"Posvećeni smo saradnji u svim nastojanjima da se postigne prekid vatre u Gazi i zainteresirani smo za okončanje agresije na naš narod", navodi Hamas.

Međunarodni posrednici više puta nisu uspjeli dovesti Izrael i Hamas do sporazuma koji bi okončao brutalni, 13-mjesečni rat.

U saopćenju, Hamas je ponovio da će tražiti povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, povratak raseljenih Palestinaca i "pravi i potpuni sporazum o razmjeni zarobljenika".

Izrael je odbio da se obaveže na okončanje rata prema bilo kakvom sporazumu o prekidu vatre, a neki članovi izraelske vlade su se protivili oslobađanju velikog broja palestinskih zatvorenika u zamjenu za otprilike 100 talaca koje još uvijek drže militanti u Gazi.

Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u srijedu da grupa "cijeni" pravo Libana da postigne sporazum koji štiti njegov narod i da se nada sporazumu za okončanje rata u Gazi.

"Hamas cijeni pravo Libana i Hezbollaha da postignu sporazum koji štiti narod Libana i nadamo se da će ovaj sporazum utrti put ka postizanju sporazuma kojim se okončava rat genocida nad našim narodom u Gazi", rekao je Abu Zuhri za Reuters .

U najnovijem nasilju, izraelski vojni udari širom Pojasa Gaze u srijedu su ubili 15 ljudi.

Višemjesečni pokušaji da se pregovara o prekidu vatre dali su slab napredak i pregovori su sada na čekanju, a posrednik Katar je rekao da je rekao dvjema zaraćenim stranama da će obustaviti svoje napore dok strane ne budu spremne na ustupke.

Američke predsjednik Joe Biden je rekao da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.

"Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja", rekao je odlazeći američki predsjednik.

Kolone automobila sa ljudima koji su raseljeni iz južnog Libana zbog izraelskih napada vraćaju se u to područje nakon prekida vatre, prema Reutersovim svjedocima. Druge porodice se vraćaju u bombardovana južna predgrađa Bejruta, noseći zastave Hezbollaha.

Vojska je također zatražila da stanovnici pograničnih sela odgode povratak kućama dok se izraelska vojska ne povuče.

Prekid vatre obećava okončanje sukoba preko izraelsko-libanske granice u kojem su poginule hiljade ljudi otkako je prošle godine izbio rat u Gazi.

Biden je u utorak govorio u Bijeloj kući ubrzo nakon što je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum. Rekao je da je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i libanonskim premijerom Najibom Mikatijem.

"Ovo je dizajnirano da bude trajni prekid neprijateljstava", rekao je Biden. "Ono što je ostalo od Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija neće smjeti ponovo ugroziti sigurnost Izraela."

Izrael će postepeno povlačiti svoje snage tokom 60 dana dok libanska vojska preuzima kontrolu nad teritorijom u blizini svoje granice s Izraelom kako bi osigurao da Hezbollah tamo ne obnovi svoju infrastrukturu, rekao je Biden.

"Civili s obje strane će uskoro moći sigurno da se vrate u svoje zajednice”, rekao je on.

Hezbolah nije službeno komentirao prekid vatre, ali je visoki zvaničnik Hassan Fadlallah rekao za libansku televiziju Al Jadeed TV da će, iako podržava proširenje ovlasti libanske države, grupa izaći iz rata jača.

"Hiljade će se pridružiti otporu... Razoružavanje otpora bio je izraelski prijedlog koji je propao", rekao je Fadlallah, koji je također član libanskog parlamenta.

Iran, koji podržava Hezbollah, palestinsku grupu Hamas, kao i pobunjenike Huti koji su napali Izrael iz Jemena, rekao je da pozdravlja prekid vatre.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na X-u da je taj dogovor "kulminacija napora koji su poduzeti proteklih mjeseci s izraelskim i libanskim vlastima, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama".

Ministar vanjskih poslova Libana Abdallah Bou Habib rekao je da će libanonska vojska imati najmanje 5.000 vojnika raspoređenih u južnom Libanu.

