Izdvojeno
Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom
Stručnjaci kažu da Ukrajinci nikada nisu bili toliko zainteresirani za vlastitu kulturu kao sada. Kako Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva, gotovo svaki događaj je rasprodan, posebno u glavnom gradu.
Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela
Nakon nedavnog otkrića tajnog tunela koji povezuje američke i meksičke gradove El Paso i Juarez, meksičke vlasti su pokrenule operaciju otkrivanja drugih ilegalnih podzemnih prolaza. Izvještaj Cesara Contrerasa.
Da li Trump može da ostvari plan koji je zapanjio Bliski istok?
Iznenadni plan predsjednika Donalda Trumpa o iseljavanju stotina hiljada Palestinaca iz Pojasa Gaze i razvoju enklave u turističku destinaciju suočen je sa ozbiljnim preprekama.
Palestinci i mnogi drugi takve planove smatraju etničkim čišćenjem i pokušajem da se protjeraju iz svoje domovine koja je razorena u 15-mjesečnoj izraelskog ofanzivi protiv ekstremista iz Hamasa, prenosi Asošijeted pres. Takođe se ocjenjuje kao pokušaj da se poništi višedecenijska palestinska borba za nezavisnu državu, koja ima široku međunarodnu podršku.
Arapske zemlje, među kojima su i bliski američki saveznici Egipat i Jordan, osudili su Trumpov plan i sugestiju da bi trebalo da prime više palestinskih izbjeglica.
Saudijska Arabija je u saopštenju, koje je objavila tokom noći, odbacila ideju raseljavanja Palestinaca i ponovila da neće normalizovati odnose sa Izraelom - što je jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije - bez uspostavljanja palestinske države koja bi obuhvatila i Gazu.
Postoji i opasnost da prijedlog podrije primirje u Gazi i dalje oslobađanje talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, kojim je izazvao rat. Trump je preuzeo zasluge za postizanje dogovora, čija je budućnost sada neizvjesnija.
Palestinci ne žele da napuste Gazu
Palestinci Gazu smatraju ključnim dijelom svoje domovine i žele nezavisnu državu u kojoj bi osim tog područja bili i Zapadna obala i istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Većina stanovnika Gaze potomci su izbjeglica iz rata tokom formiranja Izraela 1948. godine, kada su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili su protjerane sa današnje izraelske teritorije. Godinu dana pre izbijanja rata, Palestinci i njihovi arapski saveznici su odbacili plan Ujedinjenih nacija koji je predviđao osnivanje dve države - izraelske i palestinske.
Palestinski ambasador u Ujedinjenim nacijama Riyad Mansur sugerisao je da bi Palestinci trebalo da se vrate u domove svojih predaka u Izraelu, ako je Trumpov cilj da ih pošalje "na srećno, lijepo mjesto".
Ideal opstanka na svojoj teritoriji, uprkost prijetnjama protjerivanja, u središtu je palestinske borbe i identiteta, što je bilo vidiljivo i prošle nedelje kada su se stotine hiljada Palestinaca vratile na sjever Gaze uprkos tome što je potpuno razoren.
Hamas i Palestinska uprava, koju podržava Zapad i koja priznaje Izrael i sarađuje sa njim po bezbjednosnim pitanjima, oštro su osudili Trumpov prijedlog.
Arapske zemlje neće palestinske izbjeglice
Egipat i Jordan, koji su u višedecenijskom miru sa Izraelom, više puta su odbacili prethodne prijedloge da sa Palestinci rasele u okvirima njihovih granica.
Strahuju da Izrael nikada ne bi dozvolio Palestincima da se vrate i da bi masovni priliv palestinskih izbjeglica ponovo destabilizovao region, kao što je to bio slučaj u decenijama posle 1948. godine, kada je bio jedan od ključnih faktora u građanskom ratu u Libanu i dvije izraelske invazije na tu zemlju. Ekonomije obje zemlje se takođe suočavaju sa problemima i teško bi mogle da podnesu teret velikog broja izbjeglica.
