Izdvojeno
Rekonstrukcija vlasti na državnom nivou u rukama HDZ-a, kažu analitičari
Smjena rukovodstva Parlamenta Bosne i Hercegovine mogla bi označiti početak rekonstrukcije vlasti, što su najavili iz stranaka Trojke nakon raskida koalicije sa SNSD-om. Politički analitičari koji su govorili za Glas Amerike smatraju da ključnu ulogu ima HDZ, koji će ostati priklonjen Dodiku.
Seobu ptica mijenjaju klimatske promjene na jugozapadu SAD
Na jugozapadu Sjedinjenih Država, kako rastu globalne temperature zraka, tako dolazi i do promjena u migracijama ptica. Novinar Glasa Amerike Gustavo Martinez Contreras nas vodi u Nacionalno utočište za divlje životinje i ptice Bosque del Apache u saveznoj državi Novi Meksiko.
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati kako bi razgovarali o Ukrajini i cijenama energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je otvoren za razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o pitanjima kao što su rat u Ukrajini i cijene energenata i ideju da se sastanu ocijenio dobrom.
Ali Putin je novinaru ruske televizije rekao da je pitanje pregovora sa Ukrajinom komplikovano činjenicom da je njen predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim se sprječava da vodi razgovore sa Putinom.
Putin je Trumpa, koji je ove sedmice zaprijetio Rusiji novim sankcijama i tarifama ako ne pregovara o prekidu rata, opisao kao pametnog i pragmatičnog.
Rekao je da ne očekuje da će američki predsjednik donositi odluke o sankcijama koje će se odraziti na američku ekonomiju.
„Zato bi, najvjerovatnije, bilo bolje da se sastanemo, na osnovu današnje realnosti, da mirno razgovaramo o svim onim oblastima koje su od interesa i za SAD i za Rusiju. Spremni smo. Ali, ponavljam, to prvenstveno, naravno, zavisi od odluka i izbora sadašnje američke administracije”, rekao je.
Američki agenti izvršili su raciju na radilištu u New Jerseyju nakon Trumpovih uredbi o imigrantima
Američki imigracioni agenti uhvatili su u četvrtak migrante bez dokumenata, kao i američke državljane u raciji na radnom mjestu u Newarku, New Jersey, a gradonačelnik je rekao da je akcija uključivala pritvaranje vojnog veterana i kršenje ljudskih prava.
Racija u najmnogoljudnijem gradu New Jerseyja, kojeg je u prošlosti hvalio gradonačelnik Ras Baraka zbog politike "utočišta" koja štiti migrante, uslijedila je nakon obećanja predsjednika Donalda Trumpa da će deportirati milione imigranata koji se ilegalno nalaze u SAD-u.
Trump je nakon preuzimanja dužnosti u ponedjeljak izdao niz izvršnih naredbi koje imaju za cilj suzbijanje ilegalne imigracije. On je poduzeo korake da kazni zvaničnike koji se opiru provođenju njegove sveobuhvatne akcije.
U raciji u poslovnom objektu u Newarku, agenti Imigracione i carinske službe (ICE) nisu uspjeli predočiti nalog dok su privodili "stanovnike bez dokumenata, kao i građane", rekao je Baraka u saopćenju.
"Jedan od zatočenih je vojni veteran SAD-a koji je pretrpio poniženje zbog dovođenja u pitanje legitimnosti njegove vojne dokumentacije", rekao je Baraka.
U saopćenju, glasnogovornik ICE-a je rekao da agenti "mogu naići na američke građane dok obavljaju terenski rad i mogu zatražiti identifikaciju kako bi utvrdili identitet pojedinca, kao što je bio slučaj tokom ciljane operacije na radilištu u Newarku".
Portparol je rekao da ICE istražuje incident.
Baraka je rekao da je racija prekršila prava građana prema Ustavu SAD-a.
"Newark neće stajati skrštenih ruku dok se ljudi nezakonito terorišu", rekao je on.
Ni Baraka ni ICE nisu identifikovali firmu koja je pretresena.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je na X-u da je Trumpova administracija u četvrtak uhapsila 538 ljudi, opisujući ih kao "ilegalne imigrantske kriminalce". Ona je rekla da su među njima bili članovi venecuelanske zatvorske bande i ljudi osuđeni za seksualne zločine.
Leavitt nije dala više detalja.
Niz studija akademika i istraživačkih centara pokazalo je da imigranti ne čine zločine u većoj stopi od Amerikanaca. Druge studije otkrivaju da imigranti u SAD ilegalno također ne čine zločine u većoj stopi.
Baraka, gradonačelnik Newarka, jedan je od prvih lokalnih zvaničnika u SAD-u koji je dao izjavu o specifičnoj raciji nakon početka Trumpove kontrole imigracije.
2017. godine potpisao je izvršnu naredbu kojom se učvršćuje status utočišta Newarka i bio je glasni protivnik Trumpove imigracione politike tokom prvog predsjednika predsjednika.
Da li će Trump inicirati trku poput "zlatne groznice" za mineralima na Grenlandu?
Rudna bogatstva na arktičkom ostrvu Grenland u centru su pažnje nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da želi da preuzme kontrolu nad tom teritorijom od Danske, što je izazvalo uzbunu evropskih saveznika.
Trumpove riječi odjeknule su u intervjuu potpredsjednika JD Vancea 12. januara za Fox News Sunday, koji je rekao: "Na Grenlandu treba da se sklopi dogovor" i da ostrvo ima "mnogo velikih prirodnih resursa".
Do sada se rudarska industrija Grenlanda mučila da ostvari profit, ali da li bi to sada moglo da se promijeni?
