indikacije da on nema interesa da nastavi podržavati Ukrajinu” i da će se brzo zalagati za neku vrstu sporazuma o prekidu vatre ili mirovnom sporazumu koji se Kijevu možda neće svidjeti, a Evropa možda neće biti spremna, rekla je Tausendfreund. „I također jednostavno ne postoji način da Evropa može popuniti vojnu prazninu koja je ostala ako bi SAD povukle podršku”.

„Čak i sa Harrisinom administracijom postoji rastuća, promjenjiva debata - iskreno, s obje strane Atlantika - o tome što slijedi u ratu u Ukrajini, šta je kraj igre”, rekao je Lesser.

Biden je naglasio potrebu podrške Ukrajini tokom kratke nedavne posjete Berlinu kada je razgovarao s njemačkim, francuskim i britanskim liderima.

„Ne možemo odustati. Moramo održati našu podršku”, rekao je Biden. „Po mom mišljenju, moramo nastaviti sve dok Ukrajina ne postigne pravedan i trajan mir.”

Vrijeme koje je proživio naučilo ga je da „nikada ne trebamo potcjenjivati moć demokratije, nikada ne potcjenjivati vrijednost saveza”, dodao je 81-godišnji Biden.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji je Bidenu odao najveću počast u Njemačkoj za njegovu službu u transatlantskim odnosima, nada se da Bidenovi sunarodnici slušaju.

Ko god da osvoji Bijelu kuću, naredne godine bi mogle biti nezgodne.

„Kakav god bio ishod sljedeće sedmice, pola zemlje će biti ljuto”, rekaof je Lesser, napominjući da postoje „svi izgledi” podijeljene vlade u Washingtonu. „Evropa će se suočiti s vrlo haotičnom i ponekad nefunkcionalnom Amerikom.”

„Američki glasači su više zabrinuti za domaća pitanja. Ankete pokazuju da takozvana kineska prijetnja stoji iza ekonomije, imigracije, abortusa, klime, demokratije i drugih pitanja za birače”, rekao je Liu Yawei, direktor kineskog programa za Carter centar.

Prema istraživanju koje je objavila YouGov, američka organizacija za ispitivanje javnog mnijenja, samo manjina glasača navela je američku vanjsku politiku kao jedno od tri glavna pitanja za njih. Istraživanje je pokazalo da su Trumpove pristalice nešto više brinule o vanjskoj politici od Harrisinih pristalica.

Kina i unutrašnja politika

Svako spominjanje Kine uglavnom je bilo u kontekstu domaćih pitanja.

Na skupu održanom 27. oktobra u New Yorku, Trump je dva puta spomenuo Kinu, rekavši da će ih SAD „pobijediti” ako bi SAD i Kina krenule u rat, i da će „donijeti Trumpov zakon o recipročnoj trgovini, što znači ako nam Kina ili bilo koja druga zemlja naplati porez ili carinu od 100 ili 200%, mi [SAD] ćemo im tada naplatiti porez ili carinu od 100 ili 200%”.

Harris nije spomenula Kinu tokom mitinga istog dana u ključnoj državi Pennsylvaniji.

Trump se fokusirao na potencijalne ekonomske efekte konkurencije s Kinom u vezi sa radnim mjestima u Americi, naglašavajući trgovinske probleme, robu i nepoštene poslovne prakse.

„Kina nas je godinama ubijala u trgovini. Ako budem izabran, to će prestati”, rekao je Trump na skupu u gradu Cedar Rapids u Iowi u julu.

Na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u julu, Trump je osudio Kinu zbog nekoliko stvari, uključujući optužbu da je Peking oduzeo poslove u američkoj automobilskoj industriji i da Kina predstavlja prijetnju Tajvanu.

Na skupu u aprilu, Trump je rekao da su mnogi migranti koji dolaze u SAD iz Kine muškarci „vojne” ili „borbene” dobi koji možda dolaze ovdje da formiraju neku vrstu „vojske”.

Trump je također spomenuo Kinu u kontekstu krize s fentanilom u SAD-u.

„Oni preplavljuju našu zemlju ilegalnim drogama poput fentanila, ubijaju Amerikance. Ovo se mora završiti, a završit će se kada vratimo oštre mjere protiv Kine”, rekao je on na skupu u gradskoj vijećnici u New Hampshireu u maju.

Iako je Harris imala manje toga da kaže o Kini tokom kampanje, ona je spomenula Kinu na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u augustu, rekavši da će raditi na tome da Sjedinjene Države pobjeđuju u konkurenciji da budu globalni lider u vještačkoj inteligenciji i svemiru.

Ona „zagovara smanjenje međuzavisnosti između Sjedinjenih Država i Kine u naprednoj tehnologiji, prvenstveno kako bi se osiguralo da Washington ne pomaže vojnu modernizaciju Pekinga - ali je upozorila na ekonomsku politiku usmjerenu na carine prema Kini”, rekla je Ali Wyne, viši istraživačica u Međunarodnoj kriznoj grupi, dok je opisivala njenu politiku prema Kini.

Ali dva kandidata i njihove političke stranke imaju više zajedničkog nego razlika u svojoj retorici o Kini, rekao je Dennis Wilder, bivši zamjenik pomoćnika direktora CIA-e za istočnu Aziju i Pacifik i direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) za Kinu pod predsjednikom Georgeom W. Bush.

„O Kini se nije raspravljalo na ovim izborima jer američka javnost i politička klasa gotovo univerzalno dijele iste negativne stavove o Kini.”

Dok politika Washingtona prema Pekingu može utjecati na domaća pitanja kao što su radna mjesta i cijena proizvoda, sukobi u drugim dijelovima svijeta također su zasjenili američku politiku prema Kini u očima mnogih američkih glasača, kažu analitičari.

„Strateško nadmetanje između Sjedinjenih Država i Kine nije na prvom mjestu američkim glasačima. Oni su više zabrinuti za stanje ekonomije i troškove zdravstvene zaštite”, rekao je Wyne.

„I u mjeri u kojoj pitanja vanjske politike oblikuju njihova razmišljanja, razumljivo je da su fokusirani na rat između Rusije i Ukrajine i potencijal za regionalni rat na Bliskom istoku.”

Musk, koji je vlasnik proizvođača električnih automobila Tesla i platforme za društvene medije X, također je vlasnik SpaceX-a, komercijalne kompanije za svemirske letove koja ima brojne ugovore sa Vladom SAD - i koja radi za Sekretarijat za odbranu i američku svemirsku agenciju NASA.

Neki od tih poslova su toliko osjetljivi da su Sjedinjene Države dale Musku bezbjednosna odobrenja na visokom nivou pošto dobro poznavaje program, što je među nekima izazvalo zabrinutost da bi strogo povjerljive američke informacije i kapaciteti mogli biti ugroženi.

Prema sadašnjim i bivšim američkim, evropskim i ruskim zvaničnicima koji su razgovarali za Wall Street Journal, zabrinutost može biti opravdana. Tokom jednog razgovora, rekli su ti zvaničnici, Putin je navodno zamolio Muska da ne aktivira Starlink, podružnicu SpaceX-a koja pruža usluge satelitskog interneta, preko Tajvana kao uslugu Kini.

„Mislim da bi to trebalo istražiti”, rekao je administrator NASA Bill Nelson na Samitu svjetske ekonomije, dan nakon što je ovaj list objavio saznanja.

