Desetine hiljada ukrajinskih vojnika, zbog umora i oskudice napušta borbene položaje i položaje na prvoj liniji fronta, tvrde vojnici, advokati i ukrajinski zvaničnici. Čitave jedinice su napustile položaje, što slabi odbrambene linije i ubrzava teritorijalne gubitke, prema vojnim komandantima i vojnicima, prenosi AP.

Neki uzimaju bolovanje i nikada se ne vrate, zbog ratnih trauma i demoralisani zbog slabih izgleda za pobjedu. Drugi se suprotstavljaju komandantima i odbijaju da izvrše naređenja, ponekad usred bitke.

„Ovo je ključni problem. Ovo je treća godina rata i ovaj problem će samo rasti”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva.

Iako je Moskva također imala posla sa dezerterima, Ukrajinci koji su napustili vojsku su otkrili duboke probleme u vezi sa njihovom vojskom i načinom na koji Kijev vodi rat, od slabe mobilizacije do preopterećenja i povlačenja na frontu. Također ovo se događa u momentu kada SAD pozivaju Ukrajinu da regrutuje više vojnika i dozvoli regrutaciju onih koji imaju 18 godina.

AP je razgovarao sa dvojicom dezertera, trojicom advokata i desetak ukrajinskih zvaničnika i vojnih komandanata. Zvaničnici i komandanti su govorili pod uslovom anonimnosti da bi otkrili povjerljive informacije, dok je jedan dezerter to učinio jer se plašio krivičnog gonjenja.

„Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, već izvukli maksimum iz našeg naroda”, rekao je oficir 72. brigade, koji je naveo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zašto je Ukrajina izgubila grad Vuhledar u oktobru.

Vojnici koji bježe

Više od 100.000 vojnika optuženo je po ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od invazije Rusije u februaru 2022. godine, saopštilo je glavno tužilaštvo zemlje.

Skoro polovina je dezertirala u posljednjih godinu dana, nakon što je Kijev pokrenuo agresivnu i kontroverznu akciju mobilizacije za koju vladini zvaničnici i vojni komandanti priznaju da je propala. To je zapanjujuće visok broj, jer se procjenjuje da je oko 300.000 ukrajinskih vojnika učestvovalo u borbama prije nego što je mobilizacija počela. Stvarni broj dezertera može biti mnogo veći.

Jedan poslanik koji poznaje vojna pitanja procijenio je da bi moglo biti i do 200.000.

Mnogi dezerteri se ne vraćaju sa odobrenog bolovanja. Umorni od rata, psihički su i emocionalno ugroženi. Osjećaju krivicu zbog nemogućnosti da imaju volju za borbom, ljutnju zbog toga kako se vodi rat i frustraciju što djeluje kao da neće pobijediti.

„Šutnja o velikom problemu samo šteti našoj zemlji”, rekao je Serhij Hnezdilov, jedan od rijetkih vojnika koji je javno govorio o svom izboru da dezertira. On je optužen ubrzo nakon što ga je AP intervjuisao u septembru.

Drugi dezerter je rekao da je prvo napustio svoju pješadijsku jedinicu uz dozvolu jer mu je bila potrebna operacija. Kad mu je bolovanje isteklo, nije mogao da se natjera da se vrati. Još ima noćne more o drugovima koje je vidio da su ubijeni.

„Najbolji način da se to objasni je da zamislite da sjedite pod naletom vatre, i sa njihove strane 50 granata ide prema vama, dok sa naše strane samo jedna. Onda vidite kako se vaši prijatelji pretvaraju u komade mesa i shvatite da se to vama svakog trenutka može dogoditi”, rekao je on.

„U međuvremenu, naši momci udaljeni 10 kilometara vam preko radija naređuju: 'Hajde, pripremite se. Sve će biti u redu'”, rekao je on.

Hnezdilov je takođe otišao da traži ljekarsku pomoć. Prije nego što je bio podvrgnut operaciji, najavio je da napušta vojsku.

Rekao je da poslije pet godina služenja vojnog roka ne vidi nadu da će ikada biti demobilisan, uprkos ranijim obećanjima rukovodstva zemlje.

„Ako nema kraja, to se pretvara u zatvor – psihološki je teško naći razloge za odbranu ove zemlje”, rekao je Hnezdilov.

Sve veći problem za Kijev

Dezertiranje je pretvorilo borbene planove u prah. AP je čuo za slučajeve u kojima su odbrambene linije bile ozbiljno kompromitovane jer su se čitave jedinice suprotstavljale naređenjima i napuštale položaje.

„Zbog nedostatka političke volje i lošeg upravljanja trupama, posebno u pješadiji, sigurno se ne krećemo u pravcu da pravilno branimo teritorije koje sada kontrolišemo”, rekao je Hnezdilov.

Ukrajinska vojska je u septembru zabilježila manjak od 4.000 vojnika na frontu uglavnom zbog pogibija, povreda i dezerterstva, kako je rekao jedan poslanik.

Većina dezertera je bilo nedavno mobilisana. Šef pravne službe jedne brigade koji je zadužen za procesuiranje slučajeva dezerterstva i njihovo proslijeđivanje policiji rekao je da ih ima mnogo.

„Glavni razlog da napuštaju borbene položaje tokom neprijateljstava je što im drugovi ginu. Imali smo nekoliko situacija kada su jedinice bježale, male ili velike. Neprijatelj ih je našao i poubijao im saborce, a oni koji su stajali na položajima nisu znali da u blizini nema nikoga”, rekao je zvaničnik.

Tako je Vuhledar, grad na vrhu brda koji je Ukrajina branila dvije godine, izgubljen za nekoliko nedjelja u oktobru, rekao je oficir 72. brigade, koji se među posljednjima povukao.

Ta brigada je već bila preopterećena nedjeljama prije nego što je pao Vuhledar. Samo jedan linijski bataljon i dva streljačka bataljona čuvali su grad, a vojskovođe su čak počele da izvlače jedinice iz njih da podrže bokove, rekao je oficir. U svakoj od četa bataljona trebalo je da bude po 120 ljudi, ali neke čete su spale na samo 10, zbog pogibija, ranjavanja i bježanja, rekao je on.

Oko petina vojnika iz tih četa je pobjegla.

