Ministarstvo za vanredne situacije centralnoazijske zemlje je u saopćenju navelo da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući troje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici.

Azerbejdžan Airlines saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruske Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti otprilike tri kilometra od kazahstanskog grada Aktau.

Ruske novinske agencije javile su da je avion preusmjeren zbog magle u Groznom.

Vlasti u Kazahstanu rekle su da su počele da istražuju različite moguće verzije onoga što se dogodilo, uključujući tehnički problem, javila je ruska novinska agencija Interfaks.

Ruska agencija za nadzor avijacije je u saopćenju rekla da preliminarne informacije sugeriraju da je pilot odlučio prinudno sletjeti nakon udara ptice.

Nakon nesreće, Ilham Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, vraćao se kući iz Rusije gdje je trebao prisustvovati samitu u srijedu, javila je ruska agencija RIA.

Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće, dodavši da su oni koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.

Time je ublažen prvobitno definisan tekst zaključka, kojim je predloženo da se od Dodika traži da se uopšte ne odaziva na poziv Suda BiH, pred kojim mu se sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Radi se o jednom od 12 zaključaka koje je Skupština RS usvojila nakon razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma" na posebnoj sjednici.

Dodik, nedavno operisan u Beogradu, trebao se pojaviti pred Sudom BiH u srijedu, ali je ročište, po navodu njegovog advokata, odgođeno za 30. decembar.

Dok je Dodikova odbrana tvrdila da predsjednik RS ne može prisustvovati suđenju barem nekoliko mjeseci koliko bi trebao da traje oporavak, sudski vještak Haris Vranić, angažovan od Suda BiH, utvrdio je da je Dodik sposoban da prisustvuje ročištima.

Protiv Dodika je u toku sudski proces pred Sudom BiH jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Pored njega, Tužilaštvo tereti i Miloša Lukića da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.

Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Zahtjev i za obustavu odlučivanja u institucijama BiH

Među usvojenim zaključcima je i onaj kojim se traži da imenovani predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine obustave dalje odlučivanje, sve dok Sud BiH i državno Tužilaštvo ne obustave “politički montirani proces” protiv Dodika i Lukića.

No, blokade neće biti "ako se odlučuje o pitanjima kojima se vrši prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH".

Od predstavnika RS na nivou BiH se traži i da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija, dok se ne uspostave uslovi da se taj proces odvija "u skladu sa postulatima demokratije i vladavine prava".

Poslanička većina je osudila i "miješanje" Tužilaštva BiH u rad Skupštine RS, navodeći da odluke entitetskog parlamenta može razmatrati samo Ustavni sud RS.

Tužilaštvo je pred početak posebne sjednice zatražilo informaciju na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".

U uvodnoj riječi Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog Parlamenta, rekao je da je Tužilaštvo BiH reagovalo na osnovu "laži i spinovanja".

"Zvali su me i preko bare, pitali šta to radimo. Neki su javili da se poslije jedanaest sati donosi se odluka o otcepljenju, pa su javili Tužilaštvu BiH, pa su onda oni tražili zapisnik, pa su im naravno odgovorili. Sve je dostupno, znači, sve je dostupno, možda se vidi. I jedan od zaključaka će biti da se upozori Tužilaštvo BiH", rekao je Stevandić.

Dodao je i kako su poslanici Skupštine RS "trenutno najzaštićenije osobe u čitavoj BiH".

U preostalim zaključcima ističe se da Skupština RS ostaje "privržena poštovanju teritorijalnog integriteta i podijeljenog suvereniteta između entiteta definisanog Dejtonom", ali za njegovo kršenje optužuju visoke predstavnike, Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH.

Predstavnici vladajućih stranaka isticali su tokom rasprave da je kršenje Dejtona "kulminiralo politički montiranim procesom protiv predsjednika RS ", te da eventualna osuđujuća presuda protiv Dodika "dovodi u pitanje" postojanje Bosne i Hercegovine.

Istaknuto je da je suđenje "rezultat i sankcija SAD protiv Dodika".

Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Početkom januara 2022., ponovo je sankcionisan, jer je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.

Sa druge strane poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, ocijenio je kako je jedini cilj sjednice "zaštita Dodika, a sve ostalo je kamuflaža".

Usvojeni i zaključci o usvajanju zakona u Parlamentu BiH

Narodna skupština obavezala je i Vladu RS da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon koji bi predviđao da se o zakonima o kojima bi trebao da odlučuje Parlament BiH prvo izjasni Skupština RS.

To je usvojeno nakon što su u entitetskom Parlamentu razmotreni prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koje je prije nekoliko dana usvojio po hitnom postupku Savjet ministara BiH.

Radi se o dva zakona koje Parlament BiH mora da usvoji kako bi Bosna i Hercegovina ispunila uslove za pristupanje sredstvima iz evropskog "Plana rasta" za zemlje Zapadnog Balkana.

Poslanici Skupštine RS zadužili su zakonodavni odbor tog parlamentarnog tijela za pripremi stav i amandmane oko ta dva zakona, koji će biti dostavljeni poslanicima iz Republike Srpske u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Rasprava je održana na zahtjev opozicionih stranaka koje tvrde da se tim zakonskim rješenjima vrši prenos nadležnosti sa RS na BiH.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine.

Od ukupne sume, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde evra u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

Iz Delegacije EU u BiH su ranije kazali da BiH još nije dostavila Evropskoj komisiji Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicija, za razliku od ostalih pet partnera sa Zapadnog Balkana, a koji će uskoro dobiti isplate iz prve tranše Instrumenta za reformu i rast u okviru Plana rasta.

To ga je učinilo glavnim kandidatom za ratnu špijunažu.

Kolesnikov je rekao Reutersu da je pristao da Rusima dostavi informacije o vojnim lokacijama i kretanju trupa u njegovom rodnom gradu Zaporožju i da izvijesti o tome gdje su njihove rakete pale.

Podržao je koncept "ruskog svijeta", doktrinu koju podržava predsjednik Vladimir Putin i koja naglašava historijske i kulturne veze Moskve sa susjednim nacijama, a koju su neki tvrdolinijaši u Moskvi koristili da opravdaju intervenciju u inostranstvu u odbranu govornika ruskog.

"Nisam to uradio zbog novca", rekao je.

Ali žalio je što je nepreciznost nekih raketnih udara dovela do ubijanja civila i što se rat - za koji je pretpostavio da će biti brza, klinička stvar - otegao skoro tri godine, razarajući njegovu domovinu.

"Mislio sam da će oni (Rusi) brzo napredovati", rekao je 52-godišnjak, bivši državni upravitelj koji je odrastao u sovjetskoj Ukrajini. "Ispalo je kao i uvijek. Oni planiraju jednu stvar, a sasvim se dogodi druga stvar."

Žena ga je napustila kada je uhapšen zbog izdaje, uzevši sa sobom i njihovo 11-godišnje dijete.

Reuters je razgovarao sa Kolesnikovom u policijskom objektu u Zaporožju u aprilu, u prisustvu službenika Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), pet mjeseci prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog izdaje.

On je među više od 3.200 slučajeva državne izdaje koje su pokrenule ukrajinske vlasti od ruske invazije, uključujući slanje informacija Moskvi za pomoć raketnim udarima i širenje ruske propagande, navodi SBU.

Reutersovi intervjui s trojicom doušnika koje je Ukrajina osudila i dvojicom ukrajinskih kontraobavještajnih službenika SBU govorili su o podijeljenoj lojalnosti nekih ljudi u Ukrajini, gdje su starije generacije odrasle kao dio Sovjetskog Saveza prije nego što je raspad bloka 1991. okončao Hladni rat.

