Trump, ubrzo nakon pobjede nad potpredsjednicom Kamalom Harris na predsjedničkim izborima održanim u utorak, okupio se sa svojim pomoćnicima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi na obali oceana kako bi razmišljao o svojim opcijama.

Čak i prije izbora, šefovi tranzicije Howard Lutnick i Linda McMahon susreli su se s nekim potencijalnim kandidatima za najviše poslove, bilo u Bijeloj kući ili da predvode vladine odjele na nivou kabineta i niz drugih agencija.

Trumpovi saradnici su također pripremili dugačku listu mogućih izvršnih naredbi i promjena propisa koje će on potpisati prvog dana na funkciji 20. januara, kako bi okončali politiku koju je usvojio predsjednik Joe Biden u posljednje četiri godine.

Biden, koji je pobijedio Trumpa na izborima 2020. i kandidirao se za reizbor sve dok ga katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa u junu nije prisilio da odustane od takmičenja, obećao je mirnu tranziciju natrag na Trumpa.

Biden je pozvao novoizabranog predsjednika u posjetu Bijeloj kući narednih dana kada mu je u srijedu čestitao.

Biden je u srijedu pohvalio Harris za njenu kampanju, rekavši: "Ona je bila izvanredan partner i javni službenik pun integriteta, hrabrosti i karaktera".

"Pod izvanrednim okolnostima, ona se pojačala i vodila istorijsku kampanju koja je utjelovila ono što je moguće kada je vođena snažnim moralnim kompasom i jasnom vizijom za naciju koja je slobodnija, pravednija i puna više mogućnosti za sve Amerikance", Biden rekao je.

"Ovo je dobar dan za GOP (Republikansku stranku)", rekao je McConnell novinarima u srijedu.

Republikanska stranka je na izborima u utorak osvojila većinu u Senatu sa najmanje 51 od 100 mjesta. Kontrola Predstavničkog doma, koji trenutno drže republikanci, nije odlučena u srijedu rano ujutro.

Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu bilo je u igri na izborima širom Sjedinjenih Država za nove dvogodišnje mandate, dok su 34 od 100 mjesta u Senatu konkurisana za nove šestogodišnje mandate.

Prije dana izbora, demokrate su imale usku kontrolu nad Senatom, a republikanci u Domu. Ključne pobjede republikanaca za mjesta u Senatu u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju dovele su ih u poziciju da se vrate u većinu.

U Predstavničkom domu, republikanci su imali prednost od 220 prema 212, sa tri upražnjena mjesta koja idu na izbore. Kontrola nad tom komorom još nije potvrđena. Kontrola Predstavničkog doma možda neće biti poznata nekoliko dana, jer Kaliforniji često trebaju dani da prebroje glasačke listiće, a ponovno brojanje i drugi krugovi bliskih utrka mogu potrajati sedmicama da se riješe.

Politička istraživanja tokom izborne kampanje pokazala su da su birači - slično kao u utrci Kamala Harris-Donald Trump za Bijelu kuću - ravnomjerno podijeljeni u svojim političkim preferencijama za kontrolu Kongresa.

Oktobarska anketa Reuters/Ipsos pokazala je da bi 43% registrovanih birača podržalo kandidata Republikanskog doma u svom okrugu, dok bi 43% podržalo kandidata demokrata.

Republikanska većina u američkom Senatu mogla bi ugroziti sve buduće pakete pomoći Ukrajini za pomoć u borbi protiv Rusije.

McConnell, koji je često bio u sukobu sa svojom strankom u podršci toj pomoći, ponovio je njen značaj u srijedu.

„Nekome to može izgledati staromodno, ali ja sam još uvijek Reganov republikanac koji smatra da je uloga Amerike u svijetu apsolutno neophodna, čak i ako ste zabrinuti zbog troškova.”

Radi se o simbolima koje je Ustavni sud BiH poništio 2006. godine sa zvaničnih obilježja u Republici Srpskoj, ocijenivši da diskriminišu Bošnjake i Hrvate u tom bh. entitetu.

Prijedlog izmjena Zakona o upotrebi himne, grba i zastave RS usvojen je sa 61 glasom za i četiri protiv.

Prema usvojenim izmjenama, u institucijama tog bh.entiteta mogu se isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne stranih država sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.

S obzirom na to da RS ima takav sporazum sa Srbijom, to praktično znači da se na sjednicama entitetskog parlamenta može emitovati himna Srbije "Bože pravde". Ispred i unutar zgrade Skupštine RS moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.

„To znači da kada budemo otvarali bolnicu Trebinje, recimo da je investitor Azerbejdžan, biće himna Azerbejdžana i grb Azerbejdžana, ali sa ove strane će biti na zastavi i amblem RS i ovaj grb Nemanjića kao zvaničan, a ne kao nešto što se koristi protokolarno. I 'Bože pravde' će biti zvanična himna koja se izvodi po zakonu, a ne zato što to u protokolu neko hoće, a neko neće da stavi”, pojasnio je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić, tokom rasprave o izmjenama 30. oktobra.

Predstavnici probosanskih stranaka ranije su najavili apelacije zbog predloženih izmjena ukoliko budu usvojene.

U usvojenom prijedlogu se navodi da će se moći koristiti himne i grb država sa kojima „pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u RS imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.

U predloženom tekstu, ali ni u obrazloženju nije navedeno o kojim se državama radi.

Na zastavi RS, nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2006. godine nema nikakvog grba, a entitetska himna „Moja Republika”, ozakonjena je 2008. godine.

Zvanična državna zastava BiH ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.

Portparol Pentagona general-major Patrick Ryder rekao je da postoje naznake da će se sjeverokorejske trupe uključiti u borbe ili pružiti podršku u borbama.

Dodao je da se ukupno u Rusiji nalazi između 11.000 i 12.000 sjevernokorejskih vojnika.

Sjeverokorejske trupe ušle su u Rusiju prošlog mjeseca, a ruske trupe obučavaju te snage u pješadijskoj taktici, dejstvu bespilotnih letjelica, artiljerijskoj taktici, čišćenju rovova i slično, rekli su zvaničnici.

Rusi su sjeverokorejskim trupama obezbijedili ruske uniforme i opremu.

„Vidjećemo kako su tačno ove snage integrisane u ruske operacije i kako su posvećene bojnom polju”, rekao je on.

Iz Evropske unije je potvrđeno da bi saradnja s Ribarom značila kršenje sankcija Unije, jer je pod njima već prvi čovjek Ribara.

Automatizovani odgovori na Telegram kanalu Ribara, jedne od najvećih tvornica ruskih dezinformacija na svijetu, daju utisak razgovora sa stvarnom osobom dok nude novinaru online kurs korištenja ove aplikacije na ruskom jeziku.