Trump je sugerisao da bi bogate zalivske zemlje mogle da finansiraju raseljavanje Palestinaca, ali je to malo vjerovatno.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pridružili su se Egiptu i Jordanu u odbacivanju planova za raseljavanje, dok su Saudijci odmah kritikovali taj plan.
U saudijskom saopštenju ponovljene su izjave prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana iz septembra da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom bez stvaranja palestinske države čija prijestonica bi bila istočni Jerusalim.
Kraljevstvo je saopštilo da o tom pitanju nema pregovora i kompromisa.
Trump ima uticaj, ali ga imaju i bliskoistočni lideri
Trump koristi tarife, sankcije i ukidanje pomoći da izvrši pritisak na saveznike i protivnike, i mogao bi da izvrši ekonomski pritisak na zemlje poput Egipta i Jordana koje dugo zavise od američke pomoći.
Međutim, te zemlje nisu bez uticaja. I bogate zalivske zemlje, koje su takođe pomagale Egipat i Jordan, takođe bi mogle da umanje bilo kakav ekonomski udarac.
Egipat je već upozorio da bi masovno raseljavanje Palestinaca na Sinajskom poluostrvu na granici sa Gazom moglo da podrije mirovni sporazum sa Izraelom - koji je temelj regionalne stabilnosti i američkog uticaja gotovo pola vijeka.
Egipat i Katar su takođe bili ključni posrednici u pregovorima sa Hamasom koji su doveli do primirja i takođe rade sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom da ga produže.
Izrael pozdravalja plan, ali su prioritet taoci
Ideju masovnog raseljavanja Palestinaca tradicionalno je podržavala ekstremna desnica u Izraelu, ali su u srijedu i drugi lideri naveli da vrijedi razmotriti Trumpov plan.
Premijer Benjamin Netanyahu je na konferenciji za novinare sa Trumpom priznao da ideje američkog predsjednika izazivaju šok, ali da ljudi zatim dobro razmisle i kažu da je u pravu.
Benny Gantz, bivši general koji se dugo smatra umjerenijom alternativom Netanyahuu, rekao je da Trumpov prijedlog pokazuje "kreativno, originalno i intrigantno razmišljanje" i da bi trebalo da se prouči zajedno sa drugim ratnim ciljevima, "dajući prioritet povratku svih talaca".
Opozicioni lider Yair Lapid, koji oštro kritikuje Netanyahua i u prošlosti je podržavao ideju o dvije države, takođe nije imao primjedbe na Trumpov plan. Umjesto toga je za lokalne medije rekao da je prerano za reakcije zato što nema konkretnih detalja i da je najvažniji povratak talaca.
Trenutna faza primirja, u okviru koje bi Hamas trebalo da oslobodi 33 taoca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, ističe početkom marta. Trenutno se pregovara o drugoj fazi tokom koje bi bilo oslobođeno preostalih oko 60 talaca, takođe u zamjenu za više zatvorenika.
Hamas je saopštio da neće osloboditi preostale taoce bez okončanja rata i punog povlačenja izraelskih snaga.
Ekstremno-desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich, koji podržava "dobrovoljnu emigraciju" velikog broja Palestinaca i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja u Gazi, zaprijetio je da će napustiti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako se rat ne nastavi posle prve faze. To bi vjerovatno dovelo do vanrednih izbora. Smotrič je podržao Trumpov prijedlog.
Ako se nastavi rat, životi preostalih talaca bi bili u opasnosti, i nema garancija da bi bio eliminisan Hamas koji i dalje kontroliše najveći dio Gaze. Takođe bi se dalje odložila normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom.
Početni korak?
Postoji još jedna mogućnost: Da je Trumpov prijedlog početni korak u procesu pregovora čiji cilj bi bio da se na kraju postigne bliskoistočni mega sporazum koji američki predsjednik želi.
Trump je prošle nedjelja zaprijetio tarifama Kanadi i Meksiku, najvećim američkim trgovinskim partnerima, a onda ih odložio nakon što su lideri tih zemalja preduzeli korake da ublaže Trumpove primjedbe u pogledu pogranične bezbjednosti i trgovine drogom.
