Rubio se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.

U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.

Iako je Trump uvijek može da se predomisli u posljednjem trenutku, čini se da je odlučio da izabere Rubija, prema izvorima koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o privatnim razgovorima.

Predstavnici Trumpa i Rubija nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Nova administracija će se suočiti sa svijetom koji je danas nestabilniji i opasniji nego što je bio kada je Trump preuzeo dužnost 2017. godine, s ratovima koji bjesne u Ukrajini i na Bliskom istoku i Kini koja se približava američkim neprijateljima Rusiji i Iranu.

Ukrajinska kriza bit će visoko na Rubiovoj agendi.

Rubio (53) je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.

„Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem”, rekao je Rubio za NBC u septembru.

Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.

Ako bude potvrđeno, Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.

Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.

Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije „delinkventne” u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.

Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.

Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.

Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.

Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.

Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.

„Elise je nevjerovatno jaka, čvrsta i pametna borkinja za Ameriku na prvom mjestu”, rekao je Trump u izjavi od ponedjeljka u kojoj je objavio svoj izbor.

Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.

Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.

2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.

Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.

Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.

Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.

„Mislim da su zaboravili na srednju klasu”, rekao je Bazan, koji radi za komunalnu kompaniju u Rio Grande Cityju, sjedištu najvećeg hispanskog okruga u zemlji. „Ljudi trenutno pate. Sve je veoma skupo.”

Region Južnog Texasa - koji se proteže od San Antonija do doline Rio Grande - dugo je bio demokratsko uporište. Približavanje Trumpu 2020. uznemirilo je demokrate u pretežno latinoameričkom području, gdje su se republikanci decenijama rijetko trudili da kandiduju kandidate u lokalnim utrkama. Međutim, malo je demokrata očekivalo dramatično prestrojavanje koje se dogodilo u utorak, kada je Trump promijenio nekoliko okruga duž granice, uključujući Hidalgo i Cameron, dva najnaseljenija okruga u dolini Rio Grande.

U okrugu Starr, gdje živi Bazan, birači su podržali republikanskog predsjedničkog kandidata po prvi put u jednom vijeku. Seoski okrug pretežno latinoameričke i radničke klase, sa srednjim prihodom domaćinstva od 36.000 dolara, što je jedan od najnižih u državi, dao je Trumpu prednost od 16 postotnih poena u odnosu na potpredsjednicu Kamalu Harris. Otprilike 2 miliona stanovnika živi na najjužnijoj tački Texasa, među ogromnim obradivim površinama i mnogim državnim i federalnim agentima koji patroliraju granicom.

Trumpove pobjede u dolini Rio Grande jasno su pokazale kako se birači radničke klase širom zemlje okreću ka republikancima. To uključuje glasače na granici sa Texasom, gdje su mnoge demokrate dugo tvrdile da će Trumpove obećane mjere za smanjenje imigracije odbiti glasače.

„Cijeli sam život bio demokrata, ali sam odlučio preći u republikanca s političkim krajolikom kakav je sada”, rekao je Luis Meza, 32-godišnji birač iz okruga Starr. „Osjećao sam da je odlazak u Republikansku stranku bolji izbor, posebno s obzirom na pitanja imigracije i svega sličnog što se događa.”

Meza je rekao da je u početku bio protiv Trumpa, ali je primijetio premalo promjena pod predsjednikom Joeom Bidenom da bi se opravdalo glasanje za Harris.

Biden je osvojio okrug Hidalgo s manje od pola prednosti nego Hillary Clinton 2016. Od tada su republikanci uložili milione dolara kako bi uvjerili Hispanoamerikanace i radničku klasu koji je ogorčeni demokratskom politikom.

Sličan scenarij odigrao se u tri najkonkurentnije državne utrke u obližnjim okruzima. Republikanska zastupnica Monica De La Cruz odnijela je odlučujuću pobjedu u 15. kongresnom okrugu. U druge dvije utrke, iskusni demokratski kandidati jedva su se održali na svojim mjestima.

Demokratski zastupnik Henry Cuellar za dlaku je izbjegao poraz protiv političkog novopridošlice u najkonkurentnijoj utrci u svojoj karijeri dugoj dva desetljeća. Cuellar, čiji okrug uključuje Rio Grande City, optužen je ove godine za podmićivanje i druge optužbe jer je navodno primio 600.000 dolara od kompanija u Meksiku i Azerbajdžanu. Njegova podrška ograničenjima pobačaja čini ga jednim od najkonzervativnijih demokrata u Zastupničkom domu.

Demokratski zastupnik Vicente Gonzalez također je za dlaku izbjegao poraz od protivnika kojeg je udobno pobijedio prije dvije godine.

