Kina je saopštila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Američke mjere uključuju carinu od 10 posto na svu kinesku robu, koju je Trump najavio u pokušaju da izvrši pritisak na Kinu da preduzme mjere kako bi spriječila krijumčarenje fentanila u Sjedinjene Države.

Američka vlada je identifikovala Kinu kao glavni izvor hemikalija koje koriste meksički narko-karteli za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje industrije i ilegalne trgovine drogom.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u ponedjeljak da će Trump razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u narednim danima.

Trump je u ponedjeljak najavio jednomjesečnu pauzu za carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu nakon što je razgovarao s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

Sheinbaum je rekla da će poslati 10.000 vojnika Nacionalne garde da pokušaju obuzdati dotok fentanila u Sjedinjene Države.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, posebno fentanila", objavila je Sheinbaum na X nakon razgovora s Trumpom. "Sjedinjene Države se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Ona je dodala da će dvije zemlje nastaviti razgovore o sigurnosti i trgovini i da su "tarife stavljene na pauzu na mjesec dana".

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor s predsjednikom Trumpom", rekao je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

I Sheinbaum i Trudeau, koji zajedno s Kinom predstavljaju dva od tri najveća trgovinska partnera SAD-a, protestirali su protiv Trumpovih tarifnih planova i obećali da će uzvratiti.

Kevin Hasett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, rekao je u ponedjeljak da je pogrešno okarakterizirati obračun oko carina kao trgovinski rat, uprkos planiranoj odmazdi Meksika, Kanade i Kine i riziku od eskalacije.

"Pročitajte izvršnu naredbu u kojoj je predsjednik Trump bio apsolutno, 100% jasan da ovo nije trgovinski rat", rekao je Hasett. "Ovo je rat protiv droge."

Trump je u nedjelju priznao da bi nove carine za tri najveća američka trgovinska partnera mogle pogoditi Amerikance umorne od inflacije s višim cijenama namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi više carine bile "vrijedne cijene" kako bi ojačale interese SAD-a .

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump je u obraćanju novinarima u Bijeloj kući rekao da je Amerika poslala Ukrajini više vojne i ekonomske pomoći od evropskih zemalja i dodao: "Razmatramo dogovor sa Ukrajinom gdje će oni sa retkim zemnim metalima i drugim stvarima da obezbijede ono što im dajemo."

Trump je sugerisao da mu je ukrajinska vlada prenijela da je spremna da postigne sporazum koji bi Americi dao pristup elementima ključnim za modernu visoko-tehnološku ekonomiju.

"Želim sigurnost koju daju rijetki zemni metali. Ulažemo stotine milijardi dolara. Oni imaju rijetke metale. I ja želim sigurnost tih rijetkih metala, i oni su spremni da to urade", rekao je Trump.

Rijetki zemni metali su grupa od 17 metala koji se koriste u proizvodnji električnih vozila, mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja.

Ukrajina ima velike zalihe uranijuma, litijuma i titanijuma, mada nisu među pet najvećih u svijetu. SAD takođe imaju svoje neiskorištene rezerve tih i drugih kritičnih minerala.

Američka Geološka služba označava 50 minerala kao ključne za ekonomiju i nacionalnu odbranu, uključujući nekoliko vrsta rijetkih metala, nikl i litijum.

Kina je najveći svjetski proizvođač rijetkih metala i mnogih drugih kritičnih minerala.

Trump, koji je prethodno rekao da će brzo okončati rat, poručio je u ponedjeljak da su u toku razgovori o kraju sukoba.

"Postigli smo veliki napredak kada je riječ o Rusiji, Ukrajini. Vidjećemo šta će se dogoditi. Zaustavićemo taj apsurdni rat", rekao je Trump.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u subotu da su neprihvatljivi pregovori SAD i Rusije bez učešća njegove zemlje.

"Oni možda imaju svoje odnose, ali je razgovor o Ukrajini bez nas opasan za sve", rekao je Zelenski.

Dodao je da je njegov tim u kontaktu sa Trumpovom administracijom, ali da su ti razgovori na "uopštenom nivou" i istakao da vjeruje da se uskoro biti direktnih sastanaka kako bi se utvrdili detaljniji sporazumi.

"Moramo više da radimo na tome", rekao je Zelenski.

