Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.

"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.

Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.

Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.

Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.

Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.

To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.

Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.

Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.

UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.

Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.

Koji su faktori doveli do ubistva?

Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.

U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.

Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.

Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.

Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica

Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.

Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.

Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.

Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.

Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.

Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?

Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.

Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.

Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.

Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.

U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.

Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.

"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.

Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.

"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."

Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.

"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.

Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.

Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".

Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.

Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.

Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.

Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.

Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.

Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.

"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.

"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.

Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.

"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”

Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.

Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.

Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.

Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.

"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.

On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.

"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.

Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.

"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.

Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.

Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog

Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.

"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.

Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.

"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.

Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.

"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.

"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.

„Ljudi su psihički iscrpljeni”, kaže Aunulah (45) iz San Dijega. „Svi znaju šta dolazi i mi jednostavno uzimamo malo slobodnog vremena.”

Podaci o gledanosti televizija — a sada i nova anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC) — jasno ilustruju taj fenomen. Prema anketi, oko dvije trećine punoljetnih Amerikanaca kažu da su nedavno osjetili potrebu da ograniče praćenje vijesti o vladi i politici zbog preopterećenosti.

Manji procenti Amerikanaca ograničavaju praćenje vijesti o sukobima u drugim dijelovima svijeta, ekonomiji ili klimatskim promjenama, pokazala je anketa.

Vijesti o izborima na CNN-u i MSNBC-u oduzimale su previše vremena Samu Gudeu prije izbora, kaže ovaj 47-godišnji električar iz Lincolna u Nebraski.

„Posljednja stvar koju sada želim da gledam je period između dvije vlasti”, navodi ovaj demokrata, koji nije pristalica novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Demokrate se povlače više od republikanaca

Anketa, sprovedena početkom decembra, pokazala je da oko sedam od 10 demokrata kažu da će manje pratiti političke vijesti. Procenat nije tako visok za republikance, koji imaju razloga da slave Trumpovu pobjedu. Ipak, oko šest od 10 republikanaca kažu da su takođe osjetilli potrebu da malo odmore, a procent je sličan i za nezavisne birače.

Razlike su daleko veće za TV mreže koje su zaokupljene političkim vijestima.

Nakon izborne noći do 13. decembra, gledanost MSNBC-a u udarnom terminu bila je u prosjeku 620.000, što je 54% manje u odnosu na predizborni period ove godine, saopštila je kompanija Nilsen. U istom vremenskom periodu, CNN-ov prosjek od 405.000 gledalaca pao je za 45%.

Na kanalu Foks njuz, omiljenoj informativnoj mreži Trumpovih pristalica, postizborni prosjek od 2,68 miliona gledalaca veći je za 13%, rekao je Nielsen. Nakon izbora, 72% ljudi koji su uveče gledali jednu od te tri kablovske mreže gledali su Fox News, u poređenju sa 53% prije izbornog dana.

Pad gledanosti za televizije naklonjene kandidatu koji je izgubio nisu novi trend. MSNBC je imao sličnih problema nakon što je Trump izabran 2016. godine. Foxu se to dogodilo 2020. godine, iako je situacija tu bila nešto komplikovanija - mnogi njegovi gledaoci tada su bili ogorčeni nakon što je mreža u izbornoj noći među prvima objavila da je u Arizoni najviše glasova dobio demokratski kandidat Joe Biden, pa su počeli da traže alternative.

MSNBC je imao problema sa ljutnjom gledalaca i nakon što su voditelji jutarnjeg programa Joe Scarborough i Mika Brzezinski posjetili Trumpa, nedugo nakon njegove pobjede na izborima 8. novembra. Iako je gledanost te emisije pala 35% od dana izbora, to je manji pad u odnosu na gledanost mreže u udarnom terminu.

CNN ističe da, iako imaju probleme sa gledanosti televizije, njihovi streaming i digitalni rejtinzi su konstantni.

Da li će interesovanje biti veće kada Trump preuzme dužnost?

MSNBC možda može pronaći utjehu u prošlosti. Prethodnih godina, gledanost televizijskih mreža bi se vratila kada se smanji depresija nakon izbornog poraza.