Netanyahu je rekao da je spreman provesti prekid vatre, ali da će snažno odgovoriti na svako kršenje Hezbolaha.

Rekao je da će primirje omogućiti Izraelu da se fokusira na prijetnju od Irana, dati vojsci priliku da se odmori i popuni zalihe i izoluje Hamas, islamističku militantnu grupu koja je pokrenula rat u regionu kada je napala Izrael iz Gaze prošle godine.

Jon Finer, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, rekao je za CNN da će Washington paziti na bilo kakvo kršenje sporazuma.

Biden, koji napušta dužnost u januaru, rekao je da će njegova administracija nastaviti da se zalaže za sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, kao i za dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.

Biden je, u obraćanju iz Bijele kuće, precizirao da će dogovor stupiti na snagu u četiri sata ujutru po lokalnom vremenu.

„Prekogranične borbe na izraelsko-libanskoj granici će se okončati. Dogovor bi trebalo da obezbijedi trajni prekid neprijateljstava. Hezbollah i druge terorističke organizacije će biti zabranjene”, rekao je Biden.

Ustvrdio je i da će libanska vojska, nakon sporazuma, preuzeti kontrolu nad dijelovima zemlje na kojima je nije imala.

„U narednih 60 dana Izrael će povlačiti svoje preostale snage i civili obje strane će moći bezbjedno da se vrate u svoje zajednice i počnu da obnavljaju domove”, rekao je odlazeći američki predsjednik.

Precizirao je i da Izrael zadržava pravo na samoodbranu ukoliko Hezbollah, ili bilo koja druga strana, prekrši sporazum o prekidu vatre.

„Sporazum najavljuje novi početak za Liban i pomaže naciji da zadrži suverenitet”, rekao je Biden – napomenuvši da američke trupe neće biti raspoređene u južnom Libanu.

Istakao je da prihvatanje prijedloga primirja predstavlja realizaciju agende njegove administracije za područje Bliskog istoka.

„Budućnost u kojoj Palestinci imaju sopstvenu državu koja ispunjava legitimne težnje tog naroda, ali istovremeno ne prijeti Izraelu ili skriva terorističke grupe uz podršku Irana. Budućnost u kojoj Izraelci i Palestinci uživaju jednake mjere bezbjednosti, napretka i dostojanstva”, poručio je Biden.

Ukazao je i da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.

„Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja”, rekao je odlazeći američki predsjednik.

Izraelski premijer zahvalio je u razgovoru sa američkim predsjednikom na angažmanu Sjedinjenih Država u postizanje sporazuma o prekidu vatre, saopštila je kancelarija Benjamina Netanyahua.

Premijer Libana Najib Mihati također je u razgovoru sa američkim predsjednikom pozdravio sporazum o okončanju neprijateljstava između ekstremista Hezbollaha i Izraela, saopšteno je iz njegovog kabineta.

U televizijskom obraćanju, Netanyahu je rekao da će primirje predstaviti ministrima kabineta kasnije u utorak, najavljujuću kraj skoro 14 mjeseci borbi.

Poručio je da postoje tri razloga za primirje: da bi se pažnja usmjerila na prijetnju iz Irana, obnovile vojne zalihe i vojnicima dao predah, te da bi se izolovao Hamas u Gazi.

Očekuje se da primirje stupi na snagu u srijedu, a tačni uslovi sporazuma nisu objavljeni. Sporazum ne utiče na rat Izraela protiv Hamasa u Gazi, gdje se na vide naznake završetka.

"Sporazum se može primijeniti i mi ćemo ga primijeniti", rekao je Netanyahu i dodao da će svaki pokušaj Hezbollaha da se ponovo naoruža predstavljati kršenje onoga što je dogovoreno i da će Izrael na to "ozbiljno odgovoriti".

On je odbacio primjedbe da prekid vatre znači da Izrael neće moći da se vrati u Liban ako zatreba i ukazao da Hezbollah, koji ima podršku Irana, više nije isti kao prije početka sukoba, jer je izraelska vojska ubila sve njihove više komandante, uključujući i njihovog bivšeg vođu Hassana Nasrallaha.