„Procenat je eksponencijalno rastao svakog mjeseca”, dodao je on.

Pojačanja su poslata kada je Rusija shvatila oslabljenu poziciju Ukrajine i napala. Ali onda je i pojačanje otišlo, rekao je oficir. Zbog toga, kada se jedan od bataljona 72. brigade povukao, njegovi pripadnici su strijeljani jer nisu znali da ih niko ne pokriva, rekao je on.

Ipak, ovaj oficir nema loše stav o dezerterima.

„U ovoj fazi ne osuđujem nijednog od vojnika iz mog bataljona i drugih zato što su svi zaista umorni”, rekao je on.

Optužbe protiv dezertera

Tužioci i vojska radije ne bi podizali optužnice protiv vojnika koji su pobjegli i nisu ih ubedili da se vrate, kažu trojica vojnih oficira i portparol ukrajinskog Državnog istražnog biroa. Neki dezerteri se vrate, ali ponovo odu.

Ukrajinski generalštab je rekao da vojnici imaju psihološku podršku, ali nije odgovorio na pitanja o tome sa čim se sve suočavaju na bojnom polju.

Kada pak vojnici budu optuženi, nezgodno je odbraniti ih, rekla su dva advokata koji se bave takvim slučajevima. Oni se fokusiraju na psihičko stanje svojih klijenata.

„Ljudi ne mogu psihički da se izbore sa situacijom u kojoj se nalaze, a ne pruža im se ni psihološka pomoć”, rekla je advokativa Tetjana Ivanova.

Vojnici koji budu oslobođeni od dezerterstva iz psiholoških razloga predstavljaju opasan presedan jer „onda onda svi mogu da imaju opravdanje da odu, jer zdravih gotovo da i nema”, rekla je ona.

Vojnici koji razmišljaju o dezertiranju tražili su njen savjet. Nekoliko je poslato u borbu kod Vuhledara.

„Oni ne bi sačuvali teritoriju, ne bi osvojili ništa, ali se nijedan ne bi vratio”, rekla je ona.

Zeldin (44) je diplomirao na pravnoj školi u Albanyju, proveo je četiri godine u američkoj vojsci, oženjen je i ima kćerke bliznakinje.

Trump je 11. novembra objavio Zeldinovu nominaciju, navodeći da će bivši kongresmen, kako je poručio, „osloboditi moć američkih biznisa, istovremeno održavajući najviše ekološke standarde”.

Zeldin je za Fox News rekao da je uzbuđen što će implementirati Trumpovu ekonomsku agendu.

„Postoji propisi za koje su se ljevičari ove zemlje zalagali kroz regulatornu moć, zbog čega su kompanije išle u pogrešnom smjeru”, rekao je Zeldin.

Pod administracijom demokratskog predsjednika Joea Bidena, Agencija za zaštitu životne sredine je za prioritet imala proizvodnju čiste i obnovljive energije, uz uvođenje restrikcija na proizvodnju nafte i gasa, da bi se obuzdale emisije štetnih gasova i borilo protiv klimatskih promjena. Donald Trump ima drugačiju formulu.

„Proći ćemo kroz svaku birokratsku prepreku kako bismo brzo odobrili nova bušenja nafte, nove gasovode, rafinerije, nove elektrane i reaktore svih vrsta”, rekao je Trump.

Zeldin je imao sličan stav kada se neuspješno kandidovao za guvernera New Yorka 2022. godine.

„Trebali bismo poništiti državnu zabranu bezbjedne ekstrakcije prirodnog gasa i odobriti nove aplikacije za gasovode”, izjavio je on 9. novembra 2022.

Zeldin je nominovan u trenutku kada su Ujedinjene nacije obnovile poziv zemljama da prestanu da koriste fosilnah goriva kako bi se borile protiv globalnog zagrijavanja.

„Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. Ističe rok da se globalni porast temperature ograniči na manje od 1,5 stepena Celzijusa, a vrijeme nije na našoj strani”, riječi su Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN-a.

Iako se očekuje da će propisi o klimatskim promjenama pod Zeldinovim vodstvom biti ublaženi na nivou Sjedinjenih Država, analitičari kažu da savezne države mogu odlučiti da donesu vlastite propise, a i potrošači se mogu pojedinačno odlučiti za zelena energetska rješenja.

U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.

Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.

No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.

Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.

Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.

Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.

Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.

"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.

Dolazak Trumpa u Bijelu kuću

Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.

Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.

Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.

Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.

Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.

"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.

Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.

Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.

To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.

Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.

U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.

Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.

Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.

Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.

"Velika nagrada"

Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.

To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.

Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.

Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.

Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.

"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."

I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.

Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.

Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.

"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.

Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.

"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.

Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".

Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.

Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.

U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.

Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.

"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.

Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.

On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.

Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.

U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).

A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.

Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.

Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.

Ljekari su rekli da su pronašli 19 tijela Palestinaca ubijenih u sjevernim oblastima Nuseirata, jednog od osam dugogodišnjih izbjegličkih kampova u enklavi.

Neki tenkovi su ostali aktivni u zapadnom dijelu kampa, a Palestinska civilna služba za hitne slučajeve saopćila je da timovi nisu mogli odgovoriti na pozive u pomoć stanovnika zarobljenih unutar svojih kuća.

Ostali su ubijeni u sjevernim i južnim područjima pojasa Gaze, dodali su medicinari.

U petak nije bilo novog saopštenja izraelske vojske, ali je u četvrtak rečeno da njene snage nastavljaju "udarati terorističke ciljeve u sklopu operativnih aktivnosti u Pojasu Gaze".

U međuvremenu, izraelske vlasti su oslobodile oko 30 Palestinaca koje su uhapsile tokom ofanzive koja je u toku u Gazi proteklih mjeseci. Oslobođeni ljudi stigli su u bolnicu u južnoj Gazi na medicinske preglede, rekli su medicinari.

Oslobođeni Palestinci, zatočeni tokom rata, žalili su se na zlostavljanje i mučenje u izraelskom pritvoru nakon što su pušteni. Izrael poriče mučenje.

Višemjesečni napori da se pregovara o prekidu vatre u Gazi dali su slab napredak, a pregovori su sada na čekanju.