„Nemate izbora. Bez obzira da li želite to da čujete ili ne, to se dešava. Ako vam je stalo do vaše zemlje, nemate izbora nego da obratite pažnju”, kaže Aunallah o svom ponovnom praćenju političkih vijesti.

Ipak, to možda neće biti tako jednostavno. MSNBC-jev pad je već nego što je bio 2016. godine; a postoji i pitanje da li će Trumpovi protivnici htjeti da budu angažovani kao što su bili tokom njegovog prvog mandata. Ljudi takođe sve više ukidaju pretplate na kablovske televizije, iako MSNBC vjeruje da je spriječio ovaj trend.

Također, MSNBC se suočava sa korporativnim promjenama, jer je matična kompanija Comcast prošlog mjeseca objavila da će ta mreža postati dio nove kompanije, čime će dobiti novo rukovodstvo i biti razdvojena od mreže NBC News.

Anketa pokazuje da Amerikanci generalno žele da javne ličnosti manje govore o politici. Nakon izborne sezone u kojoj su glasovi poznatih ličnosti poput Taylor Swift dospjeli u prvi plan, istraživanje je pokazalo da Amerikanci češće ne odobravaju nego što odobravaju kada slavne ličnosti, velike kompanije i profesionalni sportisti pričaju o politici.

Gude, koji traži i druge načine da dođe do vijesti koje ga zanimaju, poput YouTubea, kaže da će MSNBC uvijek imati tvrdokornu publiku koja mrzi Trumpa, ali da ako žele da prošire tu publiku „onda moraju razgovarati o problemima i prestati pričati o Trumpu."

Kathleen Kendrick (36), prodavačica iz Colorada, koja je registrovana kao nezavisna glasačica, kaže da želi više dubine kada gleda vijesti, te da je veliki dio onoga što vidi jednostranost i plitkost.

„Dobijate priču, ali samo dio priče”, kaže ona. „Bilo bi lijepo kada biste dobili obje strane i više istraživanja.”

Aunallah također traži veću dubinu i raznolikost i kaže da ga više ne zanima da „gleda kako ljuti čovjek na uglu viče na mene”.

„Nekako su oni sami krivi što ne gledam”, dodao je. „Osjećam kao da su sve ovo vrijeme proveli pričajući o izborima. Toliko su se fokusirali na to da kada se glavni događaj završi, zašto bi ljudi željeli da nastave da gledaju?”

Anketa je sprovedena među 1.251 punoljetnom osobom, od 5. do 9. decembra 2024.

Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.

Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.

28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.

„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.

Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.

Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.

„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.

Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”

Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.

„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.

55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.

Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.

„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.

Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.

Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.

„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.

Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.

Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.

Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.

Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.

"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.

"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.

Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.

Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.

Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.

"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.

Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.

Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.

O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.

„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.

Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.

Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.

Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.

Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.

Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.

Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.

„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.

Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.

„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.

Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.

Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.

Samo ovog mjeseca, ruske vlasti su pretresle dom njenih roditelja u lučkom gradu Magadan i pokrenule krivični postupak protiv Marokovskaje zbog kršenja ruskog zakona o stranim agentima.

Kada je govorila za Glas Amerike ove jeseni iz Praga, Marokovskaja je tražila riječi kojima bi objasnila zašto je svaka njena žrtva imala smisla.

"Oni truju Ruse", kaže objašnjavajući kako vidi propagandu iz Kremlja. "Informacije su jedna od najvažnijih stvari u našem svijetu i ja se protivim tome da se manipuliše ljudima."

Marokovskaja je glavna urednica istraživačkog medija IStories, koji pokušava da probije propagandu i običnim građanima u Rusiji donese činjenice. Ali, radeći svoj posao, ona i njeni saradnici dobijaju prijetnje tužbama i nadzirani su - iako su bazirani u Pragu.

Marokovskaja nije planirala da napusti Rusiju, čak ni kada je proglašena stranim agentom 2021. Umjesto toga, radila je sve što je propisano kada je neko tako obilježen - recimo, na sve svoje objave na društvenim mrežama, pa čak i ako je okačila fotografiju psa, stavljala je naznaku da su "rad stranog agenta". Također je predavala svoje finansijske izvještaje Ministarstvu pravde.