Pored toga, naša vojska je uništio infrastrukturu Hezbollaha i "sve najvažnije velike mete“, istakao je Netanyahu.

Libanski premijer Najib Mikati pozvao je međunarodnu zajednicu da "djeluje brzo" i "sprovede momentalni prekid vatre".

Govoreći za katarsku satelitsku informativnu mrežu Al Jazeera, Mahmoud Kamati, zamjenik predsjednika političkog savjeta Hezbollaha, rekao je da ekstremistička grupa još nije vidjela sporazum o prekidu vatre u konačnom obliku.

"Poslije razmatranja sporazuma koji je potpisala neprijateljska vlada, vidjećemo da li postoji podudaranje između onoga što smo izjavili i onoga što su se dogovorili libanski zvaničnici", rekao je on.

"Mi želimo kraj agresije, naravno, ali ne na štetu suvereniteta države Libana", dodao je Kamati.

Sporazum o prekidu vatre podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iz južnog Libana, kao i da se libanska vojska rasporedi u tom regionu. Hezbollah bi trebalo da se povuče iz oblasti južno od rijeke Litani.

Libanski ministar spoljnih poslova Abdallah Rashid Bouhabib rekao je da je vojska te zemlje spremna da rasporedi najmanje 5.000 pripadnika kada se izraelske trupe povuku, kao i da bi SAD mogle da igraju ulogu u obnovi infrastrukture uništene izraelskim napadima.

Početkom 2022. ruske snage rasporedile su se u dijelovima Ukrajine, prije nego što su potisnute na istok i jug te zemlje. Linija fronta u dužini od 1.000 km nije se mijenjala tokom dvije godine, sve do ruskog proboja manjeg obima jula 2024.

Neki od ruskih i zapadnih zvaničnika ukazuju da rat ulazi u potencijalno najopasniju fazu – navodeći da Rusija koristi sjevernokorejske trupe, a Kijev rakete zapadnih saveznika za napade na ciljeve koji se nalaze dublje unutar teritorije Rusije.

Moskva, koja kao i Sjeverna Koreja nije potvrdila niti demantovala prisustvo trupa, ispalila je hipersoničnu raketu srednjeg dometa na Ukrajinu prošle nedjelje, dok su ukrajinske snage izvele najmasovniji napad dronovima na rusku terititoriju od početka ruske agresije.

Ruska nezavisna novinska grupa „Agentstvo” izvijestila je da Rusija na nedeljnom i mesečnom nivou okupira sve veće delove ukrajinske teritorije.

Pasi Paronen, finski vojni stručnjak, izjavio je da je Rusija tokom novembra zauzela oko 667 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, navodeći mogućnost da su tu ubrojani i podaci iz oktobra.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u maju razriješio dužnosti ministra odbrane, nekoliko puta je ukazivao da ruske trupe napreduju mnogo efikasnije i da će Rusija ostvariti sve zacrtane ciljeve u Ukrajini, iako ih nije precizirao.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vjeruje da su glavni Putinovi ciljevi okupacija čitavog područja Donbasa, koji obuhvata regione Donjecka i Luganska, kao i protjerivanje ukrajinske vojske iz ruske oblasti Kursk, čije dijelove kontrolišu od augusta.

Izvor iz ukrajinskog Generalštaba prenio je agenciji Reuters da Ukrajina trenutno kontroliše 800 od 1.376 kvadratnih kilometara područja Kurska koje je prvobitno osvojila – i da će u toj oblasti ostati „koliko bude prikladno u vojnom smislu”.

Rusija kontroliše 18 procenata ukrajinske teritorije – uključujući i cijelo poluostrvo Krim, nešto više od 80% Donbasa i više od 70% regiona Zaporožje i Herson na jugu, kao i nešto manje od 3% istočnog regiona Harkov.

Rusko napredovanje

Rusija je napredovala u oblasti Donjecka, kao i ka gradovima Pokrovsku i Kurahovu. Nakon opsada teritorija, ukrajinske snage gađala je artiljerijom i bombama, navode ruski eksperti.

Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obavještajne službe, izjavio je da ta zemlja ima kompletnu stratešku inicijativu na bojnom polju – bez otkrivanja više detalja.

Nijedna od strana ne objavljuje precizne podatke o sopstvenim gubicima. Zapadni obavještajci procjenjuju da su stotine hiljada ljudi poginule i povrijeđene, dok su čitavi dijelovi istočne i južne Ukrajine opustošeni.

Ukrajinski zvaničnici navode da je teško pospješiti mobilizaciju bez saznanja kada će zapadna vojna pomoć stići i u kojoj mjeri će njena isporuka biti pouzdana.

Ukrajinski vojni zvaničnici potvrdili su da je situacija na istoku zemlje trenutno najteža, u odnosu na cijelu godinu.

Zelenski je kao uzrok označio nekoliko faktora, među kojima je i jednogodišnje kašnjenje u snabdijevanju vojnom opremnom, dijelom i zbog dugog vremenskog perioda koji je američkom Kongresu bio potreban da odobri pomoć Ukrajini.

Neke od novoopremljenih jedinica i brigada, kako je najavio ukrajinskki predsjednik, sada će se uključiti u borbe sa opremom koja se dugo čekala.

Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.

Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.

Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.

"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.

Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.

Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.

Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."

U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.

Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.

"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.

Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.

„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.

Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.

Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu

Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.

On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.

Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Tužioci, koji rade sa specijalnim tužiocem u slučaju protiv Trumpa Jackom Smithom, u zahtjevu sudu su se pozvali na to što se Trump vraća u Bijelu kuću, poslije pobjede na ovogodišnjim izborima, te višedecenijsku politiku Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne bi trebalo da budu krivično gonjeni.

"Ovaj ishod nije zasnovan na opravdanosti ili snazi slučaja protiv optuženog", napisali su tužioci u zahtjevu sudu.

Tužioci su također odlučili da odustanu od žalbe na odluku federalne sutkinje na Floridi da odbaci krivični postupak koji se protiv Trumpa vodio zbog nelegalnog zadržavanja povjerljivih dokumenata posle isteka prvog mandata, prenosi agencija Reuters pozivajući se na sudske podneske.

Trumpov portparol Steven Cheung ocijenio je da je riječ o "velikoj pobjedi za vladavinu prava" i da su federalni slučajevi protiv Trumpa bili "neustavni". Trump je u objavi na društvenim mrežama krivične postupe nazvao "niskom tačkom u historiji" zemlje.

Zahtjev predstavlja veliki zaokret za specijalnog tužioca koji je uspio da podigne dvije optužnice protiv Trumpa, u dva odvojena slučaja u okviru kojih je optužen za krivična djela ugrožavanja izbornog integriteta i američke nacionalne bezbjednosti.

Također pokazuje kako je Trumpova pobjeda nad potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Harris bila politički i pravni trijumf, prenosi agencija Reuters.

Trump se u augustu 2023. izjasnio da nije kriv po četiri tačke federalne optužnice kojom se tereti za pokušaj opstrukcije potvrđivanja izborne pobjede Joea Bidena 2020. godine.

Očekivalo se da Trump, kada preuzme položaj, naloži Sekretarijatu za pravosuđe da okonča postupak za podrivanje izbora, kao i pokušaje specijalnog tužioca da oživi drugi slučaj koji se protiv novoizabranog predsjednika vodio zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata.

Prema politici Sekretarijata za pravosuđe, koja datira još od 1970-tih, krivično gonjenje aktuelnog predsjednika predstavljalo bi kršenje Ustava zbog podrivanja kapaciteta lidera zemlje da obavlja svoju funkciju.

Sutkinja okružnog suda u Washingtonu Tanya Chutkan tek treba da odluči o zahtjevu tužilaca da se odbaci slučaj za podrivanje izbora.

Trumpovi advokati prethodno su najavili da će tražiti da se odbace optužbe protiv Trumpa, na osnovu presude Vrhovnog suda iz jula da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za poteze koje su povlačili u okviru svojih zvaničnih dužnosti.