„Ne znam da li je ta priča istinita”, rekao je Nelson, dodajući da ako jeste, to bi bilo zabrinjavajuće, posebno za NASA, Sekretarijat odbrane i za neke od obavještajnih agencija.

Rusija i Mask negiraju česte kontakte

Musk je ranije negirao česte razgovore sa Putinom. Musk je 2022. rekao da je razgovarao sa ruskim liderom samo jednom, ali Journal navodi da je od tada bilo još razgovora.

Musk nije komentarisao niti je odgovorio na članak u časopisu. Rusija je također negirala da je bilo čestih razgovora između Putina i Maska.

Pentagon je do sada odbijao da demantuje ili potvrdi navode.

„Vidjeli smo izvještaje Wall Street Journala, ali ne možemo da potvrdimo istinitost tih izvještaja” rekla je portparolka Sekretarijata odbrane Sue Gough za Glas Amerike.

„Pitajte gospodina Muska o njegovim privatnim razgovorima”, dodala je Gough, dodajući da, po zakonu, Sekretarijat ne komentariše detalje ili status bilo čijih bezbjednosnih odobrenja.

„Očekujemo da svi koji imaju bezbjednosnu dozvolu, uključujući i izvođače radova, poštuju propisane procedure za prijavu kontakata sa inostranstvom”, dodala je ona.

Bivši zvaničnici američke obavještajne službe koji su razgovarali za Glas Amerike rekli su da kontakti, pošto su ih potvrdili drugi američke mediji pozivajući se na sopstvene povjerljive izvore, pokreću značajna pitanja.

„Nema sumnje da Rusija radi na mnogim mogućim kanalima utjecaja u Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim zemljama”, rekao je Paul Pillar, bivši viši oficir CIA koji sada predaje na Univerzitetu Georgetown.

„Rusija bi bogatog i uticajnog poslovnog mogula kao što je Musk vidjela kao potencijalno veoma koristan kanal, a samim tim i nekog sa kim je odnos vrijedan njegovanja”, rekao je on.

Larry Pfeiffer, bivši šef osoblja CIA i bivši viši direktor Situacione sobe Bijele kuće, također je oprezan.

„To se zaista nešto kuha”, rekao je on za Glas Amerike.

„Ako su izvještaji o čestim kontaktima Muska sa Vladimirom Putinom tačni, definitivno bih se zabrinuo. Rusija pod Putinom će tražiti podršku gdje god se može kupiti, nagovoriti ili iznuditi. Putin ima jednake kapacitete bezbjednosnih službi i iskoristiće svaku priliku da navedu strane biznismene da utiču na svoje vlade da se usklade sa ruskim interesima”, rekao je Pfeiffer.

Zabrinutost nije isto što i prekršaj

Bivši zvaničnici poput Pillara i Pfeiffera, međutim, upozoravaju da postoji razlika između zabrinutosti i konkretnih prekršaja. Drugi bivši zvaničnici napominju da čak i ako je Musk učestvovao u razgovorima koji bi nekima u Vladi mogli da budu neprijatni, samo vođenje tih razgovora nije nužno protivzakonito.

„Amerikancima je u suštini dozvoljeno da razgovaraju sa kim žele. Nema inherentnih ograničenja”, rekao je bivši tužilac za nacionalnu bezbjednost, koji je razgovarao sa Glasom Amerike pod uslovom da ostane anoniman.

U slučaju osobe visokog profila, koja je na čelu kompanije sa globalnim uticajem, razgovori sa stranim zvaničnicima mogli bi biti neizbježni.

„Za biznismena mogu postojati komercijalno legitimni razlozi za takvu komunikaciju. Kada biznismen ima te komunikacije, iz političkih ili čak diplomatskih razloga, to tada postaje više zabrinjavajuće iz kontraobavještajne perspektive”, rekao je bivši tužilac.

Također možda neće biti nikakvih pravnih problema za nekog poput Muska da dobrovoljno otkrije sadržaj razgovora sa stranim liderima. Međutim, skrivanje samih kontakata, kada se o njima pita, može da uđe u zonu krivičnog djela.

S obzirom na značaj Muskovih kompanija za SAD, američki zvaničnici mogu da se osjećaju kao da imaju malo opcija.

„Jedna od onih nepravednih stvari u životu je da ako Vlada ima potrebu za vama, možete se izvući i još uvijek imati bezbjednosno odobrenje”, rekao je bivši tužilac.

Rusija, koja je poslala desetine hiljada vojnika u Ukrajinu u februaru 2022. godine, ubrzala je svoje napredovanje na istoku, a vojsku Kijeva je nadjačao moćniji neprijatelj.

Ukrajina se također priprema za ono što bi mogla biti najteža zima u ratu nakon što su ruski zračni udari dugog dometa uništili, kako zvaničnici kažu, otprilike polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju energije.

„Vi radite svoj posao. Računate na rezerve, računate na specijalne brigade, računate na takvu opremu. A ako dobijete 10 posto od ukupnog paketa koji je već izglasan... nije smiješno”, rekao je Zelenski na engleskom nordijskim novinarima u utorak koja je u cijelosti objavljena na njegovoj Telegram stranici u srijedu.

Paket pomoći vrijedan 61 milijardu dolara iz Sjedinjenih Država, koji su republikanci u Kongresu zaustavili u decembru prošle godine, odobren je u aprilu.

Zelenski je dodao da spori tempo isporuke oružja nije pitanje finansiranja.

„Uvijek je pitanje birokratije ili logistike, ideja ili skepticizma... Ovo ćemo vam dati, ovo - nećemo”, rekao je.

On je rekao i da su se zemlje NATO-a obavezale da će do početka septembra Ukrajini isporučiti šest ili sedam sistema protivvazdušne odbrane, na koje se Ukrajina sve više oslanja da odbije ruske udare dugog dometa, ali da Kijev još nije dobio sve.

Upitan da li više voli Donalda Trumpa ili Kamalu Harris, Putin je zatekao prisutne svojim zadirkujućim odgovorom koji je uključivao i udarac predsjedniku Joeu Bidenu.

„Naš 'favorit', ako se to tako može nazvati, bio je trenutni predsjednik, gospodin Biden”, rekao je publici na ekonomskom forumu u dalekoistočnoj luci Vladivostok.

„Ali nakon odustajanja iz utrke, preporučio je svim svojim pristalicama da podrže gospođu Harris. Pa, učinit ćemo to - podržat ćemo je”, rekao je ironično.

Izbori u utorak nose značajne uloge za Kremlj, i unatoč Putinovom neobvezujućem i pomalo zadirkujućem odgovoru, činilo se da sažima rusko stajalište kao izbor između dvije neprivlačne mogućnosti.

Analitičari kažu da ni jedno ni drugo ne obećavaju mnogo poboljšanja u odnosima koji su pali na najnižu točku od Hladnog rata.

Harris, trenutna potpredsjednica, zauzela je tvrd stav prema Rusiji, dok je Trump, bivši predsjednik, poznat po svom divljenju Putinu. Ipak, na skupu u septembru, Putin se požalio da je, kada je Trump bio na dužnosti, bilo „toliko ograničenja i sankcija protiv Rusije kakve nijedan predsjednik prije njega nije uveo”.