Prekid vatre u paralelnom sukobu između Izraela i libanonskog Hezbollaha, saveznika Hamasa, stupio je na snagu prije zore u srijedu, čime su prekinuta neprijateljstva koja su naglo eskalirala posljednjih mjeseci i koja su zasjenila sukob u Gazi.

Izraelska kampanja u Gazi ubila je skoro 44.200 ljudi i raselila gotovo sve stanovništvo enklave barem jednom, kažu zvaničnici Gaze. Ogromni dijelovi teritorije su u ruševinama.

Militanti predvođeni Hamasom koji su prije 13 mjeseci napali južne izraelske zajednice i izazvali rat, ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili više od 250 talaca, saopštio je Izrael.

Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Send feedback

Širile su se priče da će agenti upadati čak i u škole. Uprkos tome što su se ispostavile kao neistinite, pojedini učenici izbjegavali su nastavu, zbog čega je školsko osoblje, nerijetko, bilo prinuđeno da ih nagovara da se vrate.

„Ljudi su počeli da se kriju”, rekao je Balderas agenciji AP.

Prosvjetni radnici širom Sjedinjenih Država sada su u pripravnosti – iščekujući da li će novoizabrani predsjednik ispuniti obećanje o deportovanju miliona imigranata koji su u zemlji ilegalno.

Čak i ukoliko se bude samo govorilo o tome, djeca imigranata će patiti, smatraju prosvjetni radnici i pravnici.

„Ako učestalo prijetite ljudima masovnim deportacijama, to ih sprječava da funkcionišu u društvu, kao i da njihova deca steknu obrazovanje“, kaže Hiroshi Motomura, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kaliforniji.

Taj strah je kod mnogih već prisutan.

„Djeca dolaze u školu, ali su uplašena”, opisuje Almudena Abeyta, nadzornica javnog školstva Chelsea, predgrađa Bostona - koje je dugo bilo prvo odredište za imigrante iz Centralne Amerike koji pristižu u Massachusetts.

Škole u tom mjestu pohađaju djeca haićanskih imigranata.

„Pitaju da li će biti deportovani”, kaže Abeyta.

Prisjetila se da je dan nakon američkih izbora pisala roditeljima, uvjeravajući ih da su njihova djeca dobrodošla i bezbjedna, bez obzira na to ko će obavljati funkciju američkog predsjednika.

Imigracioni zvaničnici izbjegavaju privođenje roditelja ili djece u obrazovnim institucijama.

Od 2011. godine, smjernice nadležnih su da se ne interveniše u blizini škola, bolnica i vjerskih objekata – koje su definisane kao osjetljive lokacije.

Međutim, u publikaciji konzervativne fondacije Heritage pod nazivom Projekat 2025 poziva se na ukidanje smjernica o osjetljivim lokacijama.

Donald Trump pokušao je tokom kampanje da se distancira od te fondacije i njenih prijedloga – ali je nominovao brojne kandidate, koji su radili na tom planu, za članove svoje administracije. Među njima je i Tom Homan – koji će biti zadužen za graničnu politiku.

„Ukoliko bi agenti zaduženi za imigraciju uhapsili roditelja koji je dopratio dijete u školu – to bi moglo izazivati masovnu paniku. Ako se nešto desi u jednoj školi, prošriće se kao požar i djeca će prestati da dolaze u školu”, upozorava Angelica Salas – zvaničnica Koalicije za ljudska prava imigranata u Los Angelesu.

Gustavo Balderas, sada školski zvaničnik u Beavertonu, jednom od predgrađa Portlanda, nedavno je poručio da je potrebno pripremiti se za odlučnije poteze Trumpove administracije.

Ako bi kontrole počele da se sprovode po školama, u Bivertonu je odlučeno da se agentima za imigraciju ne dozvoli pristup tim obrazovnim institucijama.

„Ukoliko se nešto dogovori – biće mnogo brže nego prošli put”, kaže on.

Neki od školskih zvaničnika nerado govore o planovima ili zabrinutostima, strahujući da će skrenuti pažnju na učenike imigrante.

Jedan od sagovornika AP-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, kaže da je škola za koju je zadužen kontaktirala imigracione advokate u namjeri da pomognu roditeljima da pripreme planove za brigu o njihovoj djeci ukoliko budu deportovani. Riječ je o školskom sistemu koji pohađa veliki broj djece meksičkog porekla i zemalja Centralne Amerike.

„Radi se o veoma delikatnom pitanju”, kaže Viridiana Carrizales, izvršna direktorica nevladine organizacije koja pruža obuku školama za podršku učenicima imigrantima.

Ukazala je da joj je posljednjih nedelja, nakon izbora, prispjelo trideset molbi za pomoć – uključujući i dva od školskih zvaničnika iz Texasa koji smatraju da tamošnji konzervativni školski odbori ne bi dozvolili da učenici imigranti pohađaju nastavu, ili planove da se agentima za imigraciju ne odobri pristup školama.

Ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da je zakon od ključnog značaja za obezbjeđivanje nesmetanog finansiranja ukrajinskog odbrambenog sektora sljedeće godine. Promjene će stupiti na snagu od 1. decembra, rekao je on.

Vlada podiže ratni porez za građane na 5% sa 1,5% koji se trenutno plaća na zarade i uvodi ratni porez za desetine hiljada individualnih preduzetnika i malih preduzeća. Također povećava neke naplate kirija, oporezuje profit komercijalnih banaka sa 50%, a podiže poreze na dobit drugih finansijskih institucija na 25%.

Povećanje poreza bi pomoglo da se sljedeće godine prikupi oko 3,4 milijarde dolara dodatnih prihoda za finansiranje ukrajinske odbrambe u kritičnom trenutku rata dok se Kijev bori sa mnogo većim i bolje opremljenim neprijateljem.

Potez povećanja poreza tokom rata pokazao se kao osjetljiva tema o kojoj se mnogo raspravljalo u Ukrajini jer je siromaštvo poraslo, a privreda razorena žestokim borbama duž više od 1.000 kilometara linije fronta, ruskim bombardovanjem gradova i infrastrukture. Marčenko je rekao da je odobravanje povećanja poreza također važan korak za finansijski program Ukrajine sa Međunarodnim monetarnim fondom, ključnim zajmodavcem.