Ribar već godinama širi svoj uticaj van granica Rusije. U aprilu 2024. godine pohvalili su se da su održali predavanje za 500 osoba na Balkanu kako da upravljaju kanalima na Telegramu, aplikaciji koju ruski propagandisti od početka invazije na Ukrajinu gotovo isključivo koriste kako bi zaobišli sankcije i ograničenja za širenje dezinformacija.

Prvi čovjek Ribara, kojeg su zemlje Evropske unije stavile na listu sankcija zbog podrške akcijama koje potkopavaju i prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine, svoj fokus sada želi staviti na Republiku Srpsku.

Mihail Zvinčuk već je najmanje dvaput dolazio u Banju Luku i sastajao se sa direktorima vladinih agencija najavljujući saradnju o kojoj nije objavio više detalja.

Detektor sada može otkriti detalje koji ranije nisu bili poznati i potvrditi da agencija Vlade Republike Srpske planira potpisati sporazum o saradnji sa Ribarom o pokretanju medijske škole i saradnji sa domaćim fakultetima.

Prema automatizovanim odgovorima Ribarovog Telegram kanala, taj je proces još uvijek u svojim počecima. Nakon prijave za pohađanje škole u Republici Srpskoj, iz Ribara su odgovorili kako “će se škola na Balkanu uskoro otvoriti” i dodali da „rade na regrutaciji za online obuku na srpskom jeziku“.

Novinar Detektora je ponovio pitanje o školi u Republici Srpskoj na koje nije dobio odgovor. Potom je uslijedila Ribarova ponuda online kursa na ruskom jeziku. Poslali su link za prijavu i kazali kako se za online kurs na srpskom ipak “mora sačekati”.

Nakon toga Ribar je prestao odgovarati na pitanja novinara Detektora.

Za kurs kojim su se hvalili kako ga je za više od 500 ljudi u Republici Srpskoj i Srbiji održao lično Mihailo Zvinčuk, nekoliko ljudi u Banjoj Luci je čulo i dobijalo pozive, ali Detektor nije mogao pronaći niti jednog učesnika niti lokaciju gdje je takav trening mogao fizički biti održan.

Novinar iz Banje Luke Aleksandar Stojanović upoznao je Zvinčuka u tom gradu.

“Lično sam bio spriječen da prisustvujem predavanju, a kako sam obavješten predavanje nije ni održano. Ostale detalje ne znam”, kaže Stojanović za Detektor.

Ribar je možda preuveličao svoj dosadašnji rad u RS-u, ali on bi uskoro mogao biti ozvaničen pristupom fakultetima, koji će ovoj organizaciji dati mogućnost da dodatno pojača ruski uticaj u BiH.

Olena Čuranova, novinarka redakcije StopFake iz Kijeva koja se bavi lovom na dezinformacije tokom ruske invazije na Ukrajinu, naglašava kako je Zvinčuk zapravo bivši oficir vojske Rusije.

“Naravno, sada kaže da ne radi”, objašnjava ona i dodaje kako postoji sumnja da rusko ministarstvo odbrane dostavlja informacije koje kanal širi.

Junski pokušaj

Dok ostaje nejasno da li je predavanje zaista održano na proljeće, agencija Vlade Republike Srpske povezala se sa Zvinčukom te zvanično dogovorila saradnju tokom njegove posjete u junu.

“Naša ekspanzija je dostigla novi nivo”, objavljeno je na mrežama Ribara 17. juna 2024. godine.

“Šef Ribara i Dražen Višnjić, direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije, dogovorili su saradnju na Balkanu u okviru medijske škole i drugih zajedničkih projekata”, dodaje se u ovoj objavi.

Iz Agencije su u julu 2024. godine za Detektor potvrdili da će započeti saradnju sa Zvinčukom. Na dodatna pitanja sredinom oktobra da li je ugovor potpisan nisu odgovarali.

“Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske radi na izradi sporazuma o saradnji sa medijskom organizacijom Ribar iz Ruske Federacije”, potvrđeno je iz Agencije, a među ciljevima je i “otvaranje škole za moderne medije”.

Takve škole su prema odgovoru agencije koji je potpisao direktor, ključne u savremenom društvu, a kao cilj vidi unapređenje znanja svih vrsta novinarstva, među kojima nabraja i ratno.

Programom su planirane obuke u pet oblasti – digitalno novinarstvo, multimedijalna produkcija, marketing i društveni mediji, etika i zakon u medijima, analiza podataka i medijska analiza, otkriva Detektor.

Škola će biti otvorena za javnost, navodi se u odgovoru.

“Ideju za otvaranjem ovakvog tipa škole je predložila medijska organizacija Ribar tokom prezentacije svojih kapaciteta i mogućih modela saradnje”, objasnili su iz Agencije u odgovoru.

Saradnja sa Ribarom je, prema Agenciji, dio aktivnosti identifikacije međunarodnih partnera kako bi se ojačali domaći mediji. Oni su naveli EU kao primjer.

“U EU postoji čitav niz inicijativa koje se direktno i indirektno odnose na ovaj segment”, smatraju u Agenciji.

Ali osnivač Ribara je pod sankcijama Evropske unije i to ne samo zbog činjenice da je tvorac medija “koji širi dezinformacije i prorusku propagandu”. Prema javno dostupnim dokumentima, Zvinčuk je član radne skupine koju je ruski predsjednik Vladimir Putin osnovao u decembru 2022. radi koordinacije mobilizacijskih napora Rusije u pružanju podrške ratu protiv Ukrajine.

Ribar vidi prostor BiH kao jedan od frontova. Tako je krajem ljeta, tokom trajanja vježbe EUFOR-a, Ribar objavio mapu BiH sa lociranim mjestima vježbi, brojem vozila, letjelica i vojnika koji će u njoj učestvovati.

Godišnju redovnu vježbu Ribar je povezao sa posjetom Williama Burnsa, direktora CIA-e, Sarajevu i Beogradu te u objavi naglasio kako su vježbe dobar izgovor za povećanje broja trupa na terenu, ali nije ponudio dokaz da je to slučaj i sa EUFOR-om.

Iz Službe za vanjske poslove Evropske unije u Bruxellesu za Detektor su pojasnili da bi svaka saradnja sa Zvinčukom značila kršenje sankcija na koje se BiH obavezala.

“Bilo kakva saradnja između njega, njegovih saradnika i vlasti Republike Srpske bila bi ne samo neprihvatljiva nego jasno kršenje postojećih sankcija EU na koje se BiH također obavezala”, objasnio je Petar Stano, glasnogovornik EU za vanjske poslove i sigurnost.