Timothy Colton s Harvardske akademije za međunarodne i regionalne studije rekao je da je rukovodstvo Kremlja „uglavnom uvjereno da se s ruskog stajališta ništa dobro neće dogoditi na izborima”.

No dodao je da je Trump u cjelini „vjerojatno njihova preferencija; on je više poznata veličina”.

Ovo su neka ključna pitanja za Rusiju dok se približavaju izbori u SAD-u:

Što će biti s pomoći Ukrajini?

Smatra se da će Harris vjerojatno nastaviti masovnu vojnu i ekonomsku podršku Bidenove administracije Ukrajini dok se ruska invazija proteže prema trećoj godini.

Trump se hvalio da su njegov odnos s Putinom i poštovanje od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog toliko jaki da bi mogao pregovarati o prekidu rata „za 24 sata”. Odbija navesti pojedinosti o svojoj strategiji, ali nedavne izjave u kojima se općenito kritiziraju sankcije sugeriraju da bi mogao ukinuti sankcije protiv Rusije kao poticaj za rješavanje sukoba.

Trump je dvaput odbio direktno odgovoriti želi li da Ukrajina dobije rat, dok je Harris pohvalila zapadnu podršku Kijevu i pozvala da se ona nastavi.

„U suprotnom, Putin bi sjedio u Kijevu s pogledom uprtim u ostatak Europe. Počevši od Poljske”, rekla je Harris.

Trumpov kanadidat za potpredsjednika, JD Vance, spomenuo je prijedloge koji bi mogli sugerirati Trumpovo razmišljanje: neka Ukrajina demilitarizira teritoriju koji je okupirala Rusija i pristane na trajnu neutralnost. Ti bi uslovi bili anatema za Kijev, ali Trump je pokazao malo suosjećanja za Ukrajinu, rekavši da Zelenski „nikada nije trebao dopustiti da taj rat započne”.

Harris nije precizirala po čemu bi se njen stav razlikovao od Bidenovog. SAD su pružile Ukrajini više od 59,5 milijardi dolara u oružju i pomoći otkako je Rusija pokrenula invaziju 2022. Ona je ranije rekla da bi bilo glupo riskirati globalne saveze koje je SAD uspostavio.

Harrisina pobjeda „vjerojatno obećava kontinuiranu podršku SAD-a sve dok administracija može zadržati podršku Kongresa”, navodi Međunarodna krizna skupina u komentaru, iako dodaje da bi Harris mogla tražiti kraj borbi aktivnije nego što je to učinio Biden. Rastući animozitet Kongresa prema ogromnim izdvajanjima za pomoć Ukrajini mogao bi omesti ili preoblikovati njenu strategiju.

Kako će se SAD približiti Rusiji po pitanju ljudskih prava?

Harris se direktno sukobila s Rusijom po takvim pitanjima, posebno u slučaju smrti u zatvoru ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Ona je bila među prvim stranim liderima koji su prokomentarisali njegovu smrt, nazvavši je „daljim znakom Putinove brutalnosti”.

Trump je danima odlagao komentare, a zatim nije povezao Putina sa tim.

Trump se pozvao na nacrt zakona koji bi proglasio da postoje samo dva spola i obavezao se da će transrodne žene držati podalje od ženskih sportova - pozicija koja je paralelna s tim kako je Rusija pod Putinom poništila prava LGBTQ+ i hvalila „tradicionalne vrijednosti”.

Njegova karakterizacija demokrata i njegovih rivala kao „unutrašnjeg neprijatelja” malo se razlikuje po duhu od sve bržeg ruskog gušenja opozicije.

Kako će to utjecati na NATO?

Trump se borio s drugim članicama NATO saveza, zahtijevajući da ispune dogovorene nivoe potrošnje za svoje vojske u svojim nacionalnim budžetima. Rekao je da je kao predsjednik upozorio lidere da ne samo da će odbiti da brani nacije koje ne ispunjavaju te ciljeve, već i da Rusija takvim zemljama može „raditi šta god hoće”.

Tramp je također doveo u pitanje klauzulu o međusobnoj odbrani povelje NATO-a, pitajući u intervjuu zašto bi Sjedinjene Države trebalo da budu obavezne da brane „veoma agresivne ljude” Crne Gore članice NATO-a.

Harris kaže da je posvećenost Sjedinjenih Država NATO-u „gvozdena”. Ona nije govorila da li podržava da Ukrajina postane članica Alijanse.

Šta je sa ugovorima o kontroli naoružanja sa Rusijom?

Putin je više puta mahao nuklearnim mačem pokušavajući da odvrati Zapad od podrške Ukrajini.

Posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona, Novi START, ističe 2026. godinu dana nakon što nova administracija stupi na dužnost.

Biden je obnovio sporazum brzo po preuzimanju dužnosti, a moglo se očekivati da će Harris slijediti tu podršku paktu koji ograničava broj interkontinentalnih nuklearnih raketnih bacača.

Trump je, iako je upozorio na prijetnju „nuklearnog zagrijavanja”, poduzeo korake dok je bio na vlasti da ukine režim kontrole naoružanja, uključujući i povlačenje iz INF Ugovora o nuklearnom oružju srednjeg dometa - kojim su zabranjene nuklearne i konvencionalne rakete na kopnu sa dometom od 500-5.500 kilometara (310-3.410 milja),

Dok je bio na vlasti, Trump je pozvao na novi nuklearni pakt koji bi uključivao i Rusiju i Kinu.

Izvori - osoba upućena u razgovore i visoki diplomata koji radi na Libanu - rekli su da će se dvomjesečni period iskoristiti za finalizaciju pune implementacije Rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojene 2006. kako bi se južni Liban oslobodio od oružja koje ne pripada libanskoj državi.

Američka ambasada u Libanu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Rezolucija 1701 je kamen temeljac pregovora za okončanje posljednje godine borbi između Izraela i Hezbollaha, koje su izbile paralelno s ratom u Gazi i dramatično su eskalirale u posljednjih pet sedmica.

Izaslanik američkog predsjednika Amos Hochstein, koji radi na novom prijedlogu, rekao je novinarima u Bejrutu ranije ovog mjeseca da su potrebni bolji mehanizmi za provođenje rezolucije jer ni Izrael ni Liban nisu u potpunosti implementirali rezoluciju.

Visoki diplomata i izvor koji je izvijestio o razgovorima rekli su Reutersu da bi primirje od 60 dana zamijenilo prošlomjesečni prijedlog Sjedinjenih Država i drugih zemalja koje su predviđale prekid vatre na 21 dan.

Obojica su, međutim, upozorili da bi dogovor ipak mogao propasti.

„Postoji ozbiljan pritisak da se dođe do prekida vatre, ali je još uvijek teško postići da se on ostvari”, rekao je diplomata.

Osoba koja je upućena u razgovore rekla je da je jedan element za koji se Izrael još uvijek zalaže je mogućnost da izvrši „direktnu provedbu” primirja putem zračnih napada ili drugih vojnih operacija protiv Hezbollaha ako on krši dogovor.

Izraelska televizija Kanal 12 izvijestila je da Izrael traži pojačanu verziju Rezolucije UN-a 1701, kako bi Izraelu omogućio da intervenira ako osjeti da je njegova sigurnost ugrožena.