Vasyl Maliuk, šef SBU, rekao je za Reuters da je ukrajinski kontrašpijunaški rad na iskorijenjivanju ruskih agenata ključ za pobjedu u ratu, dodajući da se Kremlj "tajno infiltrira" u zemlju i regrutuje sredstva decenijama.

"Naš sistematski pristup daje rezultate", dodao je. "Očistili smo neprijateljske agente u svim sferama života i nastavljamo to činiti."

Rusko ministarstvo vanjskih poslova i Federalna služba sigurnosti (FSB) nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom za ovaj članak.

Ukrajinski špijuni su također igrali istaknutu ulogu u sukobu, koji je izbio u februaru 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju punog razmjera.

Prošle sedmice, SBU je orkestrirao eksploziju bombe ispred moskovskog stambenog bloka u kojoj je ubijen general-pukovnik Igor Kirillov, načelnik ruskih snaga za nuklearnu, biologiju i hemijsku zaštitu, prema izvoru agencije.

Ovo je bio posljednji u nizu ciljanih atentata za koje Moskva kaže da je Ukrajina izvela tokom rata.

U novembru 2022, Reuters je intervjuisao nekoliko stanovnika Hersona koji su pružili informacije kako bi pomogli Kijevu da izvrši udare na ruske ciljeve kako bi pomogao Ukrajini da povrati južni grad.

Kako uhvatiti špijuna

Protivšpijunski rad SBU identificirao je različite kategorije građana sklonih regrutovanju od strane neprijatelja, kaže službenik SBU kojeg je intervjuirao Reuters u Zaporožju, a koji se identificirao pozivnim znakom "Fanat".

To su ljudi koji su bili otvoreno proruski orijentisani ili imaju porodične veze sa sovjetskim ili ruskim obavještajnim službama; rođaci zarobljenih ukrajinskih vojnika; i porodice ljudi koji žive na okupiranoj teritoriji.

Kolesnikov je bio prva kategorija, dodao je.

On je u septembru osuđen za snabdijevanje Rusa koordinatama i drugim informacijama o desetinama uglavnom vojnih lokacija. Nije navedeno koliko je od tih lokacija pogođeno napadima.

Kolesnikovov advokat rekao je da je on uglavnom pomagao u verifikaciji posljedica udara, a ne u identifikaciji meta.

Kolesnikov je rekao Reutersu da je u septembru 2022. Rusima prenio informaciju o sastanku lokalnih zvaničnika koji je trebalo da se održi u hotelu Sunrise u Zaporožju.

Zgrada je, prema presudi, pogođena ruskom raketom sutradan, 22. septembra 2022. godine. Sastanak nije održan iz neutvrđenih razloga, iako je u napadu devastirana zgrada u starom gradu u Zaporožju, ubivši jednog civila i povrijedivši još pet, navodi se u presudi.

Fanat je rekao da su agenti SBU počeli da se približavaju Kolesnikovu nakon što su svjedoci uočili automobil osumnjičenog na mjestu ruskog napada u martu prošle godine koji je za dlaku promašio televizijski toranj i udario u stambeni blok, ubivši nekoliko civila. Kolesnikov je rekao Reutersu da je bio tamo nakon toga i provjeravao rezultate napada.

Prema Fanatu, ukrajinski agenti su pratili Kolesnikov telefon do brojnih mjesta udara. Do proboja u slučaju došlo je nakon što su mu ubacili bubu u automobil i nad njim razgovarali o svojim planovima s Vitalijem Kusakinom, prijateljem koji je radio kao šofer za lokalnog zvaničnika, a koga je Kolesnikov regrutovao da pomogne u prikupljanju obavještajnih podataka, rekao je službenik SBU.

Kolesnikov je uhapšen u svojoj kući 5. maja 2023. godine.

Svjedočeći na suđenju u okružnom sudu iza zatvorenih vrata u Zaporožju, Kolesnikov je rekao da se protivi ukrajinskoj vladi, ali ne samoj Ukrajini, navodi se u presudi.

Izjasnio se "djelimično" krivim po optužbama za izdaju, rekavši da nije znao da je njegov rođak koji je tražio od njega da dostavi podatke u to vrijeme bio pripadnik FSB-a, navodi se u presudi. Sudsko vijeće je tu izjavu odbacilo i proglasilo ga krivim za "namjerne radnje" koje su uključivale "pružanje pomoći predstavniku strane države u vršenju subverzivnih radnji".

Kusakin je osuđen na 15 godina zatvora.

Špijunski prstenovi i razmjena zatvorenika

Maliuk, šef SBU-a, rekao je da je njegova agencija otkrila 47 mreža ruskih agenata prošle godine i još 46 ove godine, uključujući ljude od poslanika do aktivnih vojnih lica, dodao je, ne identificirajući osumnjičene.

Kako je rat bjesnio, smanjujući lakoću putovanja s jedne strane fronta na drugu, metode regrutacije su se morale promijeniti, rekli su zvaničnici sigurnosti.

Prije potpune invazije, ukrajinski državljani su uglavnom regrutovani tokom putovanja u Rusiju, ali se pristupi sada češće obavljaju putem društvenih mreža, saopštio je SBU.

"Ljudi koji izražavaju prokremljovske stavove se identifikuju i pronađu na osnovu njihovih komentara, a zatim kontaktiraju", navodi se.

Motivi za djelovanje u svojstvu doušnika kreću se od ideoloških do novčanih obećanja ili drugih nagrada i ucjena ili drugih prijetnji, saopćila je SBU.

Za Kolesnikova, koji kaže da je svoje usluge pružao besplatno, budućnost izgleda mračna. Rekao je Reutersu da mu je jedina nada da će spasiti svoj život je razmjena zatvorenika s Rusijom.

"Želio bih da me razmijene", uzdahnuo je. "Ali to ne zavisi od mene."

Dokumentarni film, emitovan u novembru 2024. godine, prati nekoliko sagovornika, od novinara preko bivših vojnika Ujedinjenih nacija (UN) do pisaca i visokih dužnosnika, koji iznose vlastita mišljenja a koja autor dokumentarnog filma Vitalij Buzuev ne preispituje, izvještava Detektor.

Kroz film, autor relativizuje zločine koje je počinila Vojska Republike Srpske (VRS). U dijelu filma posvećenom genocidu u Srebrenici, tvrdi se – bez da se ponudi dokaz za to – kako su suđenja u Haškom tribunalu i UN-ova Rezolucija o Srebrenici optužili “srpski narod”, te da su ubijeni u genocidu pripadnici 28. divizije Armije BiH koji su “poginuli u borbama s VRS-om”.

Ali u sudskim presudama, koje su dostupne u Detektorovoj bazi sudski utvrđenih činjenica, konstatovano je da je u koloni, koja je s područja Srebrenice krenula ka teritoriji pod kontrolom Armije BiH, bila samo jedna trećina naoružanih, ali da, po razbijanju kolone na više dijelova i zarobljavanju na hiljade muškaraca i dječaka, nije napravljen ni najmanji napor da se civili razdvoje od vojnika. Uz to, utvrđeno je da ni pripadnici Armije BiH koji su zarobljeni nisu aktivno učestvovali u borbama kada su ubijeni.

Kako se navodi u više presuda izrečenih u Haagu, hiljade zarobljenih Bošnjaka je pogubljeno gotovo do posljednjeg čovjeka. Većina njih, između 7.000 i 8.000, ubijena je u pažljivo isplaniranim masovnim egzekucijama.