“Evropska unija je podsjećala i naglašavala više puta ruske napore širom svijeta da destabilizuju zemlje, uključujući kroz koordinirane informacijske manipulacije i miješanje u zemlje Zapadnog Balkana. Ovo je vrlo ozbiljna tekuća aktivnost i jedan od razloga zbog čega smo sankcionisali RT Balkan, dezinformacijski kanal koji podržava ruska država”, dodao je.

Ribarov kanal na Telegramu prati 1,3 miliona ljudi, a Zvinčuk – koji je tokom nekoliko mjeseci održao više sastanaka u Banjoj Luci – redovno negira genocid u Srebrenici, najavljuje rat na Balkanu i dolazak Rusije na Dunav.

Među prvim sastancima kao dio pripreme terena za školu u Republici Srpskoj jeste onaj u Centru za Društveno-politička istraživanja, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske a koji je, prema pisanju Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), i doveo Ribar u Republiku Srpsku.

RTRS je u svom tekstu o Zvinčuku iz aprila 2024. naveo kako je upravo Centar pozvao Zvinčuka u BiH. Direktor Dušan Pavlović za Detektor nije želio da priča o prirodi susreta sa Zvinčukom.

Iz Centra su na upit Detektora o susretu sa Zvinčukom i saradnji s Ribarom, kazali da nisu u mogućnosti odgovoriti.

“Nakon konsultacija sa nekim od Vaših kolega iz medija, predočeno mi je da je medijska kuća za koju radite kompromitovana u profesionalnom smislu jer je u javnosti obznanjeno da sarađujete sa stranim strukturama čije agende nisu dobronamjerne za izgradnju i očuvanje suživota i stabilnosti u BiH”, stoji u Pavlovićevom obrazloženju.

Pavlović je 2022. godine u Moskvi učestvovao na konferenciji u organizaciji Fonda “Gorčakov”. Ova organizacija je pod sankcijama Evropske unije i ocijenjena je kao alat širenja ruske “meke moći”. Između ostalog, “Gorčakov” je jedna od ruskih organizacija, koju je kreirala vlada, a koja u BiH umanjuje ratne zločine počinjene u posljednjem ratu, uključujući i genocid u Srebrenici.

Ribar u Ukrajini

Zvinčuk je čovjek povezan sa zvaničnim državnim aparatom u Moskvi. Njegovo djelovanje može biti smatrano megafonom vlasti u Kremlju, smatraju stručnjaci.

The Bell, ruski list kritičan prema Kremlju, u jednom od tekstova posvećenih Ribaru navodi tvrdnje o finansijskoj povezanosti Zvinčuka i preminulog vođe “Wagnera” Jevgenija Prigožina. Također, The Bell je list koji je otkio identitet kreatora Ribara u novembru 2022. godine, s obzirom na to da su Zvinčuk i njegov partner s kojim je osnovao kanal dugo čuvali anonimnost.

Analitičarka i digitalna forenzičarka Nataša Kilibarda kaže kako se većina stvari u vezi s Kremljom ne iznose direktno.

“Ali naziru se tragovi u smislu ne samo narativa nego i pristupa i davanja informacija. Odakle izvor tih informacija? A jedini trag koji bi mogao da bude jesu Moskva i Kremlj. Plasiranje tih narativa, dostupnost informacijama koje niko nema i možda tragovi o finansiranju, iako nije dosta jasna, postoji sumnja da su finansirani od strane Kremlja”, kaže ona.

Jedan od najvećih Telegram kanala dobro je poznat u Ukrajini – posebno od početka invazije 2022. godine – po dezinformacijama. Iako je njihov sadržaj u slobodnim dijelovima zemlje blokiran i ne može mu se pristupiti bez VPN-a, kaže Čuranova. Dezinformacije koje dospijevaju na slobodnu teritoriju često su Ribarov proizvod koji prenose drugi kanali i mediji.

“Ribar je opasan jer izgleda kao pouzdan izvor informacija o ruskoj strani na ukrajinskom ratištu”, kaže Čuranova i podjeća da je Ribar pisao da su ukrajinske snage bombardovale sopstvenu branu te da ubijaju one koji sarađuju sa Rusima.

Zvinčuk nije jedini uposlenik Ribara povezan sa ruskom vojskom i vlastima. Ruski novinar Andrej Zatirko od početka ruske invazije na Ukrajinu istražuje ljude povezane sa Ribarom. Radi to iz Litvanije gdje je morao da izbjegne, jer je u Rusiji proglašen za stranog agenta i zbog bavljenja novinarstvom bi mogao otići u zatvor.

On navodi primjer Tatjane Kosterove, koje su i američke vlasti povezale sa Ribarom.

“U jednoj od procurjelih informacija ona se pojavila kao službenica vojne policije Zapadnog vojnog okruga”, rekao je Zatirko i dodao da je njen suprug Aleksander Kosterov označen kao pripadnik ruske jedinice “706. Centar za informaciono ratovanje”.

Na sva zvona

Objava o otvorenju medijske škole dolazi nakon Zvinčukovog proljetnog boravka u Republici Srpskoj i Srbiji, odnosno susreta u Centru za društveno-politička istraživanja. U njoj se navodi kako su postignuti dogovori o održavanju redovnih ličnih majstorskih kurseva uz učešće autora ruskih Telegram kanala.

“Naš cilj je pokazati da možete bez Twittera/X-a, Facebooka i Instagrama. Da se rusko iskustvo u informacionom ratu može i treba uzeti u obzir. Telegram je platforma koja vam to omogućava. (…) Dugo smo proučavali pristupe Zapada u vođenju informacionog rata protiv nas. Došao je trenutak da svoje znanje primijenimo i obučimo naše saradnike pravim pristupima i privučemo ih u Telegram”, stoji između ostalog na objavi na kanalu Ribar.

Ali Čuranova kaže kako je Ribar jedna od glavnih dezinformacionih platformi, a da je jedan od ciljeva Rusije kontrolisanje informacionih prostora u različitim zemljama, posebno tamo gdje postoje neki problemi, naprimjer, sa NATO-om.

“Trenutno, čak ni Ukrajina nije glavni problem Rusije. NATO je glavni neprijatelj Rusije. Već razgovaram o tome sa kolegama iz Albanije, gdje Rusija radi na širenju poruka da Albanija mora izaći iz NATO-a i da nema smisla biti tamo. I Bosna i Hercegovina želi u NATO, a za Rusiju je veoma važno da širi ove poruke – da nema smisla pridružiti se NATO-u. ‘To je slab savez. Mogli ste da vidite šta se dešava u Ukrajini. Nema tu pomoći’. Balkan je veoma važan region za Rusiju”, objašnjava Čuranova.