Na nacionalnoj razini, prema podacima AP VoteCasta, činilo se da će crni i latino glasači podržati Harris nešto manje nego što je to bilo za Bidena prije četiri godine. Više od polovice hispanoameričkih birača podržalo je Harris, ali to je malo manje u odnosu na otprilike 6 od 10 koji su podržali Bidena 2020. Čini se da je Trumpova podrška među tim skupinama malo porasla u usporedbi s 2020.

U McAllenu u Texasu, Jose Luis Borrego rekao je da su ga inflacija i obećanje strožijih graničnih ograničenja natjerali da glasa za republikanskog predsjedničkog kandidata po prvi put.

„Želio sam vidjeti promjenu i zato sam glasao za Trumpa. Glasao sam za crveno. Ne bih se nazvao republikancem”, rekao je 37-godišnji Borrego. Rekao je da je na prethodnim izborima glasao za Hillary Clinton i nezavisnog senatora Bernieja Sandersa.

Cijela Borregova porodica glasala je za Trumpa.

„Upravo smo (napravili) ovaj izbor, jer nismo imali drugog izbora s kojim bismo se osjećali ugodno”, rekao je.

Republikanski senator Ted Cruz rekao je da je imao višemjesečne posjete regiji tokom svoje predizborne utrke protiv demokratskog zastupnika SAD-a Colina Allreda. U pobjedničkom govoru na dan izbora, Cruz je rekao da hispanoamerički birači napuštaju Demokratsku stranku zbog imigracije.

„Vraćaju se kući konzervativnim vrijednostima koje nikada nisu napustili. Oni razumiju nešto što liberalne elite nikada neće: nema ničeg naprednog u otvorenim granicama”, rekao je Cruz. „Nema ništa latino u tome da se kriminalci slobodno šetaju.”

Michael Mireles, direktor građanskog angažmana grupe za radnička prava La Union del Pueblo Entero, smatra da demokrate nisu dovoljno angažirali hispanoameričke birače oko pitanja koja ih se tiču.

„Mislim da su ljudi s demokratske strane bili jako spori u tim razgovorima s latinoameričkim kućanstvima i porodicama", rekao je Mireles u okrugu Hidalgo nakon dana izbora.

Nakon izborne pobjede, sada su sve oči uprte u novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i kako će on vladati. Njegove pristalice vjeruju da će čak i oni Amerikanci koji nisu glasali za bivšeg predsjednika gledati na to kako će im se životi poboljšati.

„Mislim da će mnogi ljudi širom zemlje, čak i (oni) koji su prihvatili neke lažne priče o Donaldu Trumpu, biti ugodno iznenađeni kada im se plata poveća. Cijene će padati u zemlji, a granica će biti sigurna”, rekao je bivši republikanski predsjednički kandidat Vivek Ramaswam.

Odabirom Susie Wiles za Trumpovu šeficu kabineta, administracija novoizabranog predsjednika već se oblikuje.

Bivši predsjednik je u subotu na svojoj platformi za društvene mreže Truth pojasnio da ni bivša američka ambasadorica u UN Nikki Haley, niti Trumpov bivši državni sekretar Mike Pompeo ovoga puta neće biti pozvani da se pridruže njegovom kabinetu.

U međuvremenu, postavljaju se pitanja da li će Trump postupiti u skladu sa obećanjima da se osveti političkim neprijateljima i onima koji su vodili pravne slučajeve protiv njega.

„Reći ću vam ponovo šta je Donald Tramp rekao o ovome: uspjeh će biti naša osveta”, rekao je Ramaswamy.

Za one koji su podržali demokratsku predsjedničku kampanju potpredsjednice Kamale Harris, ovo je vrijeme za razmišljanje.

„Radnička klasa ove zemlje je ljuta i ima razloga da bude ljuta. Danas živimo u ekonomiji... gdje je ljudima na vrhu fenomenalno dobro, dok 60 posto naših ljudi živi od plate do plate”, kaže senator Bernie Sanders.

Hvaleći postignuća Bidenove administracije, senator Sanders rekao je da ima još posla za obaviti.

„Potreban nam je plan koji kaže radničkoj klasi da ćemo se uhvatiti u koštac s ovim moćnim posebnim interesima i stvoriti ekonomiju i vladu koja radi za vas”, rekao je Sanders.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će doći do mirnog prijenosa vlasti 20. januara. Biden je nazvao Trumpa da mu čestita nakon pobjede na izborima, a trebali bi se sastati u srijedu u Bijeloj kući.

U Sarajevu je u Bosanskom kulturnom centra 8. novembra održana premijera filma „Blum: Gospodari svoje budućnosti”, koji je režirala Jasmila Žbanić. Sala je bila popunjena do zadnjeg mjesta, a počasni gosti premijere bili su bivši uploslenici kompanije Energoinvest, koji su učestvovali u filmu.