"Bilo je zaista ponižavanuće", kaže Marokovskaja, ali dodaje da je poštovala pravila jer je željela da nastavi da izvještava iz Rusije. "Bilo mi je važno da ostanem u Rusiji koliko god mogu. Zato što sam smatrala da ne možete biti ruski novinar ako niste tamo", kaže.

Ali, poslije invazije Rusije na Ukrajinu, kaže da je postalo jasno da će Moskva pojačati progon nezavisnih novinara.

Ubrzo potom, zajedno sa kolegama iz IStories je pobjegla u Češku, u Prag. Tada je mislila da ta veza sa publikom u Rusiji neće preživjeti na daljinu.

"Plašili smo se da ne postanemo medij za imigrante. Želimo da budemo medij za Ruse u Rusiji, prvenstveno. I dalje imam taj strah, ali vidim da možemo da radimo i u ovakvim okolnostima".

Marokovskaja je radila za IStories od osnivanja 2020, a u septembru, sa 29 godina, postaje urednica i tu funkciju preuzima od Ronana Anina. On je nekada radio za list Novaja gazeta i kaže da nije očekivao da se desi nešto ekstremno poput invazije na Ukrajinu. Anin je predvidio da će novinari na kraju morati da odu iz zemlje zbog sve jače represije Moskve.

"Jer je očigledno da će u jednom momentu doći i po nas", kaže Anin.

Za njega, zajednički rad na pričama je ono što IStories čini drugačijim. Taj medij također prvenstveno objavljuje istraživačke priče, a ne veijsti.

"Glavni posao novinara je da otrkiju istinu, a ne samo da objave ono što je neko već objavio", smatra Anin.

Rusija je taj medij označila kao stranog agenta i nepoželjnu organizaciju - čime se zaposleni, njihovi izvori i donatori izlažu opasnostima da budu kažnjeni, da budu krivično gonjeni ili da završe u zatvoru. I to je pokazalo koliko su utjecaja imale priče IStories, kaže Karol Lucka sa Međunarodnog instituta za novinarstvo u Beču.

"Istraživačko novinarstvo je defintivno ono što razgnjevljuje donosioce političkih odluka", kaže Lucka.

Marokovskaja je preuzela vodstvo nad jednim od najprominentnijih portala istraživačkog novinarstva u Rusiji, u treuntku kada su ulozi veoma visoki.

Kako se bliži treća godišnjica rata u Ukrajini, maltretiranja novinara od Kremlja dešavaju se gotovo na dnevnoj bazi, a budućnost Rusije je neizvjesna. Zato, kaže Marokovskaja, njihov rad je važniji nego ikad.

Među njenim prioritetima je kako da održi povezanost između portala IStories i publike u Rusiji i kako da, u idealnim uslovima, poveća broj čitalaca.

"Kada živite u Rusiji okruženi ste propagandom. Mnogim ljudima amo je potrebna istina."

Portal IStories dolazi do ljudi u Rusiji koji se protive Vladimiru Putinu i ratu. Marokovskaja želi da se fokusira na one koji nisu nužno protiv Putina, već su negdje na sredini.

"I ti ljudi su naša ciljna grupa, naša potencijalna publika."

Dio te strategije je da razgovaraju sa ljudima na način da ih ne izoluju, kaže Artem, direktor video redakcije u IStories, koji nije želio da objavi svoje prezime jer je radio na ruskom prodržavnom mediju.

"Ne govorimo im da su idioti, ratni zločinci. Želimo da predstavimo kako se stvarno živi u Rusiji, razgovaramo sa običnim ljudima o njihovim problemima. Trudimo se da nađemo nešto što je njima interesantno."

Video je primarni fokus portala IStories, objavljuju priče na YouTubeu gdje imaju oko 720.000 pratilaca i gdje neki snimci imaju i milion pregleda.

U augustu su ruske vlasti počele da usporavaju brzinu učitavanja video snimaka na Youtubeu i Artem kaže da ga brine kako će to uticati na IStories.

Dokumentarac sa YouTubea iz 2022. u kojem ruski vojnik priznaje da je ubio civila u Ukrajini imao je više od 2,5 miliona pregleda. Također je postao centar krivičnog postupka u Rusiji.