Zvinčuk je svaki put, odmah nakon ili prije Banje Luke, odlazio u Beograd, gdje je imao javne susrete i održane časove svoje škole. U aprilu i junu 2024., Zvinčuk je održao predavanja u beogradskom hotelu “Moskva”.

“U Beogradu su oni angažovani kao stručnjaci za vizuelnu propagandu, za Telegram novinarstvo, to se plasira kao proizvod. Ono što su oni radili od 2022. ili 2020. plasira se kao proizvod kako bi se novinari na ovim prostorima učili da rade slične stvari. Oni navode da su polaznici novinari, PR, državni službenici, što je samo po sebi izuzetno problematično. (…) Oni jesu najprominentniji na ruskom govornom području. Da li su na Zapadnom Balkanu toliko zastuppljeni da imaju puno pratilaca? Ne, ali imaju ljude koji su medijski potkovani da šire tu propagandu i ruski maligni utjecaj”, kaže digitalna forenzičarka Kilibarda.

Oba puta školi je prisustvovao Vladimir Prebiračević, direktor srpsko-ruskog centra Majak koji i sam vodi Telegram kanal koji prati 15.000 osoba i na kojem preovladavaju vijesti iz Rusije i sa ukrajinskog ratišta.

Čuranova smatra kako novi kadrovi na Balkanu mogu pomoći u širenju onoga što ona smatra ruskom propagandom.

“On [Zvinčuk] je stalno ponavljao, kada je počela invazija, da su angažirali puno ljudi iz Ukrajine, koji daju različite informacije gdje je ukrajinska vojska ili gdje je locirano oružje. Dakle, možda nije imao bazu koja radi za Ribar, ali on je definitivno imao mrežu ljudi koji mu samo daju informacije'”, smatra Čuranova.

Krajem septembra 2024. godine, Ribar je objavio fotografije i tekst u kojem navodi kako je škola održana u Kirgistanu, u saradnji sa Univerzitetom Bishkek. Osim Kirgistana, Ribar održava kurseve u nekoliko mjesta u Ruskoj Federaciji.

Krajem oktobra, Ribar je objavio da Zvinčuk održava predavanja tokom “Dana Ministarstva odbrane” na Državnom institutu za međunarodne odnose u Moskvi, koji je povezan sa Ministarstvom vanjskih poslova Ruske Federacije.

Ribar nije odgovorio na zahtjev za razgovor za Detektor.

Harris, demokratska kandidatkinja, uputila se u Michigan na gornjem srednjem zapadu, jednu od sedam država u kojima ankete pokazuju da je ishod izbora neizvjestan.

Politička matematika pokazuje da će svaki kandidat koji osvoji četiri ili više od sedam država ključnih država vjerovatno postati 47. predsjednik zemlje.

Trump, republikanski kandidat koji želi postati tek drugi predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata, uputio se u tri druge ključne države, organizirajući skupove u manjim gradovima gdje se nada da će povećati broj glasova u ruralnim područjima, dok u gradovima dominiraju demokrate.

Trump je svoj dan započeo u Lititzu, Pennsylvania, prije nego što se popodne uputio u Kinston u Sjevernoj Karolini i završio večernjim skupom u Maconu, Georgia.

Harris je prisustvovala bogosluženju crnačkoj crkvi u Detroitu, središtu američke automobilske industrije u Michiganu, prije nego što je dalje krenula u Livernois i Pontiac i na večernji miting na Državni univerzitet Michigan.

Više od 76 miliona ljudi već je prijevremeno glasalo poštom ili na biračkim mjestima. To je skoro polovina od 158 miliona koliko je glasalo na dan izbora 2020.

I Trump i Harris nastojali su u posljednjim danima kampanje prikazati onog drugog kao nesposobnog da upravlja zemljom u naredne četiri godine.

Na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social, Trump je glasačima rekao: „Svaki problem sa kojim se suočavamo može se riješiti – ali sada je sudbina naše nacije u vašim rukama. U utorak, morate ustati, i morate reći Kamali da vam je dosta, ne možete više, 'Kamala Harris, otpuštena si!'”

Na svojim skupovima, Harris je nastojala uvjeriti birače da će smanjiti troškove života, što su ankete pokazale kao glavnu brigu u cijeloj zemlji. Ona je također okarakterizirala Trumpa kao opasnog.

„Imamo priliku na ovim izborima da okrenemo stranicu decenije Donalda Trumpa koji pokušava da nas drži podijeljene i da se bojimo jedni drugih. Završili smo s tim”, rekla je ona u Charlotteu u subotu.

Trump je tvrdio da bi Harris, kao potpredsjednica skoro četiri godine, trebala snositi odgovornost za rast potrošačkih cijena i desetke hiljada migranata koji preko Meksika ulaze u Sjedinjene Države u posljednjih nekoliko godina.

On je migrante prikazao kao posljedičnu političku prijetnju zemlji i da njihovo prisustvo finansijski šteti državnim i lokalnim vlastima širom SAD-a.

„Jedina besplatna pomoć koju će dobiti je besplatna vožnja kući”, rekao je u subotu na skupu u Greensborou u Sjevernoj Karolini.

Anketa u posljednji trenutak pokazuje da je utrka Harris-Trump gotovo izjednačena u ključnim državama.

Anketa ABC Newsa pokazuje da je Trump pobijedio u pet od sedam ključnih država, ali anketa Washington Posta daje Harris prednost u četiri države. New York Times kaže da je Trump ispred u četiri države, a Harris u dvije, te da je utrka izjednačena u Pennsylvaniji.

Tokom protekle decenije, razlika glasova između pobjednika i gubitnika izbora se smanjila, odražavajući nacionalni trend što možda i nije veliko iznenađenje.

Na kraju krajeva, kako za Glas Amerike kaže Jeff Bloodworth, profesor historije na Univerzitetu Gannon u centru Eriea: „Okrug Erie je mikrokosmos cijele nacije.”

Okrug Erie, najveći je po površini u ovoj saveznoj državi, i kako kaže profesor, „ima malo više bijelaca, malo je siromašniji i nešto manje obrazovan od prosjeka u Pennsylvaniji”.

Predsjednički kandidati i Demokratske i Republikanske stranke vodili su kampanju tu u posljednjim nedjeljama pred izbore.

„Okrug Erie oko vas se sve vrti. Kako vi glasate na predsjedničkim izborima često predvidi i krajni rezultat”, rekla je potpredsjednica Amerike Kamala Harris, na skupu demokrata u tom okrugu.