Neke informacije za ovaj izvještaj korištene su od AP-a i Reutersa.

Zvaničnik, koji je za medije govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da Musk ima vladinu mail adresu i kancelariju u kompleksu Bijele kuće.

Trump je u ponedjeljak rekao da Musk samo radi stvari koje su odobrene i da mu neće biti dozvoljen pristup tamo gdje postoji sukob interesa.

Trump je Musku, najbogatijem čovjeku na svijetu, dao široka ovlaštenja da smanji broj zaposlenih u federalnoj vladi. U ponedeljak ujutro, iznenada je zatvoreno sjedište Agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Muskov tim, poznat kao Sekretarijat za efikasnost vlade, također je dobio pristup platnim sistemima u Sekretarijatu za finansije.

Demokrate strahuju da Musk konsoliduje moć u vladi, da nikome ne polaže račune za svoje poteze i da potencijalno krši zakon.

Specijalni vladini službenici obično obavljaju funkcije za koje su imenovani do 130 dana. Nije poznato kako će se na Muska odnositi standardni propisi kada je riječ o etičkim i finansijskim pitanjima. Muskova kompanija SpaceX ima ugovore sa vladom vrijedne više milijardi dolara.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Musk ne dobija platu za rad u vladi. Prema federalnim smjernicama, malo je vjerovatno da će morati da prijavi svoje finansijsko stanje.

Zvaničnik nije naveo dodatne detalje, ali je ustvrdio da vlasnik Tesle i X-a poštuje zakone.

Trump je u nedelju rekao da "Elon obavlja dobar posao" i da reže velike troškove.

"Ponekad nećemo biti saglasni sa tim i nećemo raditi ono što on želi. Ali mislim da radi odličan posao", rekao je američki predsjednik.

Poslije razgovora sa meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum, Trump je objavio da će u razgovorima učestvovati sa čelnicima State Departmenta, kao i Sekretarijata za finansije i trgovinu.

Planirano je da tokom dana Trump isto pitanje razmatra i sa predstavnicima Kanade.

Nove tarife uticale bi na ekonomske odnose sa trgovinskim partnerima SAD-a, ali Trump je rekao da bi taj potez bio "vrijedan cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.

Uprkos paktu o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu uveo tarife od 25 odsto za robu iz dve zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak i izvršio udar na Kinu novim nametom od 10 odsto pored već usvojenih tarifa.

Trump je ustvrdio da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazuju podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrednosti od više od 475 milijardi dolara.

U postovima na svojoj mreži Truth Social rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti sa višim cenama zbog tarifa.

Američke kompanije koje plaćaju carine federalnoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio, ako ne i cjelokupan teret svojih viših troškova na potrošače, umjesto da sami apsorbuju svoje dodatne troškove.

Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

"Zašto? Nema razloga", rekao je Trump. "Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebalo bi da pravimo sopstvene automobile i imamo više drveta nego što bismo ikada mogli da iskoristimo."

"Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Dakle, Kanada treba da postane naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA", rekao je Trump.

Također je rekao: "Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da bi ih imenovao, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. PROŠLI SU TI DANI!"

O novim tarifama, Trump je rekao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali da priznaju da bi carine mogle da podignu cijene robe široke potrošnje u SAD. Ankete širom zemlje u SAD pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor koji je doprinio Trumpovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratkinjom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. On je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10 odsto, očigledno želeći da ograniči rast cijena goriva i struje.

Kanadski premijer u odlasku Justin Trudeau rekao je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti sopstvenim nametima od 25 odsto na odabranu američku robu u vrijednosti od 106,6 milijardi dolara, kao i da će nakon prvog kruga u utorak za tri nedjelje uslijediti drugi krug određivanja nameta.

Kina je osudila nove tarife uvedene na njen izvoz, a Peking je saopštio da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i preduzeti "kontramjere", bez više detalja. SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveći broj u odnosu na sve druge njene trgovinske partnere.

Taj odgovor je bio zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine sa Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Ministarstvo trgovine Kine je u saopštenju navelo da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključe u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Portparol bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne tarife".

U izvještaju su korištene neke informacije agencije AP.

Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.

Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.

Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.

Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.

„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.

To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.

No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.

„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.

„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."

Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.

Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.

Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.

Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.

Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.

Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.