Izdvojeno
Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti
Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.
U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.
Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta
Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".
"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”
Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.
"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.
Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.
Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.
"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.
Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.
Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.
Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.
"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.
Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"
Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.
Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.
Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.
"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.
Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.
" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.
SAD ponovo šalju "visoko opasne" migrante u Guantanamo Bay
Sjedinjene Američke Države počele su da šalju više migranata za koje zvaničnici smatraju da su kriminalci "visoke opasnosti" u američku pomorsku bazu u Guantanamo Bayu na Kubi, samo nekoliko dana nakon što su ispraznili objekte za migrante u bazi.
Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.
Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.
Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.
Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.
Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.
Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.
„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.
ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.
Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.
Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.
Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.
Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.
DHS je odbacio navode tužbe.
Trumpova administracija predlaže visoke naknade za kineske teretne brodove
Trumpova administracija predložila je nove takse na međunarodnu plovidbu koje bi ciljale na plovila u vlasništvu kineskih kompanija ili proizvedena u kineskim brodogradilištima, obećavajući da će dramatično promijeniti ekonomiju globalne trgovine.
Nova politika bi teretnim brodovima u vlasništvu Kine, kao i brodovima pod zastavom trećih zemalja izgrađena u Kini, naplaćivala milion dolara ili više po luci za pristajanje u SAD.
Veliki kontejnerski brodovi često se višestruko zaustavljaju prilikom isporuke robe u SAD i suočili bi se s novim naknadama u svakoj luci.
Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je prijedlog u petak, povezujući ga s istragom nekoliko američkih sindikata da je Kina nepravedno narušila međunarodnu industriju brodogradnje.
Istraga, sprovedena u skladu sa članom 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, utvrdila je da je kineska vlada vodila politiku subvencionisanja svoje domaće brodograditeljske industrije s ciljem „ dominacije“ na globalnom tržištu.
Rastući udio na tržištu
Istraga je istakla da je u proteklih 25 godina udio Kine u svjetskoj brodogradnji eksplodirao. Kina je činila oko 5% ukupne tonaže brodova proizvedenih 1999. godine. Do 2023. godine kineski udio na tržištu premašio je 50%.
USTR je utvrdio da kineska politika „opterećuje ili ograničava američku trgovinu potkopavajući poslovne prilike i ulaganja u sektor pomorstva, logistike i brodogradnje SAD-a; ograničavanje konkurencije i izbora; stvaranje rizika ekonomske sigurnosti od ovisnosti i ranjivosti u sektorima koji su ključni za funkcioniranje ekonomije SAD-a; i podrivanje otpornosti lanca snabdijevanja.”
Rezultati istrage, koja je počela za vrijeme administracije predsjednika Joea Bidena, objavljeni su prošlog mjeseca.
Prijedlog je bio otvoren za javno očitovanje do 24. marta, nakon čega će uprava odlučiti hoće li ga implementirati ili ne.
Kineska reakcija
U ponedjeljak je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian oštro kritizirao potez SAD-a.
„[Da bi služile svojim političkim agendama kod kuće, SAD su zloupotrijebile istragu iz odjeljka 301, koja je ozbiljno prekršila pravila WTO [Svjetske trgovinske organizacije] i dodatno potkopala multilateralni trgovinski sistem“, rekao je. “Pozivamo američku stranu da poštuje činjenice i multilateralna pravila i odmah zaustavi svoja pogrešna djela.”
Kinesko udruženje nacionalne brodograđevne industrije (CANSI) i Kinesko udruženje brodovlasnika ranije su osudile istragu USTR-a kao "zaključke puni laži i iskrivljavanja činjenica".
U saopćenju objavljenom kada su rezultati istrage objavljeni, CANSI je rekao: “Razvoj kineske brodogradnje striktno slijedi pravila međunarodne trgovine i rezultat je suradnje s globalnim partnerima, kao i tehnoloških inovacija, te oštrih riječi i odličnih performansi kineskih industrijskih igrača.”
Složena nova pravila
Prijedlog USTR-a sadrži niz komplikovanih elemenata zbog kojih nije bilo jasno kako će se primjenjivati bilo koji novi režim lučkih pristojbi.
Svakom brodu u vlasništvu kineskog entiteta naplaćivala bi se naknada od milion dolara za ulazak u američku luku, iako se čini da prijedlog razmatra i drugačiji obračun naknade od 1.000 dolara po toni kapaciteta, što bi moglo biti znatno više za velike brodove koji prevoze hiljade tona tereta.