Bivši predsjednik Donald Trump također je održao miting u tom okrugu.

„Ovde sam u Erieu, u Pennsylvaniji, sa radnicima koji su nekada bili demokrate, ali sada su svi Trumpovi republikanci jer su znajte da će ih Trump odvesti u obećanu zemlju”, rekao je okupljenima.

U gradu tradicionalno preovlađuju demokrate. Ali stranka ništa ne uzima zdravo za gotovo, zalaže se za maksimalni odziv u gradu i u okrugu.

„Prešli smo tačku kada ubjeđujemo birače i sad je na redu da našu biračku bazu navedemo da glasaju, a ništa ne funkcioniše bolje od kucanja na vrata i ličnog kontakta”, rekao je predsjednik lokalnih demokrata Sem Talarico.

On kaže da pojsete predsjedničkih kandidata Erieu čine razliku kada je u pitanju entuzijazam.

„Sa vodstvom u anketama koje je kao na klackalici i vjerovatno je nepouzdano u tako tijesnoj trci jedino na šta možemo da se oslonimo je entuzijazam, a znamo da je entuzijazam u okrugu Erie ogroman“, dodao je Talarico.

Republikanci su jači u ruralnijim zajednicama ovog okruga.

Harold Ross ide od vrata do vrata okruga Erie i susjednog okruga Warren, gdje živi, kako bi tražio podršku za Trumpa.

„Kucaš na vrata, a ne znaš na koga ćeš da nabasaš. Mogli biste naletjeti na nekog tvrdog demokratu. Na neki način pokušavate da ostanete neutralni jer ne želite da djeluje da navaljujete”, objasnio je Ross, noseći majicu sa policijskom slikom bivšeg predsjednika prilikom hapšenja 2023. u Georgiji nakon što je optužen za pokušaj nelegale promjene ishoda izbora 2020.

„Naletio sam na demokrate koji mi zapravo kažu da se da će glasati za Donalda Trumpa”, rekao je Ross.

Linda Pezzino upravnica je kancelarije Trumpove kampanje u gradu Corry. Ona je za Glas Amerike rekla da nije spavala zabrinuta za Trumpovu sudbinu na izborima.

„Odjednom me je nešto spopalo i pomislila sam da je pobijedio. On pobjeđuje. On će osvojiti Pennsylvaniju”, prisjeća se Pezzino.

Erie je dugo bio na strani gubitnika, bez obzira na stranku na vlasti. Ljudi su otišli kada su se fabrike zatvorile. Sada ljude tu privlači rekreativni turizam i aktivnosti kao što su vožnje čamcem ili degustacije vina.

Mario Mazza druga je generacija porodice koja drži vinograd. Njegovi otac i stric su bili imigranti iz Italije i razvili su porodični posao, uz obalu jezera Iri pre više od pola vijeka. Uložili su u posao koji ima više od 240 hektara pod vinogradima i žitaricama.

Neki u okrugu su, prema Mazzinim riječima, umorni od pažnje koju biračima posvećuju predsjedničke kampanje.

„Ne znam nikoga ko to kupuje i uživa u količini pažnje”, rekao je on. Dodao je da želi da čuje više pragmatizma od predsjedničkih kampanja, a manje oštre retorike, posebno o pitanju kčljučnom za njegov posao, o imigrantskoj radnoj snazi.

„Bez radne snage, poljoprivreda u ovoj zemlji će stati i mislim da to svako u poljoprivredi zna. Svako u lancu snabdijevanja hranom to zna i shvata”, rekao je Mazza.

Vinarija je luksuznija od tipičnih mjesta za brzi obrok u kojima se nalazi grad Erie.

U La Cocina Coqui, ljudi dolaze u pauzi za ručak da kupe hranu. Mnogi govore španski, noistalgični za jelima Portorika, koja pravi vlasnica Leida Rodrigez.

Priliv ljudi sa španskog govornog područja, posebno onih iz Portorika ili čiji su roditelji rođeni na toj karipskoj teritoriji Sjedinjenih Država, pomogao je da se nadoknadi pad populacije Irija posljednjih godina.

Rodrigez je rekla da u ovoj izbornoj sezoni njene mušterije također žele predsjednika koji će riješiti inflaciju.

„Cijene hrane, kirija raste ovdje. Oni samo gledaju to, a ko bi pomogao”, kaže ona tokom kratke pauze u kuhinji malog restorana.

Čini se da prednost demokrata u registraciji birača i njihova organizacija kampanje ovdje daju prednost Harris, ali profesor Bloodworth je rekao ta pretpostavka možda nije aktuelna.

„Prije Trumpa, pogledali biste ovo i pomislili da će demokrate pobijediti. Oni su organizovani. Imaju desetak plaćenih radnika u okrugu od 200.000. ljudi. To jednostavno mora da ima smisla. Međutim, nema, jer je Donald Trump na neki način promijenio pravila američke politike”, rekao je on za Glas Amerike.

Čini se da se demokrate i republikanci u okrugu trenutno slažu samo oko jedne stvari, jako su zabrinuti zbog visokih očekivanja uoči izbora u okrugu koji moraju da osvoje, u saveznoj državi u kojoj također moraju da pobijede.

Proruski, euroskeptični narativi nisu bili u skladu sa uobičajenim izvještavanjem emitera. Ali na prvi pogled, web stranica je izgledala legitimno.

Oni koji su bolje pogledali vidjeli su da je naziv domene stranice bio je polskieradio.icu. Prava domena Polskie radija je polskieradio.pl. Proruski narativi su stavljeni na rusku kloniranu web stranicu - koja je posebno dizajnirana da dovede u zabludu.

Incident, zabilježen u aprilu, dio je šireg trenda lažnih web stranica koje se koriste u „upornoj” kampanji dezinformacija koja traje dvije godine, navodi se u članku objavljenom na web stranici Međunarodnog instituta za štampu sa sjedištem u Austriji i potpisanom od Instituta i tri druge evropske grupe za slobodu štampe. Navode da ruski agenti stvaraju lažne web stranice koje oponašaju renomirane izvore i objavljuju lažne priče na tim lažnim stranicama.

„Zaista je teško vidjeti da je to lažna web stranica”, rekla je Camille Magnissalis, koja prati kršenje slobode medija za Evropsku federaciju novinara (EFJ). „Ako ne znate, lako se možete zavesti.”

Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u septembarskom saopštenju za javnost navelo da su takve web stranice dio „kampanja stranog zloćudnog utjecaja pod ruskom vladom” neformalno poznate kao „Doppelganger”, prema njemačkoj riječi za osobu koja je gotovo potpuno identična drugoj.