Liban još nije bio službeno informiran o prijedlogu i nije mogao komentirati njegove detalje, rekli su libanski zvaničnici.

Zalaganje za prekid vatre za Liban dolazi nekoliko dana prije predsjedničkih izbora u SAD-u, paralelno sa sličnim diplomatskim naporima u Gazi.

Axios je izvijestio da će Hochstein i savjetnik američkog predsjednika Brett McGurk u četvrtak sletjeti u Izrael kako bi pokušali zaključiti dogovor o Libanu, koji bi mogao biti implementiran u roku od nekoliko sedmica, kažu tri neimenovana izvora.

Očekuje se da će se Hochstein i McGurk sastati s izraelskim premijerom Netanyahuom, ministrom odbrane Yoavom Gallantom i ministrom za strateška pitanja Ronom Dermerom, navodi se u izvještaju Axiosa.

Izraelski i američki zvaničnici vjeruju da je Hezbollah konačno spreman da se odvoji od Hamasa u Gazi nakon udaraca s kojima suočio u posljednja dva mjeseca, uključujući ubistvo vođe Hassana Nasrallaha, navodi se u izvještaju Axiosa.

Američki State Department nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Demokratska kandidatkinja za predsjednika upozorila je da Trump žudi da ima „moć bez kontrole”, u govoru okupljenima, na istom mjestu gdje je njen republikanski rival, tada odlazeći predsjednik SAD uzburkao duhove okupljenih, prije smrtonosnog napada na Capitol 6. januara 2021. godine.

„On je neko ko je nestabilan, opsjednut osvetom, obuzet potrebom da se žali i neko ko želi da ostvari moć bez kontrole”, poručila je Harris na mitingu, tačno nedjelju dana prije nego što Amerikanci izlaze na birališta u okviru najdramatičnijih i najpodijeljenijih izbora u modernoj historiji SAD.

Harris se potom okrenula optimističnoj viziji američke budućnosti, koristeći simboliku osvijetljene Bijele kuće u pozadini, kao podsvjesnu poruku glasačima da je spremna za položaj predsjednika.

„Ameriko, tu sam da vam kažem da mi nismo takvi”, rekla je Harris pred masom svojih pristalica koji su mahali zastavama.

„Svako od vas ima moć da okrene stranicu i počne da ispisuje novo poglavlje u najizuzetnijoj priči koja je ikad ispričana”.

Izborni štab Kamale Harris tvrdi da se na Nacionalnom molu okupilo 75 hiljada ljudi, što nije odmah moglo da bude provjereno.

„Moj mandat će biti drugačiji”

Prisutni su zauzeli prostor od Ellipse, parka iz kojeg se Harris obratila, a koji se graniči sa kompleksom oko Bijele kuće, sve do Washingtonovog spomenika, obeliska koji se nadvija nad Nacionlanim molom.

Dok je govorila, ispred nje su se nalazili providni paneli otporni na metke, dok sa su okolo bili transparenti na kojima je pisalo „Sloboda”.

Harris je upozorila da se na izborima bira između „zemlje ukorijenjene u slobodi za svakog Amerikanca i zemlje u kojoj vladaju haos i podjele”.

Podsjetila je masu da je Trump stajao na istom mjestu prije skoro četiri godine i „poslao naoružanu gomilu” na Capitol.

Pošto je Trump u svom tadašnjem govoru pozvao pristalice da se „bore kao da su u paklu”, mnogi su krenuli na sjedište američke zakonodavne vlasti, kako bi spriječili zvaničnu potvrdu pobjede predsjednika Joea Bidena na izborima 2020.

U napadu na Capitol koji je šokirao svijet, povrijeđeno je 140 policajaca.

Međutim, iako je njen govor započeo dramatičnim napadom na Trumpa, Harris je ubrzo prešla na rezime svojih detaljnih planova da pomogne Amerikancima srednje klase koji su u finansijskim teškoćama.

Jedan od najvećih aplauza dobila je kada je spomenula napore republikanaca da ograniče pravo na abortus, rekavši da vlada ne bi trebalo da „govori ženama šta da rade sa svojim tijelom”.

Harris se osvrnula i na jednu od svojih glavnih slabosti - činjenicu da je neki glasači i dalje vide kao produžetak mandata Joea Bidena, koji se u julu povukao iz trke za Bijelu kuću.

„Moj predsjednički mandat biće drugačiji, jer su izazovi sa kojima se suočavamo drugačiji”, obećala je ona.

„Čišćenje”

Iako je do kraja kampanje ostala skoro cijela sedmica, izborni štab Kamale Harris odlučio se da ovaj govor označi kao „završnu riječ” - što je priznanje njenoj karijeri državnog tužioca.

„Smatram ovo čišćenjem za ono što se dogodilo 6. januara”, rekla je Mitzi Maxwell (69), koja je došla sa Floride sa svojom majkom, da vidi, kako je rekla „svu ljubav, strast i uzbuđenje, po kojima je Harris postala poznata”.

Neke pristalice potpredsjednice SAD stajale su u redu više od sedam sati prije govora, čiji su obim i energija bili direktan izazov Trumpu, političaru koji se uvijek hvalio svojom sposobnošću da privuče masu.

Harris i Trump su i dalje u mrtvoj trci prema anketama, a oboje očajnički pokušavaju da ubijede neodlučne glasače u sedam ključnih neopredijeljenih država.

Trump je proveo posljednja dva dana pokušavajući da ublaži negativne reakcije na svoj miting tokom vikenda u čuvenoj njujorškoj dvorani Madison Square Garden, na kojem je komičar, koji je trebalo da zagreje publiku za Trumpa, rekao da je američka teritorija Portorico „plutajuće ostrvo smeća”.

Obraćajući se pristalicama u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, Trump je događaj u New Yorku nazvao „festivalom ljubavi”, koristeći sličnu frazu kojom je opisao nemire na Capitolu.

Također se obrušio na Kamalu Harris.

„Njena poruka je bila poruka mržnje i podjele”, rekao je Trump.

Republikanski kandidat za predsjednika kasnije je održao skup u Allentownu Pennsylvaniji, možda najvažnijoj od sedam država za koje se očekuje da odluče pobjednika na izborima - i gradu u kojem živi brojna portorikanska zajednica.

Strah od ponavljanja haosa, koji se dogodio pre četiri godine, nadvio se i nad ovogodišnjim izborima, pri čemu je bivši predsjednik Trump u više navrata nagovještavao da bi - ako izgubi - ponovo mogao da odbije da prihvati rezultat.

Oboje kandidata, koji omalovažavaju jedno drugo kao nesposobno da vode državu u novom četvorogodišnjem mandatu, traže bilo kakvu malu prednost kako bi pridobili dio glasača koji se nisu odlučili za ono što bi moglo biti jedno od najtješnjih glasanja u zemlji, u decenijama.

Ankete pokazuju da je takmičenje u virtuelnoj mrtvoj trci, s Harris i Trumpom izjednačenim u nekim ključnim državama ili samo malo ispred ili iza, sve unutar statističke granice greške. Nekoliko hiljada glasova u svakoj od sedam ključnih država moglo bi se pokazati ključnim.

Harrisini i Trumpovi govori u posljednjem trenutku mogli bi potaknuti neke neodlučne birače da konačno donesu izbor, ali napori kampanje da izađu na glasanje usmjereni su na njihove već vjerovatno predane pristalice da glasaju u posljednjim danima kampanje ili na dan izbora, mogao bi se pokazati još odlučujućim.