Novinarka koja je radila priču, Ekaterina Fomina, koja sada radi na televiziji Rain i osnivač IStories, Anin, optuženi su da su širili ono što Kremlj smatra lažnim informacijama o ruskoj vojsci. Sudi im se u odsustvu, a oni su optužbe negirali.

Tužba potvrđuje prijetnje Moskve sa kojima se novinari u egzilu suočavaju, a koje su poznate kao transnacionalna represija. Prijetnje tužbama, nadzor, hakovanje i neki slučajevi trovanja su zabilježeni u tom kontekstu.

I Marokovskaja je prošle godine mjesecima dobijala prijeteće poruke, kao i nagovještaje da ih neko nadzire.

"Ja sam ovdje u fizičkoj opasnosti, a i moja porodica je u potencijalnom riziku. I to je velika žrtva", kaže Marokovskaja.

Ambasada Rusije u Pragu i Ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na upit Glasa Amerike za komentar.

Pošto su prijetnje učestale, mnogi zapolseni u IStories tu rade anonimno.

"Šteta, ali to je danas dio posla. Borimo se protiv kriminalaca u Kremlju, a oni ne poštuju pravila. Rade samo šta žele, tako da ćemo i mi da radimo isto", dodaje.

Cijena ovakvog posla je visoka. Ali, kaže Anin, "važno je u ovim historijskim trenucima sačuvati istinu o tome šta se zaista događa u zemlji, sačuvati istinu o zločinima Putinovog režima".

Za Marokovskaju, utješno je to što zna da radi ispravnu stvar za svoju zemlju.

"Za mene je to jednostavno. Ja sam patriota, a ruska vlada nije."

Panamski kanal je od otvaranja 1914. godine bio od strateške važnosti za globalne trgovinske rute i jedan od ključnih izvora prihoda za panamsku vladu. Međutim, kontrola nad tom rutom nije uvijek bila u rukama lokalnih vlasti.

Sjedinjene Države su decenijama imale isključivu upravu nad Panamskim kanalom, zbog glavne uloge u njegovoj izgradnji. Međutim, poslije potpisivanja sporazuma Torijjos-Carter 1977. godine, Washington je prepustio Panami suverenitet nad kanalom, što stanovnici te zemlje nazivaju istorijskom "prekretnicom".

Trump to sada dovodi u pitanje. U nedjelju je sugerisao da bi nova administracija mogla da pokuša da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom zbog "apsurdnih" nadoknada koje brodovi plaćaju da bi plovili tom rutom.

Šta kažu historija i sporazumi

Američka vlada, pod predsjednikom Theodoreom Rooseveltom, 1902. godine je kupila francusku imovinu u zoni Panamskog kanala za 40 miliona dolara, kada je ta teritorija i dalje bila dio Kolumbije.

Nakon odbijanja prijedloga za izgradnju kanala, Sjedinjene Države podržale su panamski pokret za secesiju i priznale Republiku Panamu kao nezavisnu državu 6. novembra 1903.

Iste godine, 18. novembra, potpisan je sporazum koji je Americi dao vlasništvo i kontrolu nad zonom Panamskog kanala i omogućio njegovu izgradnju.

Deceniju kasnije, Panamski kanal je zvanično otvoren. Njegova izgradnja omogućila je brodovima da izbjegnu da plove oko Južne Amerike ili da koriste panamsku željeznicu da transportuju robu između Atlantskog i Pacifičkog okeana.

Nezadovoljstvo stanovnika Paname

Američka kontrola nad kanalom značila da je veliki dio panamske teritorije bio u rukama strane vlade, što je izazivalo nezadovoljstvo stanovništva.

Višegodišnji protesti prethodili su istorijskim događajima 9. januara 1964. godine, koji se smatra "Danom mučenika" u Panami.

Na taj datum, desetine studenata su došle do kanala sa školskom zastavom, zahtijevajući da bude podiguta. Međutim, sukobili su se sa američkim vojnicima i zastava je pocijepana. Zbog toga su uslijedili trodnevni nemiri, u kojima je stradala 21 osoba.