Vlada i osoblje MMF-a postigli su sporazum koji bi Kijevu omogućio pristup oko 1,1 milijardu dolara ali izvršni odbor Fonda i dalje mora da odmjeri taj dogovor. Vojna potrošnja Ukrajine čini oko polovinu godišnjeg budžeta zemlje, rekao je Marčenko.

Vlada planira da pokrije deficit sljedeće godine finansiranjem od MMF-a, Evropske unije, kao i sredstvima iz dugo očekivanog kredita G-7 od 50 milijardi dolara, od zamrznutih ruskih sredstava.

Iako spoljna politika nije imala odlučujući uticaj na ishod nedavnih predsjedničkih izbora, rezultat glasanja bi mogao da utječe na fokus američke diplomatije u odnosu na rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i nadmetanje sa Kinom.

Ne bi trebalo očekivati ni da Zapadni Balkan bude visoko na listi prioriteta nove administracije, ocjenjuju stručnjaci sa kojima je razgovarao Glas Amerike, ali naglašavaju da bi upravo uticaj koji Kina, rat u Ukrajini i Rusija, imaju na Balkan mogli da oblikuju politiku SAD prema regionu.

Kina

Dalibor Rohač iz washingtonskog konzervativnog Instituta American Enterprise" (AEI) ocjenjuje da će svojevrstan kinesko-ruski savez koji se već godinama nameće kao alternativa Zapadu na Balkanu, biti politički i ekonomski izazov za novu američku administraciju. Kina je tokom prethodnih 10 godina uložila velike količine novca kroz projekte u inicijativi Pojas i put.

"Ako pogledate činjenicu da je luka Pirej u kineskom vlasništvu, postoji ozbiljan pokušaj da se dublje povežu sa tržištima u EU, a to uključuje svojevrsne projekte infrastrukturnog povezivanja širom Zapadnog Balkana", kaže Rohač za Glas Amerike.

Kina je u Srbiji uložila milijarde dolara u investicije i kredite, posebno u rudarstvo i infrastrukturu. Dvije zemlje potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu 2016. godine i sporazum o slobodnoj trgovini prošle godine, dok su tokom posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu u maju potpisali izjavu o zajedničkoj budućnosti.

Ruski uticaj u Srbiji i na Balkanu se ogledao kroz gasne sporazume, ali i otvaranje predstavništava medija bliskih Kremlju.

"Moguće je da ako budemo imali konvencionalnije republikansko osoblje u sljedećoj administraciji, da će oni dobro pogledati ove projekte i učešće zemalja kao što je Srbija u projektu Pojas i put. Možda će postavljati teška pitanja, koja nisu zaista postavljana tokom Bidenove administracije", navodi Rohač.

Kineska inicijativa Pojas i put pokrenuta je 2013. godine - to je veliki infrastrukturni projekat pod vodstvom Pekinga, proteže se širom svijeta, a kritičari ga vide kao instrument za ekspanziju kineske moći. Srbija je bila jedna od 28 zemalja osnivača te inicijative.

Među državama koje su se odmah priključile je bila i Crna Gora, a od 2006. do 2023. Kina je direktno investirala oko 89 miliona eura u tu zemlju, prema podacima lokalne privredne komore. Ipak, nije sve ostalo na ekonomiji, jer prema istraživanju američkog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), Kina i Rusija u Crnoj Gori koriste duboke podjele u stanovništvu i medijima da bi promovisale svoje agende, a preko propagande "koju šire prosrpski/proruski/provladini mediji" ističu kinesko-rusku alijansu kao superiorniju alternativu liberalnom svjetskom poretku.

Odnos prema Kini i ekspanziji njenog globalnog uticaja do sada je bio jedna od rijetkih tačaka koja je ujedinjavala republikance i demokrate.

Prema mišljenju Andrewa Hydea iz washngtonskog Stimson centra, SAD bi trebalo da obrate više pažnje na širenje kineskog utjecaja u Srbiji.

"Prije svega, u smislu dopuštanja veće uloge Kine u ekonomiji od one koje bi EU i SAD voleli da vide. Očekujem nastavak pritiska, nešto će biti vođeno strateškim ciljevima, a nešto američkim biznisom i osjećajem da Kinezi rizikuju da nas izguraju iz regiona", smatra Hyde.

Prema podacima iz istraživanja instituta American Enterprise, tokom 2021. godine Srbija se u Kini zadužila za 7,19 milijardi dolara i još za 1,91 milijardu u 2022. godini. Prethodno, pokušaj poslovne saradnje srpskog Telekoma i kineskog Huaweija u oblasti 5G tehnologije spriječila je 2020. prva administracija predsjednika Trumpa, zbog čega se Srbija tada okrenula Ericsonu i Nokiji.

"Kinezi na neki način vole manje proevropske ili manje prozapadne vlade. I zato pridaju mnogo pažnje Srbiji na Zapadnom Balkanu. Siguran sam da će biti (američke) retorike protiv inicijative Pojas i put. Ako želimo da se takmičimo sa Kinezima, treba da sami finansiramo te projekte", kaže za Glas Amerike Robert Hamilton iz Instituta za istraživanje međunarodne politike iz Philadelphije.

On navodi da je problem što niko neće, poput Kine, potrošiti toliko novca kao Kina u oblastima kao što su Zapadni Balkan, Centralna Azija ili Južni Kavkaz.

"Osim ako Trumpova administracija ne napravi značajan pomak u našoj spoljnoj politici, u našoj ekonomskoj pomoći, nećemo trošiti novac kao Kinezi. I tako je za zemlje poput Srbije izbor da uzmu kineski novac i projekte, koji pomažu u izgradnji infrastrukture i opipljivih stvari koje ljudi koriste", navodi Hamilton i dodaje da u takvim zemljama "ne postoji strah od Kine".

Kritičari širenja kineskih investicija i uticaja u Srbiji i na Zapadnom Balkanu navode da, pored visokih kamatnih stopa za kredite kojima se projekti finansiraju, kompanije koje dolaze iz ove zemlje često ne poštuju prava radnika, kao i da imaju niske ekološke kriterijume.

Hamilton navodi da bi upravo ovaj aspekt mogao da bude "linija" po kojoj bi nova američka administracija mogla da se suprostavi uticaju azijske sile.