RT filmom negira i umanjuje značaj postojanja opsade Sarajeva. Između ostalog, kao argument se navodi da je Armija BiH na području grada imala veći broj vojnika od VRS-a, te da je Armija kontrolisala pojedina brda u gradu. Ali RT ne propituje da li navedene činjenice imaju bilo kakvu ulogu u kreiranju blokade grada.

Ratni zločinci kao heroji

U filmu se kao sagovornik pojavljuje i trenutni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji Karadžića i Mladića naziva “časnim” predstavnicima Srba, što autor ne preispituje.

Karadžić i Mladić su, kao bivši politički i vojni rukovodioci Republike Srpske, u Haagu osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, uključujući terorisanje građana Sarajeva.

U presudi Mladiću se konstatuje da je Sarajevsko-romanijski korpus (SRK) VRS-a u suštini okružio Sarajevo i držao ga pod opsadom, te da je grad kao takav bio pod blokadom. Također, u presudi komandantu SRK-a Stanislavu Galiću, utvrđeno je da su snage ovog korpusa izvršile terorisanje, napad na civile, ubistva i nečovječna djela nad građanima Sarajeva.

U filmu Dodik poziva na spajanje naroda u BiH s “matičnim državama”, a Nijemce naziva “ključnim neprijateljima”. Sam autor filma tvrdi kako je njemački utjecaj u Bosni i Hercegovini jak, a to dokazuje činjenicom da se državna valuta zove konvertibilna marka.

Autor RT-a dalje navodi, ne nudeći gledateljima dokaz za to, kako se trenutni visoki predstavnik Christian Schmidt “zalaže za centralizaciju Bosne i Hercegovine” i “oduzimanje teritorije od Republike Srpske u korist Federacije BiH”.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov, također jedan od sagovornika, predstavnike zapadnih zemalja u BiH naziva “protivnicima” koji Bošnjake koriste kao “instrument podjele”. U filmu se bez dokaza tvrdi kako su se Bošnjaci, uz signale iz inozemstva, “pripremali za rat jer su željeli državu u kojoj će muslimani vladati”.

Bošnjake kroz film autor i sagovornici uglavnom oslovljavaju kao muslimane, a njihovo porijeklo i ime se analiziraju, dok se to isto ne čini kada se govori o drugim narodima u BiH.

Činjenice kao začin

Širenje dezinformacija dešava se gotovo uvijek tako što se netačne tvrdnje miješaju s tačnim informacijama. RT tako govori o stvarnom stradanju civila u Republici Srpskoj tokom rata u BiH, kao što je smrt 12 beba 1992. godine u Banjoj Luci i ubistvo 13 srpskih civila, među kojima je šestero djece, na Petrovačkoj cesti 1995. godine. Za ove događaje, ističe RT, do sada niko nije odgovarao.

RT pažnju posvećuje nacistima, pa tako emituje izjavu Christiana Schmidta u kojoj kaže da njemački pilot u Drugom svjetskom ratu Werner Molders “nema mrlje na uniformi”.

Ali RT u dijelu posvećenom nacistima ne spominje četnikog vođu Dražu Mihailovića, kojeg mnogi historičari smatraju nacističkim kolaboracionistom, a RT-ov sagovornik Milorad Dodik – pozitivnom ličnošću.

RT je u posljednjih nekoliko godina snimio više dokumentarnih filmova kojima je glavna tema radikalizacija muslimana u BiH. Jedan od njih zagovara tezu o postojanju bh. kalifata i vjerskoj radikalizaciji muslimana, dok istovremeno, kao i što je slučaj s posljednjim dokumentarnim filmom, negira postojanje presuda za opsadu Sarajeva i genocid Srebrenici.

Preko svoje web stranice RT Balkan, čije je sjedište u Beogradu, RT, nekadašnja Russia Today, objavljuje tekstove i videe usmjerene ka publici u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. S portala se dijele sadržaji koji su često jednostrani, bazirani na zanemarivanju dokazanih činjenica ili u potpunosti zasnovani na dezinformacijama.

RT Balkan je nedavno zaposlio dopisnike iz Bosne i Hercegovine, o čemu je Detektor izvještavao. Također, RT je kao TV kanal na engleskom jeziku dostupan u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Međunarodna nevladina organizacija “Reporteri bez granica” je krajem ljeta 2024. godine pozvala Evropsku uniju i njene članice da izvrše pritisak na Srbiju jer dozvoljava rad RT-a Balkan, koji je, zbog svoje propagandne uloge u invaziji na Ukrajinu, pod sankcijama EU.

Mala kuhinja u kojoj radi čini se neobičnim mjestom za Attara, nekada uspješnog biznismena iz Damaska specijalizovanog za elektronske transfere sredstava. To je bilo prije nego što je režim Bashara al-Assada oteo jednog od njegovih sinova, prije skoro deset godina.

"Bilo je tako komplikovano", prisjetio se Attar, opisujući iznuđivačke postupke koje je država koristila kako bi napunila svoju kasu. "Platio sam mnogo novca da vratim sina."

Godine 2015. Attar i njegova porodica pridružili su se stotinama hiljada Sirijaca koji su bježali iz svoje ratom razorene zemlje u Evropu. Nastanio se u gradu Orleansu u dolini Loare, udaljenom sat vremena vožnje vozom od Pariza. Zatim su ranije u decembru stigle vijesti da je Assadova era završena.

"Nikad nisam zamišljao da bi se to moglo dogoditi u životu", rekao je Attar, radujući se padu diktatora. "Sada je Sirija slobodna."

Za sve veći broj zemalja Evropske unije, Assadovo svrgavanje izaziva više od slavlja. Usred rastućih antiimigracijskih osjećaja u cijeloj regiji, nekoliko ih je suspendovalo sirijske zahtjeve za azil uz obrazloženje da više ne postoje razlozi radi koji su ih pokrenuli.

To je slučaj Njemačke, koja je primila gotovo milion sirijskih tražitelja azila na vrhuncu priliva izbjeglica, 2015-2016. Dok kancelar Olaf Scholz kaže da su oni "integrisani" dobrodošli, jedan poslanik opozicione Hrišćansko-demokratske unije predložio je da se Sirijcima plati otprilike 1.040 dolara po osobi da odu kući - stav koji je već usvojila susjedna Austrija.

Stvrdnjavanje stavova je također evidentno u Francuskoj, uprkos tome što ima samo oko 30.000 sirijskih izbjeglica. Anketa CSA ovog mjeseca pokazala je da 70 posto Francuza podržava obustavljanje novih zahtjeva za azil. Francuske vlasti kažu da proučavaju ovo pitanje.

"Pošto čujemo da se sirijske izbjeglice raduju padu diktatora Assada, hajde da se angažujemo da ih pošaljemo kući", rekao je nedavno pred okupljenima oduševljenoj masi Jordan Bardella, predsjednik francuskog krajnje desničarskog Nacionalnog skupa. "I nadajmo se da će Evropa zatvoriti vrata nakon što oni odu."

Za sirijsku dijasporu u Evropi i zagovornike prava, dobrodošlica koja nestaje izaziva alarm. U intervjuima širom regiona, mnoge izbeglice kažu da se plaše povratka.

"Situacija u Siriji je izuzetno nestabilna, krajnje nepredvidiva", rekla je Olivia Sundberg Diez, zagovornica za migracije i azil Evropske unije u Amnesty Internationalu. "Najvažnije treba biti sigurnost sirijskih izbjeglica i ljudi koji traže zaštitu - ovo mora biti prioritet u odnosu na političke interese."