Brodovi kineske gradnje kojima upravljaju ne-kineski brodovlasnici podlijegali bi naknadi od 1,5 miliona dolara, koja bi se mogla prilagoditi, ovisno o procentu kineskih brodova u floti tog brodovlasnika. Ovo bi važilo čak i ako brodski teret nije proizveden u Kini.
Brodovi u vlasništvu kompanija koje imaju postojeće narudžbe za nove brodove na čekanju kod kineskih brodograditelja mogli bi dobiti dodatnu naknadu od milion dolara po ulasku u američke luke.
Pravilo također predviđa "povrat novca" sličnog iznosa svaki put kada brodarska kompanija pošalje teretni brod izgrađen u SAD u američku luku.
Ekonomska opravdanja maglovita
Mary Lovely, viši naučni saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, rekla je da je teško pronaći ekonomsko opravdanje za prijedlog.
„Ono što je zaista uznemirujuće je to što nije povezano ni sa jednom posebnom politikom koja bi bila od koristi američkim preduzećima ili potrošačima“, rekla je ona.
Međunarodna trgovina će nastaviti teći u Sjedinjene Države, ali kroz složenije rute koje dodaju vrijeme i troškove. Na primjer, Lovely je predvidio da će mnoge brodarske kompanije istražiti mogućnost preusmjeravanja svojih brodova u luke u Meksiku i Kanadi i transporta tereta u SAD.
“Čini mi se da je ovo samo ogroman način da se smanji obim i zaposlenost u američkim lukama i u osnovi prisili trgovinu da koristi transportne rute i načine transporta koji će očito povećati cijene za američke kompanije i potrošače”, rekao je Lovely. “Ne postoji način da se to zaobiđe.”
U razmjeni e-pošte s VOA-om, Joe Kramek, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog vijeća za brodarstvo, ponovio je te zabrinutosti.
"USTR-ove drakonske naknade od više od milion dolara po posjeti američkoj luci na brodovima koji nose veliku većinu američke trgovine, ako su proizvedeni u Kini ili kojima upravljaju - ili na bilo kojem brodskom operateru iz bilo koje zemlje koji ima čak i jedan kineski brod u svojoj floti ili po narudžbi - ako se prenese, nanijela bi široku ekonomsku štetu u lancu isporuke u SAD-u, piše Kraek. kompanije.
"Naknade bi rezultirale manjim brojem poziva u luke u SAD, višim cijenama za američke potrošače i ozbiljnim utjecajima na izvoznike, posebno američke farmere", napisao je.
Malo vjerovatno da će naknade koristiti američkim brodograditeljima
Iako je navodno usmjeren na pomoć američkim brodograditeljima, malo je vjerovatno da će zakon imati značajan utjecaj na tu industriju, rekao je Marc Levinson, ekonomista i istoričar iz Washingtona koji je napisao dvije knjige o kontejnerskom transportu.
"Ovo vjerovatno neće učiniti mnogo za američku brodogradnju", rekao je Levinson za Glas Amerike. “U.S. komercijalni brodograditelji su veoma daleko od globalnih razmjera. Ne proizvode ništa što je konkurentno na međunarodnom tržištu za komercijalna prekooceanska plovila.”
"Pobjednici ove politike bi bili Japan, Koreja, Filipini, druge zemlje u kojima je komercijalna brodogradnja danas u većem obimu od Sjedinjenih Država", rekao je Levinson. Gubitnici će, dodao je, uključiti i američke potrošače, jer se lučke naknade prenose u vidu viših cijena za uvezenu robu.
U razmjeni e-pošte s Glasom Amerike, Nacionalna maloprodajna federacija je registrovala svoje protivljenje politici, napisavši: „NRF se snažno protivi lučkim naknadama, koje neće učiniti ništa da prisili Kinu da promijeni svoje ponašanje i praksu. To će samo povećati troškove dostave za trgovce na malo i dodatno poremetiti pomorsko tržište.”
Trump ugostio francuskog lidera, razgovori o kraju rata u Ukrajini
Predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da se bliži dogovoru s Ukrajinom i Rusijom o okončanju rata u Ukrajini nakon dana sastanaka u Bijeloj kući s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Trump je pozvao Evropu da preuzme veću ulogu u finansiranju, a Pariz je tražio dodatna uvjeravanja Moskve.