Od 9. novembra, počinju redovne projekcije filma u kinu „Meeting point”, a namjera filmskog tima je da se prikazuje po cijelog Bosni i Hercegovini i šire te da što više mladih ljudi vidi priču o legendarnom inženjeru i menadžeru.

Emerik Blum, naučnik, industrijalac i bivši gradonačelnik Sarajeva, ostavio je trajan pečat u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Kao osnivač i prvi direktor Energoinvesta, Blum je transformisao mali biro u jednu od najuspješnijih kompanija u zemlji, vodeći Bosnu i Hercegovinu ka prosperitetu.

Osim što je bio izuzetan inženjer i poslovni lider, Blum je bio i nosilac francuske titule „Vitez Legije časti”.

Žbanić: Voljela bih da film pogleda što više mladih

„Film je završen i voljela bih da ga što više ljudi pogleda, a posebno mladih ljudi zato što mislim da, iako govori o prošlosti, životu Emerika Bluma, njegovih saradnika, Energoinvestu i drugačijem sistemu, on je najviše usmjeren na to da vidimo kako osmisliti budućnosti, referirajući se na Bluma”, kazala je redateljica Jasmila Žbanić.

Blum je rođen 1911. godine u Sarajevu, školovanje je nastavio u Češkoj, gde je diplomirao elektrotehniku na Tehničkom fakultetu u Pragu, a zatim se vratio u rodni grad. Nedugo nakon povratka, 1941. godine, uhapšen je i poslat u logor Jasenovac, gde je kao inženjer održavao električnu centralu. Iz logora je uspio da pobjegne 1944. godine. U jednoj kraćoj sceni filma, prikazan je i arhivski materijal u kojem se Blum prisjeća Jasenovca.

Ulaganje u istraživanje i ljude

Film je koristio arhivsku građu i izjave ljudi koji su u doba procvata Energoinvesta radili tu, i imali direktan kontakt s Emerikom Blumom. Od inženjera, osoba koje su radile na tenderima, do vozača i potomaka, pokazano je kako je Blum bio čovjek kojem se moglo prići i koji je želio da ljudima koje zapošljava bude dobro. Bio je gradonačelnik Sarajeva u periodu 1981-1983.

Film se referisao i na „zlatno doba”, period kada su u Sarajevu održane Zimske olimpijske igre, događaj u kojem je Emerik Blum imao važnu organizatorsku ulogu da pripremi grad za tako velik događaj.

Radnici Energoinvesta su išli na specijalizacije i kurseve u Francusku i SAD, a u jednom trenutku, Energoinvest je stipendirao oko 2400 osoba.

Energoinvest je gradio delekovode, ali i drugu tehnologiju širom svijeta, dobijao tendere čak i u SAD. U jednom periodu, kompanija je proizvodila i separatore za nuklearne centrale.

Blum je imao viziju i investiranja, posebno u mlade, te je od kredita za Energoinvest usmjerio dio sredstava za opremanje Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Energoinvest je kompanija koja je osamdesetih razvila svoj sistem komuniciranja putem emaila. Osim toga, kao vizionar, Blum se upustio i u reformisanje kompanije te je doveo američku kompaniju McKinsey da napravi plan reorganizacije Energoinvesta.

Briga o radnicima

Kroz historiju Energoinvesta, Sarajeva, obnove Jugoslavije i Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata, ispričana je i priča o modelu radničkog samoupravljanja kao modela.

Međutim, zbog svojih ideja, Blum je bio i na meti komunističkog establišmenta pošto se činio isuviše liberalnim, pa čak i orijentisanim na kapitalizam. Časopis Newsweek ga je zbog toga nazvao „crvenim kapitalistom”.

Koproducent filma, Richard Bondi, koji radi za Google, iznio je nakon projekcije svoja razmišljanja vezana za uspjeh Emerika Bluma kao menadžera i naučnika:

„Briga o radnicima mi se učinila sličnom onome što se dešavalo u Googleu. Osnivači Googla su inženjerima, svojim zaposlenicima dali nevjerovatnu autonomiju, kulturu u kojoj imate osjećaj da vrijedite puno više od onoga što piše na platnom spisku. Tvrdili su da je to prvi put u ovom univerzumu da se pojavljuje jedna takva kompanija. To je zato što nisu znali za Emerika Bluma”.

Film „Blum: Gospodari svoje budućnosti” treba ostati upamćen ne samo kao svjedočanstvo i analiza historije BiH i Jugoslavije te spomenik Emeriku Blumu, nego i kao upečatljivo djelo komuniciranja nauke i tehnologije.