"Užurbanost povratka miliona Sirijaca izvršila bi još veći pritisak na Siriju u izuzetno krhkom trenutku i potkopala bi izglede za uspješnu tranziciju", upozorio je Will Todman, zamjenik direktora i viši saradnik programa za Bliski istok u Centru za Strateške i međunarodne studije, istraživačke grupe sa sjedištem u Washingtonu.

Debata je odjeknula među sirijskom zajednicom oko Orleansa.

"Zabrinut sam za zemlju, zabrinut sam za budućnost", rekao je Ramez Ghadri, sirijski ginekolog koji se prije nekoliko decenija nastanio u Francuskoj. Nove sirijske lidere je opisao kao ekstrmiste.

Ehad Naily, sirijski advokat za prava koji živi izvan grada, također je zabrinut. Kao i Attar, stigao je u Francusku 2015. i osnovao lokalno udruženje za podršku kolegama izbjeglicama.

"Ne možete reći 'režim je uništen, sada možete živjeti u Siriji'", rekao je Naily, opisujući uništenu infrastrukturu i gradove, te splet vjerskih i etničkih tenzija koji tinjaju u njegovoj domovini. Nakon skoro decenije života u Francuskoj, njegova 15-godišnja kćerka ne govori arapski.

"Ne možete natjerati ljude da napuste zemlje domaćina ako tamo nema stabilnosti", rekao je.

Attar je optimističniji u pogledu bliske budućnosti Sirije.

"Vjerujem da će Sirija biti bolja - mnogo, mnogo bolja nego prije", rekao je.

Kao i drugi Sirijci ovdje, opisao je kako stanovnici Orleansa kao pozdravljaju pridošlice. Njegov stariji sin, koji je kidnapovan, sada je pilot. Njegov najmlađi je još u školi. "Nikada nismo imali problema" u Francuskoj, rekao je Attar.

Nakon što je dobio azil, naučio je da vodi restoran. On i njegova supruga su 2018. godine otvorili Narenj, što na arapskom znači "gorka naranča".

"Ovdje je dobro poznat. Ima mnogo lojalnih kupaca," rekla je Sophie Martinet, bivša Attarova profesorica francuskog koja je sada postala prijateljica. "On je neosporno talentovan. I ljudi poput Nabila."

Tokom godina, međutim, Assadova tajna služba ga je pratila, rekao je Attar, tražeći novac da ga ostavi na miru. "Ovaj režim, oni stalno prate sve", rekao je. "Bio je to posao, mreža. Bio je to organizirani kriminal."

Sada francuski državljanin, Attar se ne brine da će biti vraćen u Siriju.

"Ljudi koji rade, koji daju sve od sebe, koji su dobro integrisani u društvo - neće biti pogođeni onim što se dešava u Siriji", rekao je.

Sam Attar je nestrpljiv da se vrati u post-Assadovu Siriju.

"Volio bih da se vratim, posjetim svoju porodicu, prijatelje“, rekao je. "Da vidim ulice na kojima sam radio, gdje sam živio."

Ali ne zauvijek. Danas je, rekao je Attar, njegov život i budućnost u Francuskoj.

U godini u kojoj su zemlje koje predstavljaju gotovo polovinu svjetskog stanovništva pozvale birače na izbore, demokratije su se suočile sa nasiljem i zastrašivanjem, ali su pokazale i optornost.

Bivši američki predsjednik Donald Trump preživio je dva atentata i, uprkos strahovima od spornog rezultata i nemira, ponovno je osvojio Bijelu kuću jasnom pobjedom i čini se da je spreman mirno preuzimanje vlasti sljedećeg mjeseca.

Meksiko je zabilježio najkrvavije izbore u svojoj modernoj historiji s 37 ubijenih kandidata uoči glasanja, ali je izabrao prvu ženu za predsjednicu, Claudiu Sheinbaum.

Na četiri kontinenta, sadašnji zvaničnici smijenjeni su sa pozicija na izborima na kojima se događalo nasilje, ali su u konačnici postigli glavnu funkciju demokratije: uredan prenos vlasti u skladu sa željama birača.

Dugogodišnje vladajuće stranke u Južnoafričkoj Republici i Indiji zadržale su vlast, ali su izgubile apsolutnu većinu.

Zašto je to važno

Politička kriza u Južnoj Koreji ovog mjeseca pokazuje važnost zdrave demokratija.

U nekoliko zbunjujućih sati, predsjednik četvrte najveće azijske ekonomije i ključnog vojnog saveznika SAD-a proglasio je izvanredno stanje u večernjem TV obraćanju, a zatim se brzo povukao nakon što su mu se zastupnici i masa ljudi suprotstavili.

Parlament je kasnije opozvao predsjednika Yoon Suk Yeola, ali on je odbio pozive da podnese ostavku, čekajući odluku Ustavnog suda o njegovoj budućnosti.

U Evropi je krajnja desnica ostvarila uspjehe u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Europskom parlamentu i Rumiji, gdje će se predsjednički izbori ponoviti nakon optužbi za rusko uplitanje.

To je potaknulo raspravu o tome proživljava li Evropa blažu verziju 1930-ih kada je fašizam krenuo u marš.

Stranke naklonjene Rusiji također su prošle bolje nego što su ankete predviđale i u Gruziji i u Moldaviji.

Pomak Evrope udesno odražavao je ekonomske brige, ali iste su brige potaknule i neke političke pomake u drugom smjeru, poput Britanije, gdje je lijevo orijentirana Laburistička stranka okončala 14-godišnju vladavinu konzervativaca.

Općenito, ove godine nije bilo pokušaja da se spriječi miran prijenos vlasti, rekla je Yana Gorokhovskaia, direktorica istraživanja u prodemokratskom lobiju Freedom House sa sjedištem u SAD-u, koji objavljuje godišnje izvještaje o globalnoj demokratiji.

No Gorokhovskaia je rekla da su autokratije postale represivnije u 2024, navodeći lažne izbore u Rusiji, Iranu i Venezueli. Freedom House kaže da birači nisu imali pravi izbor na četvrtini od 62 izbora održana od 1. januara do 5. novembra.

"Nije toliko da demokratija gubi tlo pod nogama, već da su autokratije sve gore", rekla je.

Šta to znači za 2025.

Puno manje izbora predviđeno je u 2025. godini, iako će Njemačka ponovno testirati privlačnost krajnje desnice u zemlji toliko traumatiziranoj nacističkom erom da je uspostavila kontrolu i ravnotežu kako bi spriječila desničarske ekstremiste da ikada ponovno preuzmu vlast.

Njemački birači će 23. februara birati novi saziv parlamenta.

Još jedan fokus 2025. bit će kako će demokratske institucije, poput slobode medija i nezavisnog pravosuđa, proći pod zvaničnicima koji su došli na vlast ili su ponovno izabrani ove godine.

U tom kontekstu, Freedom House kaže da će pogledati što Trump radi u svom drugom mandatu.

Trump je rekao da su "mainstream" mediji korumpirani i da će istraživati ili krivično goniti političke rivale, bivše obavještajne službenike i tužioce koji su ga istraživali.

Nadolazeća godina također će vjerojatno biti važna za Bangladeš i Siriju, gdje su revolucije svrgnule autokratske vođe brzinom koja oduzima dah.

Šef privremene vlade Bangladeša, nobelovac Muhammad Yunus, počeo je s izradom izbornih reformi nakon što su masovni protesti natjerali premijera Sheika Hasinu da da ostavku i pobjegne u Indiju. Kaže da bi izbori mogli biti održani do kraja 2025. pod uslovom da se najprije provedu temeljne reforme.