Američki predsjednik je potaknuo svoju želju za sporazumom o okončanju rata, koji je u ponedjeljak navršio svoju mračnu treću godišnjicu. On je rekao da će to uključivati sporazum s Ukrajinom za njene kritične minerale - sporazum za koji je nagovijestio da bi ukrajinski predsjednik mogao potpisati već sljedeće sedmice.
"Postoji ogromno nepovjerenje na obje strane", rekao je Trump. „Zato je dobro što sada dolazim. Ali mislim da je od velike koristi za Rusiju da napravi dogovor i da nastavi da vodi Rusiju na veoma pozitivan način. To je ono što morate učiniti. Ali zaista vjerujem da želi da se dogovori. Možda griješim, ali vjerujem da on želi da se dogovori."
Macron je bio oprezniji, ispravljajući Trumpa u Ovalnom kabinetu kada je Trump rekao da je Evropa podržala Ukrajinu kreditom. Macron je tada upozorio da ne treba vjerovati Moskvi.
"Pokušajmo prvo nabaviti nešto što... može se procijeniti, provjeriti i potvrditi", rekao je na engleskom. “I budimo sigurni da ćemo izgraditi dovoljne garancije u kratkom roku. I tu smo spremni da se angažujemo. Što se Francuske tiče, dosta mojih evropskih kolega je spremno da se angažuje. Ali nam je potrebna ova američka podrška, jer je to dio kredibiliteta sigurnosnih garancija. A ovo je naš kolektivni kapacitet odvraćanja. I imam osjećaj da predsjednik ima taj kapacitet."
Analitičari su govorili o tome šta su dvojica lidera postigla na svojim sastancima.
„Izgleda da su se složili da evropski mirovnjaci provode mir između Rusije i Ukrajine“, rekao je Vilijam Pomeranc, viši naučnik na Kenan institutu Wilson centra. „Postoji mnogo drugih sporednih pitanja kojih nisam mogao da shvatim, ali da, postoje pokušaji da se postigne mirovni sporazum i da se koriste mirovne snage za sprovođenje sporazuma između Rusije i Ukrajine.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu i naglasio važnost uloge Washingtona.
"Naši timovi već produktivno rade sa SAD na ekonomskom sporazumu, za koji se nadamo da ćemo ga potpisati u Washingtonu", rekao je on na engleskom. "I predsjedniče Trump, mi bismo zaista željeli da čujemo od vas, jer su svi naši ljudi, sve naše porodice, veoma zabrinuti: 'Hoće li biti podrške iz Amerike? Hoće li Amerika biti lider slobodnog svijeta?' I želim da budem vrlo iskren prema našem životu, vrlo iskren prema našem narodu, iskren prema našim ljudima? Važno je da američka podrška, američka pomoć ostaje."
Ali drugi svjetski lideri izrazili su zabrinutost da je Ukrajina držana podalje od razgovora na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji između Washingtona i Moskve. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji se nedavno sastao sa Zelenskim u Ankari, također je rekao da Rusija nije uvijek bila dio procesa.
"Osim Istanbulskog procesa, Rusija je isključena iz do sada utvrđenih tabela i stoga nije postignut željeni rezultat", rekao je Erdogan. "Ako se žele dobiti rezultati iz novog procesa, Ukrajina se svakako mora uključiti u proces, a ovaj rat mora biti okončan međusobnim pregovorima."
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da do sada razgovori nisu bili konkretni.
"Tokom telefonskog razgovora i na sastanku u Rijadu, svakako smo se dotakli pitanja vezanih za ukrajinsku krizu", rekao je on. "Međutim, o tome se suštinski nije razgovaralo. Samo smo se dogovorili da ćemo tome pristupiti. Uz to, naravno, ne odbijamo učešće evropskih zemalja."
Neki analitičari upozoravaju da Trumpova ideja sporazuma nije korisna za Ukrajinu.
„Moramo da vidimo ovo kao potez Donalda Trampa da potkopa legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog — i u najgorem slučaju, kao Trumpa koji se zalaže za stav Rusije, koji je bio u prošlosti da izbori moraju biti dio pregovaračkog procesa u Ukrajini, iako je to isključivo ukrajinsko unutrašnje pitanje“, rekla je Liana Fix, članica Savjeta za Evropu.
“Dakle, ne radi se samo o naprijed - nazad između Trumpa i Zelenskog. Ovdje vidimo šire prestrojavanje američke politike prema normalizaciji odnosa s Rusijom, gdje se Ukrajina doživljava kao problem za ovu normalizaciju”, rekla je ona.