Trump je tokom mandata pominjao mogućnost izraelske aneksije okupirane Zapadne obale, ali se odustalo od te ideje zbog sporazuma o normalizaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Trump bi na kraju mogao da značajno izmijeni svoj prijedlog ili pauzira njegovu realizaciju u zamjenu za ustupke arapskih lidera, možda kada je riječ o rekonstrukciji Gaze ili normalizaciji odnosa sa Izraelom - mada se čini da su Saudijci isključili tu mogućnost.
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
"Ne Trumpovom planu!" Palestinci obećavaju da će ostati u ruševinama Gaze
Stanovnici Gaze su kritikovali plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme pojas Gaze i raseli Palestince negdje drugdje, obećavajući da nikada neće napustiti srušene domove u obalskoj enklavi koju Trump želi pretvoriti u "rivijeru Bliskog istoka".
"Trump može otići dođavola, sa svojim idejama, sa svojim novcem i sa svojim uvjerenjima. Ne idemo nigdje. Mi nismo dio njegove imovine", rekao je Samir Abu Basel iz grada Gaza putem aplikacije za ćaskanje.
"Ako želi da riješi ovaj sukob, trebao bi uzeti Izraelce i smjestiti ih u jednu od država (u Americi). Oni su stranci, a ne Palestinci. Mi smo vlasnici zemlje", rekao je otac petero djece, koji je raseljen iz svoje kuće u blizini Jabalije na sjevernom rubu Gaze.
Više od 15 mjeseci izraelskog bombardiranja opustošilo je malenu obalnu enklavu i ubilo više od 47.000 ljudi, prema palestinskim izvještajima.
Stanovnici Gaze rekli su da Trump neće uspjeti u tome, nakon što ih rat i bombe nisu uspjele izbaciti iz Gaze.
"Govorio je s puno arogancije... može nas testirati, a uskoro će otkriti da njegove fantazije ne funkcioniraju s nama", rekao je Abu Basel.
Dok su bjesnile borbe u ratu u Gazi, Palestinci su se plašili da će doživjeti još jednu "Nakbu" ili katastrofu, vrijeme kada su stotine hiljada lišene svojih domova u ratu koji je doveo do stvaranja države Izrael 1948. godine.
Sada se plaše novog kruga raseljavanja.
"Nećemo napustiti naše oblasti, nećemo dozvoliti drugu Nakbu. Odgajali smo našu djecu učeći ih da ne mogu napustiti svoj dom i ne mogu dozvoliti drugu Nakbu", rekla je Um Tamer Jamal, 65-godišnja majka šestero djece, Reutersu putem aplikacije za ćaskanje.
"(Trump) je lud. Nismo napustili Gazu pod bombardiranjem i izgladnjivanjem, kako nas namjerava izbaciti? Ne idemo nigdje", rekla je ona iz grada Gaze.
Šokantni potez Trumpa, bivšeg njujorškog investitora za nekretnine, brzo su osudile međunarodne sile, kao i palestinski lideri.
Suparničke palestinske vlasti Mahmouda Abbasa i islamistička grupa Hamas ujedinile su se u odbacivanju, kako su rekli, plana zauzimanja obalne teritorije Mediterana i protjerivanja Palestinaca iz njihove domovine.
Abbas je rekao da se Palestinci neće odreći "svoje zemlje, prava i svetih mjesta, te da je pojas Gaze sastavni dio zemlje Palestine, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom".
Sami Abu Zuhri, visoki dužnosnik Hamasa, koji je vladao pojasom Gaze prije borbi protiv Izraela u brutalnom ratu, rekao je da je Trumpova izjava o preuzimanju enklave "smiješna i apsurdna".
"Svaka ideja ove vrste može zapaliti region", rekao je on Reutersu, dodavši da Hamas ostaje privržen sporazumu o prekidu vatre s Izraelom i pregovara o njegovoj sljedećoj fazi.
Prvobitno šestosedmično primirje, dogovoreno sa egipatskim i katarskim posrednicima i podržano od strane SAD, ostalo je uglavnom netaknuto, ali izgledi za trajno rešenje su nejasni.