U Siriji, nakon 13 godina građanskog rata, naoružani pobunjenici zauzeli su glavni grad Damask u munjevitom napredovanju, što je natjeralo predsjednika Bashara al-Assada da pobjegne u Rusiju. Većim dijelom zemlje sada upravljaju pobunjenici predvođeni islamističkom skupinom Hayat Tahrir al-Sham, koju su neke zapadne nacije označile kao terorističku grupu.

Novi vlastodršci govore o toleranciji i vladavini prava, ali se o izborima dosad nisu javno očitovali.

Gaetz, koji poriče sve te tvrdnje, podnio je ostavku u Predstavničkom domu prošlog mjeseca kada ga je novoizabrani predsjednik Donald Trump nominovao za novog sekretara za pravosuđe. Pošto je postalo jasno da će teško biti potvrđen u Senatu, povukao se iz razmatranja za tu funkciju.

U izvještaju dvostranačke komisije, na 37 stranica, navode se i eksplicitni detalji seks zabava u kojima je Gaetz, koji sada ima 42 godine, učestvovao u periodu od 2017. do 2020. dok je predstavljao svoj okrug sa zapadnog dijela Floride u Kongresu. Komisija je zaključila da je prekršio brojne državne zakone koji se odnose na seksualne prestupe dok je bio na položaju.

„Komisija je zaključila da postoje značajni dokazi da je kongresmen Gaetz prekršio pravila i druge standarde ponašanja Predstavničkog doma, uključujući i one kojima se zabranjuju prostitucija, seks sa maloljetnim licima, upotreba narkotika i dobijanje nedozvoljenih poklona i specijalnih usluga”, navodi se u izvještaju.

U pokušaju da spriječi njegovo objavljivanje, Gaetz je podnio tužbu protiv Odbora za etiku, navodeći da bi šteta njegovom ugledu i profesionalnoj reputaciji bila „ozbiljna i nepovratna”.

U izvještaju je utvrđeno da je kongresmen platio 12 različitih žena više od 90.000 dolara. Etički odbor ustanovio je da su tim novcem vjerovatno plaćene seksualne aktivnosti i droga.

Komisija je dobila svjedočenje da je Gaetz dva puta imao seks sa 17-godišnjom djevojkom, koja se u izvještaju opisuje kao „Žrtva A”, na jednoj zabavi 2017. godine.

„Žrtva A se sjeća da je te večeri dobila 400 dolara u kešu od kongresmena Gaetza, što je shvatila kao isplatu za seks”, navodi se u izvještaju. „Žrtva A kaže da nije obavijestila kongresmena Gaetza da je u to vrijeme bila maloljetna, niti ju je on pitao za godine”.

Gaetz je tri godine bio pod istragom FBI-a zbog navoda o seks trafikingu, poslije čega protiv njega nije podignuta optužnica. Komisija za etiku Predstavničkog doma zaključila je da nema dovoljno dokaza da je kongresmen, koji je služio tri mandata, prekršio federalne zakone o seks trafikingu.

Sve žene koje su svjedočile rekle su da su pristale na seksualne odnose sa Gaetzom.

Međutim, jedna od njih je rekla Odboru da je upotreba droga na zabavama i skupovima na kojima su bili zajedno možda "utjecala na njenu sposobnost da zaista zna šta se događa ili u potpunosti da svoj pristanak”.

Druga žena je rekla Komisiji: "Kada se sjetim određenih momenata, mislim da sam bila žrtva nasilja."

Slučajevi da Odbor za etiku objavi izvještaj pošto član Kongresa podnese ostavku su se dešavali, ali su izuzetno rijetki.

U tužbi, koju je u ponedjeljak podneo federalnom sudu u Washingtonu, Gaetz je iznio tvrdnju da je Komisija narušila njegovo ustavno pravo na odgovarajući pravni proces.

Protivnici smrtne kazne su sve više apelovali na Bidena, kome je preostalo manje od mjesec dana na funkciji, da se kazne osuđenicima na smrt preinače u doživotni zatvor bez uslovnog otpusta, što je kazna koju će sada služiti 37.

Poslije ove odluke, ostalo je samo nekoliko ubica visokog profila koji su djelovali iz mržnje ili počinili akt terorizma koji će se suočiti sa federalnom smrtnom kaznom - za čija je izvršenja postojao moratorijum pod Bidenom.

"Ove promjene su u skladu sa moratorijumom koji je moja administracija nametnula na federalna pogubljenja, u slučajevima koji nisu terorizam i masovna ubistva motivisana mržnjom", naveo je Biden u saopštenju.

"Preinačujem kazne za 37 od 40 pojedinaca koji su osuđeni na smrtnu kaznu u doživotne kazne (zatvora) bez mogućnosti uslovnog puštanja", rekao je on.

Trojica zatvorenika kojima je ostala na snazi federalna smrtna presuda su Dzhokhar Tsarnaev, koji je pomogao u izvršenju bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. i Dylann Roof, deklarisani bijeli rasista koji je 2015. godine pucao i ubio devet crnačkih vernika u Charlestonu u Južnoj Karolini.

Robert Bowers, koji je ubio 11 jevrejskih vjernika tokom masovne pucnjave u sinagogi Drvo života u Pittsburghu 2018, također ostaje osuđen na smrt.

Među onima kojima je smanjena kazna je devet osoba osuđenih za ubistvo drugih zatvorenika, četiri za ubistva počinjena tokom pljački banke i jedna osoba koja je ubila zatvorskog čuvara.

"Da ne bude zabune: osuđujem ove ubice, tugujem za žrtvama njihovih djela i bolujem sa svim porodicama koje su pretrpjele nezamisliv i nenadoknadiv gubitak", rekao je Biden.

"Ali vođen svojom savješću i svojim iskustvom... uvjeren sam više nego ikad da moramo zaustaviti primjenu smrtne kazne na federalnom nivou", dodao je on.

Trump najavljuje proširenje smrtne kazne

Biden je vodio kampanju za Bijelu kuću kao protivnik smrtne kazne, a Sekretarijat za pravosuđe izdao je moratorijum na njenu upotrebu na federalom nivou nakon što je Biden postao predsjednik.

Tokom svoje predizborne kampanje, Trump je često govorio o proširenju primjene smrtne kazne na migrante koji ubijaju američke građane i trgovce drogom i ljudima.

Od 2003. godine u Sjedinjenim Državama nije bilo pogubljenih federalnih zatvorenika sve dok Trump nije nastavio sa federalnim pogubljenjima u julu 2020.

Tokom Trumpovih posljednjih šest mjeseci na vlasti, dogodilo se 13 izvršenja smrtne kazne davanjem smrtonosne injekcije, što je više nego za vrijeme bilo kog američkog lidera u posljednjih 120 godina.

Posljednje federalno pogubljenje – koje je izvršeno smrtonosnom injekcijom u zatvoru u Terrr Haut u Indiani – dogodilo se 16. januara 2021, četiri dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Smrtna kazna je ukinuta u 23 od 50 američkih država, dok je u šest drugih država - Arizona, Kalifornija, Ohio, Oregon, Pennsylvania i Tennessee - na snazi moratorijum.

U 2024. godini u Sjedinjenim Državama je izvršeno 25 pogubljenja, sva na državnom nivou.

„Vrlo je hladno. Kiša je padala tokom noći. … Očekujemo veoma jaku kišu danas ovdje, a ovo je dok je 1,9 miliona ljudi raseljeno,” rekla je Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve UNRWA - Agencije UN-a za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama - novinarima u Ženevi u petak iz izbjegličkog kampa Nuseirat u centralnoj Gazi.

Nuseirat, jedan od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi osnovanih 1948. godine, prošle sedmice se našao pod izraelskiom napadom, koji je ubio više od 30 Palestinaca i povrijedio desetine drugih.