U međuvremenu u Evropi, dok je Ukrajina tmurno obilježavala ponedjeljak kao treću godišnjicu rata, najpoznatija ikona Pariza, Ajfelov toranj, žarko je gorjela u žuto-plavim bojama ukrajinske zastave.
Nakon tri godine, rat Rusije protiv Ukrajine još neriješen
Ruski rat protiv Ukrajine u ponedjeljak je dostigao trogodišnju granicu i sukob nije više riješen nego što je bio kada su moskovske trupe prvi put jurišale preko granice njenog susjeda.
U prvim danima borbi, ruski predsjednik Vladimir Putin nadao se da će brzo nadvladati snage Kijeva i zauzeti nekadašnju sovjetsku satelitsku državu. Ali ukrajinske snage, snabdjevene desetinama milijardi dolara vrijednim američkom i evropskom municijom, uzvraćale su tri godine i sada je rat u smrtonosnom zastoju u stanju neizvjesnosti.
Prema brojnim izvještajima, stotine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika je ubijeno ili ranjeno, zajedno sa desetinama hiljada ukrajinskih civila koji su ubijeni i povrijeđeni u ruskim kopnenim i zračnim napadima.
Rusija kontroliše oko petinu međunarodno priznate teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je jednostrano zauzela 2014. i zemlje koje su zauzeli proruski separatisti u istočnoj Ukrajini u narednim godinama i teritoriju koju su preuzele moskovske snage od početka rata 24. februara 2022. godine.
Ali politički nadzornici koji bi mogli da kontrolišu sudbinu Ukrajine su se promenili. Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je predvodio zapadnu koaliciju nacija koja finansira ukrajinske ratne napore, obećao je nastavak podrške Kijevu protiv Rusije "koliko god bude potrebno".
Sada je novi američki lider predsjednik Donald Trump, koji je prošle godine tokom političke debate odbio reći da želi da Ukrajina pobijedi u ratu. Prošle sedmice je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom". Trump je tvrdio da je Zelenski, a ne Putin, započeo rat i postavio temelje za rješavanje rata sa Putinom. Prošle sedmice su SAD i Rusija isključile Ukrajinu i evropske zemlje iz početnih razgovora, a Trump je rekao da je Zelenski mogao pregovarati s Rusijom prije tri godine kako bi odvratio Putina od invazije.
U ponedjeljak je više od deset zapadnih lidera prisustvovalo događajima u Ukrajini povodom obilježavanja treće godišnjice rata.
Trump je rekao da želi da se pokolj završi, ali ukrajinski i evropski zvaničnici su zabrinuti da on predviđa rješenje koje bi bilo povoljnije za Moskvu nego za Kijev. On je tražio da Ukrajina preda veliki dio svojih rijetkih zemnih minerala SAD-u kako bi platila svoju vojnu podršku u posljednje tri godine.
Kremlj kaže da nema namjeru ustupiti bilo koju teritoriju koju sada drži, dok SAD kažu da je cilj Ukrajine da se pridruži NATO-u, ključnom vojnom savezu Zapada, kao dio dogovorenog okončanja rata nerealan.
Američki zvaničnici kažu da će i Rusija i Ukrajina morati učiniti ustupke kako bi postigli mirovni sporazum, ali su uvjeti bilo kakvog rješenja daleko od zaključka.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na konferenciji u Kijevu da je svjetska sigurnost u pitanju u zavisnosti od toga kako bi se rat Rusije i Ukrajine mogao završiti.
"Autokrate širom svijeta vrlo pažljivo prate da li postoji nekažnjivost ako prekršite međunarodne granice ili izvršite invaziju na svog susjeda, ili postoji li istinsko odvraćanje", rekla je ona.
Neki od najvažnijih pobornika Ukrajine, uključujući evropske lidere i kanadskog premijera Justina Trudeaua, bili su među nizom dostojanstvenika koji su stigli vozom u Kijev. Drugi su govorili na konferenciji putem video linka.
Zvaničnici su ponovili slične poruke da se Ukrajina i njeni evropski partneri moraju konsultovati u svim mirovnim pregovorima, Putinove ambicije moraju biti osujećene, a Evropa mora preuzeti veći teret za svoju odbranu.
Promjena u politici Washingtona prema Ukrajini pod Trumpom je izazvala duboku zabrinutost u Evropi, gdje se vlade plaše da će ih SAD ostaviti po strani u naporima da osiguraju mirovni sporazum i vagaju kako bi mogle povući slabljenje bilo kakvog smanjenja američke pomoći Ukrajini.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa najavio je u nedjelju da će sazvati hitan samit 27 lidera Evropske unije u Briselu 6. marta, s Ukrajinom na vrhu dnevnog reda.
"Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i evropsku sigurnost", rekao je on u objavi na društvenim mrežama.
Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron ove sedmice su u Washingtonu na sastanku s Trumpom.
Starmer je rekao da glasovi Ukrajinaca "moraju biti u središtu težnje za mirom", dok je Trumpova intervencija "promijenila globalni razgovor" i "stvorila priliku".
„Rusija ne drži sve karte u ovom ratu“, rekao je Starmer.
Ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak su odobrili novi niz sankcija Rusiji koje ciljaju na takozvanu moskovsku "flotu u sjeni" brodova koje ona koristi da zaobiđe ograničenja za transport nafte i plina ili da prevozi ukradeno ukrajinsko žito.
EU je saopštila da su 74 plovila dodana na njenu listu flote u sjeni.
Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja nametnuta su za 83 službenika i "entiteta", obično vladinih agencija, banaka ili kompanija.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini obezbijediti paket vojnih sistema vrijedan milijardu dolara.
Nakon pobjede na nedjeljnim njemačkim izborima, konzervativni lider Friedrich Merz - također nepokolebljivi zagovornik Ukrajine - u ponedjeljak je objavio: "Više nego ikada, moramo Ukrajinu staviti u poziciju snage".
"Za pošten mir, zemlja koja je napadnuta mora biti dio mirovnih pregovora", napisao je on.
Glavni diplomata EU, Kaja Kallas, insistirala je na tome da SAD ne mogu zaključiti nikakav mirovni sporazum za okončanje rata bez umiješanosti Ukrajine ili Evrope. Ona je istakla, kako je rekla, proruske stavove koje zauzima Trumpova administracija.
"S Putinom možete razgovarati o čemu god želite. Ali ako je riječ o Evropi ili Ukrajini, onda Ukrajina i Evropa također moraju pristati na ovaj dogovor", rekla je Kallas novinarima u Briselu.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.
Glasanje u UN-u, o rezolucijama SAD i Ukrajine
Rezolucija koju su izradile Sjedinjene Američke Države i druga koju je izradila Ukrajina i koju je podržala Evropska unija pozivajući na prekid rata u Ukrajini, predviđene su za glasanje u ponedjeljak u Ujedinjenim narodima.
Očekuje se da će Generalna skupština UN-a glasati o rezoluciji Ukrajine, a zatim o rezoluciji SAD-a. Očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a održati vlastito glasanje o američkoj rezoluciji kasnije tokom dana.
SAD pozivaju na "brzo okončanje sukoba i dalje pozivaju na trajni mir između Ukrajine i Ruske Federacije".
Mjera koju su izradili SAD ne pominje rusku invaziju u Ukrajini u punom obimu, koja je počela prije tri godine.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u petak da će rezolucija "potvrditi da je ovaj sukob užasan, da UN mogu pomoći da se okonča i da je mir moguć".
"Ovo je naša prilika da izgradimo pravi zamah ka miru", rekao je Rubio u izjavi.
U opsežnijoj ukrajinskoj rezoluciji navodi se da ruska invazija "traja već tri godine i nastavlja da ima razorne i dugotrajne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za druge regije i globalnu stabilnost".
Poziva se na "deeskalaciju, rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine" i naglašava potrebu da se rat završi ove godine.
U ukrajinskom nacrtu se navodi da ranije rezolucije koje je usvojila Generalna skupština moraju biti u potpunosti provedene, uključujući one kojima se Rusija poziva na potpuno povlačenje s međunarodno priznatih granica Ukrajine.
Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu međunarodne zajednice.
U Vijeću sigurnosti, rezoluciji je potrebna podrška najmanje devet od 15 članica, pri čemu nijedna od stalnih članica – Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države – ne koristi pravo veta. Očekuje se da će američka mjera imati dovoljnu podršku u ponedjeljak.
Glasovi dolaze dok francuski predsjednik Emmanuel Macron posjećuje Sjedinjene Američke Države radi razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom koji će, kako se očekuje, uključivati i rat u Ukrajini.
Macron je prošle sedmice rekao da planira reći Trumpu da američki lider "ne može biti slab" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Britanski premijer Keir Starmer trebao bi posjetiti Washington kasnije ove sedmice na sličnim razgovorima, i poput Macrona je naglasio potrebu da suverenitet Ukrajine bude u središtu bilo kakvog mirovnog napora.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa posjetili su u ponedjeljak Kijev u znak podrške Ukrajini.
„Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Evropa“, rekla je von der Leyen na X. „U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope.”
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Washington i Kijev kreću se prema dogovoru o ukrajinskim 'kritičnim mineralima'
Sjedinjene Države i Ukrajina rekle su u nedjelju da idu ka sporazumu da Kijev da veliki dio svojih prava na rijetke zemlje na minerale kao kompenzaciju za milijarde dolara u municiji koju su SAD poslale Ukrajini da se odbrani od ruskog rata punog razmjera.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu da Ukrajina i SAD "ostvaruju napredak" u postizanju sporazuma. On je rekao da nacrt pakta poziva Ukrajinu da plati 2 dolara za svaki dolar pomoći koju su SAD poslale Kijevu za borbu protiv ruske invazije, iako detalji budućeg sporazuma nisu objavljeni.
Zelenskyy je pozvao na sigurnosne garancije za Ukrajinu kao dio svakog sporazuma i rekao da želi bolje finansijske uslove. "Ne želim nešto što će 10 generacija Ukrajinaca morati da vraćaju", rekao je.
Rat je u ponedeljak dostigao trogodišnju granicu.
Prema njemačkom Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, SAD su najveći ukrajinski dobrotvor, poslavši Ukrajini 128 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći. Udio SAD-a je tek ispred ukupne brojke od 124 milijarde dolara za 27-članu Evropsku uniju.
Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff rekao je za CNN "State of the Union" da očekuje da će Zelenskyy potpisati ugovor o mineralima ove sedmice.
Zelenskyy je prvo odbacio američku potražnju za polovinom ukrajinskih zaliha rijetkih zemnih minerala, koji se koriste u proizvodnji tehnoloških proizvoda. Witkoff je u intervjuu za CNN signalizirao da će posao sada biti završen iako nije iznio detalje sporazuma.
Witkoff je rekao da su evropske zemlje dale svoj doprinos ratnim naporima Ukrajine nakon postizanja sporazuma s Kijevom da im na kraju bude vraćen, ali SAD nisu imale takvo razumijevanje.
Witkoff je rekao da takva američka podrška Ukrajini bez uslova otplate "nema smisla" za predsjednika Donalda Trumpa, dugogodišnjeg njujorškog trgovca nekretninama prije nego što je ušao u politiku 2015.
Zelenskyy je rekao: "Imao sam dogovor sa [bivšim američkim predsjednikom Joeom] Bidenom i američkim Kongresom, zahvalan sam Kongresu, objema stranama. I to je bila podrška kroz davanje grantova. Grant nije zajam. I ne moramo vraćati zajam ovdje. Možda se nekome to ne sviđa i misli da je to nepravedno. Ali ne znam šta je ovo u vezi s ovim dogovorom. Možda je to bilo. Dakle, ne radi se o cifri. Mi to jednostavno ne vidimo kao zajam.
Trump, koji je prošle sedmice nazvao Zelenskog "diktatorom" i optužio ga da je započeo rat iako je Rusija napala Ukrajinu, tražio je otplatu i okrivio svog prethodnika Bidena da nije osigurao neki oblik garancije za kompenzaciju.
Zelenskyy je u nedjelju rekao da želi da Trump "shvati" njegovu poziciju i pruži konkretne sigurnosne garancije kako bi pomogao Kijevu da se odbrani od ruske invazije.
"Veoma želim od Trumpa međusobno razumijevanje", rekao je Zelenskyy na svojoj konferenciji za novinare, dodajući: "Trampove sigurnosne garancije su prijeko potrebne."
Zelenskyy je rekao da je spreman da odustane od svog predsjedničkog mandata ako to znači mir u Ukrajini, šaleći se da bi svoj odlazak mogao zamijeniti ulaskom Ukrajine u NATO, čemu se Rusija odlučno protivi.
"Ako [to znači] mir za Ukrajinu, ako zaista trebate da napustim svoju funkciju, spreman sam", rekao je Zelenski. "Mogu ovo zamijeniti za NATO [članstvo], ako postoji taj uslov, odmah."
Najviši američki i ruski diplomati, američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, sastali su se prošle sedmice u Saudijskoj Arabiji bez ukrajinskih ili evropskih zvaničnika kako bi postavili temelje za mirovne pregovore o okončanju rata. Zelenskyy se požalio da je Ukrajina isključena iz pregovora, ali Trump je rekao da je mogao unaprijed pregovarati s Rusijom kako bi odvratio Moskvu od invazije.