Diplomatski odnosi Washingtona i Paname su prekinuti, što je dovelo do međunarodnog pritiska da se započnu pregovori i potpiše novi sporazum.

Sporazumi Torijjos-Carter

Američki predsjednik Jimmy Carter i panamski lider Omar Torijjos su 7. septembra 1977. godine potpisali sporazume koji su na kraju doveli do toga da SAD ustupe kanal Panami.

Nekoliko mjeseci ranije, Carter je vodio bitku u Kongresu da ratifikuje sporazume, poručujući da su ključni da se "osigura dalja efikasna upotreba kanala za američke komercijalne i bezbjednosne potrebe".

Prema sporazumima, Panama je Americi odobrila da upravlja kanalom do 31. decembra 1999. godine. Od tada, kanal je potpuno prešao u ruke panamskih vlasti.

Odvojenim sporazumom, o neutralnosti i radu Panamskog kanala, utvrđeno je da je taj prolaz "neodvojivi dio" panamske teritorije i da će "biti trajno neutralan".

Sporazumi su zaštićeni međunarodnim pravom, tako da nije poznato kako bi Trump pokušao da preuzme teritoriju koja je već data Panami.

Sjedinjene Države su i dalje glavni korisnik Panamskog kanala, prema lokalnim vlastima, i imaju udio od gotovo 67 odsto u ukupnom teretu koji se prevozi tom rutom.

Odbacivanje Trumpovih poruka

Panamski predsjednik Jose Raul Mulino odbacio je Trumpove izjave o mogućem povratku kontrole nad kanalom kao narušavanje suvereniteta njegove zemlje.

Mulino je u videu poručio da "svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i da će to i dalje biti slučaj".

Trump je kasnije na to odgovorio na svojoj mreži Truth Social: "Vidjećemo!".

Također je postavio sliku američke zastave u području kanala uz poruku: "Dobrodošlu u kanal SAD".

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro takođe je odbacio Trumpove poruke, navodeći da je Trump "pogriješio i sam sebe opovrgao". Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum naglasila je da "Panamski kanal pripada stanovnicima Paname".

Ovo je navedeno u zajedničkom saopćenju ambasada Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije, Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH.

U saopćenju se, između ostalog, navodi da svi zakoni i zaključci koje donose niži organi – uključujući parlamentarna tijela oba entiteta – moraju biti u skladu s Ustavom i nijedan entitet nema ovlaštenje da ospori postojanje institucija ili zakona BiH.

"U trenutku kada formalno otvaranje pregovora za pristupanje EU nikada nije bilo bliže, povratak političkim blokadama imao bi negativne posljedice za sve građane BiH, od kojih većina podržava pristupanje EU", navodi se u zajedničkom saopćenju objavljenom 25. decembra.

I Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska Italija i Njemačka zajedno sa Delegacijom Eu u BiH, pružaju podršku suverenitetu, nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH.

Podršku su pružile i visokom predstavniku koji je, u skladu sa svojim ovlaštenjima prema Daytonskom mirovnom sporazumu konačni tumač civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma.

Skupština RS usvojila je rano 25. decembra zaključak kojim se od Milorada Dodika, proruskog predsjednika tog bosanskoercegovačkog entiteta, traži da se ne odaziva na poziv Suda Bosne i Hercegovine, sve dok ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku.

Radi se o jednom od 12 zaključaka koje je Skupština RS usvojila nakon razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma" na posebnoj sjednici.

Među usvojenim zaključcima je i onaj kojim se traži da imenovani predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine obustave dalje odlučivanje, sve dok Sud BiH i državno Tužilaštvo ne obustave “politički montirani proces” protiv Dodika i Lukića.

No, blokade neće biti "ako se odlučuje o pitanjima kojima se vrši prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH".

Od predstavnika RS na nivou BiH se traži i da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija, dok se ne uspostave uslovi da se taj proces odvija "u skladu sa postulatima demokratije i vladavine prava".

Poslanička većina je osudila i "miješanje" Tužilaštva BiH u rad Skupštine RS, navodeći da odluke entitetskog parlamenta može razmatrati samo Ustavni sud RS.

Tužilaštvo je pred početak posebne sjednice zatražilo informaciju na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".