„Palestinci nemaju pristup adekvatnom skloništu, 69% zgrada je oštećeno ili uništeno širom Pojasa Gaze”, rekla je Wateridge.

Iako će mnogim ljudima nedostajati sklonište koje bi ih moglo zaštititi od zimske hladnoće i kiše, Wateridge je rekla “morali smo dati prednost hrani nego skloništu prilikom ulaska u pojas Gaze”.

Wateridge je objasnila da su osnovne zalihe pomoći bile u kamionima „izvan pojasa Gaze i čekale da uđu u posljednjih šest mjeseci”.

Zvaničnik UNRWA je također primijetio da su široko rasprostranjena oštećenja i uništavanje zgrada širom Gaze ostavili palestinske porodice nezaštićene od nemilosrdnih izraelskih zračnih napada.

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing. Click to reveal

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing - Click to reveal

---

Palestinac nosi ranjeno dijete, 20. decembar 2024. (Foto: REUTERS/Khamis Said)

„Od ljekara čujemo da djeca dobijaju povrede od gelera koji je doletio preko kilometar od mjesta udara, jer nema ničega osim šatora i tkanina da ih zaštiti od bilo kakvih bombi i metaka”, rekla je ona.

Wateridge je rekla da su neke od najgrubljivijih scena kojima je svjedočila „vidjeti mališane u bolnicama kojima nedostaju udovi nakon udara… i vidjeti djecu kako u hrpama smeća traže komadiće hrane ili materijala za sklonište”.

Rosalia Bollen, UNICEF-ova specijalistica za komunikacije u Gazi, koja je protekla tri mjeseca provela u palestinskoj enklavi, upozorava da glad, pothranjenost i teški životni uslovi dovode živote djece u opasnost.

Govoreći na video linku iz Amana u Jordanu, u petak, Bollen je rekla da više od 96 posto žena i djece u Gazi ne može zadovoljiti svoje osnovne prehrambene potrebe.

„Većina preživljava od porcija brašna, tjestenine, sočiva, konzervi u najboljem slučaju… ishrane koja polako ugrožava njihovo zdravlje”, rekla je ona, napominjući da zdravija hrana nije dostupna u Gazi jer je samo 65 kamiona pomoći dnevno ulazilo u Gazu, u poređenju sa 500 kamiona koji su ulazili dnevno prije rata.

„Sva djeca mlađa od 2 godine u Gazi konzumiraju u najboljem slučaju dvije grupe hrane. Ovo je veoma, veoma opasno jer maloj djeci koja brzo rastu treba pristup kvalitetnijoj ishrani... u suprotnom su u opasnosti od gubitka ili zaostajanja u razvoju”, rekla je Bollen.

„Posljedice toga su doživotne. Djeca se od toga kasnije ne oporavljaju”, rekla je ona, ističući da je patnja fizička i psihička. “Djeca su bolesna, umorna i traumatizirana.”

Ona je rekla da su uslovi za djecu posebno loši u sjevernoj Gazi, koja je pod „skoro potpunom opsadom već 75 dana”.

„Gaza mora biti jedno od najsrdačnijih mjesta za nas humanitarce za rad, jer svaki mali napor koji uložimo da spasimo život djeteta poništava se razaranjem”, rekla je ona. „Više od 14 mjeseci djeca su bila na oštroj ivici ove noćne more, sa više od 14.500 ubijenih djece i više hiljada povrijeđenih.”

Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, UNICEF, UNRWA i druge agencije UN-a izvršile su u četvrtak procjenu na četiri lokacije u kojima je boravilo oko 1.600 porodica koje su stigle iz Sjeverne Gaze od početka izraelske opsade prije skoro 11 sedmica.

„Porodice su smještene u šatore ili oštećene zgrade bez struje", navodi OCHA.

„Ljudi koji se sklanjaju na ovim lokacijama nemaju najosnovnije stvari, uključujući cipele, odjeću, dušeke, deke i kuhinjske potrepštine. Također su prijavili nedostatak lijekova, a bolesti se brzo šire zbog hladnoće.”

Bollen iz UNICEF-a napomenula je da je početak zime u Gazi nanio dodatni bol i patnju djeci kojoj je jako potrebna pomoć koja bi mogla ublažiti njihovu bijedu.

„Djeci je hladno. Ona su mokra. Ona su bosa. Vidim mnogu djecu koja još uvijek nose ljetnu odjeću, a pošto nema plina za kuhanje, također vidim puno djece kako čeprkaju po hrpama smeća tražeći plastiku koju mogu spaliti. Bolesti u međuvremenu pustoše njihova mala tijela, dok bolnice oskudijevaju i stalno su napadnute”, rekla je ona.

„Budući da mnogi od nas kreću u proslave Božića i Nove godine okruženi toliko toga, hajde da odvojimo trenutak da se sjetimo ove djece koja imaju tako malo, a opet gube sve više iz dana u dan.

„Svaki dan bez akcije krade još jedan dan djeci Gaze. ... Djeca Gaze ne mogu čekati”, rekla je Bollen.

U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.

„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.

U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.

Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.

„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”

„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.

Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.

Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.

Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.

„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”

Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.

„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.

Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.

Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u što više infrastrukturnih projekata u tom entitetu, od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.

U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).

Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.

Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.

Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.

Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.

U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.

Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.

Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.

„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.

On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.

Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.

„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.

Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.

Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.

Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.

„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”

Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.

Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.

Sharaa je govorio zajedno s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom nakon ranijeg sastanka s liderima libanskih Druza i obećanja da će okončati "negativno miješanje" u susjednoj zemlji.

Pobunjenici koje podržava Ankara odigrali su ključnu ulogu u podršci Sharainoj islamističkoj grupi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je bila na čelu pobunjeničkog saveza koji je zauzeo Damask 8. decembra, svrgnuvši dugogodišnjeg vladara Bashara al-Assada.

Tokom konferencije za novinare s Fidanom, Sharaa je rekao da će sirijske naoružane "frakcije početi se raspuštaju i ulaze" u vojsku.

"Apsolutno nećemo dozvoliti da u zemlji bude oružja izvan državne kontrole, bilo iz revolucionarnih frakcija ili frakcija prisutnih na području SDF-a", dodao je, misleći na Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima.

Sharaa je zamijenio maslinasto-zelenu vojnu košulju koju je nosio prije nekoliko dana za odijelo i kravatu tokom svojih sastanaka u nedjelju u predsjedničkoj palači.

Također je rekao: "Radimo na zaštiti sekti i manjina od bilo kakvih napada koji se dogode između njih" i od "spoljašnjih" aktera koji iskorištavaju situaciju "da izazovu sektaški razdor".

"Sirija je zemlja za sve i možemo koegzistirati zajedno", dodao je.

Taj osjećaj je bio izložen na živopisno osvijetljenom božićnom sajmu u Damasku, gdje je dijetetičar Batul al-Law rekao da ima više muslimana nego kršćana.

"Uvijek smo zajedno slavili i kršćanske i muslimanske praznike", rekao je, ali "osjetite da su ljudi sada sretniji i ugodniji".

Fidan je rekao da se sankcije Siriji moraju "ukinuti što je prije moguće". Pozvao je međunarodnu zajednicu da se "mobilizira kako bi pomogla Siriji da stane na noge i da se raseljeni ljudi vrate".

Gotovo 14-godišnji građanski rat u Siriji ubio je više od pola miliona ljudi i raselio više od polovine njenog stanovništva, a mnogi od njih su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući 3 miliona u Tursku.

Turska je zadržala čvrste veze s novim sirijskim liderima i nastavila vojne operacije u područjima pod kontrolom Kurda na sjeveroistoku Sirije.