Gotovo 49 miliona ljudi glasalo je prijevremeno, bilo na biračkim mjestima ili putem pošte, uoči službenog dana izbora u utorak, prema izbornoj laboratoriji Univerziteta Florida. Više od 155 miliona glasalo je na izborima 2020.

Prije nego što se uputio u Allentown, Pennsylvania, grad s većinskim latinoamerikancima, Trump je govorio na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi na obali mora. On je Harris opisao kao "krajnje nekompetentnu... totalnu olupinu".

Ali Trump nije odgovarao na pitanja novinara i nije spomenuo komičnu šalu Tonyja Hinchcliffea na Trumpovom skupu u nedjelju u njujorškom Madison Square Gardenu, tvrdeći da je hispanoamerička teritorija Portorika "plutajuće ostrvo smeća".

Trumpova kampanja se distancirala od šale. Trump nije javno komentirao ove primjedbe, ali je za ABC News rekao da ne poznaje Hinchcliffea, rekavši: “Neko ga je stavio tamo. Ne znam ko je on.”

Trump je također tvrdio da nije čuo šalu, iako je puštena na televiziji i o njoj se naširoko pisalo. Na pitanje o šali, nije iskoristio priliku da je osudi, ponovivši da je nije čuo.

On je njujorški skup nazvao "apsolutnim ljubavnim festivalom".

Portorikanci koji žive na ostrvu su Amerikanci, ali ne mogu glasati na izborima jer samo ljudi koji žive u američkim državama, a ne na teritorijama, mogu glasati na predsjedničkim izborima. Ali stotine hiljada ljudi koji su odrasli na ostrvu preselili su se na kopno SAD, kao i njihovi rođaci, i mogu glasati u bilo kojoj državi u kojoj žive.

Sa stotinama hiljada glasova Portorikana koji su ključni za ishod u nekim ključnim državama, kampanja Harris je brzo proizvela digitalnu reklamu u kojoj se kaže da latino glasači "zaslužuju bolje" od onoga što predstavlja bivši predsjednik.

Zvaničnik njene kampanje rekao je za NBC News da će spot od 30 sekundi biti online u ključnim državama na platformama kao što su YouTube TV, Hulu i Snapchat, gdje Latinoamerikanci konzumiraju mnogo svojih medija.

Samo u Pensilvaniji, koju oba kandidata vide kao ključnu za osvajanje predsjedničke pozicije, ima više od 300.000 portorikanskih birača koji imaju pravo glasa, prema Latino Data Hub-u na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu.

Postoji i znatna portorikanska populacija u Sjevernoj Karolini, Wisconsinu i Michiganu, tri druge ključne države.

Tokom predizborne kampanje, Harris i Trump su često razmjenjivali uvrede.

Trump je Harris opisao kao osobu sa niskim IQ-om i rekao da bi ona bila kao "igračka za igru" za druge svjetske lidere. “Prošetaće je svuda”, rekao je.

Neki od Trumpovih bivših najboljih saradnika iz njegovog mandata u Bijeloj kući 2017-2021 opisali su ga kao fašistu s namjerom da u drugom mandatu vlada autoritarno. Harris je rekla da se slaže sa karakterizacijom.

Trump je uzvratio ismijavanje opisujući Harris na isti način.

Harris radi pet intervjua uoči svog govora na Ellipse u kojima planira prikazati Trumpa kao prijetnju američkoj demokratiji. Lokalna policija predviđa gužvu od oko 50.000 ljudi.

Ellipse je ista stranica na kojoj je Trump pozvao svoje pristalice 6. januara 2021. da odu na Kapitol i da se "pakleno bore" kako bi pokušali spriječiti Kongres da potvrdi da ga je demokrata Joe Biden pobijedio na izborima 2020. godine.

Više od 1.500 demonstranata uhapšeno je zbog svoje uloge u neredima koji su uslijedili u sjedištu američke vlade, gdje je povrijeđeno 140 pripadnika policije. Demonstranti su nanijeli materijalnu štetu od 2,9 miliona dolara na Kapitolu dok su razbijali prozore i vrata i divljali po kancelarijama Kongresa.

Više od 1.000 izgrednika osuđeno je za niz krivičnih djela, a neki od najtežih prestupnika osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne.

Tramp kaže ako pobijedi na izborima, mogao bi ih pomilovati.

Harrisin tabor kaže da će u svom govoru suprotstaviti ono što bi, kako kaže, obuhvatilo njeno predsjedništvo u odnosu na drugi Trumpov mandat, tvrdeći da će Trump biti fokusiran "na sebe i svoju 'listu neprijatelja' umjesto na američki narod", dok će ona „buditi se svaki dan fokusiran na 'listu zadataka' prioriteta za smanjenje troškova i pomoć životima Amerikanaca.”

Haris je često govorila da je vrijeme da se "okrene stranica" o Trumpovoj eri.

Američki predsjednički izbori ne odlučuju se nacionalnim narodnim glasanjem, već glasanjem Elektorskog kolegijuma, koji izbore pretvara u 50 nadmetanja od države do države, pri čemu 48 od 50 država dodjeljuje sve svoje izborne glasove pobjedniku u svojim državama, bilo Harris ili Trumpu. Nebraska i Maine dodijeljuju svoje glasove na državnom i kongresnom nivou.

Broj elektorskih glasova u svakoj državi zasniva se na populaciji, tako da najveće države imaju najveći utjecaj u određivanju ukupnog nacionalnog ishoda, s tim da je pobjedniku potrebno 270 od 538 elektorskih glasova da preuzme predsjedništvo.

Ankete pokazuju da Harris ili Trump imaju značajnu ili donekle ugodnu prednost u 43 države, dovoljno da svako dobije 200 ili više elektorskih glasova. Ako ne dođe do uznemirenja u jednoj od tih država, rezultat ostaje na preostalih sedam država - sjeverni nivo od tri države (Michigan, Pennsylvania i Wisconsin), dvije države na jugoistoku (Džordžija i Sjeverna Karolina) i dvije na jugozapadu ( Arizona i Nevada).

Anketiranje u sedam država je unutar granica statističke greške, ostavljajući pod sumnjom ishod u svih sedam.

Haris, demokratska kandidatkinja, u nedjelju je posjetila Philadelphiju, šesti po veličini grad u zemlji i demokratsko uporište gdje treba da nagomila svoje glasove u političkom ratištu države Pennsylvania.

To je jedna od sedam teško spornih država koje su ona i Trump, njen republikanski izazivač, često posjećivali i u koje planiraju krenuti u posljednjim danima kampanje za novi četverogodišnji mandat u Bijeloj kući koji počinje u januaru.

Haris je ujutro prisustvovao crkvenoj službi, a planirao je svratiti i u berbernicu, jesti u portorikanskom restoranu i posjetiti košarkašku dvoranu za mlade.

U međuvremenu, Tramp organizuje veliki miting u Medison Skver Gardenu, koji se naziva "najpoznatijom arenom na svetu", u svom rodnom Njujorku. Anketa pokazuje da Tramp nema skoro nikakve šanse da dobije glasove u državi Njujork, gde je 2020. dobio manje od 40 odsto glasova.