„Imao sam veoma dobre razgovore sa Putinom, a nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom“, rekao je Tramp guvernerima američkih država u Bijeloj kući.
"Oni nemaju karte, ali igraju teško", rekao je Trump o Ukrajini.
Ruska državna televizija je posljednjih dana rekla da je Trumpov pogled na sukob Rusije i Ukrajine "u potpunosti usklađen s načinom na koji mi vidimo stvari".
Witkoff je rekao da se rat "ne bi morao dogoditi" da se Ukrajina u to vrijeme nije zalagala za članstvo u NATO-u. Kijev i dalje vrši pritisak da se pridruži paktu od 32 zemlje, ali Washington kaže da je nerealno da se to dogodi kao dio mirovnog rješenja o okončanju rata.
Witkoff je rekao da ćete na kraju "vidjeti ustupke potpisane od obje strane" u mirovnom sporazumu.
Rusija sada kontroliše oko jedne petine međunarodno priznate ukrajinske teritorije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u nedelju da Moskva nema namjeru da prepusti bilo koju teritoriju vladi Kijeva.
"Ljudi su se odavno odlučili pridružiti Rusiji", rekao je on, misleći na glasanja u istočnoj Ukrajini koja su organizirana u Moskvi održana usred trogodišnje ofanzive koje su Kijev, Zapad i međunarodni posmatrači nazvali lažnim.
"Niko nikada neće prodati ove teritorije", rekao je Peskov. "To je najvažnije."
Trumpov razgovor s Putinom prije dvije sedmice postavio je teren za razgovore Rubio-Lavrov u Saudijskoj Arabiji.
„Ovo je dijalog između dva izvanredna predsjednika“, rekao je Peskov za državnu TV.
U međuvremenu, Zelenski je rekao da je Rusija preko noći izvršila 267 napada dronom na Ukrajinu, što je osudio kao "zračni teror". Ukrajinski zvaničnici prijavili su štetu u pet regiona zemlje.
Zelenskyy je rekao da je Rusija u protekloj sedmici gađala Ukrajinu sa skoro 1.150 dronova, više od 1.400 vođenih avionskih bombi i 35 projektila različitih tipova.
Neki materijal u ovom izvještaju došao je iz Reutersa.
Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini
Strategija maksimalnog pritiska
Plan Centra za analizu europske politike, ili CEPA, pod nazivom "Kako pobijediti: Plan u sedam točaka za održivi mir u Ukrajini", poziva na "strategiju maksimalnog pritiska kako bi se Rusija dovela za pregovarački stol ".
Predlaže da SAD i njegovi saveznici:
"Trebaju pružiti trenutačnu materijalnu potporu Ukrajini bez ograničenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine."
"Trebaju povećati sankcije ruskim financijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu kako bi se podržala obrana i obnova Ukrajine i uvesti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju, već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje."
CEPA kaže da "Ukrajina i Europa" moraju biti uključene u sve mirovne pregovore s Rusijom, da bi Amerika trebala podržati "koaliciju voljnih predvođenu Europom" za utvrdjivanje kakve god "crte prekida vatre , s rasporedjenim međunarodnim snagama", te da "europski saveznici moraju dosljedno i što je moguće brže napredovati prema pristupanju Ukrajine Europskoj uniji".
Jedna od autorica izvješća, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku obranu i sigurnost, izjavila je za ukrajinski program Glasa Amerike da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su "opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima" i koristeći svoje najtvrđe "diplomatske alate".
Dodala je da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne bi trebalo biti uključeno u razgovore s Rusijom. "Razgovarati o tome s članicom koja nije članica NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore", kazala je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo "ovlast veta, …nad ... odabirom novih članica saveza."
Pregovaračke taktike
Josh Rudolph, viši suradnik Njemačkog Marshallovog fonda i voditelj njegove Radne skupine za transatlantsku demokraciju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije.
Prošlog mjeseca ponudio je političke preporuke sadašnjoj Trumpovoj administraciji za okončanje sukoba u Ukrajini.
Među njima:
"Pristupite [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu s pozicije snage. Dok je Putin izgledao čvrsto i sposobno na početku Trumpovog prvog mandata, njegova greška u Ukrajini ga je umanjila. ... Kao dominantni partner u ovom odnosu, Trump, a ne Putin, može postavljati uvjete pregovora."