„Pun minerala”
Grenland trenutno ima samo jedan aktivni komercijalni rudnik — Bijelu planinu — koji se nalazi sjeverno od glavnog grada, Nuuka, a krajolik svoju jasnu, monohromatsku boju dobija zbog anortozita, magmatske stijene koja je bogata naslagama kalcijuma i drugim mineralima.
Operater rudnika, Lumina Sustainable Materials, otprema stijenu sa zapadne obale Grenlanda u Aziju, Evropu i Sjevernu Ameriku, gdje se koristi za izradu raznih proizvoda kao što su fiberglas, boje, ispunjivači, cement i polimeri.
U toku su napori da se eksploatišu nalazišta aluminijuma unutar anortozita.
„Grenland je zemlja puna minerala. Imamo, bukvalno, minerale dostupne svuda”, rekao je Bent Olsvig Jensen, izvršni direktor Lumine na Grenlandu, u razgovoru za Glas Amerike.
Desetine drugih rudarskih kompanija iz cijelog svijeta sprovode istraživanja i studije izvodljivosti širom Grenlanda, iako je Bijela planina za sada jedina živa komercijalna operacija.
Takmičenje sa Kinom
Prisutni minerali uključuju obilje rijetkih zemnih elemenata kao što su litijum i skandijum, koji su kritični za uređaje kao što su baterije. Globalnim lancima snabdijevanja za te elemente trenutno dominira Kina.
Trump je više puta rekao da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna zbog "međunarodne bezbjednosti". Njegovi komentari izazvali su političku buru na Grenlandu i u Danskoj, ali rudarske kompanije vide priliku.
"Njegova zainteresovanost za Grenland zapravo može da pomogne industriji da dobije pristup daljim investicijama, koje su potrebne da bi se industrija razvila na Grenlandu", rekao je Jensen. "Dakle, da, definitivno to pozdravljam. I mislim da je važno da se sa obje strane - i sa strane industrije, ali i sa političke strane na Grenlandu - pozicioniramo prema Trumpu i SAD"
"Nije na prodaju"
Vlada Grenlanda je uglavnom autonomna, iako je Danska odgovorna za bezbjednost ostrva.
Naaja Nathanielsen, ministrica za resurse Grenlanda, naglasila je dugogodišnji odgovor vlade na Trumpovo interesovanje: Otvoreni smo za posao, ali ne i za prodaju.
"Mi zaista želimo američke investicije. Želimo saradnju sa američkim State Departmentom i već neko vrijeme pokušavamo da se založimo za to", rekla je ona za Glas Amerike.
Grenland je potpisao ugovor sa Trumpom tokom njegove prve administracije 2019. o jačanju rudarske industrije.
"SAD su finansirale naš direktni marketing prema investitorima širom svijeta, ali taj sporazum je upravo došao do kraja. Zbog toga, već neko vrijeme pokušavamo dobijemo angažman sa SAD kako bismo obnovili taj ugovor", rekla je Nathanielsen.
Izazovi
Uprkos širokom priznanju datom rudnom bogatstvu Grenlanda, privlačenje investicija u rudarstvo je dugoročan problem.
"Već dugi niz godina vidimo da postoji određeno oklijevanje u okruženju investitora da se angažuju u visokorizičnim, dugoročnim projektima. Trenutno imamo samo jednu licencu u američkom vlasništvu. Za poređenje, imamo 23 iz Kanade, 23 iz Ujedinjenog Kraljevstva i oko 10 iz Danske, tako da to nije oblast u kojoj se trenutno nalazi mnogo angažovanja SAD, a postoji mnogo mogućnosti", kaže Nathanielsen.
Vlada Grenlanda se zalaže za punu nezavisnost od Danske. Pristalice se nadaju da bi rudno bogatstvo ostrva moglo jednog dana da obezbijedi ekonomsku osnovu za punu državnost. Ali predstoji dug put, rekao je Ulrik Pram Gad, analitičar Danskog instituta za međunarodne studije u Kopenhagenu.
"Ako želite minerale iz zemlje i ekonomski finansirate samoodrživost Grenlanda, onda ćete morati da se uključite u međunarodnu preradu", rekao je Gad za Glas Amerike.
"I onda, vjerovatno ćete morati da dobro razmislite o tome kako da se uvjerite da ovi rudarski projekti koriste ljudima koji žive blizu njih, umjesto da to bude nova verzija imperijalističkog vađenja. Jer tada Grenlanđani to možda neće željeti u svom kraju", objasnio je.
Rizik se ne završava uvijek nagradom. Rubini i ružičasti safiri vađeni su u rudniku Aapalutok do 2023. godine, kada je njegov operater, Greenland Ruby, bankrotirao, sa 71 milion dolara duga. Kompanija je u restrukturiranju i traži nove investitore, sa ciljem ponovnog pokretanja poslovanja.
Grenland se prostire na 2,1 milion kvadratnih kilometara i veći dio godine je okovan ledom.
"Očigledno je da smo usred Arktika, tako da postoje neki logistički izazovi", rekao je Jensen iz Lumine. "Nije cijeli Grenland otvoren tokom cijele godine. Međutim, to je nešto iz čega možemo da isplaniramo izlaz."
Jensen je dodao da investitori moraju imati strpljenja da bi ostvarili profit.
"Potrebno je vrijeme da se razvije projekat od rane faze istraživanja dok zapravo ne budete imali rudnik iz kojeg možete da vadite i počnete da prodajete. I kao što svi kažemo u rudarstvu, 'Vrijeme je novac'".