Ali on je želeo da održi miting u areni od 19.000 mesta, a neke pristalice su počele da se postrojavaju u subotu ujutro da uđu više od 24 sata kasnije. Tu se decenijama održavaju stotine velikih političkih obraćanja, koncerti pop zvijezda i košarkaške i hokejaške utakmice.

"To je MSG, to je Madison Square Garden", rekao je Trump intervjueru tokom nedavne radio emisije. "Momci poput vas i mene, to mnogo znače, te riječi. Madison Square Garden, zar ne? Zar ne mislite tako? ... To je veoma velika stanica."

Haris planira predstaviti ono što njena kampanja naziva "završnom riječi" glasačima u utorak obraćanjem na Ellipse u Washingtonu, nedaleko od Bijele kuće. Ona se nada da će povući izražen kontrast s Trumpom govoreći na stranici, mjestu na kojem je Trump pozvao svoje pristalice 6. januara 2021. da odu na Kapitol i da se "pakleno bore" kako bi pokušali blokirati Kongres da potvrdi da je demokrata Joe Bajden ga je pobijedio na izborima 2020.

Više od 1.500 demonstranata uhapšeno je u neredima koji su uslijedili u sjedištu američke vlade, a 140 pripadnika policije je povrijeđeno. Demonstranti su nanijeli 2,9 miliona dolara imovinske štete na Kapitolu dok su razbijali prozore i vrata i divljali po kancelarijama Kongresa.

Više od 1.000 izgrednika osuđeno je za niz krivičnih djela, a neki od najtežih prestupnika osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne. Trump kaže da bi ih mogao pomilovati ako pobijedi na izborima.

Izborna laboratorija Univerziteta Florida izvještava da je više od 41 milion ljudi već glasalo bilo lično na biračkim mjestima ili putem pošte, što bi se moglo pokazati kao oko jedne četvrtine ukupnog broja glasova. Prijevremeno glasanje i glasanje putem pošte nastavljaju se ove sedmice u većem dijelu zemlje.

Godine 2020. na kraju je dato više od 155 miliona glasova, od kojih je oko jedne trećine bilo na biračkim mjestima na službeni dan izbora, a ostatak unaprijed ili putem pošte.

Politička istraživanja pokazuju da su izbori 2024. vrlo blizu, ostavljajući pristalice oba kandidata u mogućnosti da biraju koje ankete da pogledaju ako žele reći da je njihov kandidat ispred. Dvije najistaknutije novine u zemlji, The New York Times i The Washington Post, oba kažu da Haris malo vodi u četiri od sedam država na bojnom polju, što je dovoljna prednost koja bi joj donijela predsjedničku poziciju ako se zadrži.

Ali ABC News daje Trumpu prednost u svojoj analizi, kao i Realclearpolitics.com agregacija anketa.

Američki predsjednički izbori ne odlučuju se nacionalnim narodnim glasanjem, već glasanjem Elektorskog kolegijuma, koji izbore pretvara u 50 nadmetanja od države do države, pri čemu 48 od 50 država dodjeljuje sve svoje izborne glasove pobjedniku u svojim državama, bilo Harrisa ili Trumpa, dok Nebraska i Maine dodjeljuju svoje prema prebrojavanju glasova u državi i u kongresnom okrugu.

Broj elektorskih glasova u svakoj državi zasniva se na populaciji, tako da najveće države imaju najveći utjecaj u određivanju ukupnog nacionalnog ishoda, s tim da je pobjedniku potrebno 270 od 538 elektorskih glasova da preuzme predsjedništvo.
Ankete pokazuju da Haris ili Trump imaju značajnu ili donekle ugodnu prednost u 43 države, dovoljno da svaka dobije 200 elektorskih glasova. Ako ne dođe do uznemirenja u jednoj od tih država, rezultat ostaje na preostalih sedam država – sjeverni nivo od tri države (Michigan, Pennsylvania i Wisconsin), dvije države na jugoistoku (Džordžija i Sjeverna Karolina) i dvije na jugozapadu ( Arizona i Nevada).

Anketiranje u sedam država lako je unutar granica statističke greške, ostavljajući pod sumnjom ishod u svih sedam.

Najnovija procjena sa kojom je skinuta tajna, koju je u utorak izdala Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe, dolazi samo dvije nedelje prije nego što birači izađu na birališta 5. novembra da izaberu novog predsjednika i glasaju o nizu državnih i lokalnih utrka i inicijativa.

"Strani akteri - posebno Rusija, Iran i Kina - i dalje imaju namjeru da raspiruju narative podjele kako bi podijelili Amerikance i potkopali povjerenje Amerikanaca u američki demokratski sistem u skladu s onim što smatraju da je u njihovim interesima", navodi se u ocjeni.

Ali upozorava se da su američke obavještajne agencije "sve sigurnije" da Rusija počinje da se bavi planovima "usmjerenim na podsticanje nasilja".

Nadalje ocjenjuje da bi Iran također "mogao pokušati podstaći nasilje".

Zabrinutost nakon zatvaranja glasanja

Posebno zabrinjava ono što se čini da je sve veći fokus na sate, dane i sedmice nakon zatvaranja birališta, kada državni i lokalni izborni zvaničnici počinju da bilježe i potvrđuju rezultate.

Američki protivnici "vjerovatno će brzo stvoriti lažne narative ili pojačati sadržaj za koji misle da će stvoriti zabunu oko izbora, kao što je objavljivanje tvrdnji o izbornim nepravilnostima", rekao je američki obavještajni zvaničnik, informirajući novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o procjeni detaljnije.

Zvaničnik je rekao da Rusija, Iran i Kina "mogu uočiti prozor ranjivosti da potisnu dezinformacije ili podstaknu ili pojačaju proteste i prijetnje" počevši od trenutka zatvaranja biračkih centara i do 6. januara, kada će predsjednički rezultati biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici Kongres.

"Strani vođeni ili pojačani nasilni protesti, nasilje ili fizičke prijetnje izbornim radnicima ili državnim i lokalnim zvaničnicima mogli bi dovesti u pitanje sposobnost državnih i lokalnih zvaničnika da sprovode elemente procesa sertifikacije i izbornog kolegijuma", rekao je zvaničnik. "Posebno ako onemogućavaju neophodno fizički pristup objektima ili prostorima."

Zvaničnici američke obavještajne službe ranije su upozoravali da su Rusija i Iran bili posebno aktivni, vodeći razne operacije utjecaja na američke birače, s velikom vjerovatnoćom da će se ti napori proširiti i nakon izbora 5. novembra.

Rusija, kako su rekli, radi na povećanju šansi bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa, dok Iran radi na tome da naškodi Trumpovoj kandidaturi za reizbor i umjesto toga podstakne kampanju potpredsjednice Kamale Harris, demokratskog predsjedničkog kandidata.

Kina je, prema riječima američkih obavještajnih zvaničnika, do sada bila izvan predsjedničke utrke, fokusirajući svoje napore na kandidate u Kongresu, te državne i lokalne kandidate za koje se smatra da promoviraju politiku štetnu po interese Pekinga, uključujući i one koji izražavaju podršku Tajvanu.

Zvaničnici su u utorak rekli da su novi tokovi obavještajnih podataka izazvali zabrinutost da će Moskva, posebno, pokušati da podstakne nasilje nakon zatvaranja birališta.