Visoki njemački diplomata Tobias Tunkel rekao je u nedjelju na X-u da je razgovarao s liderom SDF-a Mazloumom Abdijem o rastućim tenzijama u pograničnom gradu Kobaneu koji drže Kurdi "i hitnim koracima za njihovo ublažavanje".

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da su žena i njeno dijete ubijeni u "artiljerijskom granatiranju proturskih frakcija" u selu Kobanea, a frakcije su se sukobile sa SDF-om južnije.

Ankara smatra da su jedinice za zaštitu naroda (YPG), glavna komponenta SDF-a, povezane s militantnom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK) kod kuće, koju i Turska i zapadni saveznici smatraju "terorističkom" organizacijom.

Regionalna moćna Saudijska Arabija je također u direktnom kontaktu s novim sirijskim vlastima, budući da je godinama podržavala opoziciju Assadu tokom građanskog rata u Siriji. Rijad će uskoro poslati delegaciju u tu zemlju, rekao je sirijski ambasador u glavnom gradu Saudijske Arabije.

Trgovinska grupa Airlines for America također predviđa rekordna putovanja, rekavši da očekuje da će američke aviokompanije prevesti 54 miliona putnika tokom perioda od 19 dana koji je počeo u četvrtak i završava se 6. januara. Taj broj bi predstavljao povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu.

Koji će dani biti najprometniji na putovanjima?

Najprometnije dane aviokompanije očekuju u petak i nedjelju, te 26. decembra, 27. decembra i 29. decembra. Očekuje se da će avio saobraćaj biti slab i na Božić i na Novu godinu. Najsporiji dan zračnog putovanja u SAD ove godine - sa velikom razlikom - bio je Dan zahvalnosti.

Uprava za sigurnost saobraćaja očekuje da će pregledati 40 miliona putnika tokom praznika i do 2. januara.

Oko 90% Amerikanaca koji putuju daleko od kuće tokom praznika biće u automobilima, prema AAA.

"Avio-putovanja su trenutno jako visoko, ali većina ljudi se vozi do svojih odredišta, a to važi za svaki odmor", rekao je portparol AAA Aixa Diaz.

Cijene benzina su slične prošle godine. Prosjek u četvrtak u cijeloj zemlji bio je oko 0,99 dolara po litri, što je manje u odnosu na 1 dolar prije godinu dana, prema AAA. Punjenje električnog vozila u prosjeku iznosi nešto manje od 35 centi po kilovat satu, ali varira od države do države.

Firma za podatke o transportu INRIX kaže da bi vrijeme putovanja državnim autoputevima moglo biti i do 30% duže od uobičajenog tokom praznika, a očekuje se da će u nedjelju biti najveći promet. Boston, New York City, Seattle i Washington, D.C., su gradska područja koja su spremna za najveća kašnjenja, navodi kompanija.

Vrijeme i drugi nepredviđeni faktori

Budući da period putovanja za godišnji odmor traje sedmicama, aerodromi i avio-kompanije obično imaju manje zaposlene dane nego tokom gužve oko Dana zahvalnosti, ali napor jednog užurbanog dana nakon kojeg slijedi drugi uzima danak na letačku posadu. A bilo koji zastoj - zimska oluja ili nestanak kompjutera - može dovesti do velikih poremećaja.

Tako je Southwest Airlines zaglavio 2 miliona putnika u decembru 2022., a Delta Air Lines pretrpio je manji, ali značajan pad nakon prekida tehnologije u svijetu u julu uzrokovanog neispravnim ažuriranjem softvera kompanije za cyber sigurnost CrowdStrike.

Mnogi letovi tokom praznika su rasprodati, što otkazivanje čini još otežanijim nego u sporijim periodima. To se posebno odnosi na manje i jeftine aviokompanije koje imaju manje letova i manje mogućnosti za ponovnu rezervaciju. Samo najveće avio-kompanije, uključujući American, Delta i United, imaju "interline ugovore" koji im omogućavaju da zaglavljene klijente stavljaju na letove drugog prevoznika.

Ovo će biti prva praznična sezona od kada je stupilo na snagu pravilo Odjela za transport prema kojem aviokompanije moraju klijentima dati automatski povrat novca za otkazani ili značajno odgođeni let. Većina putnika već je ispunjavala uslove za povrat novca, ali su to često morali sami tražiti.

Putnici i dalje mogu tražiti ponovnu rezervaciju, što je često bolja opcija od povraćaja novca tokom užurbanih perioda putovanja. To je zato što je pronalaženje leta druge aviokompanije u zadnjem trenutku vrlo skupo.

"Kada vam ponovo rezerviraju, platit će razliku u cijeni. Ako moj let u posjetu baki koji sam rezervirao prije šest mjeseci za 200 dolara bude otkazan, a ja se okrenem i rezerviram let za četiri sata od sada za 400 dolara, moram platiti tu razliku", rekla je Sally French, stručnjakinja za putovanja u kompaniji Nerdwallet za pitanja potrošača.

Ljudi koji putuju niskobudžetnim avio kompanijama s manje letova i bez partnerstva s drugim prijevoznicima mogu se suočiti s teškim izborom u slučaju otkazanog leta.

"Stavit će vas na sljedeći odlazni let Spirit ili Frontier, ali to bi moglo potrajati. Ponekad čekanje tri dana na sljedeći let neće raditi za vas", a plaćanje više za ponovno rezervaciju kod velike aviokompanije moglo bi da vrijedi, rekao je Francuz.

Neke aviokompanije iskorištavaju odredbu novog pravila Odjela za transport koji je definirao značajno kašnjenje od tri sata za domaći let i šest sati za međunarodni let. Prema Brettu Snyderu, koji vodi web stranicu Cranky Flyer, aviokompanije koje su ranije izdavale povrat novca za kraća kašnjenja - na primjer, Delta, United i JetBlue - sada koriste državni standard.

Odgođeni letovi povećavaju rizik da se torbe izgube. Putnici koji se odvoje od svojih torbi trebaju to prijaviti aviokompaniji i pitati šta će aviokompanija pokriti.

Planiranje unaprijed za 2025.

Cijene avio karata porasle su u novembru za 4,7%, u poređenju sa godinom ranije, prema podacima američke vlade. Ali početak 2025. je dobro vrijeme za početak planiranja putovanja za iduću godinu, uključujući proljetne i ljetne odmore.

"Budući da su putovanja toliko popularna, januar i februar su sjajni periodi za planiranje za mart, april i maj," Laura Motta, urednica izdavača turističkih vodiča Lonely Planeta, rekao je. "Ako želite da idete u Pariz na proljeće, o tome morate razmišljati u januaru."

Nova američka vojna baza u sjevernoj Poljskoj postaje ključni dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema poznatog kao Aegis Ashore.

Smještena u Redzikovu blizu Baltičkog mora i u blizini ruske Kalinjingradske regije, baza je opremljena sa tri lansera, od kojih svaki može držati osam projektila presretača.

Dizajnirana je da zaštiti NATO savez i Evropu od prijetnji balističkih projektila.

Kapetan Michael Dwan, komandant Operativne grupe 64, američke mornarice, koja se fokusira na misije protivraketne odbrane, objasnio je da lanseri rade autonomno, ne zahtijevajući ručnu intervenciju.

“Kada se otkrije prijetnja, naš sistem automatizira taj odgovor odabirom jedne od dostupnih raketa u bilo kojem od naša tri lansera da odgovori na tu prijetnju.”