"Radne prakse i standardi su ponekad nepravedni prema radnicima. Moramo da govorimo o ekološkoj šteti i korupciji jer znamo da Pojas i put obiluje korupcijom, kao i mogućnostima da elite u ovim zemljama izvlače novac. I to je ono što brine ljude u mjestima kao što su Srbija, Kenija ili Kazahstan. Ako ćemo da kritikujemo, trebalo bi na toj osnovi, jer su to legitimne kritike".

Rusija

Druga velika spoljnopolitička tema koja bi mogla da utječe na odnos SAD prema Zapadnom Balkanu jeste Rusija, u kontekstu rata u Ukrajini i uticaja Moskve u regionu.

Tokom kampanje, Trump je govorio da bi u slučaju njegove pobede, rat u Ukrajini, koji traje od 2022, mogao da bude okončan za jedan dan. Kritičari su ga često napadali zbog navodne naklonosti i iskazanom "razumijevanju" prema Vladimirom Putinom, dok je on odgovarao tvrdnjama da je Bidenova administracija odgovorna što je Ukrajina uopšte došla u poziciju da bude meta ruske invazije. Kongres je odobrio pomoć Ukrajini, mada su razlike među republikancima i demokratama u odnosu na to kako i koliko SAD treba da pomažu Kijevu značajne.

Trump je najavio da će pokušati da uvede dvije strane u pregovore i zaustavi rat, ali analitičari upozoravaju da se velike promjene u američkoj spoljnoj politici vjerovatno neće desiti preko noći.

"Američka spoljna politika nije gliser. To je tanker za naftu ili nosač aviona. Ako želite da upotrebite tu metaforu, to je 98.000 tona. Ne mijenja se preko noći. To je ogromna birokratija nacionalne bezbjednosti i spoljne politike koja generalno sprovodi politiku u kontinuitetu", objašnjava Hamilton.

Balkan je bio uz Ukrajinu tokom prethodne dvije i po godine, a i Srbija je više puta glasala za rezolucije Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Srbija je, prema pisanju Financial Timesa, indirektno, preko drugih zemalja, od početka rata u Ukrajini u tu zemlju izvezla municiju u vrijednosti od 800 miliona eura.

Predsjednik Srbije je potvrdio da je informacija o vrijednosti municije uglavnom tačna, da se odnosi na period od dvije do tri godine i da Srbija tu prodaju vidi kao poslovnu priliku.

Srbija je ipak ostala jedina evropska država koja nije uvela sankcije Moskvi što su od nje zahtijevale i Evropska unija i Amerika. Bidenova administracija nije vršila preveliki pritisak na Beograd da uvede sankcije, pa nije za očekivati da će nova administracija da promijeni pristup, kažu sagovornici Glasa Amerike.

"Nemam razloga da vjerujem da će doći do pritiska Trumpove administracije na Srbiju da uvede sankcije Rusiji. Očekujem napor da se rat okonča. Poslije toga bi, pretpostavljam, uslijedila neka vrsta normalizacije odnosa SAD i Rusije, a možda čak i između nekih evropskih zemalja", kaže Dalibor Rohač.

Iako Trump nije još objelodanio detalje vlastitog plana za završetak rata u Ukrajini, američki mediji, pozivajući se na izvore bliske novoizabranom predsjedniku, navode opciju "zamrzavanja konflikta" na postojećim pozicijama.

"Zamrzavanjem sukoba, Rusiji bi bilo dozvoljeno da zadrži teritoriju koju je trenutno zauzela, oko 20 odsto Ukrajine. Ukrajina bi morala da odustane od napora da se pridruži NATO-u, što je ključna komponenta plana pobjede Zelenskog. A po toj logici, Ukrajina bi zadržala dijelove Kurska zamrzavanjem sukoba duž sadašnje demarkacije, koje je zauzela u augustu u iznenadnom upadu (oko 1.300 kvadratnih kilometara) i od tada se bori sa Rusijom oko te teritorije", naveo je magazin Newsweek u nedavnoj analizi odnosa nove administracije prema ratu u Ukrajini.

Dalibor Rohač dodaje da bi kraj sukoba mogao da bude praćen nastojanjem da se izvuče ekonomska korist od jeftine ruske energije i investicionih veza sa Rusijom.

Krajem novembra, odlazeća administracija je dala "zeleno svjetlo" Ukrajini da raketama dugog dometa gađa ciljeve u Ukrajini, a Rusija je odmah odgovorila upotrebom balističkih projektila.

"Izabrani predsjednik Trump je rekao da je veoma zainteresovan za rad na mirovnom sporazumu o Ukrajini. I mislim da bi nešto od toga podrazumijevalo da SAD smanje dio pritiska. Ne mislim ni da će biti većeg pritiska konkretno na Srbiju. Pritisak na Evropu uopšte, u smislu odnosa sa Rusijom, biće diktiran nekom vrstom strateških ciljeva SAD u budućnosti", kaže Andrew Hyde.

Za mnoge stručnjake, odnos nove administracije prema Rusiji je isprepletan sa stavom Trumpa prema NATO alijansi i tome koliko će ostale zemlje biti spremne da ulože novca za odbranu, između ostalog i od opasnosti sa istoka.

"Mislim da ćemo vidjeti manje usredsređivanja na proširenje NATO-a, da se uključe zemlje poput Bosne i Hercegovine na Zapadnom Balkanu. Vjerovatno će biti manje pritiska iz Bijele kuće da se NATO proširi ili da preuzme aktivniju ulogu na Zapadnom Balkanu", navodi Hamilton iza kojeg je 30 godina vojne karijere u američkoj vojsci u bazama u više evropskih zemalja.

Dijalog

Predstavnici Trumpove administracije u prvom mandatu aktivno su radili na normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, a u septembru 2020. potpisali su Washingtonski sporazum.

U vrijeme Bidenove administracije dijalog je nastavljen, ali su rasle i napetosti, a normalizacija odnosa još nije postignuta. Postavlja se pitanje, u svjetlu važnijih geopolitičkih sukoba, koliko će se SAD sada opet posvetiti ovom pitanju.

"Mislim da će to biti, u izvjesnoj mjeri skoro na preventivan ili odbrambeni način, jer očigledno nijedna američka administracija ne želi da se tamo razbukta bilo kakav sukob", navodi Hyde.