"Znati kada otići. Kritični trenutak u pregovorima nastupit će kada Putin odbije učiniti veće ustupke. Trump mora biti spreman napustiti pregovaranje u tom slučaju.”
"Kombinirajte sankcije s nižim cijenama nafte i plina. Najbolji način natjerati Putina da shvati da bi pritisak na Ukrajinu značio katastrofu za njegovu vladavinu jest financijski pritisnuti Rusiju. … Koristeći svoj prijateljskiji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnih goriva, što bi sankcije učinilo održivima, izgladnjilo ruski ratni stroj i stvorilo rizike političke stabilnosti u Moskvi."
Rudolph je također preporučio naoružavanje Ukrajine "do balčaka"; dajući joj "svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije"; natjerati Europu da "plaća više za oružje" i osigurati 100.000 vojnika kao "čuvara mira"; omogućavanje "američkim tvrtkama da obnove Ukrajinu"; te pozivanje Ukrajine da se pridruži NATO-u ako Putin odbije prihvatiti "razumne" uvjete mirovnog sporazuma.
Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine, da bi to u sklopu mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.
"[On] im kaže, OK, sada imamo dobar dogovor, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončan je rat, a kako bismo taj dogovor održali morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog američkog oružja, koje usput, stvara sva ova američka radna mjesta i pogone i tvornice diljem saveznih država koje uglavnom glasaju za republikance."
Hlađenje ekonomskih koristi
U izvješću pod naslovom "Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu", Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims s American Enterprise Institute-a , su razmotrili cijenu prekida podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do njenog poraza i napredovanja Rusije dalje u Europu, što bi moglo prisiliti SAD da poveća svoju prisutnost u Europi.
Među zaključcima ovog izvješća:
"Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”
"Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku - zahtijevajući , prema sadašnjim procjenama, povećanje od 808 milijardi dolara u obrambenoj potrošnji tijekom pet godina."
"Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna predanost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi jakom i slobodnom Ukrajinom s moderniziranom i u bitkama isprobanom vojskom i s naprednom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Europe."
U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan rekao je da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, što bi te zemlje moglo ohrabriti , kao i omogućujući Rusiji da obnovi svoju vojsku dobivanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.
Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Europu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.
"Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom u područjima koja su okupirali. Očekivao bih da će se to pogoršati što se Rusi budu selili zapadnije. Što bi se Rusi više kretali u područja koja su tradicionalno antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine, to bi moguće strahote bile neizrecive", predviđa ovaj stručnjak.
On takodjer kaže da bi povećana pomoć Ukrajini pretvorila Ukrajinu u bedem europskog mira i sigurnosti - zemlju s armijom provjerenom u bitkama i i s brzim razvojem vojne industrije - čime bi se SAD-u omogućilo da se usredotoče na druge regije.
Srednji pristupni put
"Projekt predsjedničke tranzicije 2025.” čiji je autor washingtonska konzervativna Zaklada Heritage , takodjer uključuje političke preporuke koje se tiču rusko-ukrajinskog rata.
Tu se napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga ne- i ponudili su u tom smislu srednji put.
Među preporukama Projekta 2025:
"Što se tiče Ukrajine, nastavak angažmana SAD-a mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok bi se europski saveznici bavili gospodarskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu nacionalnu sigurnosnu strategiju koja ne riskira američke živote."
"Bez obzira na stajališta, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo braniti svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za europske nacije."
"(Budući predsjednik)... ima povijesnu priliku razriješiti vanjskopolitičke napetosti unutar (samog konzervativnog ) pokreta i zacrtati novi put naprijed koji komunističku Kinu prepoznaje kao ključnu prijetnju interesima SAD-a u 21. stoljeću."
James Carafano, stručnjak za nacionalnu sigurnost u ovoj Zakladi (The Heritage Foundation) koji je na čelu tima stručnjaka Zaklade odgovornih za za pitanja obrane i vanjske politike, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD-a imati slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja se može sama braniti.
"Praktično gledano, Ujedinjena Europa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Europu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, kada to znamo,pitanje je je li nam... mnogo, puno bolje s Rusima izvan granica Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'."
Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade
Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.
Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.
Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.
Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.
Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.
Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.
Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.
Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.
Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.
Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.
Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.
Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.
Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija
Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.
S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.
Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.
Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.
Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.
„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”
Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.
Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.
Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.
Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”
Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.
Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.
Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.
Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.
"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.
Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.
Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.
Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.
"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.
Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.
"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.
Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.
Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.
Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.
Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.
Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