U to vrijeme, Ministarstvo pravosuđa je objavilo da je „u toku zaplijena” 32 internet domena koja se koriste u kampanjama „Doppelganger”.

Internetske stranice mogu izgledati kao evropski mediji od povjerenja, ali zapravo obmanjuju čitatelje zlonamjernim pričama i propagandom. Taj se sadržaj često dijeli na društvenim mrežama putem reklama ili bot naloga.

„To je često povezano sa političkim interesima jer žele da utječu na ljude", rekla je Magnisalis za Glas Amerike. „Na kraju, ove priče su integrirane u medijski krajolik i imaju utjecaj.”

Konzorcij za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) opisao je rusku kampanju dezinformacija u svom dvogodišnjem izvještaju o praćenju medija koji pokriva prvu polovinu 2024. Evropski čuvari slobode medija, uključujući EFJ i IPI, čine konzorcij.

U 2023. lažni članci činili su većinu sadržaja na lažnim web stranicama, prema izvještaju MFRR-a. Ove godine većina napada uključivala je umjetnu inteligenciju, bilo kao „deepfake” slike ili lažne audio snimke poznatih novinara.

Takav sadržaj destabilizuje poverenje u vijesti i stvara „klimu haosa” za evropske čitaoce, navodi se u izvještaju.

Domeni za ove lažne web stranice kupljeni su putem transakcija kriptovaluta, prikrivajući identitet kupca.

„Oni koriste zaista prefinjene tehnike kako bi prikrili činjenicu da pokušavaju nekoga dezinformirati”, rekao je Karol Luczka, IPI-jev službenik za praćenje i zagovaranje za istočnu Evropu. „Pokušavaju da uvjere da niko ne shvati da Rusija to radi.”

Ruska operacija ciljala je Ukrajinu, Poljsku i Njemačku. Ciljano je i na Francusku uoči predsjedničkih izbora prošlog ljeta, lažirajući web stranicu francuskog dnevnika Le Monde.

Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.

Iako je kampanja široko rasprostranjena u cijeloj Evropi, dvojne web stranice su se prvo počele pojavljivati u Ukrajini, pokušavajući da manipulišu mišljenjem javnosti o ratu Rusije i Ukrajine, rekao je Luczka.

Prema Luczki, lažne priče na tim stranicama prvenstveno su potakle jedan od tri narativa: da Ukrajina gubi rat, da Ukrajina ostaje bez resursa ili da je ukrajinska vlada korumpirana.

Prije 2022. Rusija je prvenstveno objavljivala dezinformacije na ruskom jeziku. Moderna dvostruka kampanja, međutim, prilagođava svoj jezik ciljanoj zemlji. Ova razlika čini da će publika vjerovati u ono što čita, rekao je Luczka za Glas Amerike.

„Ruske taktike dezinformacija postaju sve suptilnije i profinjenije”, rekao je.

Facebook je bio ključan za popularizaciju ovih web stranica i njihovih lažnih informacija, rekao je Luczka, dodajući da je to glavna platforma društvenih medija na kojoj Ukrajinci primaju vijesti.

Oko 54% ukrajinskog stanovništva koristi Facebook, prema podacima koje je prikupio World Population Review.

Ovo stvara izazov za velike tehnološke kompanije poput Mete, vlasnika Facebooka, rekla je Magnissalis iz EFJ-a. Ove platforme imaju odgovornost da prate dezinformacije objavljene na njihovoj web stranici, rekla je ona, uključujući i one koje dolaze od ruskih aktera.

„Oni samo kreiraju lažne naloge i svuda šire poveznice na te web stranice”, rekla je Magnissalis. „Nije novo, ali je problematično.”

Mnogi Europljani vjeruju da je mnogo toga na kocki u američkim izborima - od NATO-a i transatlantskog saveza do ruskog rata protiv Ukrajine, trgovinskih odnosa i budućnosti demokratije.

Mnogi Evropljani nemaju lijepa sjećanja na predsjednički mandat Donalda Trumpa.

U Francuskoj, prvobitno prijateljski odnos između predsjednika Emmanuela Macrona i njegovog američkog kolege ubrzo je zahladio.

Tenzije na relaciji Evropa-SAD rasle su zbog trgovine, Irana i klimatskih promjena - i Trumpovog navodnog transakcijskog pristupa NATO savezu.

Ako se vrati na vlast, Trump kaže da će nametnuti velike carine Evropi, tražiti pregovorima okončanje ruskog rata u Ukrajini i smanjiti američku podršku Kijevu - čemu se većina evropskih lidera snažno protivi.

„Postoji osjećaj da je stariji, podliji, radikalniji i opasniji. Tu je, naravno, pitanje budućnosti Evrope, budućnosti NATO-a. Zaštita, solidarnost s Rusiom”, kaže francuska politička analitičarka Nicole Bacharan.

Čelnici EU navodno pripremaju načine za ublažavanje potencijalnog utjecaja još jednog Trumpovog mandata. A i ljudi su zabrinuti širom Evrope.

„Trump nas plaši jer izražava mržnju, laže i osjećamo da ima status despota, diktatora”, francuski penzioner Herve Villemont.

Analitičari kažu da Evropljani mahom navijaju za potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris, demokratsku kandidatkinju — za koju se nadaju da će nastaviti snažne transatlantske veze koje su bile pod trenutnim predsjednikom Joeom Bidenom.

Analitičari sugeriraju da bi te veze mogle oslabiti bez obzira na to ko će ući u Bijelu kuću, budući da se američki prioriteti pomiču negdje drugdje.

„Mislim da bi Harrisina pobjeda stvorila veliko olakšanje u Evropi. Također smo vidjeli da Harrisina kampanja nije bila suštinska, posebno kada je u pitanju vanjska politika… tako da ona ostaje u određenoj mjeri kutija iznenađenja za mnoge Evropljane”, kaže Gesine Weber, stručnjakinja za evropsku sigurnost u Njemačkom Marshallovom fondu.

Sa svoje strane, Trump još uvijek može računati na neke jake evropske obožavaoce. Mađar Viktor Orban kaže da će otvoriti šampanjac ako Trump pobijedi.

Trumpove nacionalističke, oštre teme za imigraciju također odjekuju među evropskim populističkim, tvrdo desničarskim strankama.

„Zabrinut sam za demokratiju, jer ako Trump pobijedi na ovim izborima, to će biti kao domino efekat na Evropu”, kaže Carolina E. Santo, stanovnica Pariza.

Neki analitičari vjeruju da bi još jedan Trumpov mandat mogao biti poziv na buđenje za Evropu da ojača sopstvenu vojnu i ekonomsku odbranu - potez za koji kritičari kažu da je blok trebao učiniti prije mnogo godina.