Ipak, on očekuje da bude manje smjernica iz SAD, kao i da će se dalje tražiti da Evropska unija preuzme vodeću ulogu.

"Dakle, obratiće pažnju na to, ali očekujem manje direktnog uključivanja, a više pukog obraćanja pažnje na ono što se tamo dešava", dodaje Hyde.

Prva Trumpova administracija je pokušala da stavljanjem ekonomije u centar pažnje dijaloga dođe do dogovora, u uvjerenju da će poboljšanje ekonomske situacije i životnog standarda olakšati kasnije postizanje političkih rešenja. Ali svaki budući uspjeh na ovom polju, pored Washingtona, zavisi i od lokalnih aktera, podvlači Dalibor Rohač.

"Oni na neki način vide da bi Amerika mogla da igra manju ulogu u Evropi. Mislim će u tom slučaju biti znatno manje sklonosti kod onih kao što je Vučić da slušaju Washington. Tako da bih bio skeptičan da ćemo vidjeti značajne konstruktivne pomake u međunarodnom poretku koji preovladava na Zapadnom Balkanu", ocjenjuje Rohač.

Sljedeća runda dijaloga održaće se u decembru u Briselu, mjesec i više dana prije Trumpove inauguracije 20. januara. Za Roberta Hamiltona, pitanje odnosa Beograda i Prištine može da se nađe na radaru Washingtona samo "ako se tamo nešto loše desi".

"U posljednje vrijeme to je bilo pitanje koje najviše destabilizuje Zapadni Balkan - konfrontacija Kosova i Srbije. Nadam se da će Trumpova administracija uložiti neke napore da pokuša da ublaži tu situaciju, shvatajući da je posljednje što nam treba još jedna kriza u Evropi", zaključio je Hamilton.

Izvještaj je preuzet sa srpskog servisa Glasa Amerike.

Izraelska vojska je saopćila da je prekid vatre, uz posredovanje Sjedinjenih Država i Francuske, prekršen nakon što su osumnjičeni, neki u vozilima, stigli u nekoliko područja u južnoj zoni.

Poslanik Hezbollaha Hasan Fadlalah optužio je Izrael za kršenje sporazuma.

"Izraelski neprijatelj napada one koji se vraćaju u pogranična sela", rekao je Fadlallah novinarima nakon sjednice parlamenta, dodajući da "danas postoji kršenje od strane Izraela, čak i u ovom obliku".

Izraelskom tenkovskom vatrom u četvrtak pogođeno je šest oblasti u južnom Libanu, a izraelska vojska je saopštila da je prekršen prekid vatre sa Hezbollahom nakon što su osumnjičeni, neki u vozilima, stigli u nekoliko oblasti u južnoj zoni.

Prekid vatre između Izraela i libanske oružane grupe Hezbollah stupio je na snagu u srijedu prema sporazumu koji su posredovale SAD i Francuska, a koji ima za cilj da omogući ljudima u obje zemlje da počnu da se vraćaju kućama u pograničnim oblastima razbijenim 14 mjeseci borbe.

Izraelska vojska je pozvala stanovnike gradova duž granične trake da se još ne vraćaju zbog sopstvene bezbjednosti.

Vatra iz izraelskih tenkova pogodila je šest područja unutar tog graničnog pojasa, rekli su državni mediji i libanski bezbjednosni izvori.

Hici su pogodili Markabu, Wazzani, Kfarchoubu, Khiyam, Taybe i poljoprivredne ravnice oko Marjayouna, koje se sve nalaze na dva kilometra od Plave linije koja označava granicu između Libana i Izraela. Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da su dvije osobe ranjene u Markabi.

Libanske porodice raseljene iz svojih domova u blizini južne granice pokušaju su da se vrate i provjere svoju imovinu. Ali izraelske trupe su i dalje stacionirane na libanskoj teritoriji u gradovima duž granice, a reporteri Reutersa su čuli kako bespilotne letjelice lete iznad dijelova južnog Libana.

Nije bilo komentara na informacije o tenkovima od strane Hezbollaha ili Izraela, koji su se borili više od godinu dana paralelno sa ratom u Gazi.

Sporazum, rijedak diplomatski podvig u regionu koji je potresen sukobima, okončao je najsmrtonosniju konfrontaciju između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran posljednjih godina. Ali Izrael se i dalje bori protiv svog drugog najvećeg neprijatelja, palestinske militantne grupe Hamas, u Pojasu Gaze.

Prema uslovima o prekidu vatre, izraelskim snagama može biti potrebno do 60 dana da se povuku iz južnog Libana, ali nijedna strana ne može pokretati ofanzivne operacije. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je dao instrukcije vojsci da ne dozvoli vraćanje stanovnika u sela blizu granice.

Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Berri, glavni sagovornik sa strane Libana u pregovorima o sporazumu, rekao je u srijedu da se stanovnici mogu vratiti kućama.

Hezbollah je saopštipo da njihovi borci "ostaju potpuno opremljeni da se nose sa težnjama i napadima izraelskog neprijatelja". Njihove snage će pratiti povlačenje Izraela iz Libana "sa prstom na obaraču".

Grupa je oslabljena žrtvama i izraelskim ubistvom njihovog vođe Hassana Nasrallaha i drugih komandanata.

Prema zvaničniku koji je upoznat sa planom, Bidenova administracija planira da obezbijedi raznovrsno protivtenkovsko oružje iz američkih zaliha kako bi se otupilo napredovanje ruskih trupa, uključujući nagazne mine, dronove, rakete Stinger i municiju za raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS).

Očekuje se da će paket također uključivati kasetnu municiju, koja se obično nalazi u raketama navođenog višestrukog lansirnog sistema (GMLRS) koje ispaljuju lanseri HIMARS, navodi se u obavijesti u koju je Reuters imao uvid.

Službena obavijest Kongresu o paketu oružja mogla bi stići već u ponedjeljak, rekao je jedan zvaničnik.

Sadržaj i veličina paketa mogli bi se promijeniti u nadolazećim danima prije očekivanog Bidenova potpisa.

Sjedinjene Države decenijama nisu izvozile nagazne mine, a njihova je upotreba kontroverzna zbog potencijalne štete za civile. Iako je više od 160 zemalja potpisalo sporazum o zabrani njihove upotrebe, Kijev ih je tražio otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega početkom 2022. i ruske snage su ih koristile na prvim linijama fronta.

