Izdvojeno
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Voditelj Fox Newsa vodiće Pentagon, a Musk i Ramaswamy „Sekretarijat za efikasnost vlade”
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump nastavio je da popunjava ključne pozicije u svojoj drugoj administraciji, uglavnom birajući saradnike i saveznike koji su ga najsnažnije podržavali tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke izbore.
Trump je u utorak rekao da će imenovati voditelja televizije Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara za odbranu.
„Pete je jak, pametan i istinski vjeruje u Ameriku na prvom mjestu. Sa Peteom na čelu, američki neprijatelji su upozoreni - naša vojska će biti ponovo izvanredna i Amerika nikada neće popuštati”, poručio je Trump u saopštenju.
Hegseth je veteran Nacionalne garde i služio je, kako se navodi na njegovom websiteu, u Afganistanu, Iraku i Zalivu Gvantanamo na Kubi. Hegseth je naveo da je napustio vojsku 2021. godine nakon što je označen ekstremistom u vojnim snagama koje ga više nisu željele.
„To mišljenje je bilo obostrano - ja nisam više želio tu vojsku”, napisao je Hegseth u svojoj knjizi The War on Warriors: Behind the Betrayal of the Men Who Keep Us Free.
Napisao je i da budući predsjednik SAD mora da radikalno „izmijeni lidere Pentagona da bi nas pripremio da branimo našu naciju i porazimo naše neprijatelje”.
„Treba otpustiti mnogo ljudi”, napisao je Hegseth.
Ukoliko mu bude potvrđeno imenovanje u Senatu, mogao bi da ispuni Trumpovo obećanje da će otpustiti generale koje je optuživao za sprovođenje progresivne politike kada je riječ o manjinskoj i rodnoj raznolikosti, koju su osuđivali konzervativci.
Musk i Ramaswamy zaduženi za efikasnost vlade
Tramp je takođe rekao da je imenovao milijardera Elona Muska i bivšeg rivala u trci za republikansku predsjedničku kandidaturu Viveka Ramaswamyja da vode „Sekretarijat za efikasnost vlade” ili „DOGE”.
Taj sekretarijat ne postoji, već će Musk i Ramaswamy raditi van vlade i pružati „savjete i smjernice”, naveo je Trump na svojoj društvenoj mreži, prenosi AP. Najavio je da će Musk i Ramaswamy sarađivati sa zvaničnicima Bijele kuće na „strukturnim reformama velikog obima”.
„Ta dva izvanredna Amerikanca otvoriće put mojoj administraciji da razmontira vladinu birokratiju, ukine pretjerane propise, smanji nepotrebne troškove i restrukturira federalne agencije”, rekao je Trump i dodao da će njihov rad biti završen do 4. jula 2026. godine, i da će manja i efikasnija vlada biti „poklon” zemlji na 250. godišnjicu potpisivanja Deklaracije nezavisnosti.
S obzirom na to da nije riječ o stvarnoj vladinoj agenciji, još nije poznato kako će funkcionisati.
Ovim imenovanjima Trump je nagradio dvojicu pristalica iz privatnog sektora. Musk je vlasnik Tesle, X-a i SpaceX-a, a Ramaswamy je osnivač jedne farmaceutske kompanije.
Musk je također dao desetine miliona dolara za Trumpovu kampanju i govorio na njegovim mitinzima. Skraćenica za sekretarijat - DOGE - poklapa se sa imenom kriptovalute Dogecoin koju Musk promoviše.
Bivši šef obavještajnih službi na čelu CIA, kongresmen sa Floride savjetnik za nacionalnu bezbjednost
Trump je prethodno imenovao bivšeg direktora Nacionalnih obaveštajnih službi Džona Ratcliffea za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Ratcliffe, bliski Trumpov saveznik, bio je direktor obavještajnih službi na kraju prvog mandata novoizabranog predsjednika.
Na tu poziciju je potvrđen u maju 2020. godine, osam mjeseci prije nego što je Trump napustio položaj. Nije ga podržao ni jedan demokrata u Senatu. Ratcliffe je bivši kongresmen i sekretar za pravosuđe Texasa.
Demokrate i bivši obavještajni zvaničnici su ga optuživali da je skidao oznaku povjerljivo sa obavještajnih podataka da bi Trump i njegove republikanske pristalice mogli da napadaju političke protivnike, uključujući i Joea Bidena, Trumpovog protivkandidata na izborima 2020. Ratcliffe je to demantovao.
Guvernerka Južne Karoline na čelu sekretarijata zaduženog za imigraciju
Za sekretaricu za unutrašnju bezbjednost, Trump je imenovao guvernerku Južne Dakote Kristi Noem.
Trump je u saopštenju naveo da je Noem „bila prva guvernerka koja je poslala vojnike iz Nacionalne garde da pomognu Texasu da se bori protiv Bidenove pogranične krize”.
Noem je poznata u konzervativnim krugovima. Bivša članica Kongresa, iskoristila je dva mandata na položaju guvernerke male države da zauzme istaknutu poziciju među republikancima.
Ako njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, biće na čelu agencije koja će biti u centru sprovođenja Trumpovih imigracionih planova i obećanja da će pokrenuti masovnu deportaciju ilegalnih imigranata. Procjenjuje se da je u SAD-u 11 miliona ilegalnih imigranata.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost ima 260.000 zaposlenih, a formiran je poslije terorističkih napada 11. septembra i ima niz odgovornosti.