Specijalni tužilac je poslije odluke najviše sudske instance u zemlji pokušao da spasi slučaj tako što je odustao od nekih tačaka optužnice, ali je tvrdio da ostale nisu obuhvaćene odlukom o predsjedničkom imunitetu i da po njima može biti suđeno Trumpu.

Chutkan je trebalo da odluči da li da odbaci ostale tačke optužnice zbog odluke o imunitetu.

Optužnica protiv Trumpa za podrivanje izbora podignuta je poslije Smithove istrage o Trumpovim pokušajima da ostane na vlasti poslije poraza 2020. godine, što je kulminiralo napadom Trumpovih pristalica na Capitol 2021. godine.

Trump je odbacio optužbe i tvrdio da je pravosuđe instrumentalizovano da bi se nanijela šteta njegovoj predsjedničkoj kampanji tokom koje je najavljivao da će da otpusti specijalnog tužioca ako pobijedi.

Drugi izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da će se vlada sastati kako bi razgovarala o dogovoru koji bi mogao biti zacementiran u narednim danima.

Američka novinska stranica Axios ranije je objavila da su se Izrael i Libanon složili s uvjetima sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha.

Odvojeno, Reuters je izvijestio da je potpredsjednik libanonskog parlamenta Elias Bou Saab rekao da "nema ozbiljnih prepreka" za početak implementacije 60-dnevnog primirja koje su predložile SAD za okončanje borbi između Izraela i libanonske oružane grupe Hezbollah.

"Čini se da nema ozbiljnih prepreka na putu početka implementacije sporazuma o prekidu vatre koji su predložili SAD", rekao je Bou Saab za Reuters.

Bou Saab je rekao da prijedlog uključuje 60-dnevni rok za povlačenje izraelskih snaga s libanske teritorije, dajući vrijeme libanonskoj vojsci da se rasporedi u južni Liban.

On je rekao da je sporna tačka oko toga ko će nadgledati prekid vatre riješena u posljednja 24 sata pristankom na uspostavljanje komiteta pet zemalja, uključujući Francusku i kojim predsjedavaju Sjedinjene Države.

Libanski zvaničnik i zapadni diplomata rekao je Reutersu da su SAD obavijestile libanonske zvaničnike da bi prekid vatre mogao biti objavljen "u roku od nekoliko sati".

Zapadni diplomata je rekao da je još jedna glavna tačka blokade redoslijed povlačenja Izraela, raspoređivanje libanonske vojske i povratak raseljenih Libanonaca njihovim domovima u južnom Libanu.

Tokom svog prvog mandata, Trump je dovodio u pitanje relevantnost NATO-a i više puta je grdio saveznike što nisu potrošili dovoljno na odbranu. Mnoge evropske nacije ponavljaju pozive da troše više dok se suočavaju sa prijetnjom koja dolazi od Rusije.

Američki zvaničnici su nedavno prisustvovali otvaranju američke baze za odbranu od balističkih projektila u Poljskoj, koja je planirana od 2008.

„Sjedinjene Države su zaista, u vrlo opipljivom smislu, garant sigurnosti Republike Poljske, kao i cijelog sjevernoatlantskog saveza”, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.

Tople riječi za Washington – ali ispod površine postoji nervoza zbog predanosti budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sigurnosti Europe.

Godine 2017. Trump je označio NATO kao „zastario” i opetovano je kritizirao NATO saveznike.

„Dvadeset tri od 28 zemalja članica još uvijek ne plaćaju ono što bi trebale plaćati za svoju obranu. To nije pošteno prema građanima i poreznim obveznicima Sjedinjenih Država”, rekao je Trump u maju 2017.

Na samitu NATO-a 2018. saveznici su rekli da je Trump zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske nacije ne povećaju vojnu potrošnju. Trump je tvrdio da je uspio.

„Svi su se složili da će znatno povećati svoje obveze. Oni će to podići na razine o kojima nikad prije nisu razmišljali”, rekao je Trump u julu 2018.

Trump je tokom predizborne kampanje u februaru ove godine izazvao nove šokove za NATO.