Napadi su se dogodili u gradu Deir Al-Balah, kampu Nuseirat i gradu Al-Zawayda, navodi se u saopštenju.

Izraelska vojska je saopštila da su njene trupe identifikovale i eliminisale "nekoliko naoružanih terorista" u centralnoj Gazi i da su eliminisale "desetine terorista" u ciljanim racijama u oblasti Jabalije na sjeveru Gaze.

Rat u Gazi počeo je nakon što je u Hamasovovom napadu na Izrael prije nešto više od godinu dana ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 zarobljeno.

U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 42.400 Palestinaca, od kojih su više od polovine žene i djeca, prema zdravstvenim zvaničnicima Gaze. Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa.

Hamas su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija proglasili za terorističku organizaciju.

Najmanje 46 Palestinaca ubijeno je u četvrtak u izraelskim vojnim napadima širom Pojasa Gaze, uglavnom na sjeveru, gdje je u jednom napadu pogođena bolnica, što je zapalilo medicinske zalihe i omelo operacije, saopštili su zdravstveni zvaničnici enklave.

Izraelska vojska optužila je palestinsku militantnu grupu Hamas da koristi bolnicu Kamal Adwan u Beit Lahiyji u vojne svrhe i rekla da se tamo kriju "desetine terorista". Zdravstveni zvaničnici i Hamas negiraju tu tvrdnju.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze pozvalo je sva međunarodna tela "da zaštite bolnice i medicinsko osoblje od brutalnosti (izraelske) okupacije".

Medicinska dobrotvorna organizacija Ljekari bez granica (MSF) saopštila je u četvrtak da su izraelske snage pritvorile jednog od njenih ljekara u bolnici, Mohammeda Obeida. Pozivaju na njegovu i zaštitu svog medicinskog osoblja koje se "suočava sa užasnim nasiljem dok pokušava da pruži njegu".

Podrška je stigla u momentu kada većina zapadnih zemalja dovodi u pitanje legimititet izbora, a desetine hiljada Gruzijaca protestuje na ulicama iz istog razloga.

Orbanova brza čestitka potvrdila je njegovu povezanost sa vlastima u Gruziji.

"Čestitam izbornu pobjedu premijeru. Vidim da se niko ne usuđuje da dovede u pitanje da su izbori bili slobodni i demokratski", rekao je.

Za mnoge poznavaoce prilika, ovo savezništvo nije iznenađujuće. Lideri Mađarske i Gruzije vladaju sa autoritarnim tendencijama, kaže Irakli Porčkidze, saradnik gruzijskog Instituta za strateške studije.

"Tako međusobno jačaju pozicije", ocjenjuje on za Glas Amerike.

Orbanova entuzijastična podrška partiji Gruzijski san je u suprotnosti sa stavom Evropske unije, koja je iskazala zabrinutost zbog potencijalnih malverzacija na izborima. EU je jasno stavila do znanja da Orban ne govori u njeno ime.

Analitičari kažu da savezništvo Orbana sa gruzijskom vladajućom strankom nije zasnovano na ideologiji, već obostranoj koristi.

Aka Zaruka, glavni urednik Realpolitika, njihov odnos za Glas Amerike opisuje kao "brak dvojice autokrata iz interesa".

Mađarska je navodno lobirala protiv sankcija EU za lidere Gruzije i pritiskala Brisel da Tbilisiju da status kandidata pred izbore.

Orban je 2012. godine, međutim, stajao uz sadašnjeg glavnog protivnika gruzijskih vlasti, a nekadašnjeg predsjednika te države Mihaila Sakašvilija.

"Kao vaš mađarski prijatelj, kažem vam, nemojte se povlačiti. Želim da apelujem na vas da nastavite putem euroatlantskih integracija", rekao je Orban dok je stajao pored Sakašviliija u oktobru 2012. godine. Međutim, Sakašvili je tada izgubio izbore, a na vlast je došao Gruzijski san.

"To je bio neki drugi Orban", kaže za Glas Amerike Dalibor Rohac iz Instituta American Enterprise.

Kada je Rusija napala Ukrajinu, EU i NATO članice kritikovale su Orbana zbog održavanja prijateljskih veza sa Rusijom - što je radila i gruzijska vlast.

Mađarska je, pod Orbanovim vodstvom, postala primjer za gruzijske lidere kako da učvrste vlast dok se prikazuju kao demokrate, kaže Zaruka.

"Daju lekcije bivšem premijeru Bidzini Ivanišviliju i njegovoj stranci Gruzijski san kako da kontrolišu civilno društvo i uspostave ono što se u političkoj nauci naziva kompetitivnim autoritarizmom", ocenjuje Zaruka.

O vezama gruzijske vladajuće stranke i Rusije dugo se priča, a Rohac čak Gruzijski san naziva "ruskom petom kolonom", i ističe da je sve češća percepcija da lideri Gruzije stoje uz Moskvu.

"Gruzijski san je politička snaga koja je uvukla zemlju pod ruski, i nešto manje kineski uticaj. Viktor Orban, od svoje transformacije 2010. godine, isto to radi sa Mađarskom", kaže Rohac.

Proruski narativ je preoblikovao gruzijsku političku scenu, slično kao što je bilo u Mađarskoj pod Orbanom. Obje vlade sebe postavljaju kao izazivače zapadnom liberalizmu, i ponavljaju glavne poruke iz Kremlja kako bi dobile podršku domaće javnosti. Obje zemlje su donijele zakone o stranim agentima nalik na ruski, koji cilja na organizacije finansirane iz inostranstva - što se vidi kao taktika za ućutkivanje opozicije.

"Međusobno se kopiraju kada je riječ o izborima. Neprijateljski su nastrojeni prema drugačijem mišljenju, bilo da dolazi od opozicije, medija ili civilnog društva", kaže Porčkidze.

Ipak, razlike su značajne. Mađarska je članica EU i NATO-a, što znači da uživa određeni stepen zaštite.

"Mnogo je opasnije za društvo u Gruziji da prati ovakve tendencije, nego za društvo u Mađarskoj", upozorava Zaruka.

I Mađarska i Gruzija su iskusile rusku agresiju - Mađarska tokom sovjetskog obračuna 1956, a Gruzija tokom devedesetih i 2008. godine kada su ruske trupe okupirale 20 odsto njene teritorije. Obje zemlje su od tada podgrijavale ove strahove i upozoravale na potencijalnu prijetnju Rusije ako izgube vlast.

"Eksploatišu traumu od ruske agresije", kaže Zaruka i dodaje da je riječ o "političkoj tehnologiji".