"Očekujemo da će Rusija biti agresivnija u ovom periodu ako potpredsjednica [Kamala Harris] pobijedi na izborima", rekao je obavještajni zvaničnik.

Rusija, Kina i Iran odbacili su prethodne optužbe SAD za miješanje u izbore.

Rusija i Iran još nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar, ali Kina je u utorak ponovo odbacila najnovije nalaze američke obavještajne službe.

"Predsjednički izbori su stvar Sjedinjenih Država", rekao je glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu Liu Pengyu u mejlu. “Kina nema namjeru i neće se miješati.”

Međutim, američki obavještajni zvaničnici ukazuju na ono što opisuju kao sve veće primjere zlonamjernih namjera, posebno od strane Rusije i Irana.

Operacije uticaja

U jednom primjeru, zvaničnici su rekli da su glumci povezani s Rusijom odgovorni za objavu na platformi društvenih medija X ranije ovog mjeseca koja je sadržavala lažne optužbe protiv demokratskog potpredsjedničkog kandidata Tima Walza.

"Postoji nekoliko pokazatelja manipulacije koji su u skladu sa uticajem, naporima i taktikom ruskih aktera uticaja u ovom ciklusu", rekao je zvaničnik američke obaveštajne službe.

U drugom slučaju, američki zvaničnici rekli su da je ruska obavještajna jedinica pokušala regrutovati one za koje procjene da je vjerovatno nesvjesni Amerikanac, da organizira proteste.

Oni također ukazuju na akcije koje su prošle mjeseca poduzele više američkih agencija kako bi se suprotstavile nekoliko pokušaja ruskog utjecaja, uključujući korištenje lažnih web stranica i stvaranje lažne kompanije za usmjeravanje 10 miliona dolara u američku medijsku kompaniju kako bi se potaknula proruska propaganda.

Također prošlog mjeseca, SAD su sankcionirale i podnijele krivične prijave protiv trojice iranskih hakera, koji su svi optuženi da nastoje potkopati kampanju za reizbor Trumpa.

I postoji bojazan da bi čak i ove vrste tekućih operacija uticaja, koje često nastoje da iskoriste politička pitanja koja izazivaju podjele, mogle dovesti do problema.

"Čak i ako ove kampanje dezinformacija ne pozivaju izričito na nasilje, taktike koje se koriste za podrivanje povjerenja u demokratske institucije mogu dovesti do nasilja, čak i ako nije namjerno pozvano", rekla je visoki dužnosnik američke Agencije za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost, ili CISA, koja je, kao i zvaničnik američke obavještajne službe, govorila pod uvjetom da ostane anonimna.

'Očekujte smetnje'

I dok američki zvaničnici izražavaju uvjerenje da postoje mjere zaštite koje sprječavaju američke protivnike da napadaju ili hakuju sisteme koji se koriste za evidentiranje i prebrojavanje glasova, postoji zabrinutost da će oni ciljati drugu američku infrastrukturu kako bi pokušali izazvati paniku ili nasilje.

"To je realna mogućnost", rekao je zvaničnik CISA-e, dodajući da bi američka javnost trebala "očekivati poremećaje".

“Vidjet ćemo kako mjesto za glasanje gubi struju”, rekao je zvaničnik. “Vidjećemo potencijalno neku vrstu uticaja na transportni sistem. Vidjet ćemo potencijalni ransomware napad na lokalnu izbornu kancelariju.”

Zvaničnici CISA-e kažu da su radili sa državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima kako bi bili sigurni da su spremni da se nose sa iznenadnim poremećajima. I državni zvaničnici kažu da su spremni.

"Sve države svoju izbornu infrastrukturu i IT [informacione tehnologije] sisteme smatraju potencijalnom metom za prijetnje", rekao je Steve Simon, državni sekretar Minnesote i predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara, tokom razgovora s novinarima u ponedjeljak.

"Glavni izborni zvaničnici širom Sjedinjenih Država su zaista neumorno i dosljedno radili na ublažavanju rizika za naše izborne sisteme i procese", rekao je Simon.

Analitičari kažu da sve veći ekonomski izazovi Kine, od usporavanja ekonomije do nezaposlenosti i ogromne imovinske krize, doprinose većoj stopi kriminala i zauzvrat povećanju broja pritvorenika u pritvorskim centrima.

U jednom videu objavljenom 9. oktobra na kineskoj platformi društvenih medija Xiaohongshu, advokat iz Pekinga Zhao Haidong opisuje nedavnu posjetu gradskom pritvorskom centru Fengtai.

“U nekim manjim sobama je oko 20 osoba, u većim oko 30 ili 40 osoba”, rekao je on i dodao da je broj zatočenih mnogo veći nego prethodnih godina.

U drugom videu objavljenom u avgustu, Vang Rui, advokat iz Sečuana, kaže da je pronašao 20 ljudi zatočenih u sobi za 12 osoba. Zatočenici su morali spavati postrance zajedno na krevetu dugom 10 metara. Wang izvještava da Kina želi proširiti infrastrukturu svog pritvorskog centra.

Jedan kineski advokat za ljudska prava koji je zamolio da anonimno razgovara sa Glasom Amerike navodeći bezbjednosne brige rekao je da je bio svjedok sličnih okolnosti.

Advokat je rekao da je nedavno posjetio agenta osiguranja koji je bio pritvoren u provinciji Hebei zbog optužbi za "korupciju". Opisujući uslove, advokat je rekao: "U pritvorskoj prostoriji većoj od 10 kvadratnih metara živi 28 ljudi, a desetak kvadratnih metara može da primi samo 7-9 osoba".

Glas Amerike je kontaktirao sva tri pritvorska centra za komentar na izvještaje o prenaseljenosti. Pritvorski centar Fengtai odbio je da komentariše i rekao je da novinari moraju lično posjetiti centar i predati svoje akreditive za štampu prije nego što njegov ured za vezu razgovara s njima.

Pritvorski centar u Hebeiju također je odbio da komentariše telefonom, a centar u Sečuanu nije odgovorio na zahtjev za informacijama.

Pritvorski centri su dizajnirani da drže pojedince koji čekaju na suđenje i one koji su uhapšeni zbog sitnih zločina te koji služe tri ili manje mjeseci zatvora. Njihova prenaseljenost postala je problem jer Kina hapsi sve više ljudi koji krše zakon.

Prema zvaničnim statistikama Vrhovnog narodnog tužilaštva Kine, u prvoj polovini 2024. godine odobreno je hapšenje 367.000 ljudi, što je povećanje od 18,5% u odnosu na prethodnu godinu. Izveštaji takođe pokazuju da je Kina ove godine procesuirala preko 761.000 ljudi, što je povećanje od skoro 7%.

Na kineskim platformama društvenih medija, advokati navode dva razloga za povećanje: oštrije suzbijanje kriminala i pogoršanje ekonomskih poteškoća.

Shen Yanan, advokat u provinciji Shandong, kaže da su radnje koje su se ranije tolerirale sada na meti hapšenja.

To uključuje ilegalne transakcije, trgovinske sporove, pornografiju, kockanje, ribolov i sakupljanje zaštićenog divljeg bilja, izvijestila je advokatica Sun Lianwei na svojim nalozima na društvenim mrežama.