Baza, zajedno sa sličnom instalacijom u Rumuniji, razaračima američke mornarice stacioniranim u španskoj luci Rota, i radarom za rano upozoravanje u Turskoj, čini vitalni dio NATO-ovog Aegis kopnenog proturaketnog štita iznad Evropa, dizajniranog za suzbijanje prijetnji balističkih projektila srednjeg i srednjeg dometa.

POGLEDAJTE JOŠ:

U 2025. zabrinutost za budućnost alijanse na istočnom boku NATO saveza

Sistem je nedavno pokazao svoju efikasnost u odbrani Izraela, rekao je zapovjednik Aegis Ashore Poland Matthew Plant.

“Sistem i špijun i misija odbrane od balističkih projektila Aegis testirani su u Sredozemnom moru u odbrani Izraela. Dakle, ti sistemi su testirani i dokazani. Bilo je to iransko lansiranje protiv Izraela. Da.”

U prostoriji za komandu i kontrolu, američko vojno osoblje non-stop prati potencijalne prijetnje. Njihova misija je da otkriju i odgovore na napade projektila, koristeći radarske podatke za usmjeravanje presretača u neutralizaciji nadolazećih projektila.

Zvaničnici ovdje naglašavaju da je baza striktno defanzivna.

“Nema eksploziva ili bojevih glava koje se nalaze na našim projektilima ovdje”, kaže Kapetan američke mornarice Michael Dwan.

Kremlj je odgovorio na otvaranje američke baze u Redzikovu, rekavši da će Rusija usvojiti "odgovarajuće mjere kako bi osigurala paritet".

Za Poljsku, ključnu članicu NATO-a koja se graniči sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, baza je vitalni dio njene strategije odbrane.

POGLEDAJTE JOŠ:

Šef poljske odbrane: Poljska spremna da se suoči s ruskim prijetnjama

Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naziva bazu prekretnicom u odvraćanju i odbrani.

„Baza Redzikowo se ne može spakovati u kofer i evakuisati u roku od nekoliko sati. Ovo štiti Evropu, ali i SAD i Kanadu, sve NATO saveznike. To je jedan od ključnih projekata i vidite koliko mu se Rusija protivi, to pokazuje koliko je to važan projekat.”

Bazom upravlja Saveznička vazdušna komanda NATO-a u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, koja nadgleda komandu i kontrolu sistema odbrane od balističkih projektila bloka.

Republikanci su u srijedu odustali od dvostranačkog plana koji bi spriječio zatvaranje nakon što su se protiv njega izjasnili novoizabrani predsjednik Donald Trump i milijarder Elon Musk.

Trump je rekao predsjedniku Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu da u suštini ponovo pregovara o dogovoru nekoliko dana prije roka kada ponestane federalnih sredstava.

Evo šta treba znati o mogućem zatvaranju vlade, na koje bi agencije to moglo utjecati i koliko bi to moglo trajati:

Šta znači ako se vlada zatvori?

Zatvaranje vlade se dešava kada Kongres ne usvoji zakon o privremenom ili trajnom finansiranju vlade, a takvu mjeru ne potpiše predsjednik.

Kada bi počelo zatvaranje vlade?

Ako Kongres ne odobri nastavak rezolucije ili trajniju mjeru potrošnje do petka, savezna vlada će se zatvoriti.

Kada je fiskalna godina završila 30. septembra, Kongres je usvojio nacrt zakona o privremenom finansiranju kako bi vlada ostala u funkciji.

Ta mjera ističe u petak.

Koje bi vladine agencije bile pogođene zatvaranjem?

Svaka federalna agencija određuje svoj vlastiti plan kako se nositi s gašenjem, ali u osnovi sve vladine operacije za koje se smatra da nisu od suštinske važnosti prestaju da se dešavaju, a rad stotina hiljada federalnih službenika je poremećen.

Ponekad su radnici pušteni, što znači da zadržavaju posao, ali privremeno ne rade dok se vlada ponovo ne otvori. Ostali savezni radnici mogu ostati na poslu, ali bez plaće, uz očekivanje da će im biti vraćena u cijelosti kada vlada ponovno otvori.

Osnovna pravila o tome ko radi, a ko ne datiraju iz ranih 1980-ih i od tada nisu značajno izmijenjena. Prema memorandumu o postavljanju presedana koji je sastavio šef budžeta tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, David Stockman, federalni radnici su izuzeti od otkaza ako su njihovi poslovi vezani za nacionalnu sigurnost ili ako obavljaju osnovne aktivnosti koje "štite život i imovinu".

Osnovne vladine agencije poput FBI-a, granične patrole i obalne straže ostaju otvorene. Službenici Uprave za sigurnost saobraćaja će nastaviti da rade na kontrolnim punktovima aerodroma. Američka poštanska služba također neće biti pogođena jer je nezavisna agencija.

Ali nacionalni parkovi i spomenici bi se zatvorili, a dok bi trupe ostajale na svojim položajima, mnogi civilni zaposlenici u agencijama poput Ministarstva odbrane bi bili poslani kući. Sudski sistemi bi takođe bili pogođeni pauziranjem parničnih postupaka, dok bi se krivična gonjenja nastavila.

Automatska naplata poreza bi ostala na pravom putu, ali bi Poreska služba prestala da vrši reviziju poreskih prijava.

Hoće li gašenje vlade utjecati na čekove socijalnog osiguranja?

Ne. Primaoci socijalnog osiguranja i Medicare i dalje bi primali svoje beneficije, koje su dio obavezne potrošnje koja ne podliježe godišnjim mjerama izdvajanja. Ljekari i bolnice će također nastaviti primati svoje naknade za Medicare i Medicaid.

Ali moguće je da nove prijave neće biti obrađene. Tokom zatvaranja vlade 1996. godine, hiljade podnosilaca zahtjeva za Medicare su odbijane dnevno.

Šta je “CR” ili kontinuirana rezolucija?

Kada se Kongres odluči za donošenje mjera za finansiranje savezne vlade, često se pojavljuje izraz “CR”. šta to znači?

"CR" znači "nastavak rješavanja", a to je privremeni zakon o potrošnji koji omogućava saveznoj vladi da ostane otvorena i djeluje prije nego što Kongres i predsjednik odobre trajnije izdvajanje.

„Čista CR“ je u suštini zakon kojim se proširuju postojeća izdvajanja, na istim nivoima kao i prethodne fiskalne godine.

Šta je omnibus zakon?

To je ogromna, sveobuhvatna mjera koju su zakonodavci generalno imali malo vremena da svare – ili razumiju – prije nego što o njoj glasaju.

Postoji mnogo mjera potrošnje koje su sve spojene u jednu, a ponekad se to dogodi ako desetak zasebnih mjera finansiranja ne prođe kroz kongresni proces potrošnje na vrijeme da bi se usvojile kako bi se financirala federalna vlada.

Ali republikanci su se ovoga puta odlučili protiv omnibusa, nadajući se da će umjesto toga ponovo pregovarati o svim federalnim troškovima sljedeće godine kada Trump bude u Bijeloj kući i kada će kontrolirati oba doma Kongresa.

Hoće li doći do zatvaranja vlade?

Možda — a možda i ne.

Na Capitol Hillu često dolazi do trzavica oko sastavljanja paketa finansiranja u posljednjem trenutku kako bi vlada ostala otvorena neposredno prije roka, barem privremeno.

Ali zatvaranja su se dogodila, nedavno prije šest godina, kada je Trump tražio financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika. To zatvaranje je bilo najduže u istoriji SAD-a.

Vlada Džimi Kartera je bila zatvarana svake godine tokom njegovog predsjedničkog mandata.

Bilo je i šest zatvaranja tokom Reganovog vremena u Bijeloj kući.