Orbanova stranka Fides i Gruzijski san se koriste antizapadnim narativima koji su privukli pažnju širom Evrope. Retorika je često usmjerena na to da se Zapad prikaže kao dekadentan i sklon propadanju - i ta priča ima uporište u ruskoj propagandi.

"Postoji zajednički činilac ruske propagande, Gruzijskog sna i Orbana - da je Zapad dekandentan i da te zemlje treba da računaju na nekog drugog, a ne na Zapad", ističe Rohac.

Antizapadni sentiment često prati priča o "tradicionalnim vrijednostima", protivljenju LGBTQ pravima i to je taktika namijenjena domaćoj javnosti, napominje Rohac.

"Za Orbana je najvažnije da ostane na vlasti. To nekad zahtijeva da bude protiv LGBTQ prava. Isto radi i Gruzijski san. Ne vjerujem da to zaista održava njihov kulturološki konzervativizam", smatra Rohac.

Zaključuje da je manjak koherentne stragegije Zapada u post-sovjetskoj prostoru doprinio usponu lidera kao što je Orban.

"Zapad više nije atraktivan kao što je bio u unipolarnim trenucima 1990-ih i 2000-ih", kaže Rohac.

Ukazano je da se trupe spremaju da pomognu Rusiji u ratu sa Ukrajinom.

Tu informaciju saopštio je Robert Wood, američki ambasador u Ujedinjenim nacijama tokom sjednice Vijeća sigurnosti svjetske organizacije.

„Upravo su stigle informacije da se oko 8.000 vojnika Demokratske Narodne republike Koreje (DNRK) nalazi u oblasti Kurska. S poštovanjem pitam svog ruskog kolegu – tvrdi li Rusija i dalje da tamo nema trupa DNRK. To je moje jedino pitanje i posljednja tačka”, rekao je Wood tokom sjednice.

Predstavnik Rusije, tokom sjednice sazvane na zahtjev Moskve čija je tema trebalo da budu međunarodni mir i sigurnost, nije odgovorio na komentar američkog diplomate. Zasjedanje je potom prekinuto.

Brojka koju je saopštio Wood upadljivo je veća od navoda američkog sekretara odbrane Lloyda Austina koji je u srijedu rekao da su se neke od trupa usmerile ka granici Ukrajine u region Kurska.

U istom danu, američki državni sekretar Antony Blinken, izjavio je da u narednim danima očekuje uključivanje sjeverokorejskih trupa u sukobe sa ukrajinskim snagama.

„Mogu postati legitimne mete ukoliko se priključe borbama protiv Kijeva. Rusija sjeverokorejskim vojnicima pruža artiljerijsku obuku, u upravljanju dronovima, a sprovodi i osnovnu obuku za pješadince. Sve to ukazuje na namjere da u punom kapacitetu budu uključeni u sukobe”, rekao je Blinken.

Cifra od 8.000 raspoređenih vojnika bi, kako navodi agencija AP značilo da se većina sjeverokorejskih trupa za koje Sjedinjene Države i saveznici smatraju da su raspoređene u Rusiji, sada nalaze na granici sa Ukrajinom.

Prisustvo sjeverokorejskih trupa u Rusiji postala je ključna tema susreta američkih i južnokorejskih zvaničnika u Washingtonu – podstičući zabrinutost da će to dodatno destabilizovati Azijsko-pacifički region i proširiti rat Moskve protiv Ukrajine.

„I dalje smo zabrinuti da sjeverokorejske trupe učestvovati u borbi”, rekao je sekretar Austin u srijedu.

Sjedinjene Države procjenjuju da se u Rusiji nalazi oko 10.000 sjeverokorejskih vojnika. Seul i njegovi saveznici procjenjuju da je taj broj povećan na 11.000, dok Ukrajina tvrdi da ih je čak 12.000.

Intenziviranje odnosa Sjeverne Koreje i Rusije izazvalo je zabrinutosti širom svijeta u vezi sa tim kako bi mogle utjecati na sukob, kao i kakva bi ruska vojna pomoć mogla biti isporučena Sjevernoj Koreji zauzvrat.

U najvećoj mjeri pažnja je usmjerena na vojnu tehnologiju koju bi Rusija mogla ustupiti, kao i da li bi potez Sjeverne Koreje mogao navesti druge države da ponude sopstvene snage za ratovanje.

Osim toga, Sjeverna Koreja je u četvrtak poslije skoro godinu dana, ispalila napade dugog dometa na kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

Pojedini stručnjaci tumače da je Rusija Sjevernoj Koreji mogla pružiti pomoć u tehnologiji za to lansiranje. Sjedinjene Države, Južna Koreja i Japan osudili su lansiranje projektila i kritikovali produbljivanje rusko-sjeverokorejske saradnje.

Inače, Sjeverna Koreja je tokom novembra Rusiji isporučila municiju. Biela kuća je objavila fotografije za koje tvrdi da prikazuju transport 1.000 kontejnera vojne opreme željeznicom.

Kompanija Zelena jabuka je osnovana nakon što su Sjedinjene Države sankcionisale kompaniju Fruit Eco u vlasništvu sina predsjednika RS Milorada Dodika, Igora i Mirka Dobrića.

Od septembra do 28. oktobra ove godine, tri banke su ugasile račune Zelenoj jabuci, a posljednja je to učinila Raiffeisen banka.

Kompanija Best Service je proizašla poslije uvedenih sankcija kompaniji Agape u vlasništvu Dodikove kćerke, Gorice te Ivane Dodik. U istom periodu kao i Zelenoj jabuci, ugašeni su računi Best Serviceu.

Kompanije u vlasništvu porodice Dodik su sankcionisane u oktobru 2023. godine. Pod sankcijama, osim Dodika, su i njegova djeca Gorica i Igor.

Banke su počele gasiti račune sankcionisanim kompanijama nakon što je Anna Morris, kao v.d. pomoćnika sekretara za finansije SAD, posjetila BiH u martu. Ona je tada rekla kako je za međunarodne i lokalne banke rizično ako sankcionisani pojedinci i subjekti imaju otvorene račune kod njih.

Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi tih kompanija krenuli u osnivanje novih.

Glas Amerike je ranije pisao kako su banke uspostavljale poslovnu saradnju sa tim novoosnovanim kompanijama.

U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanija nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.

Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.

Informativni izvještaj o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH pokazuje kako su bez računa ostale i kompanije Nimbus Innovations i Elpring.

Nimbus Innovations je osnovan poslije uvedenih sankcija kompaniji Sirius 2010, a Elpring nakon sankcionisanja Kaldere.

Embed share

RS: Firme ugašene zbog američkih sankcija njavljuju tužbe. Opozicija traži da polože račune za poslove sa vladom

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00