Mnogi online advokati pripisuju porast hapšenja sve većim ekonomskim pritiscima i napominju da je finansijski kriminal porastao zbog pritiska hipoteka, kredita za automobile i posla.

Lin Zhanhui, docent na Feng Chia Univerzitetu u Taichungu, rekla je da su kineska ekspanzija definicije nacionalne sigurnosti, povećanje nivoa održavanja društvene stabilnosti i promjena standarda za nezakonito ponašanje razlozi za pretrpanost pritvorskih centara.

"KPK [Kineska komunistička partija] stalno proširuje svoje kriminalne mjere, kroz takozvanu vladavinu zakona. [Pored] održavanja stabilnosti u pogledu ekonomskih zločina, masovni protesti i politička pitanja [moraju] biti stabilizirani kroz zakone o nacionalnoj sigurnosti, “, rekla je Lin za Glas Amerike.

Tajvanski demokratski aktivista Lee Ming-che, koji ima iskustvo iz prve ruke u kineskim zatvorima, vjeruje da bi korupcija u lokalnim vlastima također mogla utjecati na povećanje broja hapšenja.

"Uz ekonomsku stagnaciju Kine, a centri za pritvor moraju preživjeti, lokalne vlasti možda zatvaraju više ljudi [da] povećaju prihode i suzbijaju ove zločine koji su se previđali", rekao je Lee.

U Kini zatvorenici mogu platiti da poboljšaju svoje obroke i kupe dnevne potrepštine. Više zatvorenika dovodi do veće prodaje, povećavajući prihode za pritvorski centar i lokalnu upravu.

Lin Zhanhui je također primijetio kako lokalne vlasti u Kini koriste "vladavinu zakonom" kao sredstvo za unošenje više novca u lokalnu blagajnu. Takve metode uključuju kratkoročne pritvore i novčane kazne, rekao je on.

Osim toga, Lin se složio s procjenom pravnika na internetu u Kini da ekonomski pomaci, uključujući rastuću nezaposlenost mladih, otpuštanja u kompanijama, zatvaranje fabrika i opću borbu za zapošljavanje doprinose porastu ukupnog kriminala.

S obzirom na rastuće troškove života u Kini, neki ljudi, kaže, čak mogu vidjeti hapšenje kao način da dobiju besplatne obroke u pritvorskim centrima.

„Plan pobjede”, koji je Zelenski iznio u zemlji i inostranstvu, uključuje formalni poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u i dozvolu da koristi zapadne rakete dugog dometa za gađanje vojnih ciljeva u Rusiji - dva koraka koja su saveznici Kijeva ranije oklijevali podržati.

Podrška SAD-a je ključna ako Zelenski želi da dobije podršku drugih saveznika za prijedloge za koje vjeruje da su neophodni za jačanje pozicije Ukrajine na bojnom polju, i prije bilo kakvih mirovnih pregovora. Ali analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Bidenova administracija donijeti odluku prije američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra, jer se možda neće svidjeti biračima.

„Čini se da sada samo rade vrlo malo i čekaju izbore”, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.

Analitičari kažu da je plan korak u pravom smjeru za vojne napore Ukrajine. Oni su to također plan opisali kao ambiciozan, s obzirom na strahove saveznika od eskalacije s nuklearno naoružanom Rusijom. Ukrajina je ranije osigurala podršku Zapada za zahtjeve koji su se nekada smatrali nerealnim, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot i avioni F-16.

Nakon što se vratio sa iznošenja svog argumenta Evropskom vijeću, Zelenski je rekao da očekuje da Bijela kuća pruži povratne informacije. „Oni će uskoro biti ovdje s nekim oblikom odgovora”, rekao je.

Hoće li plan donijeti pobjedu Ukrajini?

Zelenski je iznio plan u pet tačaka dok se ukrajinske trupe bore da obustave sporo, ali stabilno napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini. Plan uključuje i tri „tajna aneksa” predstavljena samo nekim liderima. Također se govori i o zabrinutosti partnera u vezi sa strategijom Ukrajine nakon neuspjele kontraofanzive u ljeto 2023.

Zelensk je rekao da je glavni cilj plana „ojačati Ukrajinu i natjerati Rusiju da sjedne za pregovarački sto sa svim partnerima”.

Plan neće odmah promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će pomoći Ukrajini da iscrpi Rusiju i pruži više sredstava da nastavi u ratu na iscrpljivanje.

„Mislim da su ljudi potencijalno očekivali neku vrstu operativnijeg plana za dobivanje rata”, rekao je Justin Crump, bivši komandant britanske tenkoviske jedinice koji danas vodi Sibylline, kompaniju za strateško savjetovanje. „Naivno je mišljenje očekivati da će plan sadržavati operativne detalje koji bi očito bili od koristi neprijatelju.”

Neki ukrajinski analitičari krive naziv plana, dodajući da je vjerojatno odabran u marketinške svrhe. Ukrajinski analitičar Yurii Bohdan rekao je da je cilj dobiti resurse.

„Da bi pobijedila u takvom ratu (iscrpljivanja), Ukrajina mora povećati svoju otpornost i iscrpiti svog protivnika”, rekao je Hlib Voloski, analitičar iz ukrajinskog „think-tanka”, Come Back Alive Center of Initiatives. „Pobjeđuje strana koja zadnja padne.”

Kakav je odgovor saveznika?

Reakcija SAD bila je tiha i neobavezna, iako je izdala novi paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 425 miliona dolara kada je Zelenski predstavio plan poslanicima.

„Ne mogu javno da procjenjujem njegov plan”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin. „Mi ga podržavamo pružanjem sigurnosne pomoći na značajan način već dvije i po godine. To ćemo i dalje raditi.”

U Evropi su se reakcije kretale od kategoričnog protivljenja do snažne podrške.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u subotu u Kijevu da će raditi s ukrajinskim zvaničnicima kako bi okupili druge nacije da stanu iza prijedloga.

Njemački kancelar Olaf Scholz ostao je pri svom odbijanju da Kijevu isporuči krstareće rakete dugog dometa Taurus.

„Naš stav je jasan: podržavamo Ukrajinu što je snažnije moguće”, rekao je on. „Istovremeno vodimo računa da NATO ne postane strana u ratu kako ovaj rat ne bi kulminirao još većom katastrofom.”

Mađarski premijer Viktor Orban, za kojeg se smatra da ima najtoplije odnose od bilo kojeg lidera EU sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nazvao je plan Zelenskog „više nego zastrašujućim”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ismijao je Zelenskijev plan kao „efemeran”, a portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ga je „skupom nekoherentnih slogana”.

Šta je na kocki za Ukrajinu?

Bez poziva za pridruživanje NATO-u, Ukrajina neće imati „garanciju da će njena geopolitička budućnost biti adut za pregovaranje s Rusijom”, rekao je ukrajinski analitičar Hlib Voloskyi.

Ukrajinski zvaničnici kažu da nema drugih garancija za Ukrajinu osim NATO-a za zaštitu od agresije Rusije nakon rata.

Bez podrške Zapada, Ukrajina će se boriti da izdrži dugotrajni rat sa Rusijom, koju podržavaju Sjeverna Koreja, Iran i Kina. Ako Ukrajina padne, biće prinuđena da pregovara o uslovima Rusije.

„Dobijanje pomoći izvana je ključni dio pobjede u ratu”, rekao je O'Brien.