Nagazne mine koje bi bile poslane u Ukrajinu su "nepostojane" mine, sa sistemom napajanja koji traje samo kratko vrijeme, ostavljajući uređaje nesmrtonosnim. To znači da – za razliku od starijih nagaznih mina – ne bi ostale u zemlji ugrožavajući civile u nedogled.

Ruske snage trenutačno napreduju u Ukrajini. Zauzeli su područje upola manje od Londona tokom prošlog mjeseca, rekli su ove sedmice analitičari i vojni blogeri.

Prijetnje su upućene u utorak naveče i srijedu ujutro, a policija je brzo reagovala kako bi osigurala bezbjednost osoba koje su bile mete, navela je Trumpova portparolka Karoline Leavitt.

Elise Stefanik, članica Predstavničkog doma iz New Yorka i Tumpova kandidatkinja za ambasadoricu SAD u UN, saopštila je u srijedu da je njena porodična kuća bila meta prijetnje bombom.

Stefanik je navela da su se ona, suprug i njihov trogodišnji sin vozili iz Washingtona ka državi New York, kada su bili obaviješteni o prijetnji.

"DržavaNew York, policija okruga i policija Capitola SAD odmah su odgovorili sa najvišim nivoom profesionalizma", navedeno je u njenom saopštenju.

Kasnije u srijedu, Lee Zeldin, bivši član Predstavničkog doma i Trumpov kandidat za direktora Agencije za zaštitu životne sredine, takođe je naveo da je njegova porodica dobila prijetnje.

"Moja porodica i ja smo danas u našoj kući dobili prijetnju bombom, uz poruku koja je bila pro-palestinska", objavio je Zeldin na mreži X. "Porodica i ja nismo bili kod kuće u to vrijeme i bezbjedni smo. Sarađujemo sa organima za sprovođenje zakona kako bismo saznali više informacija dok se ova situacija razvija."

Među onima kojima je prijećeno su bili i Trumpov prvobitni kandidat za sekretara za pravosuđe Matt Gaetz, zatim Pam Bondi koja je nova kandidatkinja za sekretarku za pravosuđe i Susie Wiles, šefica Trumpovog kabineta.

Portparol FBI-a je naveo da je biro svjestan brojnih prijetnji bombama i incidenata u kojima su mete bili kandidati i osobe koje su dobile funkcije u novoj administraciji, te da ta agencija sarađuje sa partnerima za sprovođenje zakona.

"Sve potencijalne prijetnje shvatamo ozbiljno i kao i uvijek ohrabrujemo građane da sve što smatraju sumnjivim odmah prijave policiji", rekao je portparol FBI-a.

Iz Sekretarijata za pravdu SAD nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Trump objavljuje imena svojih kandidata za najviše funkcije otkako je pobijedio na izborima 5. novembra. Do sada nije komentarisao aktuelne prijetnje.

Novoizabrani predsjednik SAD je u julu ranjen u pokušaju atentata u Pennsylvaniji. U drugom incidentu, muškarac je u septembru optužen za atentat na njega, nakon što se navodno pozicionirao sa puškom ispred jednog od Trumpovih golf terena na Floridi.

„Keith ima respektabilnu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući i rad na veoma osjetljivim poslovima nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Od početka je bio sa mnom! Zajedno ćemo osigurati mir kroz snagu i učiniti Ameriku i svijet ponovo bezbjednim!", navodi se u Trumpovom saopštenju.

Kellogg je bio šef kabineta Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće od 2017. do 2021. godine i savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea. Očekuje se da ima centralnu ulogu u pokušajima da se riješi konflikt u Ukrajini.

Iako trenutno ne postoji specijalni izaslanik za Ukrajinu, Trump je u privatnim razgovorima izrazio interesovanje da se takva pozicija otvori. Reuters je ranije javio da se za tu poziciju razmatra nekadašnji izaslanik za dijalog Srbije i Kosova i bivši ambasador SAD u Njemačkoj Richard Grenell.

Trump je u kampanji obećao da će brzo po dolasku na vlast okončati rat u Ukrajini, ali nije rekao kako.

Kelloggov plan za okončanje rata podrazumijeva zamrzavanje borbenih linija i primoravanje Moskve i Kijeva da sjednu za pregovarački sto.

Kellogg je u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike u julu ove godine govorio o strategiji za okončanje rata koju je objavio institut America first (AFPI), čiji je koautor.

Predlaže se da SAD počnu formalno da traže prekid vatre i početak pregovora o konfliktu u Ukrajini. SAD bi nastavile da naoružavaju Ukrajinu kako bi odvratile Rusiju od napada dok se ne postigne dogovor, pod uslovom da Kijev pristane da počne mirovne pregovore sa Rusijom.

Kako bi ubijedili Rusiju da učestvuje u pregovorima, SAD i NATO bi odložili učlanjenje Ukrajine u NATO na duži period, u zamjenu za „sveobuhvatan i potvrđen dogovor sa bezbjednosnim garancijama”.

Od Ukrajine, kako se navodi, neće biti traženo da odustane od pokušaja da povrati teritoriju koju je okupirala Rusija, ali Kijev treba da pristane da za to koristi samo diplomatska sredstva i da shvati da će za takav poduhvat biti potrebno dosta vremena.

Strategija predlaže i da se djelimično ukinu sankcije Rusiji kako bi se Kremlj ohrabrio da preduzme korake ka miru, i kako bi se uveli nameti na uvoz ruskih energenata za finansiranje rekonstrukcije Ukrajine.

Kellogg je u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike rekao da je potrebno osigurati da Ukrajinci u eventualnim pregovorima nastupaju sa snažne pozicije i optužio odlazeću Bidenovu administraciju i Zapad da nisu pravovremeno Kijevu poslali neophodno oružje.

Poručio je i da niko ne govori da bi „Ukrajinci trebalo da se odreknu svoje teritorije i da je daju Rusiji”.

„Možete da im (Rusima) kažete da moraju da vrate svu zemlju Ukrajini. Možda, kratkoročno kažete Ukrajini da nećemo podržati njen ulazak u NATO, ali ćemo im dati bilateralni bezbjednosni sporazum”, rekao je Kellogg u julu.