„Jedan od predsjednika velike zemlje ustao je i rekao: 'Pa, gospodine, ako ne platimo, a napadne nas Rusija, hoćete li nas zaštititi?' Rekao sam, 'Niste platili? Ti si delinkvent?' Rekao je: 'Da. Recimo da se to dogodilo.' Ne, ne bih te štitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele. Moraš platiti, moraš platiti svoje račune”, govorio je Trump.

NATO saveznici mogu očekivati ponovni pritisak da troše više kada Trump preuzme dužnost, kaže Fabrice Pothier, bivši šef NATO-a za planiranje politike.

„Nisam baš siguran da možemo govoriti o egzistencijalnoj prijetnji NATO-u, kao 2018, ali možete računati da će on voditi vrlo tešku pogodbu. Dodatni naglasak ne samo na postizanju više-manje cilja od 2%, već i na mogućem postavljanju temelja za 2,5 ili 3% na sljedećem samitu [NATO-a] u junu u Den Haagu”, rekao je Pothier.

Takav bi pristup vjerojatno pozdravile mnoge evropske države, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

„Saveznici na istočnom frontu, poput Poljske, na primjer, ali i baltičkih, pa čak i nordijskih zemalja sada to zapravo vide kao dobru stvar. Ali mislim da još uvijek postoji zabrinutost u savezu da bi njegov transakcijski pristup mogao potkopati vjerodostojnost kolektivne obrane”, kaže Pothier.

Donald Trump imenovao je lojalistu Matthewa Whitakera za svog kandidata za ambasadora SAD-a pri NATO-u.

U pisanoj izjavi, Trump je rekao da će Whitaker „ojačati odnose s našim NATO saveznicima” - i da će "STAVITI AMERIKU NA PRVO MJESTO”. Njegovo imenovanje još mora odobriti američki Senat.

„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.

„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”

Poruka Murphyja

Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.

"Kao naš sljedeći ministar poljoprivrede, Brooke će predvoditi napore da zaštiti američke farmere, koji su zaista kičma naše zemlje", rekao je Trump u izjavi.

Ako Senat potvrdi, Rollins bi vodila agenciju od 100.000 ljudi s uredima u svakom okrugu u zemlji, čiji djelokrug uključuje farme i programe ishrane, šumarstvo, kreditiranje kuća i farmi, sigurnost hrane, ruralni razvoj, poljoprivredna istraživanja, trgovinu i još mnogo toga . Imala je budžet od 437,2 milijarde dolara u 2024.

Agenda nominovane bi imala implikacije na američku ishranu i novčanike, kako urbane tako i ruralne. Službenici i osoblje Ministarstva poljoprivrede pregovaraju o trgovinskim sporazumima, daju preporuke za ishranu, pregledaju meso, bore se protiv šumskih požara i podržavaju ruralni širokopojasni internet, između ostalih aktivnosti.

"Brookeina predanost podršci američkog farmera, odbrani američke samodovoljnosti hranom i obnovi američkih malih gradova zavisnih od poljoprivrede je bez premca", rekao je Trump u izjavi.

America First Policy Institute je desničarski trust mozgova čije je osoblje blisko sarađivalo s Trumpovom kampanjom kako bi pomoglo u oblikovanju politike za njegovu novu administraciju. Predsjedala je Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata.

Kao ministarka poljoprivrede, Rollins bi savjetovala administraciju o tome kako i da li da implementira poreske kredite za čisto gorivo za biogoriva u vrijeme kada se sektor nada da će rasti kroz proizvodnju održivog avio goriva.

Kandidat će također voditi ponovne pregovore o trgovinskom sporazumu SAD-Meksiko-Kanada sljedeće godine, u sjeni sporova oko pokušaja Meksika da zabrani uvoz genetski modificiranog kukuruza i kanadskih kvota za uvoz mliječnih proizvoda.

Trump je rekao da ponovo planira da uvede sveobuhvatne carine koje će vjerovatno uticati na poljoprivredni sektor.

Razmišljao je da tu ulogu ponudi bivšoj američkoj senatorki Kelly Loeffler, čvrstoj saveznici koju je odabrao da kopredsjedava svojim inauguracijskim odborom, izvijestio je CNN u petak.