Na napomenu novinarke Glasa Amerike da su SAD i Ukrajina potisali bezbjednosni sporazum, Kellogg je odgovorio da to nije odbrambeni sporazum koji mora da ratifikuje Senat.

Hegseth je odlikovani veteran Nacionalne garde, a bio je na vojnoj službi u Iraku, Afganistanu i Zalivu Gvantanamo.

Međutim, bivši voditelj TV programa „Fox i prijatelji” nikada nije radio u vladi niti vodio veliku organizaciju.

„U pitanju je veoma neuobičajen izbor. Ovo nije posao za početnike. Očekivali bi ste da ga obavlja neko sa značajnim iskustvom u upravi”, kaže penzionisani pripadnik američke mornarice Mark Montgomery, koji radi pri Fondaciji za odbranu demokratija.

Hegseth je privukao pažnju javnosti zalaganjem za niz promjena u Sekretarijatu za odbranu. Protivio se programima za raznolikost, jednakost i inkluziju.

„Nema crnog, bijelog ili braon u našim redovima. Svi smo u zelenom i svima je krv crvena. Naša snaga nije u raznolikosti, već u jedinstvu, ljubavi za našu zemlju, porodice i prije svega jednih za druge”, rekao je Hegseth.

Hegseth je takođe sugerisao da žene ne bi trebalo da budu na borbenim pozicijama.

„Otvoreno kažem da ne bi trebalo da imamo žene u borbenim ulogama. To nas nije učinilo efikasnijim i smrtonosnijim, ali jeste postalo komplikovanije boriti se”, rekao je.

Istraživači Marinskog korpusa uporedili su borbene jedinice u kojima su bili samo muškarci i one gdje su polovi integrisani od 2014. do 2015. godine. Utvrdili su da su jedinice samo sa muškarcima bile brže i snažnije, ali da su rodno-integrisane grupe imale bolje vještine za rješavanje problema. Raspoloženje u obje grupe je bilo na istom nivou.

Aktuelni sekretar za odbranu Lloyd Austin je imao sljedeću poruku za žene koje sada služe u borbenim jedinicama, nakon što su obavile iste teške zadatke kao muškarci.

„Žene daju značajnu vrijednost američkoj vojsci. Potrebne ste nam, imamo povjerenja u vas, cijenimo vašu službu i dajete vrijednost najboljoj i najsmrtonosnijoj borbenoj snazi na zemlji”, rekao je.

Donald Trump je hvalio Hegsetha, koji je pohađao Harvard i Princeton, kao „snažnog, pametnog” kandidata koji istinski vjeruje u Ameriku.

Nakon što je Hegseth nominovan, objavljeni su izvještaji da je 2017. godine optužen za seksualni napad. Hegseth je u to vrijeme isplatio novac ženi koja ga je optužila, tvrdeći da je to uradio da bi izbjegao publicitet. Naveo je i da se seksualni odnos desio uz obostranu saglasnost.

„To je bilo u potpunosti istraženo, nije bilo formalnih optužbi i nemam više ništa da dodam”, rekao je.

Hegsethova nominacija za šefa Pentagona mora da bude potvrđena u Senatu. Iako republikanci imaju većinu, analitičari kažu da to ne garantuje potvrdu nominacije, s obzirom na to da mnogi u Kongresu smatraju da su Hegsethovi stavovi o ženama u borbenim jedinicama zastareli.

„Imate senatoricu Joni Ernst koja je ratna veteranka. Siguran sam da će ona imati neka interesantna pitanja za njega. Mislim da će to da bude veoma problematično pitanje”, kaže Montgomery.

Novoizabrani predsjednik imao je nestabilne odnose sa sekretarima za odbranu tokom prvog mandata. Jedan od njih, Mark Esper, za Trumpa je rekao da je „nepodoban za položaj predsjednika”. Zvaničnici kažu da je Hegseth veoma lojalan budućem američkom predsjedniku.

Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina svijetu u novembru da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu sposobnu za nuklearni napad na Ukrajinu pokrenula je dodatna pitanja zašto se eskalacija događa samo nekoliko sedmica od prijenosa vlasti u Washingtonu.

General Sergej Karakajev, načelnik ruskih strateških raketnih snaga, istakao je destruktivne sposobnosti svoje nove rakete, dodavši da može pogoditi ciljeve po cijeloj Evropi.

Putin je rekao da je rusko ispaljivanje projektila odgovor na dozvolu odlazeće Bidenove administracije Ukrajini da ispali rakete koje je isporučila Amerika duboko u Rusiji. On je rekao da je to htio pokazati da Rusija može da udari daleko na teritoriju NATO-a ako to želi.

Posmatrači kažu da su raketni napadi dio strategije Rusije i Ukrajine da pokažu snagu i dođu do pregovora na najjačoj mogućoj osnovi.

Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da sabotira napore novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata, a što je Trump obećao učiniti tokom svoje kampanje.

To je optužba koju je Rusija iznijela ranije.

„Naravno, 2016. godine, prve Trumpove sedmice u Bijeloj kući, u smislu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom Federacijom, bile su u velikoj mjeri narušene. Ono što sada vidimo, ne isključujem da je želja da se zamrsi situacija”, rekao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Ali neki u Washingtonu kažu da Rusija nije zainteresirana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trumpa u Bijeloj kući.

„Ovaj rat je već postao nova normalnost za rusku elitu, koja želi da se nastavi jer generiše ekonomski rast. A ako prestane, šta će se dogoditi? Gdje će ljudi koji su sada na čelu?”, kaže Vladislav Inozemtsev iz Centra za strateške i međunarodne studije.

U međuvremenu, nova anketa Analitičkog centra Yuri Levada u Moskvi pokazuje da se čini da se rusko javno mnijenje mijenja u korist pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Preko ruske granice u Ukrajini, nedavna Gallupova anketa otkriva da bi prosječno 52% ispitanih Ukrajinaca željelo da njihova zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.

Ako se ova mišljenja održe, Trumpu bi moglo biti otvoreno polje da progura svoj plan i natjera obje strane da pregovaraju o primirju unatoč trenutnoj eskalaciji.